Iznajmljivanje stanova

Manje od trećine stanovništva u Hrvatskoj živi u stanovima, pokazalo je istraživanje Državnog zavoda za statistiku. Tim rezultatima Hrvatska se, doduše ne značajno, razlikuje od europskog prosjeka jer u zemljama EU, njih 27, prema podacima Eurostata, u stanovima živi 41,7 posto populacije. Građani Hrvatske u najvećem broju slučajeva, 80,8 posto, žive u vlastitoj nekretnini za koju ne moraju otplaćivati kredite, a oko 4,5 posto ih je u najmu, i to najviše među populacijom mlađom od 30 godina. Opremljenost kućanstava uglavnom je na razini. Tako 60,7 posto populacije posjeduje automobil, 99 posto televizor u boji i hladnjak, a 94 posto ima kupaonicu i WC.

To je značajno bolje od, primjerice, Rumunjske koja je na samom dnu Eurostatove liste kada je sanitarna infrastruktura u pitanju. U toj članici EU, naime, gotovo polovica stanovništva nema u stambenom prostoru WC ili kupaonicu. No, hrvatska su kućanstva i dalje slabo opremljena kućanskim aparatima koji već tradicionalno simboliziraju napredak, poput stroja za pranje posuđa i mikrovalne pećnice, koje posjeduje manje od trećine kućanstava. Kada je mikrovalka u pitanju, u Hrvatskoj ju je najlakše naći u kućanstvima osoba mlađih od 30 godina, a najrjeđe je koriste starije osobe. Zanimljivo, ali nijedna druga kategorija društva nema u sto posto slučajeva hladnjak, osim samohranih roditelja. Svi samohrani roditelji imaju televizor u boji, stroj za pranje rublja te WC i kupaonicu unutar stana, što ih izdvaja u istraživanju.

Prema podacima DZS-a, uglavnom živimo u objektima građenim tijekom građevinskog booma 1961. -1980., a najmanji dio stanovništva, samo 5,3 posto, živi u novogradnji, odnosno objektima građenim nakon 1996. Među populacijom koja živi u novogradnji nema osoba mlađih od 30 godina, što je donekle logično jer su oni najčešće u unajmljenom smještaju, a takvi se stanovi rijetko iznajmljuju stanovi ili si ih ne mogu priuštiti. DZS-ovo istraživanje oborilo je i famu o klasičnoj mama-tata-brat-seka obitelji, pokazavši žalosnu demografsku činjenicu od 2,8 posto članova po kućanstvu, što je manje od jednog djeteta po kućanstvu.

Demografsku katastrofu potvrđuje i podatak o svega 1,5 posto parova s troje i više djece, a čak 46,5 posto umirovljenika. Naravno, te podatke treba uzeti s rezervom jer se radi o aproksimativnim brojkama do kojih je Državni zavod za statistiku došao u anketiravši nešto više od tri tisuće ispitanika. Oni su, unatoč tomu, kvalitetna uvertira u predstojeći popis stanovništva koji će, kada svi podaci budu obrađeni, dati najkvalitetniju sliku stanovništva u Hrvatskoj. No, već i ovo istraživanje potvrđuje tezu o velikom broju ruralnih staračkih domaćinstava bez djece, gdje osobe starije od 65 godina i u mirovini žive u vlastitim kućama najmanje u stanovima.