ISKONSKI PAG

subota, 31.03.2018.

USKERS





Baš san se cudi zac se ne javja, kada jutros odma zoron, evo ga da ne zaboravi čestitat Uskers, i da me zatece:
- Komunjaro doma si, ni te voja nanka dograda doć.
- To si Ti cera ceka filu za frigane sardele na Korzo, ja sam sve parića unaprid. Di ću doć dograda kada san cera celi dan bi u balunu.


foto izvor:Goran Kovačić/PIXSELL

- Danaska ćemo vidit ki je boji u balunu, zato ja tebe zoven, a ne za Uskers, jebe se meni za Uskers.
- Znan ja de Tebe ni briga za Uskers, ali si pervi na pijatu, neće falit ni kuvanih jaja, ni škalonje i rokvice, ni janjetine. Za to je Tebi Uskers, a ca je to uopće Uskers baš Tebe briga.

- Isto kako i tebe. A ca si to cini cera, da ti je dan bi u balunu?
- Posli posla san bi na sprovod na Viškovo, od prijateja Marinka je umerla mat, onda san doša doma, pa san Matea vodi izvadit zub. Sve moguće specjaliste od zubi smo pasali, popi je litre antibiotika i zub mu je celo vrime bi natecen. Dragi moj da si to vidi, nebi verova. Mateu svaka čast. Bi je pravi heroj. Zubar ni moga doć sebi ko je to dite. Govori da ni stariji nebi ovako zdura.

- Čuhaj, a ki ti je to prijatej, je ga ja poznivan?
- Ca ja znan dali ga Ti poznivaš, on derži bravariju na Viškovo, ali mu morebit znaš ćer, to je ona mala ca piva "Potresujku", mala Ivana.
- A, ha to je ona mala Marčelja. Koga ti sve ne poznivaš da je meni znat?

- To Ti znači bit dobar covik.
- Nego da te pitan, jesi se parića za popodne? Na Poljudu će bit preko dvajset ijad judi. Satrit ćemo vas.

- Sportska zanimacija je parićana: kikiriki, slani štapići, bonboni. Živi bili pa vidili. Neka pobjedi ki bude boji.
- Pravi si političar, ovako oni odgovoriju.
- Dugo san bi u sportu, da nebi ovako odgovori.
- Sa Lokunjon si svih stresa. Pred neki dan me ugrad pita jedan Pažanin da ako je istina ono ca pišeš? Ca si nepismen mu govorin, vidi si da je svi argumenti stavi na stol. Koliko se ja sa njin družin i kada god govorimo o Lokunji, znan koliko je on unutra. Uvik mi govori da mu je ta Lokunja okrenula život napak. On je racuna nakon škule doć doma, nastavit svirat sa Ganjašon i svoj život usmjerit prema svome gradu. Ovako je mora poć živit u Vela Luku na Korčulu. Malo njih to zna di si ti sve živi.

- Neću više o tome govorit, niti pisat. Ispada koda ja nekoga merzin ili rušin. Meni je samo krivo ca se judima još dan danas mažeju oci. Jesi pročita ca danas piše u Novon listu?
- Ne!
- Doslovno Ti naslov piše: Na Bašaci luka, ugostiteljski sadržaji, šetnica, plaže.... Ti si covik ki je radi u privredi, pa mi reci koliko vrimena i koliko šoldov triba da se jedan ovakav projekt realizira? I kako da covik ne popizdi, to je ono ca mene muci i za Lokunja i za sve druge laži ke se plasiraju judima. To je ono ca san ja poruci. Ucinite jednu stvar, pa zovite ijadu novinara i pokažite ca ste ucinli, a ne stalno ucint ćemo ovo, ucinit ćemo ono, koda smo mi mujeni a nisu se maknuli daje od Katin.

- To imaš potpuno pravo. Stalno se falimo, a grad uvik isti. Kada vidim ca su sve ucinli u Kerk, dojde mi slabo.
- Mojoj teti nikad ni palo napamet se od Kerka tornat u Pag.
- Ka tebi teta žive u Kerk?
- Materina sestra, turlavce, u Punat i dvoje dice.

- Ja san zaboravi da Ti mat ima sestru i da je pozakonjena doli. Sekerva joj je bila Morika, vidim je brata Iva Morića na Korzo i sa njin čakulan, čak smo i Tebe spominjali.
- Vidiš kako si pametan.
- Bebiću, raščakulali smo se i mogli bimo ovako do sutra ujutro. Sti san samo provjerit dali ćeš doć dograda, ali kada ti je Mateo još tako sa tin zubon, boje da si osta doma.
- I ja mislin da je tako. Zvat ću te posli utakmice, pa ćemo nastavit sa ćakulon. Je se slažeš?
- Slažen. Bog.

31.03.2018. u 14:38 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 22.03.2018.

LOKUNJA – BUDUĆI CENTAR ZDRAVSTVENOG TURIZMA 2.





Ovim postom okončati ću svako daljnje pisanje i razuvjeravanje čitatelje paških portala kako je ideja o izgradnji Centra za zdravstveni turizam samo puko obećanje aktualne paške politike a što se krije iza toga prepuštam čitateljima ovog bloga na volju da procjene.

Naravno da me odmah nakon objavljivanja posta nazvao moj dragi prijatelj sa upitom: ca ti to triba? Ti misliš vez dobit na Katine? Znaš ca ćeš dobit? Boje da ti ne govorin. Valjda si doša do toga da političare interesiraju samo šoldi, moj Bebiću.

Ovo je samo dio našeg žestokog verbalnog obračuna, ali sam mu čvrsto obećao da ću iznjeti sve one činjenice koje govore u prilog tome, da bez sustavnog prilaza ovom problemu on nikada neće biti realiziran. Lokunja me stajala života na kojeg nisam računao, previše me to boli da bih samo tako prelazio preko toga.



Predmijevam kome profesor Ernest Meštrović, kao član Povjerenstva, podilazi iznoseći neprovjerene i netočne informacije, ali me čudi da profesor Meštrović kao akademski građanin spušta se na takav nivo (za šaku Judinih škuda) iznoseći podatke bez utemeljenja ili ih namjerno izostavlja. Profesor Meštrović tvrdi da do sada nije učinjena niti jedna sustavna analiza koja bi mogla potvrditi o ljekovitosti blata. I baš sada ova koja se provodi na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu će potvrditi predaju o ljekovitosti blata u Lokunji. Profesor Meštrović nije naveo tko plaća naručenu analizu i koliko ona košta porezne obveznike Grada Paga, što vjerujem u gradu svih jako interesira.

U daljnjem tekstu pokušati ću profesora Meštrovića upozoriti ili podsjetiti kako je topla voda odavno izmišljena i kako na tome nije trebalo trošiti novac.

Siguran sam da svi oni stručnjaci koji su govorili o ljekovitosti blata i opravdanosti izgradnje lječilišta, a to je sada skoro jedno stoljeće, nisu svoje tvrdnje temeljili bez analiza i sigurnih podataka koji su govorili u korist ljekovitosti blata u Lokunji.

Biti u medicinskoj struci zahtjeva od medicinskog djelatnika i stalna učenja, usavršavanja, pračenja noviteta u grani medicine kojom se bavi. Nisam zaostajao u tome, štoviše Komora fizioterapeuta me veže da godišnje sakupim 20 bodova kako bih mogao produžiti licencu za rad. Jedno stručno predavanje nosi 5 bodova što bi značilo da godišnje "moram" sudjelovati na četri predavanja.
Dugogodišnji sam bio preplatnik stručnog časopisa koji se zvao: "Fizikalna medicina i rehabilitacija", koji me navodi da demantiram tvrdnje profesora Meštrovića i da građanima Grada Paga pokažem i drugo lice ove priče.

Taj isti časopis je 1991. godine broj 1-2, godina VIII donio članak: "Ambulanta za primjenu limana" autora: G.Ivanišević, R.Repač i B.Ćurković sa Zavoda za reumatske bolesti i rehabilitaciju, KBC Rebro, Zagreb.
Rad je prije toga bio prikazan na Drugom balneoklimatološkom kongresu Jugoslavije, Igalo, 18-20. 10.1990.
Kao podloga njihovom radu poslužilo je predavanje kojeg su 1975. godine na 16. međunarodnom kongresu za talasoterapiju u Opatiji iznjele autorice (dr. Mira Rubčić Šoć i dr. Alma Polić Tadejević) o prvim rezultatima primjene limana na Pagu. Posebno su istakle njegovu ljekovitost i vrijednost u liječenju kroničnih bolesti i funkcijskih gubitaka.
Autori navedenog rada govore, citiram: "Prva poznata istraživanja limana na Pagu izvršio je Hrvoje Iveković 1937. Drugo ispitivanje proveo je K.E. Quentin 1959. u Balneološkom institutu Münchenu na temelju uzoraka koje je izvadio LeoTrauner. Najopsežnija ispitivanja izvršili su Renata Novak i Radovan Čepelak 1975. i 1976. u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i objavili rezultate (Mandić, Novak, Čepelak 1976). Njihovi rezultati korišteni su u ovom radu."

Jednom prigodom u razgovoru sa dr. Mirom Rubčić-Šoć o sudbini lječilišnog Centra "Lokunja" po okončanju mojeg školovanja u Rijeci, potvrdila mi je da posjeduje nalaze Balneološkog instituta u Münchenu i da joj je dr. Quentin kazao da po organoleptičkim i fizakalno-kemijskim svojstvima ovo nalazište blata, jedno je od najboljih na Jadranu.


Sva svoja znanja o ljekovitom blatu (peloidu) temeljio sam na svom radu u dvjema ustanovama koje su ljekovito blato (peloid) koristile kao osnovni agens u liječnju navedenih bolesti i nekih drugih. Bio je to Zavod za medicinsku rehabilitaciju "Kalos"-Vela Luka i Zavod za talasoterapiju "Solaris"-Šibenik.


Bilo bi neophodno da se u spomenutom povjerenstvu našao stručni zdravstveni djelatnik ili tim iz domene fizikalne medicine i rehabilitacije Kako bi se stvorila briga u domeni zdravstvene skrbi korisnika usluga u spominjanoj Lokunji, i kako bi se moglo udovoljiti zahtjevima moderne medicine kao i suvremene fizikalne medicine i rahabilitacije.

29.03.2013. u Kneževom dvoru u Pagu na prezentaciji projekta "Pag – potencjali za zdravstveni turizam, aktivni i kongrasni turizam" profesor Meštrović je ustvrdio: " Ako se ljudi u Pagu ujedine u ovim projektima, oni će se i ostvariti. U Pagu postoje uvjeti za razvoj zdravstevnog, aktivnog i kongresnog turizma i na tome treba raditi jer suvremenim turistima sunce i plaže nisu dovoljni".


Ako se ovom dinamikom budu realizirale ideje paških političara i profesora Meštrovića, onda možemo biti sigurni da će i moja djeca biti umirovljenici kada se ovaj projekt bude realizirao. Sada smo tek na analizi dali je blato ljekovito, a paški političari štovani profesore Meštroviću u svim svojim predizbornim obećanjima tvrde da je blato u Lokunji ljekovito i da je ono povod radi kojeg će baš ta izabrana vlast sagraditi Centar za zdrvstveni turizam, samo Vi dajte glas našoj opciji. Vjerujem da će te i Vi nakon nalaza analize Instituta Ruđer Bošković, sa punom odgovornošću potvrditi da je blato u Lokunji, ljekovito.

Živi bili, pa analizu dočekali. Ona će biti podloga za početak realizacije ovog grandioznog projekta. Možda se do tada i ljudi u Pagu ujedine i tada neće biti bojazni da Grad Pag, konačno dobije suvremeni Centra za zdravstveni turizam, zvani "Lokunja".

22.03.2018. u 18:46 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 20.03.2018.

LOKUNJA – BUDUĆI CENTAR ZDRAVSTVENOG TURIZMA




Za mirovinu se sprema osposobljeni djelatnik Centra za zdravstveni turizam u Gradu Pagu imenom "Lokunja" a još ni kamen temeljac nakon četri desetljeća od okončanja školovanja nije postavljen. Pred neki dan smo na žalost ispratili na posljednji počinak Sonju Kurilić koja je trebala biti jedan od djetanika tog istog Centra.



To je ozbiljnost i vjerodostojnost paške politike. Sve vrijeme demokratskih promjena u Gradu Pagu imamo nasljeđe socjalističkog načina vođenja i upravljanja Gradom Pagom. Kako se u Pagu kaže: idi mi – dođi mi.

Koliko je to dobro za sveukupni gospodarski, kulturni, demografski i sve druge vidove života u Gradu Pagu svima je jasno.


Portal Radio Paga danas donosi vijest o čišćenju i izgradnji zgrade za turizam na rubnim djelovima morskog bazena u Lokunji gdje se nalazi ljekoviti mulj. Gradski oci nam govore kako je to prvi korak u projektu uređenja zgrade turističke namjene. Već ovo ljeto biti će uređna zgrada koja će biti u funkciji zdravstvenog turizma. Mali korak, za veliki početak naglašavaju gradski oci. Po koji puta?

foto izvor: Facebook

Svaki detalj koji je bio vezna za budući lječilišni Centar "Lokunja" imam sačuvan, pa između ostalog imam sačuvanu izjavu ondašnjeg i sadašnjeg gradonačelnika Paga Ante Fabijanića, iz 1.12.2010. za Zadarski list gdje navodi da će se za uređenje Lokunje utrošiti 600.000 kuna, a sredstva za izgradnju bazena i lječilišta će se osigurati iz proračuna za iduću godinu.

Molim Vas gospodo draga, da se više ne igrate ljudskim sudbinama. Ne ulijevajte lažnu nadu za ono što i sami znate da ne možete ostvariti. Četri desetljeća sve paške politike pričaju uvijek iste stvari, a nisu se pomakli dalje od istog, da je blato u Lokunji ljekovito. Ljudski životi i njihove sudbine su daleko vrijednije od Vaših tlapnji i lijepih snova. Siguran sam da bih daleko bio zadovoljniji da sam mirovinu mogao ostvariti u svom rodnom gradu.

Na moju žalost u Pagu još uvijek ima nerazumijevanja za razvoj zdravstvenog turizma, stihijnosti, pomanjkanja koordinacije, nestručnosti i neodgovornosti u pripremi i realizaciji takvih poduhvata, bilo u lječilišnom ili hotelskom sektoru.
Siguran sam da Grad Pag sam nije u mogućnosti realizirati ovako veliki zdravstveno-turistički objekt, već u suradnji sa nekim od stranih partnera iznaći rješenje koji će pratiti korištenje kako prirodnih resursa (peloid), tako i arhitektonski riješiti prostor Lokunje.

2014. godine u Opatiji je osnovan Klaster zdravstvenog turizma kao plan razvoja zdravstvenog turizma Hrvatske, na čijem čelu je postavljen dr. Vladimir Mozetić, današnji Ravnatelj Doma zdravlja-Rijeka, čiji sam djelatnik, koji je u svom inauguracijskom govoru naglasio da se ovoj udruzi mogu pridružiti i ostale fizičke i pravne osobe koje svojim djelovanjem mogu pridonjeti promociji i razvoju Kvarnera kao destinacije zdravlja.
Dali itko od paških političara, gospodarstvenika pa u konačnici i zdravstvenih djelatnika ima volje i znanja priključiti se ovom Klasteru, kako bi se na zdravi način konačno došlo do rješenja "Lokunje"?
Sve drugo je utopija i bacanje novca u ludo.

20.03.2018. u 21:57 • 0 KomentaraPrint#

petak, 16.03.2018.

FURBAĆON




Zna san da derži nos na mene, baš me briga i za to. Gren mu se javit da vidin kako diše, da ni na aparatima.
- Ca je Bebiću, još san živ, ni vrag da ti se ca dogodilo kada se ti javjaš, morebit su Titanika digli sa dna pa meni pervome javjaš.
- Ni Titanik ali ni ni boje.
- Kako more bit dobro kada vidin ca ciniš. Krivo mi je da više nećeš dizat te stare slike, a vidiš par slik ke su digli na taj Fejs sam misli da je to neki drugi letrata sve dok se nisi potpisa. Nakon ca si se potpisa, te slike su nestale sa Fejsa. Ki smo mi lupeški narod.


- Da si vidi gospođu u Bijađovu butigu kada san je reka da ova slika ca je visi na zid, da je to moja slika, samo ca ni zvala policiju. Moga san radi svoje slike sveršit na policiju na ispitivanje zbog uznemiravanja prodavačice falšog zlata.
- To si dobro reka. Ja neznan ca bi ucini da san bi na tvon mistu, ja ovako živčan verujen da bi je tu sliku izguli sa zida.

- Samo ti zajebavaj. Vidiš ki si furbaćon i kako voliš tentat.
- Nema to veze sa furbarijon, Bebiću, nego sa onin ca je moje, je moje. Pustimo te slike, imaš pravo i ne diži više nanka jednu sliku gori. Nego da te pitan:- jesi nabavi knjigu od Iva Škofunara?

- I pročita je već.
- Ma Bogati, kako si doša do knjige?
- Tea je bila kupit kod Renca.
- Vidiš, zaboravi san da je Tea doli. Pa ca ti se cini?
- Vidit ćeš ovi dani kada napišen post, pa ćeš mi se javit.
- Vidi san da si bi Sonji na sprovod, nisan nikako moga onaj dan doć. Javit ću se Štefanu kad pojden u Pag. Bilo je tužno za vidit, ali priznat ću ti pervi put da si dobro odradi taj posal.
- Osjeti san da je to moja obaveza najprije prema Sonji, jer smo celog života bili zajedno, pa onda za Damira i ćer joj, pa na koncu i za Štefana, Milku i Barbaru.

- Lipo od tebe, Bebiću. Sve više te u Pag čuhaju ili čitaju kako očeš, vidiš da je Vijola dobi nagradu. Sada drukaj za Dodu.

- Reka si mi i to san napisa da ćeš in reć neka greju u fratri kada je koludrica dobila tu istu nagradu.
- Pa ca san fali?
- Bože sačuvaj. Nego nisi mi reka ca Ti se cini za lučicu "Katine"?
- Pa ca meni na celo piše da san mujen ili si mene naša. Ja ti govorin da će te opet zajebat i da nećeš dobit vez u tu lučicu. Vez će se moć samo kupit ispod banka a ti perdi i piši ca očeš. Pa ca nisi ti ucini mulić na vilu Jerku?

- Pa da i jesan, ca Tebe briga?
- Koliko Eura dobivaš za vez?
- Jušto koliko mi je rata kredita za jahtu ca je svako lito vežen na taj mulić. Vidiš kako si zlocest. Sam znaš koliko san pisa ca su mi bovicu svaku godinu ukrali ili uništili za onih misec dan ca bi veza kaić na tiramolu. Još san se skoro jedan put potuka sa Rombonićen i Dudon, jer su mi rekli da oni imaju veća prava od mene, a jednome i drugome na gliseri visi Austrijska zastava. Učesnici Domovinskih mulićov, pa imaju prednost pred drugima. Oni su sve za mulić dali i život ako triba. Pa Ti odi naprid.


- Koji si ti zajebant, umra san od smiha.
- Samo se Ti smiji, a da si bi na moje misto verujen da bi ucini isto kao i sa onon slikon u Bijađovoj butigi.
- Je u Pag još ki zna ki je bi Bijađo?
- Pa ca mene pitaš, to pitaj njih u Pag kada pojdeš. I ovako te ceka sad pred Uskers poć doli apartmani pocistit.
- Ja san se za to spoti, a ne ti.
- Reci svojoj drugarici neka se lipo odmori, jer da Vas doli ceka mlada janjetina sa kumprilima i škalonjon, posli toga lipo hladan gemišt i neka draga dimi.

- Fala dragon Bogu da si i Ti nešto pametno reka. Kako Mateo?
- Ne pitaj me ništa, jer ću škopjat. Da san zna ca me sve ceka kada ga upišen u fantinići, nebi ga nikada upisa. Kada se vidimo ću Ti sve lipo ispripovidat. Stoj mi dobro i cuvaj se, pa se cujemo.

- Kuraja Bebiću, to ti najviše triba. Bog.
- Bog.

16.03.2018. u 18:46 • 0 KomentaraPrint#

subota, 10.03.2018.

LUČICA "KATINE"




26.10.2016. Zadarski list je donio vijest da je Županijska lučka uprava dostavila Skupštini Zadarske županije Izvještaj o izvršenju godišnjeg programa rada i razvoja luka, te zamolbu za sufinanciranje troškova izrade projektne dokumentacije za izgradnju komunalnog dijela luke Pag otvorene za javni promet. Projektnu dokumentaciju čine geotehnički istraženi radovi i izrada geotehničkog elaborata te izrada Glavnog projekta iskopa dna i postavljanja pontona unutar lučkog područja luke otvorene za javni promet luke Pag. Ravnatelj Županijske lučke uprave Davor Škibola navodi da će se time lokalnom stanovništvu omogućiti siguran privez plovila u svim vremenskim uvjetima.



Ovo je dobra najava da će svi oni koji imaju prijavljene čamce i uredno plačaju pristojbe konačno doći do svojega veza. Došlo je vrijeme da se samovolji oko vezova u Pagu stane na kraj.


Na potezu od vile Jerke, do obiteljske kuće Maržić, bespravno su izgrađeni mulići za privez čamaca. Kome god je palo na pamet, mogao je izgraditi svoj mulić, prisvojiti ga i vezati čamac bez ikakve dozvole, prisvojiti pomorsko dobro i ne dozvoliti bilo kome drugome da to isto pomorsko dobro koristi. Više su se puta događale neugodne scene kada su te muliće koristili ljudi koji su smatrali da se mogu tu privremeno vezati bez da naruše nećije vlasništvo. Postoje indicije da su se mulići i iznajmljivali gostima bez ikakve kontrole.


Na službenim stranicama Grada Paga, imamo i javno očitovanje iz gradske uprave imena ljudi koji na privezališta Katine posjeduju vezove, čak i iz susjednih zemalja, i radi kojih ne mogu započeti radovi refuliranja dna, (čišćenju i iskopavanju).

foto:Elvis Šmit

09.03.2018. na portalu Radio Pag dvije godine kasnije imamo vijest da bi do ljeta Pag trebao imati novu, dobro uređenu lučicu, Katine sa 280 novih privezišta za brodice.


Gradske vlasti još se nisu očitovale na koji način i kojim redosljedom će svi oni koji uredno plačaju lučke i ostale pristojbe moći doći do svojeg veza. Nadamo se da će do početka turističke sezone to biti objavljeno.

10.03.2018. u 13:09 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 07.03.2018.

LAUREAT - ANTE TONČI KURILIĆ - VIJOLA





Lijepo je znati da se moj blog prati i od strane gradskih čelnika, ako nitko drugi ono predsjednik Gradskog vijeća Domagaj Vičević. Vrijedi koji puta prozvati javne djelatnike grada i podsjetiti ih što su u predizbornim kampanjama zborili.



Postom "Ante Tičić – Doda i Ante Kurilić – Vijola" od 8.07.2017., podsjetio sam predsjednika Gradskog vijeća kako bi obojicu ovih zaslužnih Pažana trebalo nagraditi životnim nagradama za djelovanje u kulturi Grada Paga.



Nismo dugo trebali čekati da jedan od njih dvojice nominiranih sa stranica ovog bloga i dobije ovo zaslužno priznanje.

Na portalu Radio Paga donešena je odluka sa 4. sjednice Gradskog vijeća Grada Paga da se Anti Kuriliću, članu i voditelju KUD-a Družina dodjeli javno priznanje, Nagradu za životno djelo. U obrazloženju odluke, navodi se da je svojim predanim i nesebičnim dugogodišnjim radom na očuvanju paške folklorne tradicije i njenom prenošenju na mlade naraštaje, dobio ovo najveće priznanje koje dodjeluje Grad Pag.


Ova nagrada Tonču Vijoli, biti će uručena na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Paga u prigodi Dana Grada, 30. ožujka.


Izuzetno mi je drago i ispunjava me ponosom činjenica da su se odgovorne glave ujedinile, odvagale ozbiljnost nominacije i prihvatili da se vrijednog Tonča Vijolu nagradi ovom prestižnom nagradom.


Ovim putem upućujem iskrene čestitke laureatu i neka ga dragi Bog još dugo godina poživi kako bi nas svojim glasom uveseljavao i pružao nam trenutke koje nas Pažane čini dodatno ponosnim.

07.03.2018. u 16:04 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 05.03.2018.

6. GODINA ISKONSKOGPAGA






Nakon šest godina postojanja bloga, šest godina rada i pisanja, u ovaj blog je uloženo puno energije, truda i vremena, planiranja i istraživanja, pronalaženja mnogih podataka, prezentacije svojih fotografija. Nisam pisao u prvom licu jednine, jer ovaj blog je posvećen Gradu Pagu u mojoj izrazitoj želji njegove promocije.

Pišući ovaj blog nastojao sam biti profesionalan i iskren u ophođenju i ponašanju, priznati javno kada sam pogriješio ili prenio krivu informaciju. Jer u poslu, ovdje u pisanju, kao i u privatnom životu, važno je biti fer, jer to je ono što podrazumijeva profesionalnost i iskrenost. Izuzetno je važno biti maksimalno iskren i posvećen svojem pisanju kada odlučno izgovorimo "da" i maksimalno uljudan kada izgovorimo "ne". Srušeni mostovi nikuda ne vode, a lijepa riječ može ih samo učvrstiti. U pisanju bloga, kao uostalom u svakom današnjem poslu, važno je biti "povezan".

Ključna riječ u svemu je "poštovanje". Ako čovjek najprije nauči poštovati sebe kao osobu, poštivati će i druge. Pružajući poštovanje ne trebaš se boriti da zadobiješ poštovanje drugih ljudi, ono dolazi samo. Kroz ovih šest godina pisanja u to sam se više puta uvjerio.

Čitajmo se dalje, Vaš

Iskonskipag

05.03.2018. u 13:18 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< ožujak, 2018 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Travanj 2018 (3)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se