Istarske freske

utorak, 14.07.2009.

Barban

Barban je naselje u južnoj Istri, na istočnom rubu nekadašnjeg agera Colonie Pola. Njegova pozicija na uzvisini nad dolinom Raše utjecala je na to da je tijekom povijesti zauzimao važan strateški položaj. Nalazi se na cesti Labin-Pula od koje je udaljen 28 km. Cesta prolazi južno od naselja i prolazeći njome nikad se ne bi ni pomislilo kakve sve zanimljivosti Barban u sebi skriva. Stoga, na svoju žalost, mnogi prolaznici nikada ni ne pomisle da stanu i otkriju njegove ljepote. U Barban možete doći i cestom iz Žminja, a moguće je doći i cestama od Vodnjana ili iz Savičente preko sela Peresiji-Pusti-Orihi-Petehi. Do Barbana je moguće doći iz smjera Pazina ako krenete cestom za Gračišće pa skrenete prema Katunu Gračaškom te nastavite prema jugu.

Naselje je bogato svojom poviješću. Poznato je po trki na prstenac, no značajno je i kao središte najranije slavenske kolonizacije ovog dijela Istre. Važno je i zbog svog društvenog uređenja i važne uloge seoskih župana koja se u ovim krajevima čvrsto održavala.

Toponim Barban antičkog je postanja, on je predijalni toponim, a svoje ime dobija od rimske obitelji Parpanus. No do danas nisu pronađeni arheološki dokazi o postojanju antičkog naselja.

Prvi pisani povijesni podaci koji spominju Barban iz godine su 734. U dokumentu kojim papa Grgur III naređuje Kalistu, akvilejskom patrijarhu da vrati Antonu, gradeškom patrijarhu otoke Centenaria i Morsiano, spominje se samostan Sv. Marije iz Barbana. (Pietro Kandler, CDI, I, 38, str. 83.)
Važan povijesni dokument je i onaj od 10. veljače 1199. godine u kojemu se spominje sukob pulske komune i Barbana. U njemu se navodi kako je barbanski župan Pribislav u prisutnosti grofa Hengelparta postigao nagodbu s puljskim podestatom Rugerijem te mu prisegao da će pulskoj komuni davati četvrtinu i travarinu, proganjati zločince i podvrgavati se pulskome sudu. (Bernardo Benussi, Povijest Pule : u svjetlu municipalnih ustanova do 1918. godine, Zavičajna naklada "Žakan Juri", Pula, 2002.)

Tijekom srednjeg vijeka Barban je bio feud akvilejske patrijaršije kojim su upravljali gorički grofovi. Nakon smrti posljednjeg goričko-pazinskog grofa Alberta IV. Barban prelazi u habsburške ruke.
1516. godine Barban se predao Veneciji. Mlečani su Barbanštinu dali na dražbu te su ugovorom od 23. prosinca 1535. Barban i Rakalj prodani poznatoj mletačkoj obitelji Loredan za 14.760 dukata.

Za povijest Istre važan je barbanski kanonik i polihistor Pietro Stancovich čija se kuća i danas nalazi u naselju. On je napisao dvadesetak knjiga i članaka o povijesti Istre. Svoju bogatu knjižnicu ostavio je gradu Rovinju. Povijesno važna osoba je i Josip Anton Batel koji je prepisao mnogobrojne dokumente važne za povijest Barbana a koji se danas više ne čuvaju u izvorniku.


Od sačuvane spomeničke baštine valja istaći crkvu Sv. Nikole, ložu i palaču Loredan. Oni se nalaze na mjestu starijeg kaštela od kojeg se nazire polukružna kula sačuvana u korpusu crkve. Jugozapadno od župne crkve nalazi se obrambena kula koja je zidom spojena s glavnim gradskim vratima. Urbanistički Barban je naselje kolonatski ovisnih seljaka koje se razvilo uz kaštel, kao npr. Boljun ili Savičenta. Današnji glavni trg oblikuju sjeverna strana župne crkve i niz zgrada koji se prema istoku račvaju u dvije ulice od kojih se jedna spaja s manjim gradskim vratima.


Osim nabrojanih spomenika jedna od najvećih vrijednosti naselja dvije su barbanske crkvice oslikane freskama: Sv. Anton i Sv. Jakov.

Sv. Anton nalazi se pred glavnim gradskim vratima. Danas je "utonula" u zemlju, zbog kasnijeg nasipavanja ceste te zbog toga ima velikih problema s vlagom. U unutrašnjosti su očuvane srednjovjekovne zidne slike s početka 15. st. obilato prošarane mnogobrojnim glagoljskim grafitima. Povijesno-umjetnička interpretacija ovih zidnih slika ostala je na procjenama Branka Fučića iznesenim još 1963. u njegovoj knjizi "Istarske freske". Ovdje on zaključuje kako se radi o slikarstvu ranog kvatročenta no još uvijek pod trečentističkim utjecajima sjevernotalijanskog slikarstva. Na južnom i sjevernom zidu prikazane su scene iz života Sv. Antuna, dok je na svetišnom, tj istočnom zidu prikaz Bogorodice na prijestolju, te u donjoj zoni niz svetaca: Sv. Uršula, Sv. Blaž, Sv Duniž...
Karakterističan za ovaj ciklus je sustav bordura i ornamentalni repertoar koji ovaj ciklus zidnih slika povezuje sa zidnim slikama iz crkvice Sv. Katarine u Savičenti. Ove crkvice oslikala je slikarska radionica pod snažnim utjecajem onodobnog južnotirolskog zidnog slikarstva.

Sv. Jakov se nalazi na sjevernom rubu naselja. Izvorna gotička crkva imala je upisanu apsidu koja je u kasnijim intervencijama uklonjena. U kasnije intervencije spada i produženje crkve te probijanje otvora na sjevernom zidu u koji je uzidana kamena rozeta izvornog pročelja. Ovo probijanje otvora djelomično je uništilo freske.
Na zidu nekadašnje apside nalazi se Bogorodica zaštitnica ispod čijih se skuta nalaze sklonjeni članovi barbanske bratovštine, individualiziranih fizionomija. Na bočnim zidovima se nalazi legenda o Sv. Jakovu, a na južnom zidu mučenje Sv. Lovre. Na istom zidu u špaleti prozora nalazi se rijedak ikonografski prizor u istarskom zidnom slikarstvu - smrt kosac.
Prema najnovijim saznanjima crkvu Sv. Jakova oslikava radionica Ivana iz Kastva koja je izradila i cikluse zidnih slika u Sv. Trojstvu u Hrastovlju, Sv. Heleni u Gradišču pri Divači, Sv. Heleni u Podpeči kod Črnog Kala u slovenskom dijelu Istre te BDM na Božjem Polju kraj Vižinade.

Podrobnije o povijesti Barbana može se naći na slijedećim internetskim adresama:
http://www.barban.hr/content/view/12/91/lang,hrvatski/
http://swirl.bloger.hr/default.aspx?tag=barban
http://istrianet.org/istria/towns/lists/index.htm

ili iščitavajući slijedeću literaturu:
Dario Alberi, Istria-storia, arte, cultura, LINT, Trieste, 2001.
Dragutin Nežić, Iz istarske crkvene povijesti, Pazin, 2000.
Branko Fučić, Glagoljski natpisi, Djela JAZU, knj. 57, Zagreb, 1982.
Peter Štih, Goriški grofje ter njihovi ministeriali in militi v Istri in na Kranjskem, Razprave Filozofske fakultete. Ljubljana, 1994.

a o freskama u slijedećem članku:
Iva Perčić, Legenda o hodočasnicima sv. Jakova na zidnim slikarijama u Barbanu, Peristil, Br. 5, Zagreb, 1962, str. 52-60.

14.07.2009. u 10:26 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.




  srpanj, 2009  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?

Opis bloga

Blog opisuje jedan od najljepših fenomena istarske i hrvatske kulturne baštine: srednjovjekovno zidno slikarstvo Istre. Namjera mi je opisati sve lokalitete u Istri, uključujući liburnijski, slovenski i talijanski dio Istre. No osim zidnih slika bit će govora i o ostalim znamenitostima naselja i krajeva u kojima se nalaze crkve s freskama.

Arhiva

Bačva
Barban
Čirkoti

Linkovi

ISTRA - kulturna povijest, općenito

Istrapedia

Cvergla blog

Istrianet.org


DIPLOMATIKA

Codice diplomatico istriano

Monumenta Germaniae Historica


PUTOPISI

Pietro Casola


FOTOTEKE

Deutsche Fotothek

REALonline - Digitales Bildarchiv

Bildindex der Kunst und Architektur



e-mail

zeljko.bistrovic@gmail.com

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se