islam-muhammed

08.10.2010., petak

PRAVO LICE ISLAMA


UVOD

Ovaj tekst, koji bi mogao biti objavljen i kao kraća knjiga, nije namijenjem radi širenja vjerske mržnje i netolerancije; već je napisan sa ciljem da demaskira tamnu stranu Islama. Mnogima nije poznat Istinski Islam, onakav kakav je zagovarao njegov osnivač Muhamed. Želja mi je da informišem sve ljude o opasnosti koju Islam nosi za onoga koji nastoji da praktikuje istinsku vjeru i duhovnost. Nije mi cilj da iritiram ljude koji se smatraju muslimanima, volim ih kao i sve druge ljude; ali želim da istina pobijedi i da se otkriju mnoge obmane među ljudskim društvom. U današnje vrijeme političke korektnosti, opasno je dovoditi u pitanje ispravnost različitih vjerovanja, ali zbog ultimativne istine kojoj težim, moram se radije prikloniti istini nego svijetu.

ŠTA KAŽE ISUS PO ČEMU SE PRAVI PROROK (POSLANIK, GLASNIK) PREPOZNAJE?

Evanđelje po Mateju
15 "Čuvajte se lažnih proroka koji dolaze k vama u ovčjem odijelu, a iznutra su vuci grabežljivi. 16 Po njihovim ćete ih plodovima prepoznati. Bere li se s trnja grožđe ili s bodljike smokve? 17 Tako svako dobro stablo rađa dobrim plodovima, a nevaljalo stablo rađa plodovima zlim. 18 Ne može dobro stablo donijeti zlih plodova niti nevaljalo stablo dobrih plodova. 19 Svako stablo koje ne rađa dobrim plodom siječe se i u oganj baca. 20 Dakle: po plodovima ćete ih njihovim prepoznati."

Evanđelje po Mateju
11 Ustat će mnogi lažni proroci i mnoge zavesti. 24 Ustat će, doista, lažni kristi i lažni proroci i iznijeti znamenja velika i čudesa da, bude li moguće, zavedu i izabrane."

Isus kaže da se pravi Božiji prorok poznaje po svojim djelima. Logično da je tako jer svako može slagati i obmanuti ali djela govore o svemu.

Isus je istinski prorok jer su ga pratila dobra djela. Isti je slučaj sa Ivanom krstiteljom koji je krstio Isusa. Njega su isto tako krasila dobra djela i kao Božiji pravednik je pogubljen za svoju vjeru i istinu za koju se zalagao. Isus nije činio grijeh. Naravno, ostali ljudi su griješni i uzalud bi bilo očekivati da svaki čovjek bude bezgriješan, ali od čovjeka koji tvrdi da je Božiji poslanik ili prorok, očekujemo mnogo više. Naravno ne savršenost kao u Isusovom slučaju, ali barem ono osnovno što čovjeka ne čini velikim grešnikom.

Muhamedov život je protkan nasiljem, ubijanjem, pljačkanjem, kažnjavanjem, ratovanjem, robovlasništvom, mnogoženstvom, pedofilijom... Ovo se sve može naći u Islamskim vjerskim tekstovima. Naravno niko ne očekuje da Muhamedov život bude kao i Isusov, da oživljava mrtve i liječi bolesne, istjeruje zloduhe i hoda po vodi. Ali od čovjeka koji se naziva Božijim poslanikom, očekujemo da svojim primjerom pokaže pozitivne vrline kao što su nenasilje, saosjećanje sa drugima, opraštanje i slično.


PLJAČKANJE I PLIJEN

Citati iz Kur'ana u kojima Muhamed pljačka pod Božijim blagoslovom:

8.1. Pitaju te o plijenu: "Plijen pripada Allahu i Poslaniku." Zato se bojte Allaha i izgladite međusobne razmirice, i pokoravajte se Allahu i Njegovu Poslaniku, ako ste pravi vjernici.

8. 26. I sjetite se kada vas je bilo malo, kad ste na Zemlji bili potlačeni, - bojali ste se da vas ljudi ne pohvataju, pa vam je On sklonište dao i Svojom pomoći vas pomogao i plijenom vas opskrbio da biste bili zahvalni.

8. 41. I znajte da od svega što u borbi zaplijenite jedna petina pripada Allahu i Poslaniku, i rodbini njegovoj, i siročadi, i siromasima, i putnicima namjernicima, ako vjerujete u Allaha i u ono što smo objavili robu Našem na dan pobjede, na dan kada su se sukobile dvije vojske, - a Allah sve može -,

8. 69. Sada jedite ono što ste zaplijenili, kao dopušteno i lijepo, i bojte se Allaha. – Allah zaista prašta i milostiv je.

33. 50. O Vjerovjesniče, Mi smo ti dozvolili da budu žene tvoje one kojima si dao vjenčane darove njihove, i one u vlasti tvojoj koje ti je Allah dao iz plijena, i kćeri amidža tvojih, i kćeri tetaka tvojih po ocu, i kćeri daidža tvojih, i kćeri tetaka tvojih po meteri koje su se s tobom iselile, i samo tebi, a ne ostalim vjernicima - ženu-vjernicu koja sebe pokloni Vjerovjesniku,ako Vjerovjesnik hoće da se njome oženi - da ti ne bi bilo teško.Mi znamo šta smo propisali vjernicima kada je riječ o ženama njihovim i o onima koje su u vlasništvu njihovu.-A Allah prašta i samilostan je.

48.19. i bogatim plijenom koji će uzeti, jer Allah je silan i mudar.

48. 20. Allah vam obećava bogat plijen koji ćete uzeti, a s ovim je požurio i ruke ljudi je od vas zadržao – da bi to bio poučan primjer za vjernike i da bi vam na pravi put ikazao –

59. 6. A vi niste kasom tjerali ni konje ni kamile radi onoga što je Allah od njih, kao plijen, darovao Polaniku Svome, nego, Allah prepušta vlast poslanicima Svojim nad onima nad kojima On hoće; Allah sve može.

48. 15. Oni koji su izostali sigurno će reći kada pođete da plijen uzmeta: "Pustite i nas da vas pratimo!" da bi izmjenili Allahove riječi. Reci: "Vi nas nećete pratiti, to je još prije Allah rekao!", a oni će reći: "Nije tako, nego, vi nama zavidite." A nije ni to, već ono malo šta razumiju.

Na osnovu ovih Kur'anskih citata može se jasno vidjeti da Kur'anski Bog odobrava pljačkanje. Kakav je to Bog koji dozvoljava pljačkanje i otimanje? Kakav je to Božiji poslanik koji pljačka i otima? Isus kaže da se pravi Prorok pozna po dobrim djelima. Je li dobro djelo pljačkati i otimati? Naravno da nije.

Muslimani se pravdaju da su ovi citati samo hronologija dešavanja u Muhamedovo vrijeme. A zašto nije navedeno šta je hronologija a šta se može primjeniti u današnje vrijeme? Muslimani Kur'an gledaju kao navodnu Božiju objavu za sva vremena. Ovo je vrlo lako opovrgnuti jer tolika doza primitivizma i primitivnih shvatanja se ni u kom slučaju ne može pripisati Bogu.

PRISILA U VJERI

U Kur'anu se navodi da u vjeri nema prisile:

2. 256. U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti – pravi put se jasno razlikuje od zablude! Onaj ko ne vjeruje u šejtana, a vjeruje u Allaha – drži se za najčvršću vezu, koja se neće prekinuti. – A Allah sve čuje i zna.

Sve bi B> bilo u redu da sledeći citati ne govore nešto sasvim suprotno:

9. 5. Kada prođu sveti mjeseci, ubijajte mnogobošce gdje god ih nađete, zarobljavajte ih, opsjedajte i na svakom prolazu dočekujte! Pa ako se pokaju i budu molitvu obavljali i zekat davali, ostavite ih na miru, jer Allah zaista prašta i samilostan je.

Odobrava se ubijanje mnogobožaca ali ako postanu muslimani i budu obavljali vjerske dužnosti kao što su molitva i davanje milostinje, onda im se oprašta i ne progoni ih se. Ne treba li bolji primjer prisile u vjeri nego ovaj citat?

U prvom citatu se jasno govori da u vjeri nema prisile. Ipak, mnogobrojni drugi citati iz Kur'ana i Hadisa odobravaju vjersko ratovanje, ubijanje i nasilje. Zašto onda ima ovakvih kontradiktornosti u Kur'anu? Odgovor leži u tome da je Muhamed godinama postepeno objavljivao Kur'an. Kada je Muhamed bio slab, dolazile su objave o miru i nenasilju, a kada je vojno ojačao dolazile su objave koje odobravaju vjersko nasilje i prisilu.

Početno kršćanstvo se u početku nije širilo silom i kršćani su mahom stradali i bili proganjani zbog svoje vjere. Prvi kršćani su ispravno slijedili Isusovo učenje o nenasilju. Istinska vjera je ona koja se temelji na nenasilju i slobodnom izboru. Isus je stradao jer nije htio dići ruku i braniti se protiv neprijatelja. Bio je nevin ali ipak nije htio da čini nasilje čak ni nad svojim neprijateljima.

Muhamed je kao prorok sušta suprotnost. Sve ono što Isus jeste, to Muhamed nije, ili obratno.

Muhamed je silom donio Islam. Ratovanjem, ubijanjem, pljačkanjem i porobljavanjem. Muhamed nije pokazao da je bolji od svojih protivnika jer po surovosti ih je uvijek nadmašio. Da je Muhamed istinski Božiji prorok, on se ne bi koristio silom i na zemlji pravio carstvo, već bi nastojao da na zemlji bude kao i na Nebesima. Znači bez ubijanja, klanja, mučenja, pljačkanja, robovlasništva, mnogoženstva itd...

Kur'an navodi da u vjeri nema prisile, ali sledeći hadis koji se uredno praktikuje u mnogim muslimanskim zemljama govori nešto sasvim drugačije:

Bukhari:V4B52N260: "Poslanik je rekao, 'Ako musliman napusti svoju vjeru, ubijte ga.' "

Kur'an je pun prijetnji onima koji nevjeruju. Pa Bogu ne trebaju oni koji silom i prijetnjama u njega vjeruju, već oni koji vjeruju slobodno zato što žele i znaju da je to ispravno. Prava vjera se temelji na slobodnom izboru a ne prisilnom zadržavanju u vjeri.

Tako svjedoči i Biblijski citat:

Prva Ivanova poslanica:
4. 18. Straha u ljubavi nema, nego savršena ljubav izgoni strah; jer strah je muka i tko se boji, nije savršen u ljubavi.

Kur'an sasvim suprotno prijetnjom nastoji da čovjeka na silu natjera da vjeruje:

2. 39. A onima koji ne budu vjerovali i knjige Naše budu poricali – biće stanovnici džehennema; u njemu će vječno ostati."

5. 37. Zaželjeće oni da iz vatre iziđu, ali im nje neće izlaska biti, za njih će biti patnja neprestana.

RATOVANJE

Koliko je Muhamedovo učenje pogubno i negativno najbolje govori ovaj citat:

5. 33. Kazna za one koji protiv Allaha i Poslanika Njegova vojuju i koji nered na Zemlji čine jeste: da budu ubijeni, ili razapeti, ili da im se unakrst ruke i noge odsijeku ili da se iz zemlje prognaju. To im je poniženje na ovom svijetu, a na onom svijetu čeka ih patnja velika,

Zanimljivo je koliko ovaj citat u sebi ima zla i mržnje prema onima koji ne misle kao Muhamed i njegov Bog. Istinski vjernici na nasilje i neprijateljstvo ne odgovaraju nasiljem i mržnjom.

Učenje Isusa je da na nasilje i nepravdu ne treba istim odgovoriti:

Evanđelje po Mateju

"Čuli ste da je rečeno: Oko za oko, zub za zub! 39 A ja vam kažem: Ne opirite se Zlomu! Naprotiv, pljusne li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi. 40 Onomu tko bi se htio s tobom parničiti da bi se domogao tvoje donje haljine prepusti i gornju. 41 Ako te tko prisili jednu milju, pođi s njim dvije. 42 Tko od tebe što zaište, podaj mu! I ne okreni se od onoga koji hoće da mu pozajmiš."

"Čuli ste da je rečeno: Ljubi svoga bližnjega, a mrzi neprijatelja. 44 A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone 45 da budete sinovi svoga oca koji je na nebesima, jer on daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima i nepravednicima. 46 Jer ako ljubite one koji vas ljube, kakva li vam plaća? Zar to isto ne čine i carinici? 47 I ako pozdravljate samo braću, što osobito činite? Zar to isto ne čine i pogani?" 48 budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski!"

Vrlo je jasno da Isusovo učenje i Muhamedovo nije isto. Potpuno je suprotno.

Isusov stav o nasilju je veoma evident i kada su Isusa hapsili:

Evanđelje po Mateju
Tada pristupe, podignu ruke na Isusa i uhvate ga. 51 I gle, jedan od onih koji bijahu s Isusom maši se rukom, trgnu mač, udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu uho. 52 Kaže mu tada Isus: "Vrati mač na njegovo mjesto jer svi koji se mača laćaju od mača i ginu.

Ovaj citat jasno pokazuje Isusovu osudu nasilja čak i kada je naš vlastiti život ugrožen. Pa nije ni slučno što su prvi kršćani zajedno sa apostolima mučeni i ubijani zbog svoje vjere.

Istina je da se je i Kršćanstvo širilo silom, ali Isusov stav prema nasilju je veoma jasan. Kršćanstvo ne zagovara nasilje za razliku od Islama.

Islam odobrava nasilje u cilju širenja Islama. Muhamed ne prolazi ispit za istinskog proroka ni u ovom slučaju jer je ratujući ubijao ljude. A to nije nikakva vrlina kojom bi se pravedni prorok isticao.

Još nešto Kur'anskih citata koji odobravaju i podstiču ratovanje:

2. 191. I napadajte takve gdje god ih sretnete i progonite ih odande odakle su oni vas prognali. A zlostavljanje je teže od ubijanja! I ne borite se protiv njih kod Časnog hrama, dok vas oni tu ne napadnu. Ako vas napadnu, onda ih ubijajte! – neka takva bude kazna za nevjernike.

9. 5. Kada prođu sveti mjeseci, ubijajte mnogobošce gdje god ih nađete, zarobljavajte ih, opsjedajte i na svakom prolazu dočekujte! Pa ako se pokaju i budu molitvu obavljali i zekat davali, ostavite ih na miru, jer Allah zaista prašta i samilostan je.

9.29. Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet, ne smatraju zabranjenim ono što Allah i Njegov Posalnik zabranjuju i ne ispovijedaju istinsku vjeru – sve dok ne daju glavarinu poslušno i smjerno.

Ovaj zadnji citat (9. 29) jasno odobrava nasilje prema kršćanima i židovima, sve dok poslušno ne daju glavarinu. Kakav je to Bog koji određuje glavarine i ratovanja? Turci su bili poznati po udaranju posebnog harača (glavarine - poreza) nemuslimanima. Zato nije ni čudno što su za mnogi prešli u Islam. Oni koji nisu mogli plaćati enormne poreze samo zato što nisu muslimani, gubili su imanja i zemlju, što je sigurno rezultiralo gladovanjem i sirotinjom.

Ovo je jasan vid prisile u vjeri jer često ljudi usljed ekonomskih poteškoća ne mogu plaćati ovakve poreze čija jedina svrha i jeste maltretiranje nemuslimana i prisilna islamizacija.

ROBOVLASNIŠTVO I PRISILNI SEKS

Prva poslanica Timoteju
A mi znamo da je Zakon dobar ako se tko njime služi zakonito, 9 svjestan toga da je Zakon tu ne za pravednika nego za bezakonike i nepokornike, nepobožnike i grešnike, bezbožnike i svetogrdnike, ocoubojice i materoubojice, koljače, 10 bludnike, muškoložnike, trgovce ljudima, varalice, krivokletnike, i ima li još što protivno zdravom nauku - 11 po evanđelju Slave blaženoga Boga koje je meni povjereno.

Ovaj citat iz biblije jasno osuđuje robovlasništvo. Što reći o Muhamedu nego to da je bio robovlasnik. Islam dopušta robovlasništvo i prisilni seks sa robinjama. Pa i sam Muhamed je imao mnoštvo robova, uključujući i seksualne robinje.

Doduše Kur'an govori da je dobro djelo osloboditi roba. Ipak to je nedovoljno jer izričito ne zabranjuje ropstvo i ne osuđuje ropstvo kao nešto nemoralno i griješno. Kur'an nigdje ne navodi da je robovlasništvo loše i u mnogim slučajevima jasno odobrava robovlasništvo. Već sam govorio o Muhamedovom pljačkanju i plijenu o kojem Kur'an tako mnogo govori. Pod plijen se podrazumijevaju i robovi.

Citat iz Kur'ana koji odobrava i podstiče robovlasništvo i odobrava seks sa robinjama:

33. 50. O Vjerovjesniče, Mi smo ti dozvolili da budu žene tvoje one kojima si dao vjenčane darove njihove, i one u vlasti tvojoj koje ti je Allah dao iz plijena...

Ovdje se jasno odobrava prisilni seks sa robinjama koje navodeni Bog Allah dao iz plijena... Kao što vidite pod plijen ne spadaju samo materijalne stvari, već i ljudi, a često i djeca...

Kakav je to Božiji poslanik koji drži robove i još tvrdi da to Bog odobrava? Ovo su vrlo jasni dokazi kojima se opovrgava Muhamedovo navodno poslanstvo. Ne samo što Muhamed ne može da bude istinski poslanik, već i Kur'an nije nikakva Božija objava, nego je knjiga koja podstiče nasilje, nepravvdu i prakticiranje vjere koja nema nikakve sličnosti sa istinskom vjerom i duhovnošću. U Islamu se sve svodi na prazne prijetnje, kažnjavanja i prisilu.

Poznati Islamski istoričar Tabari piše da je Muhamed imao seksualni odnos sa svojom ropkinjom Marijom čisto zato što je bila njegovo vlasništvo. [Tabari, Volume 39, page 194].

Muhamed je stvarao nove robove tako što je svoje protivnike i nemuslimane odvodio u ropstvo. Najbolji primjer je Muhamedov masakr 700 - 900 muškaraca iz Židovskog plemena Banu Qurayza, dok je ženu i djecu odveo u ropstvo.

Najstariji Islamski istoričar Sirat Rasulallah o ovom događaju navodi:

"Onda je poslanik podijelo imovinu, žene, i djecu plemena Banu Qurayza između muslimana, dok je sebi uzeo jednu petinu. (Muhamed i njegova porodica dobijaju jednu petinu ratnog plijena)... I onda je poslanik poslao Sa'd... sa nekim zarobljenim ženama Banu Qureyza u Najd i prodao ih za konje i oružje. "

Ovdje možemo jasno vidjeti najočigledniji primjer praktikovanja robovlasništva. Muhamed ne samo što je bio robovlasnik, već je i slobodne ljude odvodio u ropstvo i prodavao kao roblje. Pa naravno da Kur'an ne zabranjuje ropstvo kada je ratovanje finansirao prodavanjem robova.

Islamske vjerske knjige Hadisi isto tako navode očigledne primjere praktikovanja robovlasništva od strane Muhameda. Hadis Bukhari ističe da je Muhamed imao mnoge robove (vol. 5, # 541 & vol. 7, # 344). Muhamed je imao robove crmce, Arape, Egipćane, muškarce, žene, Židove, Kršćane...

Muhamed je isto tako dozvoljavao zlostavljanje robova. Kada je Muhamedova supruga Ajša ispitivana je li počinila preljubu, Muhamedov zet Ali je brutalno istukao Ajšinog roba pred samim Muhamedom, ne bi li osigurao da rob kaže istinu o Ajši. Navešču citat iz knjige "Sirat Rasulallah" od Ibn Ishaq, a koja je prebedena kao "The Life of Muhammad", od strane A. Guillaume (strana 496):

"Poslanik je pozvao Burayra (Ajšin rob) da bi je upitao, i onda je Ali ustao i počeo je snažno tući govoreći "Reci poslaniku istinu,"...

Muhamed nije zaustavio Ali da udara roba.

Muhamed je isto tako dozvoljavao da se žene zarobljenici koriste za seks. Ovo se navodi u Hadisu Sahih Muslim vol. 2, #3371:

Abu Sirma je upitao Abu Said al Khudri: "O Abu Said, jesi li čuo Alahovog poslanika da govorio u vezi al-azl (coitus interruptus)?" On je odgovorio, "Da", i dodao: "Pošli smo sa Alahovim poslanikom na ekspediciju u Mustaliq i uzeli u zarobljeništvo neke odlične Arapske žene; i željeli smo ih jer smo patili zbog odsustva naših žena, (ali u isto vrijeme) isto smo željeli otkup za njih. Tako da smo odlučili da imamo seksualni odnos sa njima tako što ćemo koristiti azl" (prekid seksualnog odnosa i prosipanje muškog sjemena da bi se izbjegla trudnoća). Ali smo rekli: "Činimo djelo g dje je Alahov poslanim među nama; pa zašto da ga ne upitamo?" Tako da smo upitali Alahovog poslanika i on je rekao: "Nije bitno ako to ne uradite, jer svaka duša koja se treba roditi do Sudnjeg Dana, biti će rođena."

I Hadis Sahih Muslim vol. 3, #3432:

Abu Said al-Khudri obavijestio je da na Bitci Hunain Alahov poslanik poslao vojsku u Autas koja se je susrela i borila sa neprijateljima. Nakon što su ih pobijedili i uzeli kao zarobljenike, saborci Alahovog poslanika su se suzdržavali od seksualnog odnosa sa zarobljenim ženama jer su njihovi muževi bili mnogobošci. Onda je Allah, Najveći, poslao ajet u vezi toga: "4. 24. i udate žene (su zabranjene), osim onih koje zarobite;".

Znači Muhamedov Bog odobrava prisilni seks sa zarobljenim ženama. Bog ne bi nikada objavio ovakve nepravilnosti i diskriminaciju. Odobravanje prisilnog seksa iliti silovanja je Muhamedova izmišljotina, a ne Božija objava.

MASOVNO UBIJANJE

Muhamed je masovni ubica jer je naredio masovnu egzekuciju 700 - 900 Židova iz plemena Banu Qurayza što se isto navodi u Kur'anu:

33. 26. a sljedbenike Knjige, koji su ih pomagali, iz utvrda njihovih je izveo, i strah u srca njihova ulio, pa ste jedne pobili, a druge kao sužnje uzeli,

Kakav je to Božiji poslanik koji ubija na stotine zarobljenika? Ovdje se jasno možemo uvjeriti čiji je Muhamed bio poslanik, Boga koji oprašta i voli sve ljude, ili Sotone krvnika ljudskog.

Muhamed je htio da ukloni sve koji su se posebno protivili njegovom navodnom Božijem poslanstvu. Pleme Banu Qurayza je bilo spremno umrijeti nego priznati Muhameda kao poslanika. Muhamedu je to naročito smetalo jer mnogobožce Arape je nekako mogao privoliti da prime Islam.

Sledeći hadis (Islamski vjerski tekst) koji govori o masakru nad plemenom Banu Qureyza:

“Alahov poslanik je naredio da se svim Židovskim muškarcima i dječacima koji su dostigli pubertet odsječe glava. Onda je prorok podijelio imovinu, žene, i djecu Židovskog plemena Qurayza među Muslimanima.” (Tabari VIII, stranica 38)

U današnje vrijeme smo svjedoci odsjecanja glava zarobljenih civila i vojnika u Iraku. To nije ni čudo jer je i Muhamad hladnokrvno odsjecao glave svojim zarobljenicima. To upravo navode Islamski hadisi:

Ishaq (stranica 464) i Tabari (stranica VIII:36): “Kako navodi Ajša, jedna Židovkinja je ubijena. Pričala je sa mnom i smijala se dok je Alahov Poslanik ubijao njene muškarce na tržnici.”

Muhamed je lično ubijao Židovske zarobljenike. Kao što kaže Isus: "Po njihovim ćete ih plodovima prepoznati."

Muhamed je isto tako naredio smaknuće 10 ljudi nakon što je osvojio Meku. Među ubijenim su bile 3 djevojke ropkinje koje su prije zbijale šalu sa njegovim navodnim poslanstvom. (Knjiga "The Life of Muhammad", pages 551 i 552.)

Ovakva svirepost, okrutnost i nesaosjećanje nikako ne može doći od jednog Božijeg poslanika, već samo od demonom nadahnutog čovjeka koji je u ime Boga činio i širio zlo.

Bog ne nalaže da se drugi ljudi ubijaju, pljačka i vodi u ropstvo, siluje i ratuje. Ne. Bog kao apsolutno dobro nalaže da se širi nenasilje i saosjećanje sa svim njegovim stvorenjima. Istinska vjera uči da se na nasilje ne odgovori istom mjerom i da volimo i svoje neprijatelje. Jer samo na taj način ćemo pokazati da smo bolji od onih koji zagovaraju zlo. Krug zla se prekida samo na taj način, tako što ćemo odgovoriti nenasiljem.

PEDOFILIJA

Muhamed je bio pedofil. Tako govore Islamske vjerske knjige hadisi. Na primjer, Tabari VII:7 navodi:

"Poslanik je oženio Ajšu u Meki tri godine prije Hijrah, poslije smrti Khadija. U to vrijeme je imala 6 godina."

Kada da sva ubijanja, ratovanje, robovlasništvo, ratrovanje i silovanja nisu bila dovoljna, Muhamed je odlučio oženiti dijete. Ovo je najobičniji slučaj pedofilije i seksualnog zlostavljanja djece. Hadis Tabari IX:131 jasno navodi:

"Moja majka je došla do mene dok sam bila na ljuljašci i spustila me dole. Moja dadilja je obrisala moje lice sa vodom i povela me. Kada sam bila kod vrata ona se je zaustavila da bih mogla povratiti dah. Dovedena sam unutra dok je Muhamed sjedio na krevetu u našoj kući. Majka me je postavila da sjedim u njegovom krilu. Ostali žene i ljudi su ostali i otišli. Poslanik je izvršio seksualni bračni snošaj sa mnom u mojoj kući kada sam imala 9 godina."

Zar osoba koja se izdaje za Božijeg poslanika može seksualno zlostavljati dijete od 9 godina? Još gore je što je Muhamed sve te ljude obmanjivao svojim navodnim Božijim poslanstvom. Kako odbiti čovjeka koji želi oženiti nečije dijete a izdaje se za Božijeg poslanika? Muhamed nije jedini pedofil, u novije vrijeme je poznat slučaj Sai Babe koji se izdaje za Boga, a kojeg optužuju mnogi za homoseksualno zlostavljanje.

Poenta je da su ljudi naivni i lako ih je obmanuti. Muhamed je nastojao da opravda ovakvo ponašanje. Bukhari:V9B86N98 navodi:

"Poslanik je rekao, 'Djevica ne smije biti oženjena dok se ne upita za dozvolu.' 'O poslaniče! Kako će djevica pokazati svoje odobravanje?' On kaže, 'Tako što će ćutati.' "

Bukhari: V9B87N139-40 navodi:

"Alahov poslanik je rekao Ajši, 'Pokazana si mi dva puta u snovima (seksualne fantazije). Posmatrao sam čovjeka ili anđela koji te je nosio u svilenoj tkanini. On mi je rekao, "Ona je tvoja, otkrij je." I to si bila ti. Onda bih rekao sebi, "Ako je ovo od Alaha, onda se mora dogoditi." '"

Ispada po Muhamedu da Bog odobrava pedofiliju. Je li Alah pravi Bog ili obični demon koji se predstavlja kao Bog opsjednutom Muhamedu?

MRŽNJA, MUČENJE I UBIJANJE

Muhamed je zbog novca napao Židovski grad Khaibar i jednog od Židovskih vođa mučio da bi dozna gdje je skriveno zlato. Nakon što čovjek nije progovorio, Muhamed je naredio da mu se odrubi glava. (Knjiga "The Life of Muhammad", page 515.)

Kakav je to Božiji poslanik koji muči i ubija ljude ne bi li doznao gdje se blago nalazi? Ovo su odlike najobičnijeg kriminalca a ne Božijeg poslanika.

Muhamedovo poslednje riječi dok je umirao najbolje govore koliko je Muhamed bio zadojen mržnjom. Islamski Hadis Bukhari, Vol. 1, 427. navodi:

"Neka alah prokle Židove i Kršćane jer su sagradili vjerske objekte na grobovima proroka." (govori dok umire u rukama svoje supruge Ajše)

Muhamed je bio čovjek koji nije samo ubijao, već je i na surovi način mučio prije smrti. O tome najbolje govori Hadis Bukhari Volume 1, #234:

Kako navodi Abu Qilaba:

Anas je rekao, "Neki ljudi od 'Ukl ili 'Urania plemena došli su u Medinu i klima im nije odgovarala. Tako da im je Prorok naredio da odu do krda kamila i piju mlijeko i mokraću (kao lijek). Tako da su uradili kako im je rečeno i poslije kada su ozdravili, ubili su Prorokovog čobana i pobjegli sa svim kamilama. Vijest je došla do Proroka u rano jutro i poslao je (ljude) u njihovu potragu i tako su ih uhvatili i doveli u podne. On je naredio da im se odsjeku šake i stopala, i da im se oči žigošu (izvade) sa užarenim željezom. Ostavili su ih u 'Al-Harra' (stjenovito mjesto kraj Medine) i kada su tražili vodu, nisu je dobili." Abu Qilaba kaže, "Ti ljudi su počinili krađu i ubistvo, postali nevjernici poslije prihvatanja Islama i borili se protiv Alahovog poslanika."

Hadis navodi da je Muhamed je naredio da im se oči žigošu užarenim željezom, odsjeku šake i stopala, i da se bace na stjenovito mjesto gdje vlada velika vrućina i gdje će polako umirati u najvećim mukama bez vode.

Pitanje se navodi da li bi istinski Božiji poslanik mogao da naredi ovakvo surovo mučenje i ubijanje? Zanimljivo je to da ih je Muhamed mučio i ubio zbog krađe i ubistva, a to je i sam Muhamed ne tako rijetko činio.

Sledeći citat govori dovoljno o mržnji koju je Muhamed gajio prema svima koji nisu kao on:

3. 18. O vjernici, za prisne prijatelje uzimajte samo svoje, ostali vam samo propast žele: jedva čekaju da muka dopadnete, mržnja izbija iz njihovih usta, a još je gore ono što kriju njihova prsa. Mi vam iznosimo dokaze, ako pameti imate.

Iz čijih usta izbija mržnja? Kur'an i Hadisi su puni mržnje na koju poziva Muhamed.

5. 64. Jevreji govore: "Allahova ruka je stisnuta!" Stisnute bile ruke njihove i prokleti bili zbog toga što govore!...

Alah, demon koji se predstavlja kao Bog, proklinje Židove. Ovo ne samo što je u suprotnosti sa Isusovim učenjem, već je i u suprotnosti sa svakim zrnom razuma. Jadno je samo što Muhamed svoju mržnju i zlobu nastoji da opravda tako što propovijeda da tako Bog govori.

Interesantno je i kontradiktorno što Alah nekada proklinje, a nekada traži oproštenje kao u sledećem Kur'anskom citatu:

2. 109. Mnogi sljedbenici Knjige jedva bi dočekali da vas, pošto ste postali vjernici, vrate u nevjernike, iz lične zlobe svoje, iako im je Istina poznata; ali vi oprostite i preko toga pređite dok Allah Svoju odluku ne donese. – Allah, zaista sve može.

Termin "sljedbenici Knjige" se odnosi većinom na Kršćane. Znači dok Alah ne donese svoju odluku. Ili bolje rečeno kad Muhamed vojno ojača, Alah će donijeti svoju odluku. Muhamedov stav prema Židovima je daleko pogubniji nego prema Kršćanima.

- 11:02 - Komentari (15) - Isprintaj - #

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  listopad, 2010 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Siječanj 2011 (5)
Listopad 2010 (1)

.


.
.