RAJKO SAVIĆ: "BANJEVCI SA SVOJOM CRKVOM I SVETCIMA" (DRUGO-DOPUNJENO IZDANJE)

četvrtak , 10.05.2018.

img379_SAVI_1
img380_SAVI_2
img382_SAVI_3
img383_SAVI_4
img384_SAVI_5
img385_SAVI_6
img386_SAVI_7
img387_SAVI_8
img388_SAVI_9
img389_SAVI_10
img390_SAVI_11
how to delete old whatsapp account

img391_SAVI_12
img392_SAVI_13
img393_SAVI_14
img394_SAVI_15
img395_SAVI_16
img396_SAVI_17
img397_SAVI_18
img398_SAVI_19
img399_SAVI_20
img401_SAVI_21
img402_SAVI_22
delete account permanently

img403_SAVI_23
img404_SAVI_24
how do i deactivate

img406_SAVI_25 />how do you delete

img407_SAVI_26
img408_SAVI_27
img409_SAVI_28
img410_SAVI_29
img411_SAVI_30
img412_SAVI_31
how to delete your

img413_SAVI_32
img415_SAVI_33
img416_SAVI_34_2
img417_SAVI_35
img418_SAVI_36_2
img419_SAVI_37
img420_SAVI_38
img421_SAVI_39
img422_SAVI_40
img423_SAVI_41
img424_SAVI_42
img425_SAVI_43
img426_SAVI_44
img428_SAVI_45
img429_SAVI_46
how to delete linkedin

img430_SAVI_47
img431_SAVI_48
img432_SAVI_49
BANJEVCI_7
HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH
"BANJEVCI SA SVOJOM CRKVOM I SVETCIMA"

(KRATAK OSVRT)


Život je pun dilema.
Poznata nam je Hamletova životna dilema: "Biti ili ne biti-pitanje je sad..."
A to znači:predati se sudbini ili se latiti oružja? Boriti se?
Slično je i s piscima koji svoju dilemu iskazuju ovako: "Pisati ili ne pisati-pitanje je vječno."
Kakvog smisla ima pisati poeziju, romane, drame...u vremenu kaljužnomu, vremenu nerada, prijevara i sl.? Ima li uopće smisla pisati o povijesti kad je (povijest) i vlastiti sinovi i kćeri i ne znaju i ne štuju?
A ja odgovaram:
Treba pisati, pisati, pisati...O svim temama. O povijestnim posebice!
Jer našu hrvatsku povijest još i danas pišu hrvatski neprijatelji, nudeći laži o našoj slavnoj
prošlosti, natopljenoj znojem i krvlju u obranama, nikada u napadima i otimačinama!!!
Kad tako razmišljam, još mi je draže i značajnije ovo povijestno djelo našega vrijednoga
sumještanina Rajka Savića.
Kad bi svaki intelektualac, ili, makar, nekolicina, posvetio knjigu svom rodnom mjestu, svom zavičaju, cvjetali bi nam bajami cijelu godinu, zavladalo bi sebedarje, plemenitost i ljubav, a nepodnošljivosti bi nestalo!

Rajka kao učitelja i liječnika (a jedno i drugo zanimanje i poziv uključuju altruizam, što će reći požrtvovnost i razumijevanje) zanima čovjek svoga zavičaja i potpuna okrenutost tom čovjeku kojemu treba potpora, ljubav, čestitka i pomoć, Rajka zanima veličanstvo čovjeka, Rajko je zaokupljen djelom tog čovjeka, plemenitošću djelatnoga leta kroz mračnine, opasnosti i pogibelji, nadasve, trag vječnosti djela (nikako i nikada nedjela) na tlima koja zasipavaju vjetrovi, odnose
kišetine i opačine, na tlima na kojima trajno živi hrvatska marljivost i hrvatsko neuništivo stvaralaštvo.

U šire područje stankovačkoga zavičaja (posebice banjevačkoga) učitelj i povjesničar Savić povezao je i na najvišu razinu veličanstvene vrijednosti uzdignuo sirovi i isklesani kamen, ploću ili komadićke, crkve, kule...Ali nikako mimo i bez čovjeka-stvaratelja u radostnomu i nepomućenu zavičaju.

Pred sobom imamo knjigu "Banjevci sa svojom crkvom i svetcima", naoko hladnoga naslova, uobičajenog naslova, ali kad uđemo u tkivo građe povijestne, osjetimo bilo Rajkove hrvatske topline, zanosa i ponosa.

Naš zadatak nije detaljno analizirati ovu zanosnu i bogatu knjigu. I sami ćete zaključiti da je to nemoguće u ovih desetak minuta. Trebalo bi nekoliko školskih sati za taj zanimljiv posao, dakle,
namjera nas predstavljača je preporučiti vam knjigu čitati pažljivo kao drago i koristno štivo da biste osjetili svetu zanosnost Rajkova srca u približavanju svom hrvatskom puku hrvatskih Banjevaca tkivo zemlje i kamena, život u tom i na tom tkivu u prošlosti, do današnjih dana, nimalo lakših od onih što su ih imali predhodni naraštaji.

Čitati i pamtiti sve razine povijestnih naslaga, upisanih u kamen koji nam poput kamenih listova knjiga nude slatke trenutke susreta Hrvata, njihovih dlanova, njihova znoja i vizija u nezaboravu.

Sve što naš uglrdnik-pisac, naš Rajko Savić napisa, na ponos je i čast vašu, vrijednih Banjevčanka i Banjevčana, ali i na obvezu čuvati ovo nam sveto tlo i pisati, istraživati, nadopunjavati Rajkovo djelo, koje je sa svojim vrijednostima povijestni katekizam i himna
hrvatskoj vjeri i opstojnosti, hrvatskomu stvaralačkom poletu, hrvatskoj nrizbrisivosti.
Nigdje ne ćemo naći toliko povijestnih činjenica o banjevačkom zavičaju na jednom mjestu, u jednoj knjizi.
Velike je napore uložio autor da bi razasute pojedinosti sklopio u jednu harmoniju, skladnost.
To treba isticati i cijeniti. Nisam, ističem, to tek tako rekao. Da je ovo djelo povijestni katekizam. To je zbilja!
Dakle, katekizam, početnica ili hrvatska slovarica
Ova knjiga je i izvor i inspiracija novim piscima. To je ta obveza: nastaviti gdje je Rajko stao!

Ovih trenutaka Banjevci su metropola-središte povijestno-kulturnoga uzdizanja vrijednosti prošlosti
Banjevci-metropola u kojoj marljivi i neumorni ratari i nadahnuti intelektualci čuvaju, njeguju i uzdižu zavičajnu baštinu. Nije to "rasuta bašćina" Petra Zoranića (iz romana "Planine"), to je uljuđena banjevačka baština, njiva do njive, vrt do vrta, knjiga do knjige...u njedrima stankovačkoravnokotarskoga ozračja. Banjevci-metropola rada i stvaranja!
Rajkovo ovo skladno djelo velik je i značajan pleter, hrvatski pleter tom sveukupnom monumentu.

Nije slučajno što Rajko ističe, tiska, objavljuje na prvoj stranici zanosnu domoljubnu pjesmu "Od stoljeća sedmog" (ive Cvitića), što u povijestnu građu utkiva pjesme "Ikavio, naša diko! (Vlatka Pavletića), "Hrvatsku molitvu" (Mate Marčinka) te pjesmu istoga autora "Zbogom, Bosno-misionar Nikola Tavelić napušta Bosnu" te na kraju odlomak pjesme "Hrvatska" (drage Ivaniševića). Nije slučajno ni to što imamo dojam kako poletni pisac Savić promatra ovaj dio Ravnih kotara (kolijevke hrvatske državnosti) i s desne, i s lijeve strane, i odozdo, i odozgo, a što je posebice blisko i intimno, i iz samoga sebe, iz svoje umne i duhovne dubine, iz krvi, iznoseći svoju i našu uščuvanu Domovinu Hrvatsku, svoj dragi zavičaj i ljude štovane i nadarene koji udariše temelje ljepoti koju moramo ljubiti i nadograđivati.
To je Rajkovo domoljublje, nenametljivo i iskreno. Ono žari u ljubavi prema kamenu zavičaja, ugrađenog u temelje, zvonike crkava, u kule i kaštela, u suhozide, u štovanje čovjeka-poljodjelca i graditelja, u divljenju i najmanjem detalju u utrobi crkava, slikama, vitrajima ili, pak,kamenim ulomcima (mitrički reljefi, n.pr.), pronađenih u grrmilama kojima se nasipavala cesta Stankovci-Pirovac 1971. godine.

Tu se očituje i Savićevo hrvatsko čovjekoljublje, jer iza svakoga isklesaja ili pokreta kista...prepoznaje se čovjek-Hrvat, majstor, meštar, graditelj, kojem se Rajko, i mi, divimo i ugledamo se u njih, u slutnji novih inspiracija među mladim naraštajima, bila u njihovim rukama olovka, motika, glazbalo ili, pak, puška za obranu.

O knjizi se može govoriti povijestno-zemljopisno, književno-umjetnički, pedagoško-didaktički, popularno-znanstveno, jezično-pravopisno, idejno i slično.
No, o tome u nekom drugom susretu.
Budite ponosni na svoga sumještanina Rajka koji vas voli i poštuje i daruje i nudi vam čitanje, a to znači znanje o hrvatskim tragovima i kamenim pečatima neslomljive hrvatske obstojnosti. Ne hodajte bezosjećajno pored crkava
i drugih znamenitosti, poštujte korake svojih predaka, čuvajte svaki kamen i ploču-zapise koračaja pradjedova.

Ivan Vidović

I na kraju autor, osobno:

"...silno želim da svi mi, Banjevčani i naši potomci, budemo dostojni sljednici i nasljednici naših predaka, koji su nam, živeći 'kroz vrimena gruba i kroz ljute boje',ostavili i podarili bogatu baštinu. Svjesni i ponosni na to naše baštinstvo, imajmo obvezu da je i mi obogaćujemo svojim radom, znanjem i uljudbom."

Srdačno!-Vaš Rajko Savić
Zagreb-Banjevci, o Ivanjdanu 2017.
(46. str.)

ZBOGOM, ROKO, VRLI MI PRIJATELJU!

nedjelja , 11.06.2017.

Image and video hosting by TinyPic Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video <br />
hosting by TinyPic
OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO
Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic

JEDINI BOŽE

utorak , 30.05.2017.

Image and video hosting by TinyPic
ROKO DOBRA (PUT DO MORA-izabrane pjesme, Zadar, 2013.)


Image and video hosting by TinyPic
ŽIRJE, 28. listopada 1930.--ZADAR, 23. svibnja 2017


BLAGOSLOV MORU
Roku Dobri


Blagoslov moru kad klesati znade
dušu kamena i valom i snagom.
Poruke iz dna tišine i nade
sladosti ćute vedrom glazbom, blagom.

Blago kamenu kad vječno je ljubljen
rosom i suncem riječi toplih, šumnih.
Kamenu blago kad nije izgubljen
u priči mora, snova vedroumnih.

Struje dolaze iz dalekih neba,
tornado prijeti upornim bijesima
i hukom blizom iz potaje vreba.

A ti si pjesnik i more i otok,
ne daš se smesti pa krasiš krijesima
krvavi život, pučine krvotok.

Ivan Vidović






ZBOGOM, SVESTRANI HRVATSKI PJESNIČE,
ISKRENI I PLEMENITE ČOVJEČE,
VRLI MI PRIJATELJU!
ROKO!

ZBIRKA "ZRNJE" (haiku)

subota , 15.04.2017.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

(svršetak)

NAJLJEPŠA MATER SI MI

subota , 25.03.2017.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Hrvatski list, 12. kolovoza 2004.
Image and video hosting by TinyPic

NAJLJEPŠA MATER SI MI

nedjelja , 19.03.2017.

Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

LICE KAMENA

ponedjeljak , 06.03.2017.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

ŽEDNA MI DUŠA (3.)

petak , 24.02.2017.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

ŽEDNA MI DUŠA (2.)

ponedjeljak , 20.02.2017.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic

ŽEDNA MI DUŠA (1.)

srijeda , 15.02.2017.

Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic Image and video hosting by TinyPic

NE BUDITE HLADNI KAO STIJENA, KAO KAMEN (VITRAGE 12.)

petak , 27.01.2017.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic
Učenički list "DITE ZADARSKO" (br.7./2003.), O..š. Šimuna Kožičića Benje

...OSLUŠKUJUĆI SVOJE SRCE (VITRAGE 11.)

ponedjeljak , 23.01.2017.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Učenički list "ČEHULJICA" ,(veljača 2003., br.5.), O.Š. "Šime Budinića", Zadar

ŠTO ME VIŠE BOLI, SVE TO VEĆI BIVAM (VITRAGE 10.)

ponedjeljak , 16.01.2017.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

U HRVATSKOJ MITRALJEZOM PUCATI

nedjelja , 15.01.2017.

Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic

...A PERO PLESALO U RUKAMA... (VITRAGE 9.)

srijeda , 11.01.2017.

Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic .Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic PJESME II..
Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

STIHOVI IZ ZBIRKE "PJESME" II.-krajobrazi.
Zadar (2010.)

OSTANI TU I BUDI POSKOK (VITRAGE 8.)

subota , 07.01.2017.

Image and video hosting by TinyPicOstani tu
samo tu možeš biti poskok
budi poskok
ovaj gologuzi kamen
samo poskok obraniti može
Poskok zna dubinu pukotine
i visinu užarene stijene
litica do litice
poskok do poskoka
poskok brani svoje pojilište i svoje gnijezdo
i nije licemjer
i nije kurva,
budi poskok
i nije kalkulant
i nije prevarant
poskok se sunča u svom kamenom stanu
i želi mir u svojoj kamenoj domovini
poskok neće ujesti sunce
poskok kažnjava uhode
istiktivno
jednostavno
bez proračuna
precizno
neiscrpno
to je to
budi poskok
ni mudar ni blesav
ni kratkovidan ni dalekovidan
budi poskok
neiskorjenjiv
i rađaj poskoke
i rađaj poskoke za svaki kameni nagriz
za svaki škrip
za svaku kamenu opuzinu
za svaku kameno dlanište
za svaku kameni štit
za svaki piljak
na jednog provalnika kamenih škrinja
stotinu poskoka
ostani tu i budi poskok
ne vodenzmija u svijetu kreketavaca
budi poskok u svijetu kamenih pradjedova
kamenih orača i kamenih pjevača koji bosi gaze tvojom kamenom stazom
budi poskok u suživotu s krvavim kamenim palcima
sa suhim kamenim vinogradarima
to je to
budi poskok
i obranit ćeš sunce bez kojega ne možeš
to je to
samo to
budi poskok
u zazidi kamenoga krova
na glavici iznad sela
svojega i mojega
ostani tu i budi poskok
to je to
poskok Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

U KAMENU SRCE TOPLO (VITRAGE 7.)

petak , 06.01.2017.

Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic "Kameno podneblje"


Image and video hosting by TinyPic

KAKO SAM UVIJEK STREMIO SADIT VOĆKE USRED POLJA... (VITRAGE 6.)

petak , 30.12.2016.

RAZMIŠLJANJA
Kćeri Ivani


Reče mi Netko, u snu šapnu meni,
bez ustezanja: još život ti teče
k'o nepresušni slap, pače, pripomeni
još posve tiho, i neka ti kleče

misli žestine na ognjištu nade.
Prokletstvo i spas naše je trajanje,
i na tom putu još rosnih imade
jutara za plov, vrata za kajanje.

Kada očistiš puteljke i piste
za uzlet vedri, svrni se ničice
zbog suputnika i ideje čiste.
Čovjek je zloća. A naspram ptičice

uvijek će biti cvrkutalo blijedo.
Jeca li dijete ili brdo sijedo.
Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic
SVJETLO I SJENA
Kćeri Ivani


Nema ni svjetla ako umre sjena
i usred dana, usred crne noći.
Bezbojna mutljež i očiju pjena.
Daška mi treba pa ću kročit moći.

Kako sam uvijek, to ti želim reći,
stremio sadit voćke usred polja,
čekajuć sunce da već počne žeći.
A ja u sjenu: snažna mi je volja.

Nema ni sjene amo umre svjetlo,
ni ljudi više ak' se smrkne ponos:
gubi se svima sjajno podrijetlo,
nebo se ruši, sutrašnjice donos.

Ova je stvarnost već prepuna rupa
crnih, bez sjena, sred bezbožnog skupa.

Image and video hosting by TinyPic
Knjigu likovno osmislila i uredila IVANA RUPIĆ (rođ. Vidović),
pjesnikova kćer



















ZLATNOM ZNOJU SLADOST TVOJ JE DARAK (VITRAGE 5.)

četvrtak , 29.12.2016.

LISTAM TI POVIJEST
Sinu Domagoju


U slobodi mi hrvatskoj i zlatnoj,
u pjevnoj sreći kamena i zemlje,
krošnjama nebnim i u travi vlatnoj,
ništa ne spava. I nitko ne drijemlje.

Vukovi crni skrvavljenih šapa,
plesovi strašni, još strašnijih noža,
pogledi mrski iz četničkih kapa,
naredba vječnih iz bezbožnih loža,

odgmizaše, gle, sluteći osvetu.
Hrvatska sveta, kako si mi svijetla!
Kako mi grudi griješ uz posvetu!
I pjevaš moćna budnicama pijetla!

Dok tebe bude, čuda će se liti!
Povijest ti listam. I tebe će biti

Image and video hosting by TinyPic


ZAŠTO SU GROZDOVI VELIKI I SLATKI
Sinu Domagoju

Još se sunce probudilo nije,
nit se rosa digla u oblake.
Dok se pijevac kukurijekom vije,
pjesnik žuri uza pjevne vlake.

Slavuj bigli na stoljetnom bristu,
Prelet mokrih prepeličjih krila,
s dušom, srcem, veličajnom Kristu,
molitva se nebu diže vrila.

A kad sunce popije svu rosu
i osmijehom pozdravi ratara,
svo će trsje počešljati kosu,
a nebeskog dičnoga vratara

blagoslovit: grozdu ovom mladost
tvoj je darak, zlatnom znoju sladost!

ODOŠE PASTIRICE (VITRAGE 4.)

subota , 24.12.2016.

Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic

"OVISNIK O ŽENINOJ LJUBAVI" (VITRAGE 3.)

četvrtak , 22.12.2016.

Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic Image and video hosting by TinyPic

LJEPOTA ŽIVLJENJA (VITRAGE 2.)

nedjelja , 18.12.2016.

i sav sam u tebi i sva si u meni

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic


POEZIJA -TRAJNO DISANJE (VITRAGE 1.)

četvrtak , 08.12.2016.

Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic

ANTE DEUR-SVESTRANI HRVATSKI JUNAK

utorak , 29.11.2016.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Jutarnji list, 18. studenoga 2016.

BANJEVCI (autora dr. RAJKA SAVIĆA)

utorak , 05.04.2016.

ČETVRTI DIO

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

(kraj)

BANJEVCI (autora dr. RAJKA SAVIĆA)

petak , 01.04.2016.

TREĆI DIO

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

(još jedan nastavak)

PIJUCI USKRSA

subota , 26.03.2016.

Image and video hosting by TinyPic
Alen Kasumović-slika ustima


pile k'o sunce
iz dubine svemira
mokro pijukne

BANJEVCI (autora dr. RAJKA SAVIĆA)

srijeda , 23.03.2016.


DRUGI DIO

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

(nastavlja se)

PJESNIČKO VELIČANSTVO ROKO DOBRA

subota , 19.03.2016.

Roko Dobra: DVA MOJA NOVIJA SONETA

Moj odgovor narečenom da se s njim
i s njemu sličnima pobunim kontra aktualnoj
vlasti na Trgu bana Jelačića u Zagrebu:

ŠTO HOĆEŠ …

Što hoćeš od mene, Gorane Gal –
zar slikom me sjetit El Shatta
gdje je smrt zaplesala svoj bal,
usmrtivši dragog mog brata?

Što hoćeš od mene, Gorane Gal –
zar da zatomim strah u duši
otkad mi s bine zaprijeti val
dubinom mora kojom guši?

Što hoćeš od mene, Gorane Gal –
zar me pretvorit u zvijer, Bože?!
Što ti je mrsko, za me je Graal.

A nit mi mogu nokti grepsti;
što se još išta reći može –
kad te ne želim nigdje sresti?!


Roko Dobra: JA I VIRTUALA

Na virtuali čudo se tog može!
Neki se zbliže i bivaju jedno;
drugi tek mjeri nekog ispod kože,
dok je pak trećem bilo s kim svejedno.

Svi smo na sebe i svojih smo ćudi.
Ja mogu, kažem, biti blizak tebi,
ko svjetlo danu kad zora zarudi.
Al', čekaj! da se prenaglio ne bi.

Doista, mogu ti na virtuali
raskrilit ruke, nepoznata moja,
a što je poput zakletve u šali.

Međutim, netom što se vratim javi,
ona me vraća na pravila svoja –
stog s virtuale sve živo odjavim.


18.03.2016. (00:06) - - - -
Sjaj Oriona


NAKON PROMOCIJE SONETNOG VIJENCA
"GOLGOTO, MOJ PLAČU" ROKA DOBRE


Poštovani i dragi Roko,

Sinoć je u zagrebačkom domu HKLD-a predstavljena
knjiga "Golgoto, moj plaču" legendarnog hrvatskog
književnika i pjesnika Roka Dobre, koja je povezala
i ujedinila i glazbenike, i pjesnike i likovne umjetnike,
te liječnike kroz "laganiju" duhovnu obnovu.

Prve, rijetko doživljene dojmove možete pogledati
na pristiglim nereduciranim fotografijama gospođe
Višnje Serdar. Veliki broj susreta, doživljaja, događanja,
emocija...

Do sređivanja dojmova i podataka puno srdačnih pozdrava
Dragi Roko, HVALA VAM!

http://akademija-art.hr/galerija/index.php/Vijesti/2016/03-ozujak/16/H KLD_
16_travnja_2016?sb=bottom

Lijep pozdrav!
Stjepan Katić

18.03.2016. (00:18) -

BANJEVCI (autora dr. RAJKA SAVIĆA)

četvrtak , 17.03.2016.

PRVI DIO

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

VELIKI PJESNIK ROKO DOBRA

utorak , 01.03.2016.

Najava predstavljanja knjige - Roko Dobra: Golgoto, moj plaču
Written by Akademija-Art on 12 Studeni 2013.

Predstavljanje knjige Golgoto, moj plaču (sonetni vijenac) autora Roka Dobre uz predgovor Miljenka Stojića i ilustracijama Križnog puta Isusova slikara Stjepana Katića održati će se u srijedu, 16. ožujka 2016., u 19 sati, u programu Korizmene duhovne obnove i Korizmene izložbe u dvorani Margarita Peraica Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u Zagrebu (Praška 6/2. kat., Marićev prolaz)

ROKO DOBRA: GOLGOTO, MOJ PLAČU

predgovor: MILJENKO STOJIĆ
ilustracije: STJEPAN KATIĆ

foto galerija

UVODNE PRIPOMENE:

Inače, sonet Magistrale napisan je još 17. 12. 2012. u Zadru, da bi, uz sliku s razapetim Kristom na križu iz ciklusa „Križni put Isusov" značajnog likovnog umjetnika Stjepana Katića iz Zaprešića, bio – čestitkom kojom je autor ovog spjeva ove 2013. godine rodbini, prijateljima i znancima čestitao Uskrs.

Valjalo bi, zatim, zabilježiti i ono što je, mailom 30. 03. 2013. g., uvaženi akademik Zvonimir Mrkonjić, zahvaljujući se autoru na čestitki, o njoj, ali i o netom spomenutu sonetu, saopćio:

„Dragi šjor Roko, hvala vam na divnoj čestitki, pa uzvraćajući vam svojim Sretan Uskrs želim još mnogo tako nadahnutih soneta! Odano vaš Zvonimir Mrkonjić."

Imajući u vidu ovu ohrabrujuću podršku uvažena akademika i ugledna književnika, isto tako neće biti naodmet citirati i ovu jednu mobitelsku poruku koju je autor, nakon što je dovršio ovaj svoj, inače šesti po redu sonetni vijenac, bio poslao dobrom prijatelju i vrsnom pjesniku i znanstveniku Igoru Šipiću, s kojim ponajviše komunicira, izmjenjujući spisateljska iskustva i mišljenja u zadnjih desetak godina:

„Hvala ti, već sada, na duši i na njenoj svjetlosti, a koje i u mom spjevu ima, amice. Naime, ako i nisam stigao dosegnuti raskošje velikog francuskog pjesnika Paula Claudela koji je u svoje djelo „Kristov put", pored autoreferencijalnih datosti, upleo i obilje liturgije, a ono sam, ufam se, pristupivši Kristu neposredno, prijateljski, kao da je riječ o rođenom mi bratu; barem blizak jednom Johnu Henryju Newmanu ili pak našemu Nikoli Šopu."



PREDGOVOR

DOTIČEM TI POSTOJANJE

Tamo negdje u dubokom Srednjem vijeku rodili su se soneti i ubrzo zagospodarili pjesničkim nebom. Bilo je to vrijeme kad su se Sv. Franjo i drugi borili za brata čovjeka, shvaćali da iskvarenost bogatstva i bogataša dovodi svijet u opasnost. Zbog toga su pozivali na siromaštvo, ono smisleno, okrenutost prema Bogu u sebi i okrenutost prema svijetu oko sebe. Ali, puno toga ne bi tako. Zabljesnu prosvjetiteljstvo i mrak posta gušći. Umjesto o gradnji progovori se o razgradnji. I bi to nešto veliko, suvremeno. Kao one rebatinke na obijesnoj mladeži. Tek ih kupili, a već su isprane i rasparane. Diče se time jer tako se sada nosi. Primijenimo li sada ovu društvenu stvarnost na Roka Dobru, onda možemo reći da je dalek od nje, ali je tako suvremen. Dubinski je progovorio o sebi, o svijetu oko sebe, a okanio se ispraznih teorija i stavova o hermetizmu, moderni, postmoderni...

Čitam Dobrine sonete i uživam. Kao da pred očima imam vrsnog graditelja katedrala, onih iz Srednjeg vijeka, ne sadašnjih. Prije dva tisućljeća u Svetoj zemlji umro je čovjek koji je očito bio i Bog. Pribili su ga na križ poput zadnje hulje. Njima je, naime, takva smrt poglavito bila namijenjena. Ali on je nakon toga uskrsnuo i svima im pokvario naum. Roko Dobra proživljava duboko tu dramu koja se protegnula kroz vrijeme i trajat će dok ga god ima. Dobro i zlo neprestano su u opreci, a mi ne možemo stajati sa strane. Moramo se opredijeliti, započeti svoj sonetni vijenac. Magistrale će se očito pjevati pred Gospodinom. Kakvi su bili naši životni stihovi, jesmo li ih ispraznili sadržajem ili smo ih okupali u mudrosti Bogočovjeka obješenog na križ i kao takve pustili da mijenjaju vrijeme u kojem postojimo? Sve ovisi o gradnji, gradnji katedrale našega postojanja.

Sve je ovdje zaista ispunjeno pogledom na našu drugu domovinu i pogledom na ovu domovinu kojom gazimo nekada kroz blato, nekada ravnim putem, ali je naša. Drama se odvija pred našim očima: ...netom što su se čovjekovi čini,/ umjesto Pravdi, poklonili glasu// mrskih hijena što digle su glave/ baš kad je Pilat prati ruke stao,/ uvjeren da mu pripada kus slave,// il' kad mi inkub nad zipkom zavlada./ Zaridah gorko čim je befel pao:/ sina Božjega na križ jošte mlada! (Postaja I.) Očito prepoznajemo da ovo nisu neka prošla vremena. Ona su još tu. Ruke se peru na sve strane. Znamo mi to dobro, i nas neprestano vješaju na križ. Nije važno je li mu ime prva Jugoslavija, druga Jugoslavija, ubojstva po inozemstvu, ubojstva u Domovinskom ratu, izrabljivanje u tzv. demokraciji, svejedno. Križ je križ, bilo mu drvo malo više ili malo manje kvrgavo. Otkuda, Kriste, u Tebi mir sada / pod drvom križa, dokle ja zdvajam, jer / u meni čut je rug prvog Tvog pada?! (Postaja II.) Potpuno logično pitanje, pitanje koje nas uvodi u otajstvo Kristove muke i otvara nam oči duše da jasno spoznamo što se zapravo događa i krenemo pravim putem.

O Kristovoj muci naoko je dosta pisao i naširoko hvaljeni Miroslav Krleža. Nazivaju ga bardom, čovjekom koji je natkrilio vrijeme. Ali njegove pjesme o Kristu, da pustimo prozu kraju, ječe prazninom, izgubljenošću u prostoru i vremenu. Njegov Krist nije Krist kojeg treba slijediti, to je Krist kojeg samo možda trebamo sažalijevati i ništa više. Roko Dobra ni u jednom slovu soneta ne misli tako. Nije suvremen na krležijanski, suvremen je na matoševski način. Ne zanima ga nikakva ideologija koju je Krleža nemilice širio, zanima ga čovjek u svom trpkom hodu ovom kuglom zemaljskom, čovjek vjernik, čovjek domoljub, slično kako to Matoš doživljuje. Zbog toga će njegovi stihovi živjeti duže nego što im se predviđa. Oni nas preispituju i odmaraju, klešu našu katedralu duha. Da bi to postigao, pjesnik neprestano poseže za novim udarcem dlijetom, dotjeruje svoje djelo kao Michelangelo svoje kipove. Na kraju se cijedi čista umjetnost, djevičansko ulje iz dozrelih plodova.

Svakako u ovom govoru o Dobrinim sonetima ne smijemo zaboraviti ni slike Stjepana Katića. Ustrajno prate postaje ovog sonetnog puta križa. Potka su im jake boje. U tami se odvija nasrtaj zla na dobro. Rekao bi čovjek da je magla pala na sva zbivanja. Sude Isusa, on pada pod križem, susreće se sa svojom Majkom i prijateljima na putu, pribijaju ga na križ, umire. Gotovo. Ali, ne. Uskrs je tu. Boje se mijenjaju. Sada su one svijetle, pune nade, i nadalje jake. Poruka je jasna onome tko je želi čuti. Dotaknuli smo postojanje Isusa Krista na ovoj zemlji, dok je on u isto vrijeme dotakao i naše. Rađa se jedinstvo. Bog i čovjek idu ruku pod ruku da nadžive vrijeme.

Iako se obično ne osvrćemo na životopise i bilješke donesene uz neko djelo, ovdje čini mi se treba. Preko njih saznajemo pozadinu nastanka ovoga djela, pa se više možemo u njega udubiti, odnosno lakše mu shvatiti povezanost s određenim podnebljem. Dobra tu govori kratko i o sebi i o slikaru koji mu je pomogao u nastajanju sonetnog vijenca. Njega naziva i pjesnikom kista, a sebe prikazuje kao čovjeka koji još traga iako je u dubokoj starosti. Ne susreću se često ovakve stvari. To je ono naše domoljublje koje nas čini prijateljima čitavog svijeta i prijateljima svoga malog ozemlja. Ili drukčije rečeno, kršćanstvo na djelu. Utiskujemo svoj pečat u postojanje i ne stidimo se da smo takvi. Kad bi A. G. Matoš sada bio živ, zadovoljno bi klimnuo glavom. Znao bi dobro o čemu govorimo, on pravi umjetnik stiha i soneta, pravi umjetnik ljubavi prema svojoj domovini i svim ljudima.

Stoga bje jasno ko suza na dlanu/ (već kad Te, Kriste, hulje mrtvog hoće)/ da će i moj duh srdžbom silnom planut// sa oštrih hridi, što oštre i mene./ Ali, kad grune banda paklom zloće,/ jad s križem teškim Cirenca tad prene. (Postaja IV.) Pjesnik reče i ovo: Al', još ne reče Aleluja! žrtvi,/ koju, pravedan, podnese s mukama;/ nego osjetih, kako su i mrtvi// hordama svrhom da Čovjeka tlače,/ nad Tvojim, Mili, smirenim rukama,/ dok Te skidaše, Golgoto, moj plače! (Postaja XII.) Tako je to u životu. Neprestano muka i poteškoće, međutim i smirene Kristove ruke. Imamo li snage primiti ih u svoje ili ćemo ostati i nadalje u grču? Mi smo i Šimun Cirenac, i Veronika, i jeruzalemske žene, i... puno toga što biva drukčije kad se poveže s Bogom. Osjećam kako je Roko Dobra odložio svoje dlijeto, svoje pero, i gleda dovršeno djelo. Trebao bi biti zadovoljan. Progovorio je ljudski, kršćanski, umjetnički. A kad se sve to spoji, onda se ima nešto vrijedno u rukama. Ostaje nam zapljeskati, onako iz duše.

Miljenko Stojić



<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.