Iznajmljivanje stanova

Za stan u Zagrebu se za kvadrat tražilo 1564 eura, za stan u Splitu 1688, za stan u Rijeci 1469, a za stan u Osijeku 730 eura, čak 53 posto manje nego u Zagrebu. Kupiti kuću ili stan dvojba je mnogih kupaca jer su kuće po četvornome metru znatno jeftinije od stanova. Prema podacima portala Crozilla.com, u Osijeku je, primjerice, četvorni metar kuće čak 24,2 posto jeftiniji od četvornog metra stana. U Splitu je jeftiniji 21 posto, Zagrebu 14,9 posto te u Rijeci 14 posto. Iznimka je Zadar u kojem su kvadrati kuća skuplji od kvadrata stanova u Zadru, što Crozillini analitičari pripisuju velikom zanimanju i domaćih i stranih kupaca koji preko Crozille traže povoljnu priliku za kupnju kuće.

Analiza cijena koju je taj portal napravio za ponudu u rujnu pokazala je da su cijene kuća bile u prosjeku niže 2 posto nego u kolovozu. U Zagrebu su jeftinije 3,9 posto i za kvadrat su se u prosjeku tražila 1564 eura. Za kuću u Vrapču od 223 m2 stambene površine traži se 250.000 eura. U Puli su prema kolovozu pale 1,2 posto te su iznosile 1465 eura po kvadratu. Najveći pad - 5,4 posto - dogodio se u Osijeku u kojem se za kvadrat tražilo u prosjeku 730 eura, čak 53 posto manje nego u Zagrebu. Cijena kuća u Zadru porasla je simboličnih 0,1 posto i u rujnu je iznosila 1736 eura po kvadratu. U Rijeci je prosječna cijena kuća ostala nepromijenjena (1469 €/ m2) kao i u Splitu (1688 €/ m2) u kojem su cijene stanova rasle.

Mala udaljenost, a velika razlika u cijeni odnos je između kuća na području Zagreba i Zagrebačke županije pa su preko Crozille najtraženije kuće u zagrebačkom prstenu. Na drugom su mjestu po potražnji Zagreb te Zadar, Split i Krapinsko-zagorska županija. Zagreb je skuplji od svih glavnih gradova susjednih zemalja, osim Ljubljane u kojoj su kuće skuplje 24,5 posto (1948 €/m2). Za kuće u Beogradu traži se 1499 €/m2, u Podgorici 1208 €/m2, a u Skoplju 1001 €/m2

Izvor/autor: Večernji list/PressCut

Do sredine prosinca na općinskim sudovima u Hrvatskoj prodat će se 410 kuća ili stanova, nečijih domova, koje su njihovi vlasnici izgubili u ovrhama. Odluke o prodaji nekretnina donesene su u posljednjih mjesec dana što znači da su svakog radnog dana od 10. rujna sudovi u Hrvatskoj u sklopu ovrhe donijeli odluku o tome da 15 obitelji, zbog neplaćanja obveza, ostane bez kuće ili stana.

Pokazuje to Očevidnik nekretnina koji se vodi pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i iz kojeg je vidljivo da će se sve te nekretnine prodati u sljedeća dva mjeseca, odnosno do 16. prosinca ove godine. Ako dražbe uspiju svakog radnog dana sudovi će prodati u prosjeku deset kuća i stanova. Na jučerašnji dan u Očevidniku se prodavalo čak 308 kuća i 65 stana, što je za stotinu domova više nego lani u isto vrijeme.

Izvor/autor: www.seebiz.eu

U zagrebačkom hotelu Antunović održat će se u subotu, 16. listopada, peta hrvatska aukcija nekretnina. Počet će u 11 sati, a u ponudi je 26 stanova, apartmana, kuća i luksuznih vila te 22 poslovna prostora, građevinska zemljišta i zemljišta s projektom.

Na proteklim su aukcijama izlicitirane prodaje tri nekretnine, ali mnogo ih je više prodano poslije aukcija kad su prodavatelji vidjeli za koju cijenu mogu pronaći kupce. Prodaja na licitacijama, ističe direktor tvrtke Aukcija nekretnina Goran Križanec, najbolji je put da se osjeti puls tržišta i cijene uravnoteže prema tržišnim okolnostima. Stoga su aukcije na razvijenim nekretninskim tržištima najbrži put za prodaju nekretnina.

U protekle četiri aukcije taj se napredak počinje zamjećivati i u Hrvatskoj.

Izvor/autor: Večernji list/PressCut

Predstavnici poduzeća Dubrovnik ceste te metkovskog Obšivača u napetoj su atmosferi sudnice Trgovačkog suda naizmjence izricali svoje ponude. S početnih 17,8 milijuna kuna došlo se napokon do 25 milijuna, kada su Dubrovnik ceste zatražile stanku od 10 minuta. I povukle se iz utrke. Obšivaču je pripao kamenolom Mironja, tesarsko-armirački pogon u Komolcu te zemljište u poslovnoj zoni Ston. Bila je to prva u seriji dražbi za imovinu Građevinskog poduzeća Dubrovnik koje je proljetos završilo u stečaju. Ako je suditi po tom prvom ročištu, održanom prije petnaestak dana, uspješna će biti i cijela serija od devet dražbi na kojoj će se prodavati nekretnine GP-a Dubrovnik. Riječ je o jednom od najvećih stečajeva po vrijednosti procjene nekretnina, koje su vještaci ukupno procijenili na više od 140 milijuna kuna.

Sljedećih tjedana, pored serije dražbi za imovinu GP-a Dubrovnik, bit će održane dražbe u još nekoliko stečajnih postupaka s nekretninama i pokretninama velike vrijednosti. U slučaju kamenoloma Mironja kupac se brzo pojavio i izlicitirao višu cijenu od početne. No u mnogim drugim postupcima bezuspješno se održava i po 13 ili 14 dražbenih ročišta. U skladu sa zakonskim mogućnostima cijena se na kasnijim dražbama spušta pa strpljivi kupac može doći do stečajne imovine uz veliki diskont. Bilo je stečajeva u kojima se imovina početno procijenjena na 1,3 milijuna kuna na kraju prodala za 100.000 kuna.

Kupac je taj koji presuđuje. Možete vi procijeniti na iznos koji otprilike odgovara potraživanjima, ali će na kraju tržište ocijeniti koliko ta imovina stvarno vrijedi, kaže stečajni upravitelj Mate Balenović. U Karlovcu je tako 5. listopada prodavana stečajna imovina tvrtke Kompas-Ka kojom upravlja Mate Balenović. Bilo je to drugo ročište za prodaju nekretnina koje se sastoje od benzinske crpke (četiri agregata i sustav za prodaju autoplina) te poslovnog prostora za trgovinu i ugostiteljstvo. Objekt se nalazi u Veljunu, na magistralnoj cesti Karlovac-Plitvička jezera. Nekretnine su prvo procijenjene na 17 milijuna kuna, a kako nije bilo kupaca, nova dražba bit će 3. studenog, cijene koju su kupci spremni platiti. Ipak, ima i slučajeva da je cijena skočila iznad po cijeni od 15 milijuna kuna. Ostali podaci o dražbi mogu se naći na internetskom Očevidniku nekretnina HGK-a te na stranicama Web-stečaj.

Različito raspoloženje kupaca za ulaganje u stečajne nekretnine vidljivo je i u dubrovačkom slučaju. Dok su se ponuđači natjecali za kamenolom, tog je dana trebala biti održana i usmena dražba za betonaru u Dupcu, također dio bivšeg GP-a Dubrovnik, ali za nju nitko nije bio zainteresiran. Tvrtka GP Dubrovnik ima i asfaltnu bazu, na više mjesta u Dubrovniku ima izgrađene ili započete stambeno poslovne prostore i druge nekretnine, pa kupci doista imaju što birati. Rezultate, s druge strane, s nestrpljenjem očekuju vjerovnici, primjerice OTP banke koja potražuje oko 80 milijuna kuna. Ishode očekuju i radnici, koji su, prema riječima sindikalne pravnice u SSSH-u Anke Muhoberec, prvo morali ishoditi pravo na priznavanje potraživanja. GP Dubrovnik je u međuvremenu potpuno prestao raditi pa su zaposleni ostali bez redovitih prihoda. Potraživanja radnika koje zastupa SSSH na kraju su priznata i zahtjevi za prvim isplatama već su upućeni Agenciji za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja.

Nedaleko od nekretnina bankrotiranog GP-a Dubrovnik, u Metkoviću, nalaze se i nekretnine Naronaplasta, procijenjene na 33 milijuna kuna. Stečaj je otvoren još u ožujku 2009., a dražbe su se zakazivale i održavale bez zainteresiranih kupaca. Ni prije zadnje dražbe nitko nije ni neformalno iskazao interes za kupnju, kaže stečajni upravitelj Pero Vićan. Treba istaknuti da na toj nekretnini postoji razlučno pravo Republike Hrvatske, čije interese u stečajnom postupku zastupa Državno odvjetništvo. Oni su ti koji diktiraju cijenu po kojoj će nekretnina biti ponuđena na dražbi. Moguće je da se pojavi potencijalni kupac, a meni nije poznato je li netko kontaktirao s predstavnicima države koja je faktični vlasnik, kaže Vićan.

Tvrtka Naroplast prestala je s radom još dvije godine prije otvaranja stečajnog postupka. Nije bilo zainteresiranih ni da poslije toga ožive djelatnost. Nekretnina će se vjerojatno prodati na nekoj od sljedećih javnih dražbi. Ciglana IGM iz mjesta Maruševca, najprije procijenjena na 68,4 milijuna kuna, prodaje se na novoj dražbi 28. listopada za 41 milijun kuna ali na ovoj lokaciji se vjerojatno nikad neće nastaviti proizvodnja profila od plastike. Možda će se pokušati raditi nešto drugo, a budući kupac-vlasnik namjenu prostora morat će usuglasiti s lokalnom zajednicom, u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom, rekao je Vićan. Prema njegovu mišljenju, država kao razlučni vjerovnik vjerojatno će naplatiti dio svojih potraživanja, a drugi vjerovnici - teško.

Za razliku od Naronaplasta, ciglana IGM Cer-je Tužno d.o.o, iz mjesta Maruševca, Cerje Nebojse, nastavila je raditi i u stečaju, i to tako daje za prijelazno razdoblje pronađen zakupac. Ciglana je procijenjena na 68,4 milijuna kuna (i to nekretnine 53,2 milijuna, a pokretnine na 15,2 milijuna), a za 28. listopada zakazana je nova dražba. Nova cijena je 41 milijun kuna. U cijelosti ili nikako Stečajni upravitelj Želimir Uršulin kaže da unatoč problemima s kojima se susreće cijela industrija - padu potražnje zbog krize građevinarstva i rastu cijena energenata - ciglana uspijeva održavati proizvodnju.

Od prikupljenog najma već su isplaćeni neki vjerovnici. Postoje i dva-tri potencijalna kupca, i to snažna poduzeća iz opekarskog sektora koji su pokazali interes za preuzimanje IGM-a pa bi možda i ova priča mogla donijeti stečajni happy end. Postoje također i kandidati za kupnju poljoprivrednog kombinata Emerik iz Vrpolja, prvobitno procijenjenog na 11,1 milijun kuna. Među njima su, kako se doznaje, i predstavnici Agrokora, pa je nedavno u obilasku terena bio i direktor Vupika Krešimir Kuterovac i razgledao Emerikove potencijale. Bilo je i onih koji su dolazili i pokazivali interes samo za neke dijelove poduzeća. Netko bi kupio jedan kombajn, drugom treba jedan traktor... Nismo pristajali na takve prijedloge jer smatramo da bi poduzeće trebalo prodati kao cjelinu, kaže stečajni upravitelj Zdravko Grubeša.

Za poduzeće Emerik održat će se 25. listopada ispitno ročište na kojem će svoja potraživanja prema stečajnoj masi podnijeti još nekoliko vjerovnika. Kad taj proces bude završen, raspisat će se i novo ročište za dražbu. Slične priče mogle bi se ispričati i za stotine drugih poduzeća izlistanih u očevidnicima prodaje stečajnih nekretnina. Procjene vještaka uglavnom su samo orijentir za nadmetanje, a konačnu cijenu određuju tržište i zainteresirani kupci.

Izvor/autor Privredni vjesnik/PressCut

U Hrvatskoj su tijekom 2009. godine završene 8.434 zgrade što je 15 posto manje nego u godini prije, a broj završenih stanova manji je za 26 posto i u prošloj je godini završeno 18.740 stanova, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Od ukupnog broja zgrada, 6.733 ili 80 posto su stambene, a 1.701 ili 20 posto nestambene, a ukupna površina svih završenih zgrada je 3,92 milijuna četvornih metara, što je za 19 posto manje nego u 2008. godini. Kod nestambenih zgrada najviše je industrijskih zgrada i skladišta, njih 263. Zgrada za promet i komunikacije završeno je 216, a za trgovinu na veliko i malo 199. Najviše zgrada - 977 dovršeno je u Primorsko-goranskoj županiji. U Gradu Zagrebu prošle godine su dovršene 922 zgrade, a u Zagrebačkoj županiji 668. Tijekom prošle godine ukupno je završeno 18.740 novih stanova s prosječnom korisnom površinom od 83,4 četvorna metra.

Izvor/autor: www.seebiz.eu

Prema riječima gradonačelnika Željka Keruma, lista prvenstva za kupnju POS-ovih stanova, koja se izrađuje više od 18 mjeseci, ipak će vrijediti i za jeftine gradske stanove koji se uskoro planiraju graditi na nekoliko lokacija na periferiji grada.

Te parcele za gradnju jeftinih stanova po tisuću eura za kvadrat spremne su i do kraja godine bi trebala početi njihova realizacija. Ono što je bitno jest da sam razgovarao s nekoliko banaka u Hrvatskoj o mogućem kreditiranju potencijalnih kupaca, i to po dobroj kamati koja bi bila ispod šest posto. Riječ je o zatvorenom krugu, od projektiranja do sistema ključ u ruke, tako da su ulaganja banaka sigurna. Naime, zna se da je izvođač radova Grad Split, a zna se i tko je potencijalni kupac, kazao je Kerum.

Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, prema njegovim riječima, javnost će dobiti kompletnu informaciju o gradnji i prodaji jeftinijih stanova namijenjenih splitskim podstanarima.

Izvor/autor: Slobodna Dalmacija/PressCut

Pronađite svoj stan u gradu Splitu