utorak, 05.06.2007.

Budi i ti poliglot!!!

Afrikaans ---> bier
Albanian ---> birrë
Arabic ---> beereh (birć)
Azerbaijani ---> pivo
Basque ---> garagardoa
Belorussian ---> piva
Bengali ---> beer
Breton ---> bier
Bulgarian ---> bira
Catalan ---> cervesa
Chechenian ---> jij
Chinese (Mandarin) ---> pi jiu
Croatian ---> pivo
Czech ---> pivo
Danish ---> řl
Dutch ---> bier
English ---> beer, ale
Esperanto ---> biero
Estonian ---> őlu
Faeroese ---> řl, bjór
Finnish ---> olut, kalja
Flemish ---> bier
French ---> bičre
Frisian ---> bier
Gaelic (Scotland) ---> leann (lionn), beňir
Galician (Galego) ---> cerveja / cervexa
German (High) ---> Bier
German (Low) ---> Beer
Greek ---> mpíra (bira), zýthos
Hawaiian ---> pia
Hebrew ---> beera
Hindi ---> beer
Hungarian ---> sör
Icelandic ---> öl, bjór
Ido ---> biro
Indonesian ---> bir
Interlingua ---> bira

Irish (Gaeilge) ---> beoir
Italian ---> birra

Japanese ---> biiru

Korean ---> mek-ju
Kurdish ---> bîre
Lappish (Sámi) ---> vuola
Latin ---> cerevisia, cervisia
Latvian ---> alus
Lithuanian ---> alus
Luganda ---> bbiya
Macedonian ---> pivo
Malay ---> bir
Manx (Gaelg Vannin) ---> lhune, beer
Neo ---> biro
Nepali ---> biyar, jad
Norwegian (bm & nn) ---> řl
Occitan (Provencal) ---> bičra, cervesa
Persian (Farsi) ---> ab'jo
Police Motu ---> bia
Polish ---> piwo
Portugese ---> cerveja
Quechua ---> sirbisa
Rheto-Rumansch ---> biera
Romanian ---> bere
Russian ---> pivo
Serbian ---> pivo
Sesotho ---> jwala
Slovak ---> pivo
Slovene ---> pivo
Spanish ---> cerveza
Swahili ---> bia, pombe
Swedish ---> öl
Tagalog (Pilipino) ---> serbesa
Thai ---> bia
Turkish ---> bira
Ukrainian ---> pivo
Vietnamese ---> bia
Volapük ---> bil
Welsh ---> cwrw
Xhosa ---> ibhiye
Yiddish ---> bir
Zulu ---> utshwala


- 22:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 24.04.2007.

Kruh ili pivica?

Opće je prihvaćeno da povijest piva počinje slučajnim otkrićima. Loše spremljena zrna povukla su vlagu i uz pomoć sveprisutnih divljih kvasaca fermentirala u zanimljivu smjesu. Ljudi su je kušali te otkrili njezin neobičan okus, hranjivost i, naravno, opojnost.

Sve se to dogodilo i počelo jako davno u Mezopotamiji. Točio se "tekući kruh". Uglavnom, priča o pivu stara je podjednako kao i priča o kruhu. Što je bilo prvo? Pivo ili kruh? Pitanje je to koje još uvijek postavljaju povjesničari hrane. Neki su prilično radikalni pa kažu da je čovjek zbog piva počeo uzgajati žitarice.

Vrlo je vjerojatno da su i kruh i pivo izmislile žene. I u Mezopotamiji su slavili i štovali Ninkasu, staru sumersku božicu piva. U Egiptu su uz pivo vezane Hathor i Tenenit. Finci su vjerovali da su pravo pivo izmislile tri žene: Osmotor, Kapo i Kalevatar. Pripremajući svadbu, dodale su pivu slinu medvjeda i divlji med i tako je nastao pravi "ale".


Znanstvenici se slažu da su pivo i kruh nastali istovremeno, ali ni tu zabava ne prestaje. Postavlja se pitanje što je nastalo kao nusprodukt. Je li pivo nusprodukt kruha ili obrnuto. Kad pogledamo u kakvoj alkofilskoj civilizaciji živimo, pustim promatranjem ljudi i običaja možemo sa sigurnošću zaključiti da je pivo bilo prvo. Prvo se valjalo dokopati napitka koji omogućava pomak svijesti i blizinu božanskog, a kruh je, kao i obično, tek u drugom planu. Zato pametni znanstvenici, arheolozi i antropolozi koriste termin beerbread spajajući pivo i kruh u istu riječ, ne želeći dati prvenstvo ni jednom ni drugom.

Racionalna je znanost iz "čuda" fermentacije isključila božansku nazočnost. Ali, siguran sam da je mnogi ponovno i ponovno otkrivaju uživajući u opuštajućem osjećaju koji daje taj prehrambeni proizvod.

A od čega se radilo prvo pivo? Vjerojatno od pšenice i ječma. Iako se tada možda i smatralo da je ječam bolji za pivo, a pšenica za kruh, ona je ipak bez sumnje bila vrlo važan element starih piva.

Tek 1516. g. bavarski zakon o čistoći piva Reinheitsgebot kaže: "Pivo se radi od ječma, hmelja i vode.“ Tog se zakona drže Nijemci, a ostali vole dodavati i jeftiniji kukuruz i rižu. Općenito se kaže da su najvažnije pivarske zemlje Češka, Njemačka i Belgija. Česi su u Plzenu izmislili klasični zlatni lager, pivo koje je postalo stil, pils. Nijemci su pivarstvo razvili do savršenstva, a Belgijanci su u pivu najveći eksperimentatori. Njihove trapističke male pivovare poput Chimaya ili Orvala primjer su i stila i kvalitete. Belgijska voćna piva koja nastaju spontanom fermentacijom vrhunac su ekstravagancije.

I na kraju, rasvijetlimo opće poznatu glupost. Često neuki ljudi misle da se pivo proizvodi od hmelja! Što bi bilo zanimljivo, ali nemoguće.

Hmelj se dodaje pivu samo kao začin koji daje ugodnu gorčinu, pjenu, ali i konzervira razvoj nepoželjnih bakterija te pridonosi procesu bistrenja. Hmelj nije sastojak piva od samih početaka. Pivo se začinjalo i cimetom, đumbirom, ružmarinom...

Naravno da je hmelj postao popularan jer pivo više ne mora imati veliki postotak alkohola da se ne pokvari. Ako ne mora imati velik postotak alkohola, znači da se ne mora trošiti previše ječma pa pivo postaje jeftinije i ostvaruje više profita. Ugodno s korisnim.

autor: Željac

- 18:39 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 17.04.2007.

POVIJEST: ALKOHOL

ETANOL

6000 - 4000 pr. k. Smatra se da je vinogradarstvo i selektivan uzgoj grožđa u svrhu proizvodnje vina započeo u planinama između Crnog i Kaspijskog mora (današnja Armenija)

3000 - 2000 pr. k. U Sumersko - Mezopotamijskoj civilizaciji (današnji Irak) je procvjetala proizvodnja vina. Nađeno je više od 20 vrsta recepata za pivo napisanih na glinenim pločicama

Proizvodnja i trgovina vinom su postale važan dio Mediteranske kulture . Brodovima su se prenosile velike količine vina

2200. pr. k. Postoje zapisi koji spominju pivo kao tonik za opuštanje dojilja

1800. pr. k. U Siriji se proizvodi pivo u velikim količinama

1500. pr. k.
Egejci i Levantinci su počeli s komercijalnom proizvodnjom vina

900. - 800. pr. k. U Asiriji su postojali veliki vinogradi koji su davali više od 10 000 mješina vina za novu prijestolnicu Nimrud kojom je vladao Assurbaupal

800. pr. k. U Indiji se prakticirala destilacija ječmenog i rižinog piva

50 pr. k. Dionizije iz Halicarnasa je zapisao da Gali (Francuzi) ne poznaju vino, ali koriste tekućinu neugodna mirisa napravljenu od ječma koji trune u vodi (pivo)

1100. po. k. U medicinskoj školi u Salernu (Italija) je zabilježena alkoholna destilacija. Produkt destilacije se naziva Spirit (duh) zato što se smatra da je iz vina izvučen njegov duh

Srednji vijek U Europi se destilira žitni alkohol, čime se nastavlja prijašnja destilacija vina

1516.
Germanski Zakon o čistoći piva zabranjuje pravljenje piva od ičega osim ječma, hmelja i čiste vode

rane 1500. U manastiru Fecamp (Normandija), Benediktin razvija konjak na bazi alkohola s dodacima raznog bilja

1525. - 1550. U Engleskoj je započela široka potrošnja destiliranih pića

1524. -1556. Vinogradarstvo se širi na Peru, Čile, Argentinu

1550. - 1575. Thomas Nash opisuje široko rašireno pijanstvo u Engleskoj za vrijeme kraljice Elizabete. Pijanstvo je prvi put okarakterizirano kao zločin i sve je više zakona koji to brane

1606. Engleski parlament donosi odluku o spriječavanju odbojnog i gnjusnog grijeha pijanstva

17. stoljeće Zakoni u Massachusetts - u (SAD) pokušavaju kontrolirati rašireno pijanstvo, posebno iz kućnih destilerija i taverna. Istovremeno svaki grad treba imati čovjeka koji prodaje vino, "vatrenu vodu" da javnosti ne bi bilo neugodno zbog pijanih ljudi. Krčme moraju proizvoditi pivo za zabavu (1649)

1650. - 1675. U Nizozemskoj počinje proizvodnja gina destiliranjem žita s bobicama borovice. Proizvodnja gin - a je bila jeftina i ubrzo se širi u Englesku naročito nakon što su ga dijelili vojnicima koji su se borili u zemljama Benelux - a

kasne 1600.
Zapadna Francuska postaje poznata po proizvodnji kvalitetnog konjaka

1700. Škotska i Irska postaju poznate po proizvodnji kvalitetnog whiskey - a

1770. U Kaliforniji se započelo sa vinogradarstvom. Do kraja stoljeća ona postaje jedna od regija s najvećom proizvodnjom vina

kraj 18. st. početak 19. (1791) Je donesen zakon popularno nazvan Whiskey Tax koji je prouzročio pobunu u Pennslyvania - i pa su morale intervenirati vladine trupe koje su hapsile proizvođače koji su odbijali platiti porez. Taj je zakon opozvao Thomas Jefferson koji ga je nazvao "đavolskim" i "neprijateljskim"

1906. Od strane američke FDA donesen je zakon koji regulira označavanje proizvoda koji sadrže Alkohol, Opijate, Kokain, Kanabis koji je stupio na snagu 01. 01. 1907

1917. U SAD - u je objavljen zakon o prohibiciji koji je stupio na snagu 1920

1920. - 1933. U SAD - u je procvjetala protuzakonita trgovina alkohola

---> ALKOHOL <---

- 13:48 - Komentari (1) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 26.03.2007.

Pravilna degustacija pive

1. Prostor u kom ćete degustirati pivo treba biti dovoljno osvijetljen kako biste ocijenili bistrinu i boju piva. Do vas ne bi smjeli dopirati nikakvi drugi mirisi.
2. Čaša u koju se toči pivo mora biti savršeno čista, bez ogrebotina i dovoljno velika da u nju stane i vaš nos dok ispijate gutljaj tekućine. Na taj ćete način najbolje osjetiti i miris piva.
3. Prije degustacije piva ne jedite jako začinjenu i masnu hranu. Također, ne koristite parfem, ruž za usne i druge kozmetičke preparate.
4. Prije otvaranja, provjerite rok trajanja piva, kao i ima li u boci taloga (kao paučina pri dnu boce).
5. Osjetite bocu! Naravno, pivo mora biti hladno, ali ni tu nije dobro pretjerivati. Idealna temperatura za pivo kreće se od 0 do 5stC za pilsnere, od 5 do 9stC za lagere, od 7 do 11stC za aleove, od 8 do 13stC za stoute, a stare aleove je poželjno konzumirati na sobnoj temperaturi. Zaboravite predrasude o "ledenom pivu" jer na pre niskoj temperaturi nećete osjetiti nikakvu aromu piva. Najbolje je pivo poslužiti na stupanj do dva nižoj temperaturi od idealne kako bi zadržalo temperaturu za vrijeme konzumacije.
6. Kada otvarate bocu obratite pažnju na količinu pjene i kako reagira ugljični dioksid prilikom otvaranja čepa.
7. Kada točite pivo samo ga pustite da klizne niz unutrašnjost čaše. Tek kad ste ispunili otprilike dvije trećine čaše možete ispraviti bocu kako biste na kraju dobili i pjenu. Uz pivo uvijek mora ići i pjena, a pjena se mora uzdizati i preko ruba čaše.
8. Kad ste pivo natočili u čašu smjesta ispitajte miris (slično kao i kod vina). Naime, mnogi aromatični sastojci piva ispare vrlo brzo u dodiru sa zrakom. Osjećate li aromu slada? Vuče li na limun, cvijeće ili na svježe pokošenu travu?
9. Zatim otpijte jedan veći gutljaj. Za razliku od vina, pivo se ispija u većim gutljajima i usna šupljina mora biti puna. Osjetite i usporedite odnos između temperature, arome i stupnja zapjenjenosti.
10. Nikad ne mućkajte pivo u ustima! Samo pustite da klizne u vaš želudac. Pokušajte usporediti odnos temperature, arome i stupnja zapjenjenosti prije i poslije gutljaja. Pričekajte 15-tak sekundi i ponovo pokušajte odrediti okus piva nakon gutljaja. Da li je sladak ili suh? Zadržava li se u ustima ili brzo nestane?
11. Još jedanput pomirišite pivo. Neke arome dolaze do izražaja minutu do dvije nakon otvaranja boce. Zatim ponovno otpijte jedan dobar gutljaj i uporedite rezultate s onima na početku testa.
12. Kako biste "očistili" svoja osjetila koja sudjeluju u testiranju piva, dovoljni su nezasoljeni krekeri ili običan kruh.
13. Dubok dekolte je poželjno imati ispred sebe u vidnom polju za vrijeme ispijanja zlatne tekućine, ali pazite da to ne utjeće na percepciju kakvoće same pive.
14. Ako iz bilo kojeg razloga mislite da morate ponoviti degustaciju - slobodno se odvažite!

------->------->A Guide to Rating Beer <-------<-------

- 00:55 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 16.03.2007.

Još malo o guzama

KLIKNI!

Jedna poznata guza:

S H A K I R A


Neću ulazit u to jel se nekom sviđa Shakira kao pjevaćica ili ne jer to na ovom blogu stvarno nije predmet rasprave i sumnjam da će takve teme to ikada biti. Isto tako neki će reći da im je ova guzica malo prevelika, neki da bi ju lizali i grickali... bilo kako bilo Shakirina guza je pojava i kao takva je zaslužila rečenicu i pol, par slika na blogu i čohanje po jajima...



i jos jedna video kompilacija "najboljih plesnih koraka":
Shakira trese guzom!

- 16:25 - Komentari (2) - Isprintaj - #

četvrtak, 15.03.2007.

Keyra Augustina

Keyra Augustina je pseudonim mlade Argentinke koja je postala poznata zahvaljujući svojim slikama koje je anonimno slala na net. O njoj se nezna mnogo, navodno je studentica na University of Buenos Aires (možda je i gotova danas), ima dvadeset i koju godinu... I to je sve što se zna o njoj.
I da još nešto se zna, ima dobro dupe. Ustvari jebeno dobro dupe. Toliko dobro da su je mnogi proglasili za trebu sa najljepšom guzom na netu.
Svoje slike je počela slati na www.supertangas.com. Slike koje je slala nisu bile pornografske već samo provokativne a na većini je bilo njeno dupe, više ili manje obnaženo.
Navodno, u jednom trenutku su njezine privatne slike ukradene te puštene da cirkuliraju internetom i zvjezda je rođena. 2005 u argentinskom izdanju časopisa Maxim (www.maximonline.com) izašla je na 9 stranica a kasnije i u britanskom izdanju. Za one koji neznaju, Maxim je vani poznati časopis.

Interesantno je to kako se treba nije polakomila za slavom i lovom. iako je izašla u maximu, niti na jednoj slici nije pokazala facu (slike iz maxima), niti je otkrila svoj pravi indentitet, niti je pristala biti model. Evo šta je rekla o tome:
“They offered me photo sessions in important magazines around the entire world and interviews, videos, invitations to video programs outside and in my country…but to all I have said no. I do not deny that I would like to do professional photos, and to be model is something that I love in truth, but I do not choose that as a life. I choose another road currently and am happy with that money and way of life, but such proposals…they tempted me.”

Navodno i danas šalje svoje fotke na Supertangas.com, ali pod drugim pseudonimom, Yemina. Ali, tko će to znati...

Evo dosta škole, sad možete na net...


Inače možete pogledati njen prvi filmić na Keyrin prvi film

Szagu

- 18:22 - Komentari (2) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 12.03.2007.

Kakva guza...

AJME KAKVA GUZA...

oh la laaa!!!!!

LOS FOTOS DE KEYRA AGUSTINA








- 13:13 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 09.03.2007.

Zapjevajmo za sretan početak!

Pusti selo neka priča

Ne sudi mi ako čuješ
Da sam opet pijan bio
Drugu ženu mjesto tebe
Da sam sinoć poljubio

Pusti selo neka priča
Svijet je zloban vjeruj meni
Ja sam bećar al' sam ljubav
Poklonio samo tebi


Kada čuješ tamburaše
da me s pjesmom kući prate
Pozovi ih, kao nekad,
Na trenutak neka svrate

A kad odu tamburaši
Ti zaključaj vrata svoja
Pa ćeš vidjet tko ti laže
Selo ili ljubav moja

Hrašćanski Čestitari

- 16:41 - Komentari (4) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se