†I ISUSE UZDAM SE U TEBE †

:........Silvestrovo-Nova Godina.......:

Sv. Silvestar, papa († 335)

Na zadnji dan građanske godine, na Staru godinu, slavi Crkva blagdan Svetoga pape Silvestra. On je ušao i u našu staru hrvatsku božićnu popijevku »Narodi nam se Kralj nebeski«, koja pjeva: »Silvestar papa k njim se pridruži (naime svecima koje slavimo kroz božićnu osminu), koga na nebesih okruniše.« U svome životu mnogo toga je vidio i doživio jer je živio na prijelomu dvaju razdoblja. Dok je još bio mladić, mogao je čitati na rimskom Kapitolu edikt protiv kršćana koji je izdao car Aurelijan i time započeo veliko progonstvo, deveto po redu. U zreloj dobi doživio je posljednje i najkrvavije progonstvo za cara Dioklecijana, kada su potekli potoci kršćanske krvi. No, doživio je i velik preokret – Milanskim ediktom, kojim je car Konstantin dao kršćanima slobodu i time učinio kraj krvavim progonima.

Godinu dana nakon Milanskog edikta, to jest god. 314., izabran je Silvestar za papu kao 34. nasljednik svetoga Petra, prvog pape. Svi njegovi prethodnici na Petrovoj stolici bili su mučenici, iako nije baš svaki umro izravno od pretrpljenih muka. Crkva ih slavi kao mučenike jer su živjeli u doba mučeništva, jer su mnogo za nju pretrpjeli, a većina i umrli. Kad je Crkva izišla iz katakomba, započela je s gradnjom svojih bazilika i hramova, veličanstvenih prostorija za bogoslužje. No, još važnije od toga bila je nutarnja izgradnja na koju se sveti papa Silvestar dao čitavim srcem. Za njegova pontifikata održan je i prvi opći sabor u Niceji god. 325., koji je osudio arijevsko krivovjerje. Pun zasluga za Crkvu umro je sveti papa Silvestar 31. prosinca godine 335.

Misli za Staru godinu

Na svršetku jedne građanske godine red je da se zahvalimo Bogu za sva primljena dobročinstva. Zato se danas u svim župnim crkvama upriličuje i takozvana zahvalnica, pobožnost kod koje se pjeva »Tebe Boga hvalimo«! Bog je onaj kome dugujemo prvu i najveću zahvalnost jer od Njega dolazi svaki dobar dar, kako kaže sv. Jakov apostol u svojoj poslanici: »Ne varajte se, ljubljena braćo moja: svaki dobar dar, svaki savršen poklon dolazi odozgo, od Stvoritelja zvijezda, u koga nema ni promjene, ni zasjenjenja od mijene. On nas dragovoljno rodi riječju istine, da budemo prvenci među njegovim stvorenjima« (1,16–18).

Da izrazimo svoju zahvalnost prema Bogu možemo se poslužiti i ovom molitvom:

Predobri Bože! Na svršetku ove godine dolazim k Tebi da Ti zahvalim na svemu što si mi udijelio prošle godine.

Zahvaljujem Ti ponajprije za nebrojene milosti i duhovne darove od kojih sam ja tek neznatan dio primijetio i osjetio. Zahvaljujem Ti da si mi tolike molbe dobrostivo uslišao, da si tolike moje zablude popravio i tolikim me rasvjetljenjima, spasonosnim opomenama i duhovnim utjehama obasuo.

Zahvaljujem Ti, nadalje, i na milostima vremenitog života, osobito da si me i ove godine očuvao na životu, iako sam svojim grijesima toliko puta zaslužio da mi ga oduzmeš, kad sam ga tako često zlorabio. Hvala Ti na tolikim drugim dobročinstvima: za zdravlje, za sreću i slogu u obitelji, za uspjeh u pothvatima i blagoslov u vremenitim stvarima!

Zahvaljujem Ti, napokon, Bože moj, i na darovima koji su me bolno pogodili. U duhu žive vjere i djetinjeg predanja gledam u njima Tvoju očinsku ruku jer znam da ih je Tvoja dobrota poslala za moj popravak i duhovno dobro. Daj mi samo predanje u Tvoju svetu volju i strpljivost da u svemu i po svemu, što me zadesi, Tebe proslavim i dušu svoju spasim!

Ti si me, eto, Gospodine, prošle godine tako divno vodio: znao si dobrostivo sputavati moje strasti, obuzdavati neuredne težnje, raspršivati strah, olakšavati žalosti, tješiti me u potištenosti, jačati u slabosti. Budi i sljedeće godine moja snaga da Ti vjernije služim i što savršenije ispunim Tvoju svetu volju, pa došlo što mu drago! Ti si uza me, pa čega da se bojim? U Te se, Gospodine, uzdam, neću se postidjeti dovijeka.

Druga misao koju želimo dozvati u pamet na kraju godine jest naša dužnost da si dobro ispitamo savjest kako smo se služili darovima i dobročinstvima koja smo primili od Boga. Pa ukoliko pronađemo nevjernosti, propusta, zloupotreba, dobro je da se od srca pokajemo i zamolimo Boga da nam oprosti.

Zahvalnost i kajanje – to su nam na današnji dan najpreče i najsvetije dužnosti. Ima mnogo toga u prošloj godini na čemu se moramo Bogu zahvaljivati, ali isto tako i mnogo toga zbog čega se moramo kajati.

Stara godina doziva nam također u pamet veliku istinu o prolaznosti vremena. Sve prolazi i nestaje na tom svijetu. Nije dobro da onda na tako nesigurnom terenu gradimo svoju životnu sreću. Nitko lud ne gradi kuću na mostu jer se na njemu ne stanuje, već samo preko njega prelazi. Ovaj je život kratak i prolazan i stoga se ne smijemo ovdje ugnijezditi kao da ćemo vjekovati. U tu svrhu opominje nas apostol narodâ:

»Braćo, ovo vam kažem: vrijeme je kratko. Preostaje da i oni koji imaju žene žive kao da ih nemaju; i koji plaču, kao da ne plaču; i koji se raduju, kao da se ne raduju; i koji kupuju, kao da ne posjeduju; i koji uživaju ovaj svijet, kao da ga ne uživaju, jer prolazi vanjski oblik ovoga svijeta« (1 Kor 7,29–31).

Na današnji dan godine 1640. malo prije ponoći umirao je u francuskom selu La Louvesc veliki pučki misionar sv. Franjo Regis iz Družbe Isusove. Posljednje riječi, koje je upravio svome subratu, bile su mu: »Ah, brate moj, kolika sreća! Kako zadovoljan umirem! Vidim našega Gospodina i Mariju koji mi otvaraju nebeska vrata.« Još je uspio izmoliti: »U ruke Tvoje, Gospodine, predajem duh svoj!« – i pobožno je preminuo.

Kako sretna smrt! Tako su umirali sveci. Oni su znali dobro živjeti pa su znali dobro i umrijeti. Oni se nisu neuredno prilijepili uz zemaljska dobra pa im rastanak s ovim svijetom nije bio težak. Neka i nas svojim primjerom nauče dobro živjeti, neka nas nauče Gospodinu sveudilj zahvaljivati, neka nas uče pokajanju za naše grijehe, neka nas također nauče umrijeti u Gospodinu da i nama kao njima, dan smrti bude dan rođenja za nebo!
jučer vrh stranice sutra
SRETNA I BLAGOSLOVLJENA NOVA 2006 GODINA PUNA MIRA ,SREĆE,LJUBAVI,BOŽJEG BLAGOSLOVA I LJUBAVI SVIMA!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Ode nam još jedna godina i to jako brzo.Bila lijepa i puna dobrih i lijepih uspomena.
Svima želim dobar provod .I OVO JE ZADNJI POST U OVOJ GODINI :))

31.12.2005. | 17:32 | 1 K | P | # | ^

::::::...........IDI KAŽI CIJELOM SVIJETU..............::::::

IDI KAŽI CIJELOM SVIJETU



Idi kaži cijelom svijetu
da i slijepi opet gledaju.
Idi kaži cijelom svijetu
da Bog je s nama tu.


1. Otvori svoje uši
i slušaj riječi te;
tko sluša taj i čuje
da Bog je s nama tu. Da!


2. Kraj tebe stoji brat tvoj
a ti ga ne vidiš;
tko ljubi brata svoga,
tom prijatelj je Bog. Da!


3. Daj kruhom sad nahrani
sve koji gladuju,
i kada to učiniš
Krist Bog će biti tu. Da!


4. O Bože daj pozovi
k svom stolu ljude sve
i nahrani ih hranom
koju daješ samo ti. Da!

30.12.2005. | 21:37 | 3 K | P | # | ^

:.........Molitva sv.FRANJE ASIŠKOG........:

MOLITVA SV. FRANJE ASISKOGA
Gospodine,
ucini me sredstvom svoga mira:
Gdje je mrznja, da donosim ljubav;
gdje je uvreda, da donosim prastanje;
gdje je nesloga, da donosim jedinstvo;
gdje je zabluda, da donosim istinu;
gdje je sumnja , da donosim vjeru;
gdje je ocaj, da donosim nadu;
gdje je tama, da donosim svjetlost;
gdje je zalost, da donosim radost.

Gospodine,
daj da se toliko ne brinem,
da budem utjesan, koliko da tjesim,
da me razumiju, koliko da druge razumjem,
da budem ljubljen, koliko da druge ljubim.
Jer, tko se daruje, prima;
tko sebe zaboravlja, sebe nalazi;
tko prasta, bit ce mu oprosteno;
tko umire, radja se za vjecni zivot.

29.12.2005. | 20:38 | 2 K | P | # | ^

:.......NEVINA DJEČICA.......:

Mučenici
Danas Crkva slavi spomen na Nevinu dječicu. Najbolje je da ovo razmišljanje započnemo odlomkom svetog teksta iz Matejevog evanđelja:

"Tada se Herod, vidjevši da su ga magi izigrali, veoma rasrdi te naredi da se poubijaju u Betlehemu i njegovoj okolici sva muška djeca od dvije godine pa naniže, prema vremenu za koje se pomno raspitao u maga. Tada se ispuni riječ proroka Jeremije: Glas u Rami ču se - plač i jauk mnogi: to za djecom Rahela tuži - neutješena što ih nema".

S pravom se zgražamo nad nasiljem jednog vlastodršca koji beskompromisno želi sačuvati vlast i prijestolje. Radi svojih sebičnih interesa okrutno je pogazio pravo na život malene dječice.

Nažalost, i danas se ta krv prolijeva kada se vrše pobačaji začete a još nerođene djece. Ljudski je život svetinja. Bračni parovi koji ubijaju svoje dijete su grobari svoje obitelji i svoga naroda. Dok slavimo mučeničku uspomenu Nevine dječice, želimo dozvati u pamet svim našim obiteljima da su odgovorne pred svojim narodom, pred poviješću, pred budućnošću, pred savješću, i što je najvažnije pred samim Bogom. Obitelji moraju svoje postupke uskladiti sa stvaralačkom Božjom namjerom izraženom u samoj naravi braka i njegovih čina.

28.12.2005. | 19:07 | 2 K | P | # | ^

:...........Sv.Ivan...............:

Svetac Apostol Evanđelista
Bio je sin Zebedeja i Salome. Kao učenik Ivana Krstitelja prvi je s Andrijom pošao za Kristom. U Isusovu javnom životu ima uz Petra i Jakova Starijega, brata svog, rekli bismo, kao neko povlašteno mjesto. Na posljednjoj večeri kao »onaj koga je Isus osobito ljubio nalazio se za stolom Isusu do krila« (Iv 13,23). A najveću vjernost i hrabrost pokazao je kad je jedini od apostola stajao pod Isusovim križem.

Nakon Kristova uskrsnuća i uzašašća na nebo pokazuje se Ivan u više navrata u povlaštenoj situaciji uz Petra, kao na primjer kod izlječenja čovjeka hroma od rođenja pred hramskim vratima ili kod dijeljenja sakramenta potvrde u Samariji. Za vrijeme Apostolskog koncila u Jeruzalemu, oko godine 50., uz Petra i Jakova Mlađega ubraja se medu stupove prvotne Crkve. Sv. Pavao u Poslanici Galaćanima priznaje: »Jakov, Kefa i Ivan, koji su smatrani stupovima, dadnu desnice meni i Barnabi u znak međusobnog zajedništva, da mi idemo među pogane, a oni među obrezane« (2,9).

Povjesničari kršćanske starine misle da je Ivan ostao u svetom gradu, u Jeruzalemu, sve do smrti Isusove Majke, koju je Isus na križu povjerio baš njemu. Odlična predaja, koja potječe iz II. stoljeća, tvrdi da je Ivan, počevši od godine 60., djelovao u Efezu u Maloj Aziji postavljajući biskupe i osnivajući kršćanske zajednice. Doživio je veliku starost te umro naravnom smrću u početku vladavine cara Trajana, dakle negdje oko godine 100.

On u sebi ujedinjuje ne samo apostolsko i poapostolsko doba, već u svojim knjigama jasno odražava novu situaciju kršćanstva koja je nastala razarenjem Jeruzalema godine 70. Njegovo evanđelje, koje je Klement Aleksandrijski nazvao »pneumatsko«, napisano je za kršćane koji su potekli iz poganstva. On u njima želi utvrditi vjeru u mesijanstvo i božanstvo Isusa Krista. Osim Evanđelja napisao je tri poslanice i Otkrivenje. Sve su te njegove knjige pune najdublje teologije. On, na primjer, u Evanđelju ne opisuje samo gole činjenice, već i upozorava na njihovu dubinsku uvjetovanost i otkriva njihovo simboličko značenje.

Biblijski sladokusac starine, Origen, piše početkom III. stoljeća: »Cvijet Biblije jesu Evanđelja, a cvijet Evanđelja jest Ivanovo evanđelje.« Ivanove poslanice mogu se nazvati, a navlastito prva, poslanicama ljubavi, jer u njima dolazi 31 puta glagol »ljubiti« te 21 puta imenica »ljubav«. On nam je njima dao i najdivniju definiciju Boga: »Bog je ljubav!«

Otkrivenje je proročka knjiga, teško se razumije, no ipak vrijedno je i nju češće uzeti u ruke te čitati jer ćemo u njoj naći mnogo ohrabrenja u podnošenju životnih poteškoća i mnogo nade u konačnu pobjedu Isusa Krista.

Kako je ova knjiga namijenjena široj publici, našem puku, želimo baciti pogled na svetog Ivana Evanđelistu i na jednostavniji način, onako kako ga je pučki opjevao u desetercu o. Milan Pavelić.

Šetnju šeta Spas čitava svijeta,
Po obali, što zelena cvjeta
Podno gora i podno timora
Ukraj jasna Galilejskog mora.
Namjera ga namjerila bila
Na dva momka, do dva brata mila,
Dva ribara iz malena grada,
Baš Jakova i Ivana mlada.
»Hajte za mnom«, reče Isus njima,
I oni se rastaše sa svima,
Sa mrežama oca ostaviše,
Za Spasom se smjesta otpraviše.

Al gle, djeva, sjetna oka crna,
Doskakuta potiho ko srna
Pa k Ivanu prikuči se bliže,
Šapćuć zbori, biser-suze niže:
»O Ivane, od očiju draži,
Kamo krećeš, što ti duša traži?
Zašto rodnu ostavljaš kućicu
I još mene svoju zaručnicu?

Kakvu to se tamo nadaš jadu?
Zašto sreću razaraš nam mladu?«
Tiha bola Ivi srce para,
Ne gledeć je njojzi odgovara:
»Da i život sav mi je u tebi,
Sestro moja, uzeo te ne bih.
Otkupitelj svijeta došao je
I u društvo pozvao me svoje,
Meni red je za života moga
Ljubit, služit Njega jedinoga,
Njemu živjet, Njemu umirati,
Dušu, tijelo Njemu darovati.
Sestro moja, Bog nam veze neće,
Pa gdje u njoj bilo bi nam sreće?
Budi, seko, duše uzvišene,
Sjekni srcem i pregori mene,
Još momaka rodila je mati,
Bog će tebi boljeg druga dati,
A djevom li ostaneš do kraja,
S lijerom ćemo naći se sred raja,
Tu će ljubav združiti nas nova
Čišća, slađa, trajnija neg ova.«
Gleda djeva duše zadivljene,
A Ivana Božje motre zjene,
Iz njih ljubav silnog Srca teče,
Kojom rane svakakve se liječe.

Od Isusa Ivan već se ne da,
Za Njim ide, Njega posvud gleda,
O Njem misli, o Njem u snu sniva,
Dan za danom sličniji Mu biva.
Čist ko dijete, pun ljubavi žarke,
Za tog svijeta on ne mari varke;
Od svih bolje Učitelja shvaća,
A Učitelj ljubavlju mu vraća:
S prva trena izabire njega
Za drugara, svoga najdražega,
Kod večere glava Ivanova
Čuti kucaj Srca Isusova,
Isus s križa njega raspoznaje,
Majku svoju za majku mu daje,
Silnog orla krila pripinje mu,
Poput munja oči daje njemu.

U visine duh Ivanov leti,
Gdje se vidi Bog tri puta sveti,
Gdje od svega divnija i slađa
Riječ se vječna od svog Oca rađa.
Tu besjede on božanske piše
Sve krasote i strahote diše
Tajanstvenih čudesnih viđenja,
Što ih priča knjiga Otkrivenja.
Do starosti drevne živujući
U Gospodnjoj on revnuje kući,
A kad smrt mu u pohode zađe,
S Majkom Isus kod njega se nađe,
Dušu svoga ljubimca uzeše
I u rajske dvore je odniješe.

Silna, krotka dušo Ivanova,
Bjelja i od snijega Libanova,
Plamenija od munje za tmina,
Poletnija od orla s visina:
Gledni Crkvu, gdje u jada trista
Rat ratuje s vojskom Antikrista!
»Sine groma«, gromom s neba smjeri
Grdnu glavu stare strašne zvijeri;
S našom Gospom, s pukom svetitelja
Moli, moli našeg Spasitelja,
Da rasplamsa svećeničke grudi,
Sveti zanos u momcima budi,
Muževima muški duh da prene,
Snagom paše starce, djecu, žene,
Očajnima uzme misli crne,
Zalutale iz propasti vrne,
Da sred tmica Crkva Zaručnica
Sine Muko slavna Pobjednica!

27.12.2005. | 20:18 | 2 K | P | # | ^

:..........Sveti Stjepan, prvomučenik († oko 33.).........:

Svetac Mučenik
Kako je broj kršćana rastao iz dana u dan Apostoli su osjetili potrebu oformiti svoje pomoćnike i tako nastaju đakoni. Prvotna im je zadaća bila paziti na red kod zajedničkih molitvenih susreta, dijeliti vjernicima poklone i nositi Euharistiju bolesnima i utamničenima. Najugledniji i najenergičniji među đakonima bio je Stjepan. Tek što je počeo djelovati istaknuo se revnošću i čudesima koja je Duh Sveti činio preko njega. Navukao je na sebe mržnju starih Židova zbog plemenite i smione slobode kojom je naviještao Evanđelje u svakoj prigodi. Tako jednog dana, kad im je predbacio što su progonili proroke i ubili Krista, oni ga izvedoše izvan grada i tu ga kamenuju.

Stjepan je tako postao prvi mučenik, prvi je prolio krv za Krista. U trenucima umiranja moli za one koji su mu oduzimali život. Stjepan je ubijen nebili se razbila nova "sekta" koja u raspetome Isusu vidi obećanog Mesiju. Činjenica je da je ova mučenička smrt još više ujedinila prve kršćane i pobudila u njima spremnost čak i krvlju svjedočiti svoje uvjerenje: Isus je obećani Mesija, on je Spasitelj svijeta. Svima koji danas slave imendan upućujemo iskrene čestitke i želimo čvrstu vjeru poput Stjepanove.

Danas je Sveti Stjepa Prvomučenik ,uz to bila je i misa za moga djeda.
Evo jedne pjesme:
Narodi nam se

Narodi nam se kralj nebeski
Od Marije, čiste Djevice.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.


Po njemu slijedi sveti Stjepan
Prvi mučenik Gospoda Boga.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.


Daj nam Bog zdravlje,
k tomu veselje
Na tom mladom ljetu svega obilja
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.




(Sveta tri kralja dare nose:
Tamjan i zlato, plemenitu mast.
Na tom mladom ljetu,
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.) --- ova strofa se dodaje i pjeva za blagdan Tri kralja.

S kamenoga klecala

Sav u krvi, pod hrpom kamenja
sretan Stjepan usred mučitelja
vrata neba spazi otvorena,
Krista s desne Oca Stvoritelja.

Bješe prvi, za Krista, u krvi
svjedok vjere vapeć' u visine:
Primi duh moj... kao Krist na križu
i: "ne uzmi za grijeh to što čine!"

Stoga Crkva sveca uzveliča,
spomendan mu stavi do Božića!
Rad hrvatski ponosi se njime
pa tisuće diči časno ime.

26.12.2005. | 19:33 | 0 K | P | # | ^

:....BOŽIĆ-ROĐENJE ISUSA KRISTA.....:

Danas je BOŽIĆ-ROĐENJE ISUSA KRISTA.
Dragi moji stigao je ON,došao je k nama.
Nestrpljivo smo očekivali ovaj blagdan i konačno je stigao.
Bila sam na polnoćki i tako je bilo predivno.
Makar sam bila umorna i spavalo mi se išla sam na polnoćku i nisam požalila.
Pjevalo se ,veselilo jer stigao je Krist.
Danas ujutro u 11:00 sam bila na misi jer ipak Božić je.
Današnja čitanja su:
Redak psalma iz mise: Svjetlost će nas danas obasjati: jer nam se rodi Gospodin!



1. čitanje:




11 Evo, Jahve oglasuje
do nakraj zemlje:
"Recite kćeri sionskoj:
Evo, dolazi tvoj spasitelj.
Evo, s njim naplata njegova
i njegova nagrada ispred njega!


12 Oni će se zvati 'Sveti narod',
'Otkupljenici Jahvini'.
A tebe će zvati 'Traženi' -
'Grad neostavljeni'."
(Iz 62,11-12)



Psalam:

PSALAM 97
Jahve - slavni Kralj


97Jahve kraljuje: neka kliče zemlja,
nek' se vesele otoci mnogi!
2 Oblak i tama ovijaju njega,
pravda i pravo temelji su prijestolja njegova.
3 Oganj ide pred njim
i sažiže okolo dušmane njegove.
4 Munje mu svijet osvjetljuju;
zemlja to vidi i strepi.
5 Brda se tope pred Jahvom k'o vosak,
pred vladarom zemlje sve.
6 Nebesa navješćuju pravednost njegovu,
svi narodi gledaju mu slavu.


7 Nek' se postide svi što likove štuju
i koji se hvale kumirima.
Poklonite mu se, svi bozi!


8 Sion radostan sluša,
gradovi Judini kliču
zbog tvojih sudova, o Jahve!


9 Jer ti si, o Jahve, Svevišnji - nad svom zemljom,
visoko, visoko nad bozima svima.
10 Jahve ljubi one koji mrze na zlo,
on čuva duše pobožnika svojih,
izbavlja ih iz ruku opakih.


11 Svjetlost sviće pravedniku
i radost čestitima u srcu.
12 Radujte se, pravednici, u Jahvi,
slavite sveto ime njegovo!







2. čitanje:


Temelj dužnosti vjernika
4 Ali kad se pojavila dobrostivost i čovjekoljublje Spasitelja našega, Boga, 5 on nas spasi ne po djelima što ih u pravednosti mi učinismo, nego po svojem milosrđu: kupelji novoga rođenja i obnavljanja po Duhu Svetom 6 koga bogato izli na nas po Isusu Kristu, Spasitelju našemu, 7 da opravdani njegovom milošću budemo, po nadi, baštinici života vječnoga.

(Tit 3,4-7)



Evanđelje:

15 Čim anđeli otiđoše od njih na nebo, pastiri stanu poticati jedni druge: "Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo, događaj koji nam obznani Gospodin." 16 I pohite te pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama. 17 Pošto sve pogledaše, ispripovijediše što im bijaše rečeno o tom djetetu. 18 A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri.
19 Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu.
20 Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno.

(Lk 2,15-20)

christmas images

Danas je eto Božić-Rođenje Isusa Krista.
Dan kad je maleni Isus stigao k nama.
Dali znamo uopće o Božiću?
Hrvatski Božić | Božić danas | Poruka o čovjeku
Pučki običaji | Nova godina | Tri kralja
Božić je rođendan Isusa Krista. Uz Uskrs to je glavni kršćanski blagdan, a proglašava da je Sin Božji postao čovjekom: radi nas ljudi i radi našega spasenja siđe s nebesa i utjelovi se.Tim riječima staro kršćansko Vjerovanje ispovijeda tu istinu vjere, a Novi Katekizam Katoličke Crkve potvrđuje i danas , 12. st.dvijetisućljetnu vjeru Crkve da je Isus iz Nazareta začet po Duhu Svetom i rođen od Marije Djevice.
On nije rođen ni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževljeve, nego od Boga(Iv 1, 13). Dogodilo se to u punini vremena, u vrijeme rimskog cara Augusta, u Betlehemu judejskom. Bio je u obličju Božjem i nije držao za otimačinu da bude jednak Bogu, nego je sebe poništio uzevši obličje sluge, i postao sličan ljudima i vanjštinom bio je nađen kao čovjek(Fil 2,6-7). Postao je jedan od ljudi, njima u svemu sličan osim u grijehu, naš povijesni drug i suputnik.

Blagdan Božića je stoga priznavanje Isusovog božanstva i čovještva, ali i prvi susret s njime, s cjelovitim njegovim otajstvom. Božić kao ime za taj blagdan ima osobitu ljepotu, čar i osobitu povijest. Pruža poruku o Bogu, ali isto tako poruku o čovjeku. Te dvije poruke su osnovica poruke o miru.

U božićnom svetkovanju i čestitanju te poruke dolaze do izražaja i Božiću daju osobitu intimnost i značenje obiteljskog blagdana.
Premda je božićno blagdanovanje utemeljeno na biblijskom Božiću i zato svojina svih kršćanskih naroda, u Hrvata je toliko istaknuto da se opravdano govori o hrvatskom Božiću, i to osobito zbog pučkih običaja, posebno jaslica, božićnog žita i drvca, — i narodnih božićnih pjesama.
Blagdan Božića slavi se jedan dan, ali je blagdanovanje prošireno na pripravu i produženo svetkovanje. Božiću prethode i zatim ga slijede dani osobitog slavljenja. Svi oni čine osobit božićni krug svetkovanja koje počinje adventom — osobito zornicama i danas adventskim vijencem — preko Badnjaka stiže do Božića pa zatim Nove Godine i blagdana Bogojavljenja ili Svetih Triju kraljeva i koledanjem s blagoslovom kuća i stanova. U pola stoljeća vladavine komunizma hrvatski su katolici slavili Božić pritajeno i suzdržano, da bi slavljenje Božića danas u demokratskoj Hrvatskoj zadobilo svoj puni sjaj, premda valja bdjeti nad dostojanstvom slavljenja.

Pošto je završetak jednog predivnog tjedna ,ja moram reći koga slijedeći tjedan slavimo:
26.12.Stjepan,Krunoslav
27.12.Ivan ap.i ev.,Janko
28.12.Nevina dječica,Malden
29.12.Davor,Toma Becket
30.12.SVETA OBITELJ
31.12.Slivestar-ZAHVALA
1.1.2006.Nova Godina -MARIJA BOGORODICA

Brzo leti ovo vrijeme,za kraj vam evo jedna pjesma:
VESELJE TI NAVJEŠĆUJEM

Veselje ti navješćujem,
puče kršćanski.
Jerbo se kralj u Betlemu
rodi nebeski.
Još mali, u štali,
Kog stvorenje svako
slavi
Štuje, diči, jer je pravi
On naš Spasitelj
i Otkupitelj.
Pored njega stoji Majka,
Djeva Marija.
Pa sveg svijeta Spasitelja
lijepo povija.
Njeg doji i goji,
Uspavljuje njegujući
"Spavkaj, spavkaj" pjevajući
U toj štalici,
sve na slamici.

christmas images

I moje najiskrenije čestitke:
SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ SVIM POSJETIOCIMA OVO BLOGA,I VJERNIM I NEVJENIM I ZLIM I DOBRIM :)

christmas images

Voli vas vaša Mateja:)

christmas images

christmas images

25.12.2005. | 19:45 | 4 K | P | # | ^

:............Badnjak..............:

Badnji dan ili Badnjak, a napose badnje veče, je napose bogat božićnim običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdi. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke. Upravo s bdjenjem je povezan niz običaja: unošenje drva "badnjaka" koje gori na ognjištu tu noć i kasnije, zatim božićne svijeće, jedne ili tri, redovito ovezane trobojnicom. Bdjenje počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim Polnoćkajelima, i unošenjem badnjaka i slame kad — barem u nekim hrvatskim krajevima - domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić "Faljen Isus! Dobro vam došla badnja vešer"! Na taj pozdrav slijedi odgovor: "I s tobom zajedno!" Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: "Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica!" Odgovor glasi: "Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada!" U dijelu Slavonije čestitari na badnje veče ulaze u kuću i govore: "Faljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva", a odgovara se: "I vi živi i zdravi bili!" Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s osobito biranim jelima.


LJUDI JA CU ICI NA POLNOĆKU PA MALO IDEM ODRIJEMATI:)
Doći će nam Isus ,sutra:)

Badnjak u gradu, naravno, sačuvao je samo dijelak seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, uz kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno pripravljenu večeru. Najvažnije jest: bdjenje u iščekivanju polnoćke. Sudjelovanje na polnoćki smatraju vaznim i oni koji ne odlaze redovito nedjeljama na misu. Takvo božićno slavljenje badnje večeri toliko je općenito kod svih hrvatskih katolika da ukazuje opću svijest o nepobitnosti i privlačivosti otajstva Božića. Ono je drago i onim ljudskim dušama koje svoje kršćanstvo nisu razvile do pune zrelosti. Božić i njih dosiže, a božićno čestitanje je izraz da prihvaćaju kršćansku poruku o miru, ako i zastaju pred porukama o Bogu i covjeku.

24.12.2005. | 19:36 | 2 K | P | # | ^

:::::::::::.........Božić dolazi........::::::::::::::

Božić dolazi

Kad padne Badnja noć, kad skupimo se svi
Mali i veliki, kompletna family,
Sve je svečano oko trpeze,
Prićaju priče stare, obiteljske.

Djeca veselo oko bora skakuću,
Bake, djedovi se s njima igraju.

Vani snijeg, bjelina,
A u srcu neka blagost i toplina.

Dobri ljudi i oni zli
K'o nekom tajnom niti vezani su svi
Ovu noć


Božić dolazi, Božić dolazi,
Neka noćas ljudi svi budu sretniji.

Božić dolazi sa najljepšim pjesmama,
Božić dolazi tiho na prstima,
Neka noćas ljudi svi budu sretniji,
Budu sretni svi.


(Kraljevi i prosjaci, zdravi i bolesni, crni i bijeli.)

23.12.2005. | 18:41 | 4 K | P | # | ^

::::::::::::.........Dođi ,dođi na Gospode.......:::::::::::

DOĐI, DOĐI NAM

1. Dođi, dođi nam, Gospode (3x) , o dođi, Gospode!

2. Mi Te trebamo, Gospode (3x) , o dođi, Gospode!

3. Mir nam podaj svoj, Gospode (3x) , o dođi, Gospode!

4. Daj nam vjeru, o Gospode (3x) , o dođi, Gospode!

5. Daj nam ljubav, o Gospode (3x) , o dođi, Gospode!

Bas mi je lijepa ova pjesma.
Ovaj je post kratak i pozdravljam sve dobre ljudofe koji posjećuju ovaj blog :)

christmas images

22.12.2005. | 20:16 | 3 K | P | # | ^

::......Dođi Isuse......::

Kaže jedna pjesma :''DOĐI ISUSE POGLEDAJ ME , ČUJ MOJU MOLITVU USLIŠI JE"
U ovo vrijeme Došašća koje je već na izmaku stalno dozivamo Isusa''DOĐI ISUSE''

christmas images

Da li smo dozivali Isusa sa svom strašću i velikom željom da On dođe k nama?
Budi spreman. Bog nikada ne dolazi u naše živote dvaput na isti način. Otvori oči. Ove godine više nego ikada. Molim te! Maranatha, dođi Gospodine Isuse!
Već sam s time sigurno dosadna,ali zazivajmo ga DOĐI K NAMA! DOĐI K MENI!

Zadnje je vrijeme da oni koji nisu odu na ispovijed,jer nikad nije kasno ,ali ne čekajte da prođe Božić a da se niste ispovijedili!
Biti će vam lakše:)

christmas images

Laku noć!

21.12.2005. | 20:47 | 3 K | P | # | ^

:::::......DANAS I JUČER......::::::

Veliki pozdrav dragi moji!
Znam nisam jučer pisala ,ali bila sam na jednoj proslavi imendana.
I to je trajalo do kasno u noć,stoga mi oprostite:)
Naš dragi pater Vlado je imao imedan jer jučer je bio SV.VLADIMIR!
Baš je bilo veselo i veselo :)
Ok ima jedna mana moj glas ''šteka'',ali nema veze.
Bar se dobro proslavilo i naveselilo:)

Eh sada nešto ,što nije vezano za jučer:))

Bliži se Božić,Badnjak,Nova godina.

Prije svega dolazi Badnjak.
Dan kada kitimo bor,postavljamo štalicu,mame i bake peku kolače i raznorazna jela.
Ali prije svega u tome danu nestttttrpljivooo dočekujemo ROĐENJE MALOG ISUSA KRISTA!

Ali da bi dostojno proslavilo ove blagdane potrebno se ispovijediti.
Jesmo li to učinili?
Jesmo li olakšali dušu?
Ako nismo požurimo prije Božića i Badnjaka!


Evo što sak našla na jednoj stranici :



U božićnoj polnoćci kršćani obznanjuju pismo apostola Pavla učeniku Titu: Pojavila se — u Isusu Kristu — dobrostivost i čovjekoljublje Spasitelja našega, Boga. Teško da bi suvremeno čovječanstvo bilo bolje da Božića nikad nije bilo! Od topline Božića griju se kršćani, a i oni koji se njima ne pribrajaju. Prvi Božić, a zatim i svaki koji poslije njega slijedi, ukazuje na Božje čovjekoljublje, ali i hrani ljudsku svijest da slijedi Boga u — čovjekoljublju.
S jedne je strane Božić otkrio da je Bog kršćanstva okrenut prema čovjeku: želi ga, voli ga, ljubi ga. S druge strane daje na znanje da je time, što je Sin Božji postao čovjekom, njegovo je učovječenje postalo put našeg očovječenja. Tako je u kršćanstvu bogoljublje nerazdvojivo od čovjekoljublja. I ni u jednoj drugoj religiji kao u kršćanstvu ne spajaju se bogoljublje i čovjekoljublje do te mjere da je Isusov učenik Ivan mogao napisati: Tko ne ljubi svoga brata kojega vidi, Boga kojega ne vidi ne može ljubiti(1 Iv 4,20).




Na Božić se sam Bog pojavio u mjeri čovjeka, primjerio se čovjeku, da se čovjek omjeri Bogom, da mu ponudi svoju beskrajnu mjeru. Blagdan Božića je Isusov rođendan, ali se otada i čovjek rađa na nov način. Po kršćanstvu, po krštenju, u svakom čovjeku želi se razviti Krist, točnije: on želi da se svaki čovjek — kako piše sv. Pavao — razraste do pune mjere rasta Kristova (Ef 4,13). Dakle, u Božiću je utemeljeno čovjekovo dostojanstvo pa papa Leon Veliki sredinom 5. st. poučava kršćane: Upoznaj, o kršćanine, svoje dostojanstvo i pošto si postao dionik božanske naravi, ne vraćaj se u staru kukavnost!
Božićna evanđelja potvrđuju da je Isus Krist ostvarenje davnih iščekivanja. Božić opravdava ljudsku nadu, očekivanje i iščekivanje. On je sam isunjenje istinskih ljudskih nada o spasenju, ali i nadahnitelj velikih nada čovjekovih i nada čovječanstva. Od svog rođenja Krist je preuzeo na se zlo svakog čovjeka i svega čovječanstva. Nosio je križ i na svome tijelu otrpio naše križeve. Posvetio je stoga našu borbu za istinu, za pravdu, za ljubav, za istinsko dobro čovjeka i čovječanstva. Njemu je dobro čovjekovo zadaća pa joj služi sve do osiguranja i jamstva čovjekovog spasenja.

20.12.2005. | 14:12 | 3 K | P | # | ^

::.............4.NEDJELJA DOŠAŠĆA.............::

Dragi moji veliki pozdrav!
Danas je 4.NEDJELJA DOŠAŠĆA,VREMENA IŠČEKIVANJA ili ADVENTA!
A to znači da je stigao i 4 siguran korak prema Isusu!:)
Evo pa danas isto tako ako i svaku nedjelju dosada bila na misi i ispovijedila sam se.
Sad mi je puuuuno lakše i pao mi je veliki teret sa srca.
Pa sad da vam kažem današnja misna čitanja:
Spomendan: 4. NEDJELJA DOŠAŠĆA



Redak psalma iz mise: O ljubavi tvojoj, Gospodine, pjevat ću dovijeka.

1. čitanje: 2 Sam 7,1-5.8b-12.14a.16

Proročanstvo Natanovo

7 Kad se David nastanio u svojem dvoru i kad mu je Jahve pribavio mir od svih njegovih neprijatelja unaokolo, 2reče kralj proroku Natanu: "Pogledaj! Ja, evo, stojim u dvoru od cedrovine, a Kovčeg Božji stoji pod šatorom." 3A Natan odgovori kralju: "Idi i čini sve što ti je na srcu jer je Jahve s tobom."

4Ali još iste noći dođe Natanu ova Jahvina riječ:

5"Idi i reci mome sluzi Davidu: Ovako govori Jahve: 'Zar ćeš mi ti sagraditi kuću da u njoj prebivam?8Zato sad ovo reci mome sluzi Davidu: Ovako govori Jahve nad vojskama: Ja sam te doveo s pašnjaka, od ovaca i koza, da budeš knez nad mojim izraelskim narodom. 9Bio sam s tobom kuda si god išao, iskorijenio sam sve tvoje neprijatelje pred tobom. Ja ću ti pribaviti veliko ime, kao što je velikaško ime na zemlji. 10Odredit ću prebivalište svojem izraelskom narodu, posadit ću ga da živi na svojem mjestu i da ne luta više naokolo, niti da ga zlikovci muče kao prije, 11onda kad sam odredio suce nad svojim izraelskim narodom. Ja ću mu pribaviti mir od svih njegovih neprijatelja. Jahve će te učiniti velikim. Jahve će ti podići dom. 12I kad se ispune tvoji dani i ti počineš kod svojih otaca, podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela, i utvrdit ću njegovo kraljevstvo.14Ja ću njemu biti otac, a on će meni biti sin: ako učini što zlo, kaznit ću ga ljudskom šibom i udarcima kako ih zadaju sinovi ljudski.16Tvoja će kuća i tvoje kraljevstvo trajati dovijeka preda mnom, tvoje će prijestolje čvrsto stajati zasvagda.'"


Psalam:

PSALAM 89 (88)
Hvalospjev i molitva Bogu vjernome



89 Poučna pjesma.

Ezrahijca Etana.



2O ljubavi Jahvinoj pjevat ću dovijeka,

kroza sva koljena vjernost ću tvoju naviještati.

3Ti reče: "Zavijeke je sazdana ljubav moja!"

U nebu utemelji vjernost svoju:

4"Savez sklopih s izabranikom svojim,

zakleh se Davidu, sluzi svome:

5tvoje potomstvo održat ću dovijeka,

za sva koljena sazdat ću prijestolje tvoje."



6Nebesa veličaju čudesa tvoja, Jahve,

i tvoju vjernost u zboru svetih.

7Tâ tko je u oblacima ravan Jahvi,

tko li je Jahvi sličan među sinovima Božjim?

8Bog je strahovit u zboru svetih,

velik i strašan svima oko sebe.

9Jahve, Bože nad Vojskama, tko je kao ti?

Silan si, Jahve, i vjernost te okružuje.



10Ti zapovijedaš bučnome moru,

obuzdavaš silu valova njegovih;

11ti sasječe Rahaba i zgazi,

snažnom mišicom rasu dušmane svoje.

12Tvoja su nebesa i tvoja je zemlja,

zemljin krug ti si sazdao i sve što je na njemu;

13sjever i jug ti si stvorio,

Tabor i Hermon kliču imenu tvojemu.

14Tvoja je mišica snažna,

ruka čvrsta, desnica dignuta.

15Pravda i Pravednost temelj su prijestolja tvoga,

Ljubav i Istina koračaju pred tobom.



16Blago narodu vičnu svetom klicanju,

on hodi u sjaju lica tvojega, Jahve,

17u tvom se imenu raduje svagda

i tvojom se pravdom ponosi.

18Jer ti si ures moći njegove,

po tvojoj milosti raste snaga naša.

19Jer Jahve je štit naš,

Svetac Izraelov kralj je naš.



20Nekoć si u viđenju govorio pobožnima svojim:

"Junaku stavih krunu na glavu,

izabranika iz naroda izdigoh;

21nađoh Davida, slugu svoga,

svetim ga svojim uljem pomazah,

22da ruka moja svagda ostane s njime

i moja mišica da ga krijepi.

23Neće ga nadmudriti dušmanin,

niti oboriti sin bezakonja.

24Razbit ću pred njim protivnike njegove,

pogubit ću mrzitelje njegove.

25Vjernost moja i dobrota bit će s njime

i u mome imenu rast će mu snaga.

26Pružit ću njegovu ruku nad more,

do Rijeke desnicu njegovu.



27On će me zvati: 'Oče moj!

Bože moj i hridi spasa mojega.'

28A ja ću ga prvorođencem učiniti,

najvišim među kraljevima svijeta.

29Njemu ću sačuvati dovijeka naklonost svoju

i Savez svoj vjeran.

30Njegovo ću potomstvo učiniti vječnim

i prijestolje mu kao dan nebeski.



31Ako li mu sinovi Zakon moj ostave

i ne budu hodili po naredbama mojim,

32ako li prestupe odredbe moje

i ne budu čuvali zapovijedi mojih;

33šibom ću kazniti nedjelo njihovo,

udarcima ljutim krivicu njihovu,

34ali mu naklonosti svoje oduzeti neću

niti ću prekršiti vjernosti svoje.



35Neću povrijediti Saveza svojega

i neću poreći obećanja svoga.

36Jednom se zakleh svetošću svojom:

Davida prevariti neću:

37potomstvo će njegovo ostati dovijeka,

prijestolje njegovo preda mnom kao sunce,

38ostat će dovijeka kao mjesec,

vjerni svjedok na nebu."



39A sada ti ga odbi i odbaci,

silno se razgnjevi na pomazanika svoga.

40Prezre Savez sa slugom svojim

i krunu njegovu do zemlje ponizi.

41Razvali sve zidine njegove,

njegove utvrde u ruševine baci.

42Pljačkaju ga svi što naiđu,

na ruglo je susjedima svojim.

43Podiže desnicu dušmana njegovih

i obradova protivnike njegove.

44Otupi oštricu mača njegova,

u boju mu ne pomože.

45Njegovu sjaju kraj učini,

njegovo prijestolje na zemlju obori.

46Skratio si dane mladosti njegove,

sramotom ga pokrio.



47Tâ dokle ćeš, Jahve? Zar ćeš se uvijek skrivati?

Hoće li gnjev tvoj k'o oganj gorjeti?

48Sjeti se kako je kratak život moj,

kako si ljude prolazne stvorio!

49Tko živ smrti vidjeti neće?

Tko će od ruke Podzemlja dušu sačuvati?

50Gdje li je, Jahve, tvoja dobrota iskonska

kojom se Davidu zakle na vjernost svoju?

51Sjeti se, Jahve, sramote slugu svojih:

u srcu nosim svu mržnju pogana

52s kojom nasrću dušmani tvoji, Jahve,

s kojom nasrću na korake pomazanika tvoga.



53Blagoslovljen Jahve dovijeka!

Tako neka bude. Amen!







2. čitanje: Rim 16,25-27





25Onomu koji vas može učvrstiti - po mojem evanđelju i propovijedanju Isusa Krista, po objavljenju Otajstva prešućenog drevnim vremenima, 26a sada očitovanog i po proročkim pismima odredbom vječnoga Boga svim narodima obznanjenog za poslušnost, vjeru - 27jedinomu Mudromu, Bogu, po Isusu Kristu: Njemu slava u vijeke! Amen.







Evanđelje: Lk 1,26-38





Navještenje Isusova rođenja



26U šestome mjesecu posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret 27k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija. 28Anđeo uđe k njoj i reče: "Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!" 29Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav. 30No anđeo joj reče: "Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. 31Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. 32On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, 33i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja."

34Nato će Marija anđelu: "Kako će to biti kad ja muža ne poznajem?" 35Anđeo joj odgovori: "Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji. 36A evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec. 37Ta Bogu ništa nije nemoguće!"

38Nato Marija reče: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!" I anđeo otiđe od nje.

Eh tako! A sad malo razmišljanja:


Marija iz Nazareta našla se pred Božjom ponudom da bude suradnica u Njegovu djelu spasenja. Obećano joj je da će onaj koga će Ona roditi vladati svijetom, i da Njegovu kraljevstvu neće biti kraja. Iako je ohrabrena da donese odluku, da prihvati ponudu u potpunom predanju Ocu za Njegov plan s Njom i preko Nje za cijeli svijet, ipak se pita, želi doznati i dobiva za razum zadovoljavajući odgovor, koji otvara vrata duhovnog područja kako bi mogla reći svoj veličanstveni: “Neka mi bude po riječi Tvojoj, jer evo službenice Gospodnje!” Otvara svoje srce, svoje tijelo, svoju dušu za novo stvaranje, početak boljega svijeta, obnovljenog svijeta.
Marija je sebe dala na raspolaganje Bogu,da li mi sebe tako dajemo?
Da li bi ti dragi moj čitatelju bio dovoljno hrabar da učiniš tako nešto?
Kako li je samo lijepa Blažena Djevica Marija.
Ona nek nam bude uzor,poticaj,nada.
''Rekla je anđelu : ''NEKA MI BUDE PO RIJEČI TVOJOJ''
Taj ''neka mi bude'' je veličanstven, jer je tako pomogla i nama,da i naš odgovor ne bude manje veličanstven.Pozvani smo prihvatiti to sjeme Riječi jer je ono od Boga.
Dragi moji ugledajmo se u Djevicu Mariju!


Ovaj tjedan slavimo:
19.12.Sv.Vladimir-imendan našeg patera Vlade(gvardijana franjevačkog samostana u Vž)
20.12.Eugen,Julije,Dominik
21.12.Petar Kanizije,Anastazije
22.12.Flovijan,Honorat,Časlav
23.12.Ivan de Kety,Viktorija,Servul
24.12.BADNJAK
25.12.BOŽIĆ ROĐENJE KRISTOVO
Eh tako.
LAKU NOĆ I NEKA ANĐELI BUDU UZ VAS

18.12.2005. | 20:08 | 7 K | P | # | ^

:::::::::::::..U to vrijeme godišća..::::::::::::::::

U to vrijeme godišta


U to vrijeme godišta
Mir se svijetu navješta
Porođenjem Djetešca
Kom je Majka Djevica.
Anđeli se javili
Rajsku pjesmu slagali
Slava Bogu pjevali
A mir ljudma prosili.

Djeva Sina rodila,
Djavlu silu slomila,
Svijetu Spasa podala,
Nama majka postala.


O Betleme


O Betleme, grade slavni od Boga
Najveći si ti od grada svakoga
Jer iz tebe nam izađe vojvoda
Isus dragi, Davidova poroda.
Marija ga, Djeva čista, porodi
I u jasle ona njega položi.
Dostojno se ona njemu poklanja,
I s veseljem srca svoga pozdravlja.


Veseli se majko Božja


Veseli se Majko Božja, puna milosti
veseli se i raduj se rajska svjetlosti
jer si noćas porodila
svojim mlijekom zadojila
Boga malahna.
Veselmo se i mi braćo ovdje zajedno
Al veselje neka naše bude pravedno
Svi se grijeha odrecimo
i srdačno utecimo

Svim vam Božić nazivamo
braćo ljubljena,
U stečenju vječnog zdravlja
od vas željena,

Kojega vam rođen dao
kako bude tko pitao
na dan današnji.


Danas se čuje


Danas se čuje događaj novi
U zemlji našoj i jeste ovi
Braćo pastiri, pohitite
K Betlemskoj štali i vidite
Jedno nebesko Djetešce
U krilu majke Djevice.

Ta vam se sreća danas dogodi
Što vam se Janje nebesko rodi
Ovo je Janje ono milo
Koje je sav svijet izbavilo

Jedno nebesko Djetešce,
U krilu Majke Djevice!


Kyrie Eleison


Kyrie eleison, eleison,
Isus se rodi u štalici
Pojte pastiri,
tamo se njemu poklonite.
Kriste eleison, eleison!
On za nas trpi čim se rodi
Pojte pastiri,
tamo se njemu poklonite.

Kyrie eleison, eleison!
U jasle mora da se skriva!
Pođite kralji,
tamo se njemu poklonite.

17.12.2005. | 21:08 | 3 K | P | # | ^

::::::::.....Anđeoske poruke......:::::::::::

“Gledaj druge s ljubavlju. A onda našim očima pogledaj sebe. Vidjet ćeš što zaista jesi: ništa osim ljubavi.”

“Pronađi svoje ime za Boga, pa izgovaraj, izgovaraj, izgovaraj.”

“Izgovorena molitva putuje brže k Bogu!”

“Dopusti da ti pomognemo, ali način na koji ćemo to učiniti, prepusti nama.”

“Sjeti se, i ljubav treba vježbati.”

“Anđeli se javljaju i cvrkutom ptica, svojih krilatih prijatelja.”

U životu ne treba žuriti. Ni anđeli ne nose satove.”




Posijetite ovaj blog jedne jakooooo dobre cure , koju ovim putem i pozdravljam ime joj je Valentina ,a ovo je njen presuper blog :Tinčka.
Eh tako ovo je par anđeoskih poruka , za Vas:)

16.12.2005. | 20:23 | 1 K | P | # | ^

::..Bog je svijetlost u tame u Njemu nema nikakve..::

15.12.2005. | 20:55 | 2 K | P | # | ^

:...........What was God is one us?..........:

If God had a name what would it be?
And would you call it to his face?
If you were faced with him
In all his glory
What would you ask if you had just one question?

*And yeah, yeah, God is great
Yeah, yeah, God is good
Yeah, yeah, yeah-yeah-yeah

What if God was one of us?
Just a slob like one of us
Just a stranger on the bus
Trying to make his way home

If God had a face what would it look like?
And would you want to see
If seeing meant that
you would have to believe
in things like heaven and in Jesus and the saints
and all the prophets (*)

Trying to make his way home
Back up to heaven all alone
Nobody calling on the phone
'cept for the Pope maybe in Rome(*)

Just trying to make his way home
Like a holy rolling stone
Back up to heaven all alone
Just trying to make his way home
Nobody calling on the phone
'cept for the Pope maybe in Rome

Što mislite o ovoj pjesmi?

I sad jedna pjesmica u Božićnom stilu:

Veselje ti navješćujem,
puče kršćanski.
Jerbo se kralj u Betlemu
rodi nebeski.
Još mali, u štali,
Kog stvorenje svako slavi
Štuje, diči, jer je pravi
On naš Spasitelj
i Otkupitelj.

Pored njega stoji Majka,
Djeva Marija.
Pa sveg svijeta Spasitelja
lijepo povija.

Njeg doji i goji,
Uspavljuje njegujući
"Spavkaj, spavkaj" pjevajući
U toj štalici,
sve na slamici.

DODANO 22:01

Pridružimo se i mi molitvama za Franu !
Vise o tome na thomyjevom blogu.

14.12.2005. | 18:18 | 3 K | P | # | ^

:........Sveta Lucija.........:

Danas je dan kada slavimo svetu Luciju.
To je ujedno i imendan moje drage seke,
SEKO ,SRETAN IMENDAN!.
Da vam nešto kažem i o svetoj Luciji,
dakle :
SVETA LUCIJA

Biografije svetaca



13.12. Lucija


Svetica
Od svete Lucije do Božića ima samo još 12 dana. Lucijino ime znači "svijetla". Ona kao da na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći. U našem narodu vlada uvjerenje da će naredne godine biti u pojedinim mjesecima onakvo vrijeme kako je kroz 12 dana od svete Lucije do Božića. O životu sv. Lucije znamo pouzdano jako malo. Ona je jedna od posljednjih žrtava velikog progona za cara Diokecijana, a blagdan joj se već spominje u 400. godini. Kao o mnogim drugim svecima, tako je i o njoj nastala legenda koja joj stavlja na usta ove lijepe riječi "Kad čisto živim, tijelo je moje stan Duha Svetoga". Razjaren poganski mučitelj zgrozio se na to "Dat ću te otpremiti u kuću bludnica da ti bude oskvrnjena čistoća i onda će te ostaviti tvoj Duh Sveti". A mudra je djevica odgovorila "Ako mi budeš na silu oduzeo čistoću, moja duša neće biti oskvrnjena, nego ću imati na nebu dvostruku krunu. Grijeh je samo ono što čovjek učini slobodnom voljom". Bog je sačuvao pred poganima djevičanstvo svoje službenice. Krvnik ju je probo mačem. Zato je umjetnici rado tako i prikazuju. U Sirakuzi nalazi se glasovita bazilika sv. Lucije kamo još i danas mnogi hodočaste.

Na dan zaštitnice vida, svetice i mučenice iz III. stoljeća Sv. Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika. Njezine proklijale vlati zasjat će uz svjetlost svijeća u svom zelenilu na sam Božić. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.
Sveta Lucija, sicilijanska djevica iz Sirakuze, zaštitnica je vida, slijepih (tjelesnih i duhovnih), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Prema legendi iz 6.

Sveta Lucija ulje na drvu
National Gallery of Art, Washingtonstoljeća, sveta Lucija je mučenički umrla 304. godine kad je u Cataniji na grobu svete Agate tražila lijek za svoju teško bolesnu majku. Prezrela je poganskog prosca i opirala se tjeranju u javnu kuću. Lomača i goruće ulje nisu joj naudili pa joj je krvnik probo grlo mačem. Prema drugoj legendi sama si je iskopala oči i poslala ih onome neželjenom proscu, a Majka Božja zauzvrat ju je obdarila ljepšim očima. Umjetnici svetu Luciju prikazuju kao nebesku iscjeliteljicu očiju. Prepoznajemo je po bodežu i rani na vratu, po uljanici — svjetiljki i po očima koje drži na pladnju.


Eto tako i još sličice.[B]

13.12.2005. | 20:47 | 2 K | P | # | ^

::::::.....PAPA BENEDIKT XVI.....::::::::

»Annuntio vobis gaudium magnum; habemus Papam: Eminentissimum ac Reverendissimum Josephum Sanctae Romanae Ecclesiae Cardinalem Ratzinger qui sibi nomen imposuit Benedictum XVI.« Tim je riječima protođakon, čileanski kardinal Jorge Arturo Medina Estevez gradu Rimu i cijelome svijetu u 18,43 sati 19. travnja 2005. objavio da je 265. nasljednik sv. Petra njemački kardinal Joseph Ratzinger. Više od 100.000 vjernika na Trgu sv. Petra tako je u 18,48 sati 19. travnja pozdravilo novoga Papu koji je uzeo ime Benedikt XVI.
Uz radosno klicanje, iza križa, širom otvorenih ruku i široka blaga osmijeha tada se na lođi bazilike sv. Petra pojavio Benedikt XVI. pozdravljajući mnoštvo koje mu je klicalo »Benedikt« i »živio Papa«.»Draga braćo i sestre, nakon velikoga pape Ivana Pavla II. gospoda kardinali izabrali su mene, jednostavnog i poniznog radnika u Gospodnjem vinogradu. Tješi me činjenica da Gospodin zna raditi i djelovati i s nedostatnim sredstvima i nadasve se pouzdajem u vaše molitve. U radosti Gospodina uskrsloga, pouzdavajući se u njegovu trajnu pomoć, idemo naprijed. Gospodin će nam pomoći, a Marija, Njegova Presveta majka bit će uz nas. Hvala.« To su bile riječi prvoga govora kojim se Benedikt XVI. obratio vjernicima na Trgu sv. Petra i multimilijunskom gledateljstvu pred malim ekranima širom svijeta. Potom je prvi put kao Papa udijelio apostolski blagoslov gradu Rimu i cijelome svijetu, te se povukao s lođe bazilike sv. Petra uz svečano sviranje i klicanje mnoštva na Trgu: »Benedikt! Benedikt!«

Benedikt XVI. izabran je već u četvrtome glasovanju

Benedikt XVI. izabran je već u četvrtome glasovanju kardinala u Sikstinskoj kapeli. U samo 24 sata. Konklave za izbor novoga pape započele su u ponedjeljak 18. travnja u Sikstinskoj kapeli, poklikom »extra omnes« - »svi van« u 17,25 sati kojim je ceremonijar papinskih liturgijskih slavlja mons. Piero Marini počeo, nakon polaganja zakletve svih 115 kardinala izbornika, zatvorio vrata Sikstinske kapele. Prvi crni dim iz dimnjaka se digao istoga dana u 20,04, drugi u utorak 19. travnja u 11,52, a bijeli - isto popodne u 17,50 sati.

Kada se u 17,50 počeo dizati bijeli dim iz dimnjaka na Sikstinskoj kapeli, mnoštvo Rimljana i hodočasnika iz cijeloga svijeta pohrlili su na Trg sv. Petra. Dim je izlazio dugo. Dugo, dugo - kao da je svima na Trgu sv. Petra sa sigurnošću želio potvrditi da su kardinali, njih 115, izabrali novoga rimskog biskupa i poglavara Katoličke Crkve. »Živio Papa! Živio Papa!« uzvikivali su vjernici. Svi su očekivali da još počnu zvoniti zvona bazilike kao posljednji dokaz da je Papa izabran. Do izbora je došlo oko 17,30, a nakon prebrojavanja glasova na tome četvrtom glasovanju bilo je jasno da su se kardinali brzo uskladili. Zvona su zazvonila u 18,05 sati.»Prihvaćaš li kanonski izbor za Prvosvećenika?« bilo je pitanje tada još dekanu Kardinalskoga zbora Josephu Ratzingeru. »Prihvaćam« - odgovorio je on, i time je proces izbora bio dovršen. Uslijedila je molitva svih kardinala izbornika, molilo se: »Ti si Petar stijena, i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju...«, a potom je Sveti Otac s pratnjom otišao u »Kapelu suza« gdje ga je dočekalo papinsko bijelo ruho. Potom je uslijedio susret s kardinalima koji su mu čestitali na izboru.





Papa Benedikt XVI.

»Annuntio vobis gaudium magnum; habemus Papam: Eminentissimum ac Reverendissimum Josephum Sanctae Romanae Ecclesiae Cardinalem Ratzinger qui sibi nomen imposuit Benedictum XVI.« Tim je riječima protođakon, čileanski kardinal Jorge Arturo Medina Estevez gradu Rimu i cijelome svijetu u 18,43 sati 19. travnja 2005. objavio da je 265. nasljednik sv. Petra njemački kardinal Joseph Ratzinger. Više od 100.000 vjernika na Trgu sv. Petra tako je u 18,48 sati 19. travnja pozdravilo novoga Papu koji je uzeo ime Benedikt XVI.


Papa Benedikt XVI.
Uz radosno klicanje, iza križa, širom otvorenih ruku i široka blaga osmijeha tada se na lođi bazilike sv. Petra pojavio Benedikt XVI. pozdravljajući mnoštvo koje mu je klicalo »Benedikt« i »živio Papa«.»Draga braćo i sestre, nakon velikoga pape Ivana Pavla II. gospoda kardinali izabrali su mene, jednostavnog i poniznog radnika u Gospodnjem vinogradu. Tješi me činjenica da Gospodin zna raditi i djelovati i s nedostatnim sredstvima i nadasve se pouzdajem u vaše molitve. U radosti Gospodina uskrsloga, pouzdavajući se u njegovu trajnu pomoć, idemo naprijed. Gospodin će nam pomoći, a Marija, Njegova Presveta majka bit će uz nas. Hvala.« To su bile riječi prvoga govora kojim se Benedikt XVI. obratio vjernicima na Trgu sv. Petra i multimilijunskom gledateljstvu pred malim ekranima širom svijeta. Potom je prvi put kao Papa udijelio apostolski blagoslov gradu Rimu i cijelome svijetu, te se povukao s lođe bazilike sv. Petra uz svečano sviranje i klicanje mnoštva na Trgu: »Benedikt! Benedikt!«

Benedikt XVI. izabran je već u četvrtome glasovanju

Benedikt XVI. izabran je već u četvrtome glasovanju kardinala u Sikstinskoj kapeli. U samo 24 sata. Konklave za izbor novoga pape započele su u ponedjeljak 18. travnja u Sikstinskoj kapeli, poklikom »extra omnes« - »svi van« u 17,25 sati kojim je ceremonijar papinskih liturgijskih slavlja mons. Piero Marini počeo, nakon polaganja zakletve svih 115 kardinala izbornika, zatvorio vrata Sikstinske kapele. Prvi crni dim iz dimnjaka se digao istoga dana u 20,04, drugi u utorak 19. travnja u 11,52, a bijeli - isto popodne u 17,50 sati.


Čileanski kardinal Medina Estevez objavljuje ime novoga pape Benedikta XVI.
Kada se u 17,50 počeo dizati bijeli dim iz dimnjaka na Sikstinskoj kapeli, mnoštvo Rimljana i hodočasnika iz cijeloga svijeta pohrlili su na Trg sv. Petra. Dim je izlazio dugo. Dugo, dugo - kao da je svima na Trgu sv. Petra sa sigurnošću želio potvrditi da su kardinali, njih 115, izabrali novoga rimskog biskupa i poglavara Katoličke Crkve. »Živio Papa! Živio Papa!« uzvikivali su vjernici. Svi su očekivali da još počnu zvoniti zvona bazilike kao posljednji dokaz da je Papa izabran. Do izbora je došlo oko 17,30, a nakon prebrojavanja glasova na tome četvrtom glasovanju bilo je jasno da su se kardinali brzo uskladili. Zvona su zazvonila u 18,05 sati.»Prihvaćaš li kanonski izbor za Prvosvećenika?« bilo je pitanje tada još dekanu Kardinalskoga zbora Josephu Ratzingeru. »Prihvaćam« - odgovorio je on, i time je proces izbora bio dovršen. Uslijedila je molitva svih kardinala izbornika, molilo se: »Ti si Petar stijena, i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju...«, a potom je Sveti Otac s pratnjom otišao u »Kapelu suza« gdje ga je dočekalo papinsko bijelo ruho. Potom je uslijedio susret s kardinalima koji su mu čestitali na izboru.


Benedkit XVI. udjeljuje prvi papinski blagoslov Rimu i cijelome svijetu
I dok se novi Papa spremao na prvo pojavljivanje u javnosti, na lođu sv. Petra izvješena je tapiserija s papinskim grbom Ivana Pavla II. Komentatori Talijanske radiotelevizije RAI zaključili su da je ta tapiserija izvješena vjerojatno po želji novoga Pape, koji je bio prijatelj i dugogodišnji najbliži suradnik Ivana Pavla II. Pet puta nudio je Ivanu Pavlu II. da ga povuče iz službe, ali ga je on ostavljao na njegovu mjestu pročelnika Zbora za nauk vjere, a kasnije i dekana Kardinalskog zbora.

Na Trgu sv. Petra raspoloženje je bilo vrlo radosno, a kada se pojavio bijeli dim iz dimnjaka, mnogi su se sabrali na molitvu za novoga Papu kako bi što bolje ostvario Kristovo poslanje na zemlji.

U srijedu u 9 sati novi je papa predvodio misno slavlje u Sikstinskoj kapeli, na kojoj je održao programatski govor svim kardinalima. Nakon prve mise u bazilici sv. Petra u nedjelju 24. travnja u 10 sati slijedit će preuzimanje naslovne crkve - bazilike sv. Ivana Lateranskoga, »glave i crkve svih crkava svijeta«.

12.12.2005. | 20:51 | 2 K | P | # | ^

:..3.NEDJELJA DOŠAŠĆA I OSMIJEH JE NAJLJEPŠA MELODIJA ZA DUŠU..::

Danas je 3.NEDJELJA ADVENTA , DOŠAŠĆA ILI VREMENA IŠČEKIVANJA.
Danas je dan kada treba učiniti 3 siguran korak prema Isusu.
Nadam se da ste ga i učinili.
Bila sam na misi i čula preeekrasnu,ali preeeekrasnu propovijed,ma bilo mi je predivno,
baš sam oduševljena:))
Svidjela mi se jedna lijep svećenikova rečenica,a piše i u naslovu no ja ću je ponovi
:''OSMIJEH JE NAJLJEPŠA MELODIJA ZA DUŠU!
Ja se obožavam smijati lijepo mi je to.
A i uvijek na misi ,a to se može i vidjeti imam ''neraskidivi'' osmijeh na licu.
Nadam se da i vi volite osmijeh:)

Evo Ivanova evanđelja :
Bi čovjek poslan od Boga, ime mu Ivan. 7 On dođe kao svjedok da posvjedoči za Svjetlo da svi vjeruju po njemu. 8 A evo svjedočanstva Ivanova. Kad su Židovi iz Jeruzalema poslali k njemu svećenike i levite da ga upitaju: "Tko si ti?", 20 on prizna; ne zanijeka, nego prizna: "Ja nisam Krist." 21 Upitaše ga nato: "Što dakle? Jesi li Ilija?" Odgovori: "Nisam." "Jesi li Prorok?" Odgovori: "Ne." 22 Tada mu rekoše: "Pa tko si da dadnemo odgovor onima koji su nas poslali? Što kažeš sam o sebi?" 23 On odgovori: "Ja sam glas koji viče u pustinji: Poravnite put Gospodnji! - kako reče prorok Izaija." 24 A neki izaslanici bijahu farizeji. 25 Oni prihvatiše riječ i upitaše ga: "Zašto onda krstiš kad nisi Krist, ni Ilija, ni Prorok?" 26 Ivan im odgovori: "Ja krstim vodom. Među vama stoji koga vi ne poznate - 27 onaj koji za mnom dolazi, komu ja nisam dostojan odriješiti remenje na obući." 28 To se dogodilo u Betaniji s onu stranu Jordana, gdje je Ivan krstio.
Bliži se ,bliži čas, kada će Isus se roditi:)
3. NEDJELJA DOŠAŠĆA - Ivan je ukazivao na znakove. I mi danas ih moramo prepoznati. Krist živi po znakovima. Šalje nam ih svaki dan preko ljudi, prirode, radosti i tragedije... Vidimo li ih? Gospode, otvori mi oči da vidim tebe u svemu stvorenom!
Kažu da se 3.NEDJELJA DOŠAŠĆA , naziva i :''Radujte se!''
RADUJTE SE GOSPODINU, a izvor te radosti je ''Gospodinova blizina!''
Kako je samo lijepo vjerovati u Krista.
:)
Pošto se bliži dani darivanja ,ja sam svojim najdražima odlučila pokloniti knjigu koju ću napisati JA:)
Skorman darak ,ali od srca.
A što će te vi pokloniti?Zamalo sam Vam zaboravila reči
danas je Nedjelja Caritasa.
Nedjelja Caritasa prilika je da osvježimo svoju svijest o daru života i ražarimo slavljenje života zahvalom, poštivanjem, zaštitom i pomaganjem.
U crkvi je bio sandučić u kojem se prikupljao novac za Caritas.
Nadam se da će im taj novac pomoći.
Jučer me tako razveselio posjet jedno svećenika iz Subotice.
Naime on je bio dugo vremena ovdje u Varaždinu,ali je dobio premještaj u Suboticu.
Jučer je ovdje imao vjenjčanje te nas je odlučio posijetit ,jer je bio naš dragi prijatelj ,a to je jpš uvijek,zove se p.Zoltan i zaista je super i bilo je stvarno super jučer s njim:)
Ah;)
A sad ,sljedeći tjedan slavimo:
12.12.-Maksencije,Spiridon
13.12.-Lucija,Svijetlana,Otilija-IMENDAN MOJE SEKE
14.12.-Ivan od Križa,Krševan,Šprio
15.12.-Irenej,Kristijana,Valerijan
16.12.-Adela,Albina,Zorka
17.12.-Lazar,Olimpijan,Florijan
18.12.-4.NEDJELJA DOŠAŠĆA,Bosiljko

Evo tako još mi samo preostaje vama zaželiti laku noć i zazivajte DOĐI ISUSE K MENI!

I neka uz vas bude ova sličica SVETE OBITELJI:

11.12.2005. | 19:38 | 2 K | P | # | ^

:..........Radosno prema Isusu...........:

5.00 ujutro , budim se.
Nije mi teško jer odlazim u crkvu,na misu zornicu.
Bilo mi je prekrasno. :)
Dali ste kroz ovo vrijeme Došašća i vi otišli koji puta na zornicu?
Dali vam je teško otići na zornicu?
Pripremamo se za 3.NEDJELJU DOŠAŠĆA,ADVENTA ILI VREMENA IŠČEKIVANJA.
Dozivajte Isusa i pitajmo se : DA LI ĆE ISUS I K MENI DOĆI?

A sad nevezano za ovo vrijeme jedna pjesma:
Križ je realnost
u svakome ljudskom životu.
Ali sve manje ljudi
izlazi s njime na kraj.

Više ga ne prihvaćaju,
ne mogu ga podnijeti.

A ipak, izbora nemaš.

Ili ćeš nositi svoj križ,
ili će te križ satrti.
A nosit ćeš ga moći
jedino ako naučiš
shvaćati smisao i zadaću križa.

Križ će te vratiti natrag k tvojoj istini,
k onoj pravoj mjeri siromašna,
slaba, ranjiva,
malena ljudskog djeteta.

Križ je kao antena
preko koje ti Bog šalje svoju poruku.

On te neće osloboditi
tvoga trpljenja,
ali će te otkupiti
od besmislenosti trpljenja.

10.12.2005. | 18:45 | 1 K | P | # | ^

:.......Kriste u Tvoje ime........:

KRISTE U TVOJE IME



1. Kriste u Tvoje Ime sad smo ovdje svi,
O da! - mi vjerujemo da si s nama Ti!
Bez Tebe bili bismo bijedni, preslabi,
za život nam snage daj!


Glory, glory, aleluja,
glory, glory, aleluja,
glory, glory, aleluja,
za život nam snage daj!


2. Kriste po ovoj gozbi svoje ljubavi,
po kojoj uvijek s nama htjede ostati.
Ostani s nama, blagoslovi svaki dan,
za život nam snage daj.


3. Uskrsli Kriste Tebi vjerujemo mi:
da i naš Uskrs jednom mora svanuti!
Al' znamo da za Uskrs treba trpjeti,
za život nam snage daj!

09.12.2005. | 20:49 | 1 K | P | # | ^

:..............Danas je dan................:

VELIKA PUSA SVIMA!

Evo ja sam sva umorna ,s puno pitanja a najviše sa ZAŠTO?
Sve ispitujem zašto?
Zašto zašto zašto?


Misliš da sam luda?
A ko zna mozda sam i to:)

ZAŠTO SVAKI ZATO IMAS SVOJ ZAŠTO?

08.12.2005. | 20:42 | 2 K | P | # | ^

::..............Tiha noć,sveta noć...................::

1. Tiha noć, sveta noć!
Ponoć je, spava sve,
samo Marija s Josipom bdi,
divno Djetešce pred njima spi,
rajski resi ga mir,
rajski resi ga mir.


2. Tiha noć, sveta noć!
Pjesmica anđelska
miljem otajnim napunja zrak,
bajna svjetlost rasvjetljuje mrak,
kraj pretvara u raj,
kraj pretvara u raj!


3. Tiha noć, sveta noć!
Pastiri, amo svi
pjevat Isusu anđela poj,
s Majkom poklon prikazat mu svoj,
srce dat mu na dar,
srce dat mu na dar.

07.12.2005. | 21:32 | 3 K | P | # | ^

::..Sv.Nikola-DAN GRADA VARAŽDINA..::

Danas je dan grada Varaždina,dan sv.Nikole zaštitnika našeg grada.
Prvo ću vam reći nešto o sv.Nikoli ,a onda o mome gradu.

SV.NIKOLA

Biografije svetaca

Svetac Biskup
O ljubavi, o diko najveća!
Kćerko Božja, koju otac uda
Za svijet bijedan, da po njemu svuda
Srećom rada i na oca sjeća;
Ti svetice, kojoj svatko dube
Hram u srcu, jer sva srća ljube,
Tebe pjevat danas mi je sreća!

(Petar Preradović)

Slaveći danas blagdan velikog zaštitnika tolikih naših župa, svetog Nikolu, željeli bismo vam progovoriti o onome što je na njemu najljepše i najprivlačivije, o onome što našu Katoličku vjeru čini božanskom, nebeskom, a to je ljubav.

U blizini roditeljske kuće sv. Nikole imao je svoj dom neki čovjek, nekad bogat, ali je, izgubivši carsku službu, izgubio skoro sav imetak i postao siromah. Imao je tri kćeri koje bi se mogle udati, jer su lijepe i pristale, ali im ne može dati miraza. I nesretni otac odluči trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri da tako nešto zaradi. One se jadnice usrdno pomoliše Bogu da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje.

I sveti je Nikola nekako doznao za tu crnu odluku nesavjesnog oca pa uzevši vrećicu, napuni je dukatima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće onog nesretnika, ubaci zamotak kroz prozor, brzo se udaljivši. Možemo lako zamisliti kako se otac onih djevojaka začudio kad je ujutro našao onoliki novac. Prebroji ga i reče: »Otkuda ovo ovdje?« Razmišljajući dođe do uvjerenja da mu je to ubacio neki prijatelj jer je svako drugo tumačenje bilo nemoguće. Vidjevši kako je svota upravo dostatna da časno udade jednu kćer, opremi je i miraz joj dade. Kad li se ono dogodi i po drugi put; nade, naime, jednog jutra i drugu vrećicu s dukatima. Spremi on i srednju kćer. A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I doista, baš kad sv. Nikola ubaci svoj dar i za najmlađu kćer, skoči otac, stigne neznanca i prepozna u njemu Nikolu. unatoč svem zaklinjanju neka šuti, sretni otac nije imao preče brige negoli razglasiti što mu je učinio Nikola – prijatelj sirotinje.

A kod koga je naučio sv. Nikola tu divnu krepost ljubavi?
Odgovor: Kod Učitelja i uzora ljubavi, kod Isusa Krista!

Krist govori o ljubavi prema bližnjemu kao o svojoj zapovijedi, kao o novoj zapovijedi. A u čemu se sastoji ta nova zapovijed?
Odgovor možemo sažeti u četiri misli:

1) Za Krista je zapovijed ljubavi prema Bogu i bližnjemu jedna zapovijed.
Od Njega samoga potječe riječ: »Što god ste učinili jednome od najmanjih, meni ste učinili.«

Na sudnjem će danu Krist naglasiti da je sve što je učinjeno gladnima, žednima, golima, bolesnima, Njemu samome učinjeno.

2) Krist daje primat – prvenstvo ljubavi.

Zapovijed ljubavi stoji iznad svih drugih zapovijedi. Ljubav je duša i srce sve kršćanske savršenosti i svetosti. Ona nije samo sastavni dio kršćanske etike, i to najvažniji, ona nije samo naročita strana kršćanskog morala, i to najdragocjenija, nego je sadržaj svega onoga što kršćanstvo od nas traži.

Kad bismo govorili ljudskim i anđeoskim jezicima, dakle, kad bismo bili u najvećoj mjeri nadareni, a ljubavi ne bismo imali, bili bismo kao mjed koja ječi i praporac koji zveči. Kad bismo imali dar proroštva, sve znanje, kad bismo razumjeli svaku tajnu, štoviše, kad bismo imali i vjeru koja pomiče brijegove, a ljubavi ne bismo imali, bili bismo ništa.

3) Krist je sam došao na svijet da zasvjedoči ljubav.

»Duh je Gospodnji na meni, govori On u nazaretskoj sinagogi, zato me pomaza da naviještam Evanđelje siromasima. Posla me da propovijedam zarobljenima otkup i slijepima vid, da oslobodim potlačene, da propovijedam milosnu godinu Gospodnju« (Lk 4,18–19).

Da zasvjedoči ljubav, Krist je došao na ovaj svijet, trpio i umro. A ljubav je razlog opstanka Crkve, apostola i svećenika. Ljubav mora biti također raison d’etre – razlog opstanka i nas kršćana. Naša je sveta dužnost ljubavi da budemo sol zemlje i svjetlo svijeta, i to ne samo u rijeci, nego u čitavom našem bivstvovanju i djelovanju.

4) Krist je proširio granice ljubavi u beskraj.

To je smisao prispodobe o milosrdnom Samaritancu. Svaki je čovjek naš bližnji, pa i neprijatelj. Mi ne smijemo nikoga isključiti iz svoje ljubavi. Ljubav ne smije pitati za osobu, za rasu, za stalež, za zanimanje, ni za vjeroispovijest. Gospodin daje da Njegovo sunce izlazi dobrima i zlima i da kiša pada pravednima i griješnima.

Najljepši nam je pak primjer ljubavi prema bližnjemu dao sam Krist Gospodin. Njegov divni primjer možemo sažeti u tri misli:

1) Krist je imao povjerenja u ljude.

On je vjerovao preljubnici, grješnici koja mu je ležala do nogu, Samarijanki, razbojniku i cariniku. I ti su se muškarci i žene uhvatili za to povjerenje kao za sidro i spasili iz oluje. Krist je vjerovao i svojim apostolima unatoč svim njihovim pogreškama. On je vjerovao jednome Petru i onda kad je taj zatajio.

2) Krist je nastojao usrećiti ljude.

I doista, kolike je bolesnike usrećio povrativši im zdravlje, grješnike podijelivši im oproštenje i smirenje savjesti, djecu koju je grlio i blagoslivljao!

3) Krist je podigao ljude na nov, na božanski život, davši im milost i snagu za to.

On nam je, dakle, najljepši primjer ljubavi prema bratu čovjeku, osobito patniku. On sam završava prispodobu o milosrdnom Samaritancu riječima: »Idi i ti čini tako!«

Jedan prastari natpis na nekoj kapelici u Gornjoj Bavarskoj govori u jeziku pobožnog srednjeg vijeka o bitnom u ljubavi prema bližnjemu:

»Ako ne prosuđuješ i ne osuđuješ nijednog čovjeka, draže mi je nego da si sve svoje imanje i posjed podijelio siromasima.

Ako opraštaš svom neprijatelju, draže mi je nego da bosonog hodočastiš k Sv. Jakovu u Compostelu u Španjolskoj i na svakoj se milji biješ.

Ako kojem čovjeku štogod dobro ispripovjediš ili pročitaš iz Svetog pisma, draže mi je nego da 7 godina živiš samo o kruhu i vodi.

Ako poštivaš i najmanjeg čovjeka i ne uznosiš se nad njim, draže mi je nego da sagradiš most i sve ljude, koji preko njega prelaze, primaš na konačište.«

A jedna druga njemačka izreka lijepo veli:

Budi uvijek spreman davati,
I nikad nemoj škrto mjeriti svoje darove!
Znaj da tvoja smrtna košulja
neće imati džepova!


U tom je kršćanska ljubav naročito u srednjem vijeku znala biti nenatkriljiva. Vitezovi-redovnici ivanovci nazivali su bolesnike po svojim bolnicama »gospodo«, a sebe od bolesnika »braćo«. Bolesnici su dobivali hranu iz srebrnih zdjela na srebrnim tanjurima, dok su sami vitezovi-redovnici jeli iz drvenih posuda.

Pripovijeda se o nekom biskupu koji je upravio na svoje bogoslove ove rijeci: »Od svih vaših ispita najvažniji je ispit iz ljubavi!« Ne vrijedi li to za svakoga od nas? Što ćemo biti svi mi bez razlike pitani na najsudbonosnijem ispitu, o kojem će ovisiti čitava naša sretna ili nesretna vječnost, na sudu Božjem, što drugo nego o ljubavi, kako smo vršili zapovijed ljubavi prema bratu čovjeku?

Da li ste već čuli za sestru Rozaliju? Bila je to redovnica milosrdnica sv. Vinka Paulskoga. Proživjela je tri francuske revolucije. Onu veliku iz god. 1789. još kao dijete, a one manje iz god. 1830. i 1848. kao redovnica, i to stanujući od god. 1806. sve do smrti god. 1856. u nekom pariškom predgrađu, gdje je još od prve revolucije bilo sve puno mržnje i želje za osvetom i odraslo bez ikakve vjere. A ipak, ne samo što se njoj kroz cijelo to vrijeme ništa nije dogodilo, nego je ona god. 1848., kad je već općenito bila poznata i priznata kao »Majka«, bez ikakva rizika smjela odbrusiti revolucionarima u lice što god je htjela.

Kad su oni dovukli u dvorište njezina doma nekog zarobljenog časnika da ga strijeljaju, doleti ona kao furija i zavikne: »Ovdje se ne ubija!« – i mnoštvo je uzmaknulo.

Znala je doći na barikade i održati revolucionarima ovakvu lekciju: »Ta prestanite već jednom s pucanjem; zar nemam dosta udovica i siročadi da ih hranim pa mi hoćete priskrbiti još drugih?« – i paljba je popustila, a narod bi govorio: »Pustite Majku neka svoje čini!«

Kad su joj jednom ipak prigovorili zašto ide na barikade, jer je i protiv njihove volje može pogoditi ubojito zrno, odvrati im ona: »Mislite li da sam sretna što živim kad se moja djeca ubijaju?«

Nekom se liječniku već uzdigla nad glavom smrtonosna sjekira, a on zavapi: »Što radite? Ja sam prijatelj sestre Rozalije!« – i mnoštvo ga upravo s poštovanjem pusti da slobodno prođe kroz njihove redove.

Jedna izjava sestre Rozalije dostatno otkriva temelj i izvor iz kojega je mogao poteći njezin neograničeni utjecaj na ljude, a to je: »Nešto me guši i oduzima mi svaki tek, a to je misao da tolike obitelji nemaju kruha.« Zato se njezino lice redovito ponešto razvedrilo samo onda kad je gledala radost onih kojima je pomogla.

Sigurno su sestra Rozalija, sv. Vinko Paulski i Ozanam, a danas apostol beskućnika u Parizu abbé Pierre ispisali svjetlije i časnije stranice francuske i crkvene povijesti nego Richelieu, Mazarin, Talleyrand i drugi.

Blagdan sv. Nikole, prijatelja i dobrotvora sirotinje i djece, neka bude za nas povod da se ispitamo kako vršimo veliku zapovijed ljubavi!

E sad moj grad,najljepši grad ,VARAŽDIN
Gradovi, kao i ljudi, imaju svoje životopise i oznake svog identiteta, koje ih čine ili anonimnima ili prepoznatljivima, poznatima, čak znamenitima. A između niza srednjoeuropskih gradova Varaždin je ne samo jedan od najljepših i najstarijih, nego i jedan od najosebujnijih hrvatskih gradova, s jasno profiliranim identitetom - kao grad baroka, glazbe i cvijeća. No, zato je i grad koji je više od osam stoljeća izgrađivan upravo po mjeri (i potrebama) njegovih građana, pa je i do danas sačuvao svoju unikatnost, uistinu rijetki sklad i specifičnu ugođajnost.

U burnom i bogatom životopisu ovoga grada brojni su mu povijesni događaji utisnuli neizbrisiv pečat, jer je nastao na vrlo frekventnom raskrižju europskih putova koji vode od sjeverozapada (Austrije) i sjeveroistoka (Mađarske) prema jugu - hrvatskoj metropoli Zagrebu i Jadranskome moru. Stoga je Varaždin i jedan od najstarijih hrvatskih gradova, čije se povijesno ime (Garestin) spominje po prvi put već 20. kolovoza 1181. godine, u ispravi hrvatsko-ugarskoga kralja Bele III.

Tekstom te značajne sudske isprave (kojom kralj vraća Zagrebačkom kaptolu obližnji posjed Varaždinske Toplice) ujedno se potvrđuje da varaždinska kraljevska tvrđava ("castrum Garestin") kao sjedite varaždinske županije ("Comitatus Varasdiensis"), kojom upravlja župan ("comes castri"), postoji već u prvoj polovici 12. stoljeća. Međutim Varaždin je i prvi od hrvatski gradova koji je stekao status slobodnoga kraljevskoga grada. Takvu je povlasticu Varaždincima odobrio kralj Andrija II Arpadović, svojom poveljom iz 1209. godine, a iznova je potvrdio kralj Bela IV. pravnim dokumentom iz 1220. godine.

Od toga doba, pa praktično sve do 1850. godine, kada su se teritorijalno i upravno ujedinili, starogradska tvrđava u kojoj su stolovali varaždinski župani i susjedno naselje slobodnih građana ("civitas Varasdiensis") - živjeli su u svojevrsnoj simbiozi, tj. egzistencijalnoj međuovisnosti i juridičkoj autonomiji. Naime, od 1209. godine starogradski župan više nije imao sudbenu vlast nad građanima Varaždina, nego su oni sami birali svoju gradsku upravu (magistrat) i gradsko suca (rihtara), a bijahu oslobođeni i plaćanja poreza i tridesetine.

Nakon prvih poznatih varaždinskih župana ("Beleca, Motmera i Zaharija), starogradskom utvrdom (i općinom) upravljali su u županskoj funkciji članovi velikaških obitelji koje su u svom vlasništvu posjedovale "dominium Varasdiensis". To su bili Bubeki (do 1397. g.), zatim grofovi Herman, Fridrich i Ulrich Celjski (do 1456. g.), a tijekom 15. i 16. stoljeća - Jan Vitovec, Ivaniš Korvin, Juraj Brandenburg, Thuroczi, Stjepan Barthory te Ivan i Krsto Ungnad. Od 1607. godine, kada je odlukom kralja Rudolfa II. postao velikim županom Varaždinske županije grof Toma Bakač Erdödy , članovi ove obitelji stoljećima su obnašali tu čast i bili vlasnici Staroga grada sve do 1925. godine kada se starogradska tvrđa preuređuje u Gradski muzej.

Da bi se građani slobodnoga i kraljevskoga grada Varaždina zaštitili od čestih nasilja lokalnih plemića i ratnih pohoda Turaka, oko naselja (suburbiuma) već su sredinom 15. stoljeća izgrađena utvrđenja - zemljani bedemi, šančevi, grabišta i drvene ograde (palisade). Sama pak je starogradska tvrđava praktično postala neosvojivom višekratnim obnovama, nadogradnjama i pregradnja od 15. do kraja 17. stoljeća. Stoga ova tvrđava predstavlja i jedinstvenu sintezu graditeljskih stilova - od gotike preko renesanse do baroka, sačuvavši do danas (pretežito) izgled tipične srednjovjekovne (renesansne) utvrde na vodi (Wasserburg).

Zahvaljujući svom povlaštenom statusu slobodnoga i kraljevskoga grada, ali i zbog geostrateških i drugih povoljnih okolnosti, Varaždin je već u 15. stoljeću postao značajno trgovačko, obrtničko-cehovski, društveno, upravno i prometno središte sjeverozapadne Hrvatske. Već tada Varaždin ima i svoj graditeljski grb, koji mu je 1464. godine kralj Matija Korvin i posebno potvrdio, a 14. prosinca 1523. g. grof Juraj Bradenburg poklonio je Varaždincima zgradu gradske vjećnice, koja, praktično, ostaje u istoj funkciji sve o danas. Na taj način Varaždin posjeduje jednu od najstarijih gradskih vijećnica u Europi, čiji je konačni izgled oblikovan u kasnobaroknom stilu.

Sustavni gospodarski razvoj grada Varaždina u razdoblju od 16. do potkraj 18. stoljeća - unatoč latentnim ratnim opasnostima, čestim požarima i drugim nepogodama, prati i bogata graditeljska djelatnost, osobito planska urbanizacija uže gradske jezgre. Tako se uz pretežito drvene domove građana podižu i brojne crkve, te plemićke kurije i palače - ponajviše u baroknom stilu, koje se, također, popunjavaju bogatim baroknim inventarom.

Iako je i u spomenutom razdoblju (od 16. do 18. stoljeća) u Varaždinu više puta zasjedao Hrvatski sabor, svoj najviši društveni, politički i gospodarski procvat doživio je Varaždin upravo u drugoj polovici 18. stoljeća, kada postaje i faktički glavnim gradom Hrvatske. Naime, još od 1756. ovdje je sjedište hrvatskoga bana Franje Nadasdyja, a kad je carica Marija Terezija 1767. godine osnovala Hrvatsko kraljevsko vijeće, za njegovo je središte izričito odredila - Varaždin, koji je time postao političkim, administrativnim i kulturnim središtem Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U njemu se tih godina održavaju ne samo sjednice Hrvatskoga kraljevskog vijeća, nego i bučni plesovi i obilne gozbe domaćeg plemstva i državnog činovništva, buja kulturni i umjetnički život.

Svu tu raskoš i sjaj razigranog društvenog Varaždina u baroknoj epohi, kada su ga suvremenici s pravom nazvali "malim Bečom", iznenada je prekinuo katastrofalni požar koji je 25. travnja 1776. godine buknuo u varaždinskom predgrađu. Tom je prilikom u vatrenoj stihiji izgorjelo dvije trećine grada, točnije, 385 zgrada (od ukupno 501). Zbog toga su i Hrvatsko kraljevsko vijeće i ban Nadasdy napustili Varaždin, pa od tada upravnim središtem Hrvatske postaje ponovno Zagreb.

Premda je razorni požar gotovo uništio grad, za svega četiri godine Varaždin je - zahvaljujući svojim marnim i sposobnim građanima, posebice obrtnicima i trgovcima - u velikoj mjeri obnovljen Ta se obnova, uz bitno širenje gradskog područja, nastavila i tijekom 19. te početkom 20. stoljeća, uz ponovo jačanje obrta, tekstila, drvnih prerađevina i drugih gospodarskih djelatnosti. A danas je Varaždin, sa svojih gotovo 50.000 stanovnika, ne samo administrativno, gospodarsko, kulturno, obrazovno i prometno središte Županije varaždinske, nego i grad "po mjeri" Srednje Europe.

Međutim, ono po čemu se Varaždin danas izdvaja od drugih hrvatskih gradova - svakako je njegova izuzetna spomenička i umjetnička baština, s najočuvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom u kontinentalnoj Hrvatsko. Uz kompleks Staroga grada i (varošku) Gradsku vijećnicu, tu kulturno-povijesnu baštinu Varaždina posebno zanimljivom i vrijednom čine i jedinstveni hortikulturni kompleks Gradskoga groblja (zaštićen kao spomenik prirode), zatim neoklasicistička zgrada Hrvatskog narodnog kazališta (izgrađena 1873. godine, po projektu bečkog arhitekta Hermana Helmera), ali i cijelo mnoštvo skladnih baroknih palača i barokiziranih crkava.

Među najljepše i najvrednije primjere varaždinske barokne arhitekture može se ubrojiti npr. palača Sermage-Praszinsky iz 17. stoljeća (obnovljena 1759. u stilu rokokoa), zatim "banska palača" grofova Drašković (iz 18. stoljeća), palača Erdödy (iz 18. stoljeća), palača grofova Patačić (dovršena 1764. g.), palača Patačić-Puttar iz 18. stoljeća kao i palače obitelji Herzer (iz 1791. g.), Keglević (iz 1700.g.) i Bakič (iz 17. stoljeća), te županijska zgrada (iz 1770. g.), zgrada Zagrebačkoga kaptola (iz 18. stoljeća), vila Bedeković-Műller (s početkom 19. stoljeća) itd.

Da je Varaždin svojevrsni grad-muzej, svjedoče i njegovi brojni crkveni zvonici, kao jasni signumi ne samo razgranatog vjerskog života građana, nego i bogatstva varaždinske sakralne arhitekture. Među najljepše i stilski najraskošnije crkve u Varaždinu, koje su uz to i opremljene iznimno vrijednim baroknim umjetničkim inventarom, svakako pripadaju župna crkva Sv. Nikole, zatim isusovačka (pavlinska) crkva sv. Marije, franjevačka crkva Sv. Ivana Krstitelja, kapucinska crkva Sv. Trojstva, uršulinska crkva Rođenja Isusova i dr.

Napokon, dragocjenu današnju kulturnu i umjetničku baštinu Varaždina stvorilo je i više od dvije stotine (!) znamenitih Hrvata - znanstvenika, književnika, leksikografa, pjesnika, slikara, kipara, glazbenika, ali i nakladnika-tiskara, koji su iza sebe ostavili djela trajne vrijednosti. Tako se, primjerice, u samostanskim knjižnicama kapucina i franjevaca u Varaždinu danas nalazi više od 20 inkunabula (i brojna djela stare hrvatskokajkavske književnosti), u tiskari Ivana Manliusa u Varaždinu tiskana je 1586. godine glasovita "Postilla" Antuna Vramca (1538-1588), kao i latinska djela Ivana Pergošića i Blaža Škrinjarića...

U cijeloj galeriji znamenitih stvaralačkih ličnosti, koje su svojim djelima obilježili 8-stoljetnu kulturnu povjesnicu Varaždina, valja spomenuti barem one najznačajnije - književnik Jurja Habdelića, Ivana Belostenca, Katarinu Patačić r. Keglević, Tituša Brezovačkog, Ivana Kukuljevića-Sakcinskog i Zvonka Milkovića, skladatelja Forunata Pintarića i Leopolda Ebnera, povjesničare Ladislava Ebnera, Adolfa Wisserta i Krešimira Filića, glazbenike Ivana PAdovca i Rudolfa Klepača, slikare Miljenka Stančića, Ivu Režeka i Julija Merlića, itd. itd. Spomenemo li, na kraju, da je Varaždinska gimnazija osnovana još 1636. godine, a Kameralna škola (kao preteča pravnog studija) 1769. godine, ili da je Narodna (ilirska) knjižnica i čitaonica u Varaždinu utemeljena još 1838. godine, slika o Varaždinu kao gradu koji svakako valja vidjeti, posjetiti i doživjeti njegove materijalne i duhovne vrednote - postaje izazov kojemu je teško odoljeti.

Toliko o svemu.A sad da se nauživate slikicama.

Ovo je grb grada Varaždina


Ovo je crkva sv.Ivana Krstitelja,franjevačka crkva ,Meni najljepša crkva
u cijelom svijetu


i Stari grad



Cao ljudi:)

06.12.2005. | 18:09 | 3 K | P | # | ^

::::::......Pomirenje......:::::::

Pomirenje:
jedina ruka
koja strpljivo potiskuje oblake.

Pomirenje:
prvo jutarnje svjetlo
koje pomalo odgoni noć.

Pomirenje:
ključ koji napokon ponovno otvara
nebrojna vrata.

Sutra je dan sv.Nikole,dan MOGA GRADA VARAŽDINA!
Noćas će sv.Nikola obići vaše domove i donijeti vam darove.
Jeste izglancali vaše čizmice?

05.12.2005. | 21:21 | 1 K | P | # | ^

::.........2.NEDJELJA DOŠAŠĆA..........::

Dragi moji,dobra vam večer!
Stigla je i još jedna nedjelja DOŠAŠĆA,ADVENTA ili VREMENA IŠČEKIVANJA.
Danas sam u 9:00 bila na misi slušala ovo evanđelje po Marku:
1Početak Evanđelja Isusa Krista Sina Božjega. 2 Pisano je u Izaiji proroku: Evo šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da ti pripravi put. 3 viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze! 4 Tako se pojavi Ivan: krstio je u pustinji i propovijedao krst obraćenja na otpuštenje grijeha. 5 Grnula k njemu sva judejska zemlja i svi Jeruzalemci: primali su od njega krštenje u rijeci Jordanu ispovijedajući svoje grijehe. 6 Ivan bijaše odjeven u devinu dlaku, s kožnatim pojasom oko bokova; hranio se skakavcima i divljim medom. 7 I propovijedao je: "Nakon mene dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan sagnuti se i odriješiti mu remenje na obući. 8 Ja vas krstim vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim."

Lijepo je ovo evanđelje ,razmišljajte....

Željela bih Vam reči nešto o 2.Nedjelji Došašća,o drugom SIGURNOM KORAKU prema Isusu.



Četiri koraka nas vode prema Isusu i to moraju biti sigurni koraci.
Danas smo učinili 2 korak ,nadam se da je siguran .
Evo nešto iz Kalendara za Advent koji nam donosi ovaj tjedan:
Za danas 4.12:Slušanje je velika karizma. Imati dar slušanja znači biti mudar. Slušanje je važan korak k savršenstvu. Slušati druge što njihov život ima reći, slušat Gospodina, znači biti dio njegove misije, pomoći njemu da se nađemo na pola puta. Uči me, Gospode, kako osluškivati korake Tvoje!
Za sutra,5.12:Drži uši otvorenim! Budi otvorena duša! Krist će i Tebe nazvati prijateljem. Poslušaj pažljivo. Gospode nauči me oprostiti drugima, onako kako Ti opraštaš meni!
Za utorak 6.12:Kada čuješ priče iz Evanđelja, primijeni ih na život svoj. Dobri pastir ostavlja 99 ovaca i traži onu izgubljenu. Advent je vrijeme kada obnavljamo naše odnose. Ima li u tvojoj obitelji netko izgubljen, netko s kim si prestao/la pričati? Možeš li tu osobu nazvati, napisati kartu? Pokušaj. Doživjet ćeš radost! Gospode, daj da drugima pristupim uvijek s ljubavlju.
Za 7.12:Kada čuješ priče iz Evanđelja, primijeni ih na život svoj. Budi plemenit, drag prema ljudima. Budi otvoren i drugima nemoj nikada pristupati cinično. Zaljubi se u ljude! Ljudi su najveće blago koje imamo. Da, zaista, Advent je tome dokaz! Gospode, svaka duša nosi u sebi ljubav. Daj da ju otkrijemo!
Za 8.12.:Sjeti se danas Ivana Krstitelja. Veliki propovjednik, isposnik. On je sve učinio za druge. Sve je dao kako bi najavio Krista. Vjerujete li mu? Darovati život za jednu veličanstvenu ideju, nije li to divno? Danas sadimo pšenicu, znak života! Gospode, oslobodi me od utjecaja vanjskih izgleda!
ZA 9.12.: Nauči se prihvaćati poraze. Ako radiš ono što si pozvan raditi, ne boj se! Uvijek će biti netko tko će te htjeti baciti na zemlju! Ne daj se. Ali i poraze prihvaćati jest mudrost! Budi drag prema onima koji su povrijeđeni! Gospode, nauči me otkriti tvoju volju!
I za 10.12:Židovi nisu prepoznali u Kristu Mesiju! Imali su oči, ali ne vidješe. Kaže poslovica: "Pametniji je magarac i čovjek, nego čovjek sam!" Pitaj druge za savjet. Danas, baš danas! Gospode, daruj mi dovoljno ljubavi da vidim druge oko sebe.
Evo tako još ću vam ih ponoviti svaku ,svaki dan.
Dani prolaze tako brzo,da nam je i kraj Godine tu.

Ovaj tjedan slavimo:
5.12.-Saba,Kristina,Knozolata
6.12.-Sv.Nikola biskup,Nikša,Vladimir_DAN GRADA VARAŽDINA
7.12.-Ambrozije,Agaton,Dobroslav-KVATRE
8.12.-BEZGREŠNO ZAČEĆE B.D.M-Ljiljana,Edita
9.12.-Valerija,Zdravka,Radmila-KVATRE
10.12.-Gospa Loretska,Militjad,Julija
11.12.-3.NEDJELJA DOŠAŠĆA,Damaz

Evo sutra počinju dani Adventa u Varaždinu i traju do Božića tj. 25.12.
Ako imate prilike dođite jer će biti prekrasno.
Varaždin se u ove dane pretvara u ''mali raj''.

:) Eto toliko od mene i još samo da vam poželim laku noć i nek vas anđeli čuvaju i paze na vas.
Pusa svima koliko vas ovdje sada ima :)

04.12.2005. | 19:37 | 1 K | P | # | ^

:::::::::::::.......Vjerujem........::::::::::::

Vjerujem u novo proljeće svijeta
kad će svaki vojnik,gdje god se borio
odložiti svoje oružje i doviknuti
vidljivom ili nevidljivom neprijatelju:
''VOLIM TE ČOVJEČE,
NE MOGU TI NANIJETI NIKAKVA ZLA!''

Vjerujem u čudo kada će u svakoj kući ,
u svakome gradu jedni drugima govoriti:
''VOLIM TE ČOVJEČE,
IZBACIT ĆU IZ SVOJIH USTA GORKE RIJEČI
I NAPUNITI SVOJE SRCE DOBROTOM
I SVOJE RUKE ISPUNITI
DAROVIMA PRIJATELJSTVA!''

Druga nedjelja Došašća Adventa ili VREMENA IŠČEKIVANJA!

Dolazi i ta druga nedjelja Došašća , dana kada ćemo upaliti drugu svijećicu ili
napraviti drugi siguran korak prema Isusu!
Nadam se da smo spremni na nju!

03.12.2005. | 20:54 | 2 K | P | # | ^

:::..........Uzmi si vremena da budeš sretan!.........:::

Ti si čudo koje živi,
koje je stvarnost na ovoj zemlji.
Jedinstven,neponovljiv,
nezamjenjiv.
Znaš li to?

Zašto se ne diviš,
ne čudiš,
ne raduješ samome sebi
i svemu drugome oko sebe?
Zar ti je sve tako po sebi razumljivo,
zar pritom ne primjećuješ
da živiš, da smiješ živjeti,
da imaš vremena za pjesmu, za ples,
vremena da budeš sretan?

Čemu gubiti vrijeme
u besmislenom trčanju za novcem?
Zašto si nagomilavati brige
zbog sutrašnjih i prekosutrašnjih stvari?

02.12.2005. | 20:04 | 0 K | P | # | ^

::::.........Anđeli.............::::

Ima još anđela na svijetu-mrđu nama.
Oni nemaju krila,
ali njihovo je srce sigurna luka
za sve koji su upali u nevelju
zbog životnih oluja.
Ima još anđela.



Oni žive i rade za ljude
koji su imali manje sreće.
Ne broje sate,
i njihova je ljubav prema ljudima veća
od njihove želje za novcem u imetkom.
Oni ima pružaju ruke
i nude prijateljstvo.



Oni spremaju sobe
i prostiru stol.
Idu s usamljenima u šetnju.
Brinu za radna mjesta.
Odlaze u zatvore.
Brinu za topao stan
Kreče i popravljaju.



Kad njih ne bi bilo
mnogi ne bi imali stola,
ni kreveta ni pomoći,
i ne bi našli prijateljstvo.
Mnogo srca umrla bi od hladnoće.

01.12.2005. | 20:04 | 3 K | P | # | ^

<	prosinac, 2005					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

da ili ne?

Isuse,samo za Tebe!

Volimo ISUSA JER ON JE DOBAR!!!!





''Blago onima koji vjeruju,a ne vide''-rekao je Isus malovjernima

Ovoliko Vas je bilo

Svi moji prijatelji....

Thomy
prvi blog kojeg sam počela čitati,zaista je prekrasan i odmah mi se svidio...
Tebe tražim
jedan od najljepših blogova,uvjerite se i sami zašto
HRVATSKA FRANJEVAČKA PROVINCIJA
o franjevcima
HRVATSKI KATOLIČKI RADIO
katolički radio
fra.Samuel
blog jednog franjevca,zaista prekrasno
fra.Josip
još jedan blog jednog franjevca
Obraćena
blog obraćene cure
SPASI NAS
jedan lijep blog kojeg vodi jedan dečko
LJUBAV BOŽJA
prekrasan blog
Zar si pozvao mene
prekrasan blog,s puno ljubavi i truda rađen

Da to sam JA!

Hej svima :)
Nakon 4 godine vratila sam se :)
Ime mi je Mateja ;)
22 su mi godine. , a na svijet sam stigla 18.11.1990. (da stara sam ;) )
Sad sam studentica sestrinstva ( znači studiram za višu medicinsku sestru).
Pa u ovo kratko vrijeme dogodilo mi se puno toga, ali ono najvažnije od svega
ja sam i dalje ostala čvrsta u svojoj vjeri.
Dogodilo se puuuno loših i ružnih stvari, ali o tome ćemo polako :)
I dalje sam aktivna u crkvi, čak aktivnija nego ranije, čitam misna čitanja,
pjevam, molim krunicu :)
Vesela sam i zvrkasta..
A koga što zanima nek me pita stojim na raspolaganju ;)


Molitva sv.Franje Asiškog
Neka žarka i slatka ljubav
prema tvojoj ljubavi,Gospodine,očisti
um moj od svega što je pod nebom da mognem
umrijeti iz ljubavi prema tvojoj ljubavi
jer si se ti udostojao umrijeti iz ljubavi prema mojoj ljubavi!

Stvorena sam na sliku Boga koji je ljubav,
koji želi sreću ljudi.
Stvorena sam s rukamada daju,
sa srcem da ljubi,
i s dvije ruke
dovoljno duge
da njima zagrli drugoga.

Nešto najljepše

Pjesma stvorova
PJESMA STVOROVA

sv. Franjo Asiški

Svevišnji, svemožni, Gospodine dobri,
tvoja je hvala i slava i čast
i blagoslov svaki.
Tebi to jedinom pripada,
dok čovjek nijedan dostojan nije
ni da ti sveto spominje ime.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
sa svim stvorenjima svojim,
napose s bratom, gospodinom Suncem:
od njega nam dolazi dan
i svojim nas zrakama grije.
Ono je lije
po i sjajne je svjetlosti puno,
slika je, Svevišnji, tvoga božanskoga sjaja.

Hvalite i blagoslivljajte
Gospodina moga,
zahvaljujte njemu, služite njemu svi
u poniznosti velikoj.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Mjesecu i sestrama Zvijezdama.
Njih si sjajne i drage i lijepe
po nebu prosuo svojem.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Vjetru,
po Zraku, Oblaku, po jasnoj Vedrini,
i po svakom vremenu tvojem,
kojim uzdržavaš stvorove svoje.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestrici Vodi,
ona je korisna, ponizna, draga i čista.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Ognju, koji nam tamnu rasvjetljuje noć.
On je lijep i ugodan, silan i jak.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestri i majci nam Zemlji.
Ona nas hrani i nosi, slatk enam plodove,
cvijeće šareno i bilje donosi.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po onima koji opraštaju iz ljubavi tvoje
i podnose rado bijede života;
blaženi koji sve podnose s mirom,
jer ćeš ih vječnom okruniti krunom.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestri nam tjelesnoj smrti,
kojoj nijedan smrtnik umaći neće.
Jao onima koji u smrtnom umiru grijehu;
a blaženi koje ti nađeš po volji presvetoj svojoj,
jer druga im smrt nauditi neće.

Mnogo vrjedinije od novca
Novac je nešto dobro.
Novac je za većinu ljudi
kruh i život,prijeka potreba.
Ali ako novac postane idol,
u svijetu raste smrtonosna džungla
i u srcima ljudi.
Ljudi pred novcem kleče i puze.
Ljudi radi novca počinju lagati,obmanjivati,
mučiti i ubijati.
Ljudi radi novca postanu vuci
koji zubima razidu jedni druge.
Pohlepa za novcem čini bezdušnim
i potkupljivim.

BITI DOBAR VRIJEDNIJE JE
NEGO PUNO IMATI.
KAKVI SMO,VAŽNIJE JE
NEGO ŠTO IMAMO.

Čovječe,ti si vrijedniji od tvog novca.
Tvoja vrijednost ne može se mjeriti novcem.
Najdragocijenije je ono
što nikad ne možeš dobiti novcem:
srdačnost,simpatija,priznaje,
privrženost,dom pun ljubavi,blago ,
naklonost,sućut prijateljstvo.



Sretni ljudi
Oni su slobodni od pohlepe i zahvalni za svaki dar.
Oni trebaju jako malo da bi bili sretni.
Oni imaju raj u svome,
u njega je čitav svijet dobro došao.

SRETNI LJUDI

Oni imaju široko srce i puno razumjevanja.
Oni svojim bližnjima daju prostora,
da jedan može biti takav ,a drugi onakav
i da svaki slobodno nađe
svoj ritam života.

SRETNI LJUDI

Oni hrabre jedni druge.
Oni su puni nade na granici života,
slobodni od strahova i požuda,
puni radosti zbog zaštićenosti
i sigurnosti besmrtna života.

SRETNI LJUDI
NISU NIKAD OPASNI LJUDI!


VOLIM TE,ČOVJEČE


Rijetka riječ:Volim te ,čovječe!
Vjerujemo li u nju,radjemo li joj se?
Ili ju držimo iluzijom,utopijom?

Vjerujem u novo proljeće svijeta.
Tada će ljudi,
tamo gdje uvijek vlada rat i nasilje,
odložiti svoje oružje
i doviknuti vidljivu ili nevidljivu neprijatelju:
''ČOVJEČE VOLIM TE!
Ne mogu te ubiti.
Ne mogu ti nanijeti nikakvo zlo.''

Vjerujem u more neslućenih mogućnosti.
Bogati će tada zastidjeti se svoga bogatstva,
odreći se imetkra i moći,
poći k siromasima i reći:
''Čovječe volim te.
Oprosti mi!Uzeo sam sebi previše.
Hoću sjesti s tobom za zvoj stol,
sa zajedničkim kruhom na njemu
i s cvijećem mira na suncu.''

Vjerujem u čudo,
kada ćemo u svakoj kući,
u svakoj ulici jedni drugima reći:
''VOLIM TE ČOVJEČE!
Hoću iz svojih usta izbaciti sve gorke riječi,
ispuniti svoje srce dobrotom i svoje
ruke prijateljstvom.''

VOLIM TE ČOVJEČE

Reci to tiječima
ili bez riječi.
Reci to smiješkom,
gestom pomirenja,
stiskom ruke
riječju priznanja,
zagrljajem,
poljupcem,
sa zvijezdom u svojim očima.
Reci to s tisuću malih pažnji,
svaki dan iznova:


''VOLIM TE ČOVJEČE!''



NASILJE NIJE NIKAKAV ODGOVOR

Stojimo pred jako velikom zadaćom.
Možemo ju riješiti jedino ako drugačije mislimo,
ako se rastanemo od ideja
o prevlasti vlasti i novca,
o smislu i oblikovanju života,
Naše ponašanje prema prirodi mora postati
prirodnije,
a naš odnos prema ljudima mora postati čovječniji.

Kako možemo promijeniti ljude?
Sigurno ne nasiljem,
To nas uči povijest svih nasilnih revolucija.
Nasiljem protiv nasilja uvijek znači više nasilja-spirala bez kraja.
Nasilje nikad ne donosi mir,osim mir groblja.
Nepravda ne može dokinuti neprevdu,
zlo ne može popraviti zlo.

TAMU SE NE MOŽE OTJERATI
TAMOM.
TO MOŽE JEDINO SVJETLO.

SAN O SRCU



Jedan svijet,jedna zemlja,
gdje nitko ne trpi nevolu,gdje ljudi svakodnevno
dijele ljubav i trpljenje,
Gdje su ljudi onovi jedne jedine pjesme,
svaki ton sa svojim
vlastitim zvukomm,u neiscrpnoj medlodiji mira
među ljudima.

Jedan svijet,jedna zemlja
gdje se sve svodi na mjeru čovjeka,gdje srdačnost
ispunjuje kuću,a ljudi nalaze ljudesku toplinu..
Gdje zdravi i bloesni,jaki i krhki,
mlađi i stariji pružaju jedni drugima
dom i zaštićenost.

Jedan svijet,jedna zemlja
gdje ima zanimanje za ljude ima prednost pred
političkim i gospodarskim i financijskim interesima,
gdje ima prostora za čuda prirode,za glazbu i ples,
za djecu i klaune.
Gdje ljudi mogu biti
sretni zbog sreće koja je besplatna.


JEDAN SVIJET;JEDNA ZEMLJA
S LJUDSKIM LICEM
S LICEM LJUBAVI!