ISKONSKI PAG

nedjelja, 25.06.2017.

MOJ DOPRINOS PROSLAVI 20. GODINA POSTOJANJA KLAPE "SOL"

Kad se govori o kulturnim potrebama Grada Paga, već je nebrojeno puta utvrđeno da se ona ne može zadovoljiti samo "tradicionalnim" (paški tanac, robinja) sadržajima i oblicima kulture, i njihovom pasivnom potrošnjom u odnosu na ono što nude druge kulturne institucije u ovom našem gradu.
Jedna nova kulturna institucija Grada Paga zove se klapa "Sol" i dvadeset godina je aktivni sudionik ostvarivanja novih kulturnih vrijednosti, a njihova svakodnevna radna aktivnost postala je predmet kulturne politike Grada.

U vremenu sulude utrke za kunama, kada materijalno dominira nad duhovnim, kada je amaterizam devalviran pojam, svoje dvadesetogodišnje djelovanje prikazala je klapska družina, kroz Tjedan klape Sol, sa bogatom lepezom programa, čime je data mogućnost svima u Gradu Pagu da svojim učešćem budu dio te cjeline. Hvale vrijedan potez klape Sol.

Odazvao sam se pozivu predsjednika Foto kluba Pag Elvisu Šmitu kako bi članovi svojim foto uradcima uveličali ovu obljetnicu. Tema je bila zadana, spojiti stihove pjesama klape Sol sa vizualnim asocijacijama svojih foto uradaka.
Smatrao sam da neke moje fotografije mogu zadovoljiti zahtjevu klape Sol. Bilo mi je drago kada sam obaviještan da će i moje fotografije biti uvrštene na izložbi.

Izložba je otvorena 14. lipnja 2017. u 20:30 u crkvi svetog Jurja, kojoj su osim klape Sol nazočili i članovi Foto kluba Pag, gosti i prijatelji.

Branko Barbir vođa klape zahvalio se svima koji su učestvovali u ovom projektu, a izložbu je u ime predsjednika Foto kluba Pag, otvorila gospođa Vesna Karavanić.

Plesna grupa Kissa upotpunila je večer sa svojom plesnom točkom na glazbu klape Sol.

Grad Pag se više ne sjeće vremena kada je klapska pjesma odzvanjala u polutami paških konoba, uz "žmuj" dobrog vina i koje slane srdele. Sve brige svakodnevnog teškog života utapali su se iz natočenog bocuna vina. Sve je bila pjesma.
Nakon izložbe druženje je nastavljeno u konobi "Bile", uz pjesmu klape Sol i žmuj dobrog vina.

srijeda, 21.06.2017.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.44.

Fragmente Paške povijesti zanimljive dokumentarne fotografije izvlačim iz svojih starih filmova na koje sam neke već i zaboravio. Sva moguća današnja tehnika daje mi mogućnost da bez foto laboratorija pojedine fotografije mogu ugledati svjetlo dana. Monoge fotografije prikazuju mjesta odrastanja i sazrijevanja. Prostori su još uvijek autentični kao i na analognoj fotografiji, samo se interijer izmjenio, a osobe koje su fotografirane na analognoj fotografiji, odavno nisu među nama i mogu potvrditi da ih se rijetki Pažani sjećaju. Ja znam da je riječ o teti Mariji Kalaborki koja je izrazito bila cijenjena u našoj obitelji, poglavito od moje nane Katice Lućinke koja je uvijek tvrdila da joj je teta Marija spasila život, i druga je mama od pok. barba Bernarada Maržića.

nedjelja, 18.06.2017.

DA SE NE ZABORAVI - SALBUN

Povezan na zrnu pijeska
Želite li otići i želite pobjeći.

Ovako pocimje popularna talijanska kancona "Legata ad un granello di sabbia" ku piva Nico Fidenco ke san se siti slikajući gradsku plažu, doša san do kraja di pocimje nova plaža ku u Pag zoveju "Mađarica", tu je nekad bi del plaže pune salbuna ku smo zvali: "sve to daje – sve to pliće".

Kala san se skroz do mora, do salbuna, ali od salbuna više ni spomena. Di je nesta taj salbun? Dali je moguće da se još uvik može hodit pomoru i da ca greš daje bude sve pliće?

Vraća mi se uspomena kada smo cekali da oseka ucini svoje, kako bi mogli cagod napisat ili nacrtat u salbunu. I mi smo gradili svoje kule od salbuna.

Ufam se da u Pag ni iščezla beseda "salbun". Salbun (lat. sabulum, tal. sabbia, ven. sabion).
Koliko je kuća u Pag ugrajeno sa tin salbunom? Sićan se salbunjera ki su vadili salbun odmora. To su pretežno bili trabakuli i bracere sa jednon štivom. Sve je to iščezlo.

Jedna, jednostavna, cista ali sigurno tužna slika, ucinjena je na spomen jednom životu, jedno ditinjstvo, jedno prijatejstvo ko' će zauvik ostat u meni, a siguran san i poć smanon.

Svima onima kima su puna usta kurikularne reforme i ki se zalažeju da Marulića izbace iz hervtaskih škula, neka pročitaju "Juditu" njeno drugo pivanje, na samom kraju velikan pisane besede u Hrvata je napisa:
Piše ti na prahu i po salbun si(j)e,
ki se oholu bahu svit dat usiluje.
Jer on ne slišuje nauk od istine,
ki se uzvišuje u slavi tašćine,
Pravdu pogarjuje, ljubavi vuhavšćine.

Mi bismo u Pag rekli ovako: Ca je napisano na prahu, rasperši se, a ca je posijano po salbunu, ne nikne. Tako je uzaludno i dobro svitovanje ko se daje oholome ki ga neće primit kao ca i ovi nisu slušali.

utorak, 13.06.2017.

DI STE PAGANI ?

Ta upitna rečenica dočekala me kada sam se uspinjao prema najljepšem ugostiteljskom pogledu na Grad Pag, snimajući potresne kadrove našeg paškog sinonima za turizam sedamdesetih godina prošlog stoljeća koji se nazivao hotel "Bellevue".

Tko se to poigrava sa nama? Tko nam to želi kazati, probudite se Pagani, misleći na Pažane pa ga je pravopisna pogreška odvela u nekom drugom smjeru ili se htio javno upitati u rukavice ne vrijeđajući, gdje ste pogani?
Kada na Wikipediji tražite pojam poganstvo dobijete sljedeći odgovor. Dobijete odgovor zašto se grad ispred Vas na skalinama spomenutog hotela zove Pag. Pa se pitam, dali je to privid ili zbilja?

Poganstvo (lat.: paganus pagano i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.
Politeizam ili mnogoboštvo je vjera u više bogova. Toga u Pagu nije nikada nedostajalo.
Primjetio sam da je ispod te upitne rečenice bila zaljepljena slika jednog od budućih bogova, poručujući, vjera u mene vodi vas ka uklanjanju ovoga rugla kojem ste se došli pokloniti.
Mnogo je tih paških bogova prodefiliralo sve ove godine demokratskih promjena Gradom Pagom, samo je Bellevue ostao na svom mjestu. Koliko god ga nagriza i vrijeme i vremenski uvjeti, ali on i dalje ponosno prkosi svim tim paškim bogovima. On je svijestan da ga sa tog mjesta mogu ukloniti samo teški strojevi i koja mina. Ovako i dalje tu prkosno stoji uz poruku: "Di ste Pagani?"

Mogli ste ovo ljeto uzeti koju kunu više od turizma, ako Vam je uopće stalo do kuna, jer po ovome se stiće dojam da ih u Pagu ima na pretek. Po gostima na gradskoj plaži vidi se da nikome tih papira ne nedostaje.

Tako je moj drugi boravak u mom rodnom gradu, sada sa jedne druge vizure za koju nikada nisam ni sanjao da bi mi se mogla desiti, dobio jednu novu dimenziju i drago mi je radi toga.
Odlazeći sa svojim fotografskim uradcima, ostajem nepoznat ljudima koji me promatraju dok fotografiram, dvoje mladih koji se spremaju za "ruzinavu" sezonu.

- Je lipo ovde, ca govorite?
- Meni je lipo, ali nezna ako je Vamin sa zagrebačkim tablicama.
- Ma to je posujeno auto, mi smo Pažani barba.
- Ki ste Vi, ako se smi znat?
- On Van je Sabalić. Odgovara jedan od njih
- Ki Sabalić, u Pag ima puno Sabalića?
- Od Željka Sabalića, a ja san van sin od Bačića.
- Pitan ovog Sabalića. Tebi je nana Lućinka? Kima glavom. Vidiš i moja je nana Lućinka, onda smo ja i Ti rod. A, sa Tvojin ocen san se igra po Goliji, govorim Bačiću, ali više moj brat. Pa da Van se otkrijen i tako ćete boje znat ki san. Ja san van brat od Valtera.
- Baš san sti reć, odmah je reka Bačić, baš mi sličite. Sabalić je uglavnom muca.

Tako mi se drugi puta desilo da sam ostao nepoznat u svom gradu, pitanje dali i njemu više nešto značim. Ili je on možda taj koji prepoznaje moju silnu volju i želju za njegovim oživljavanjem, jer ovako na vanjštinu diše jako teško i na aparatima je, i zato treba uraditi sve da počne spontano disati svojim vlastitim plućima. Za to trebaju dobri liječnici ili bogovi koji mogu spasiti bolesnika.

Liječnicima treba dobra medicina, bogovima žezlo, potrudite se Pagani da im to osigurate na bolje svih koji žive u njemu, a i onih koji vole Grad Pag.

srijeda, 07.06.2017.

VANGA

Proljetno razdoblje je vrijeme kada počinju pripreme svih najvažnijih čimbenika za iduću ljetnu sezonu. Jedna od aktualnih tema je povezivanje otoka sa kopnom i brodskih linija koje ih povezuju.
Pažani su kao svi Boduli i Škojari težili da se njihov otok poveže sa kopnom, sa ostalim djelovima domovine. Jedna od prvih trajektinih linija na Jadranu bila je Pag-Karlobag, čime su se Pažanima otvorila mnoga vrata. Svi su tim činom dobili, i gospodarstvo i turizam, zaustavljena je depopulacija otoka.
Jedan od svojih tekstova na portalu BMB bio je posvećen "Vangi", trajektu koji je plovio na spomenutoj liniji.
Ove dane jedan od kandidata za gradonačelnika Paga obećao je povrat linije Pag-Karlobag. Sjetimo se mi naše "Vange" koju su Pažani i opjevali u raznim pjesmama.

Motorni trajekt male obalne plovidbe – drvene gradnje, izgrađen je u Brodogradilištu "Lošinj" u Malom Lošinju 1952. godine, kao brod za prijevoz općeg tereta pod imenom "Vanga" za potrebe Vojno-građevinskog poduzeća "Primorje" – Rijeka. Iza tog naziva krila se uprava Golog otoka, točnije kaznionice koja je proizvodila teraco pločice koje su izrađivali zatvorenici.

Duljina broda iznosila je 35 metara, široka 8,65 metara i visina 2,08 metara. Pokretao ga je dizelski stroj MAN 280 kW i kretao se brzinom od 7 čvorova. Stroj je izrađen u Njemačkoj, Maschinenbau Augsburg Nürnberg.
Brod je ukupno imao 198 BRT od toga 64 NRT nosivosti. Kao trajekt brod je mogao prevoziti 18 vozila i 170 putnika.

1958. godine brod kupuje "Lošinjska plovidba" Mali Lošinj za svoje potrebe. 1961. godine u Malološinjskom brodogradilištu preinaćen je u trajekt.
1964. linijska brodarska kompanija "Jadrolinija" kupuje trajekt "Vanga" i sve do 1985. godine održava razne brodske linije. Održavala je liniju Rabac-Cres, a najviše se zadržala na liniji Pag-Karlobag.

1985. trajekt je prodan privatnom poduzetniku Radojku Brčiću vlasniku tvrtker "Sun-Adria d.o.o." sa Krka koja se bavi osnovnom djelatnošću izvođenja građevinskih radova na moru i kopnu, i koji ga je preimenovao u "Kormat" i ponovno preuredio u brod za prijevoz općeg tereta.

I jedno i drugo ime brod je nosio po hrvatskim otocima. Vanga iz Brijunskog otočja, a Kormat otočić između Cresa i Krka do ispod otočića Plavnika.

2001. brod je dovezen kod Voza na otoku Krku, napušten uz samu obalu, napola potopljen.

2005. po nalogu Lučke kapetanije Rijeka, podrtina je uklonjena. Radovi su započeli 21. studenog a okončani 19. prosinca 2005.

Zahvaljujući foto istomišljeniku iz Kraljevice, gospodinu Viktoru Pravdici dobio sam posljednje fotografije "Vange" ili tadašnjeg "Kormata" za potrebe bloga. Na tome mu najsrdačnije zahvaljujem.

(posljednja fotografija-foto: V.Pravdica)

Osnovne podatke o "Vangi" ustupio mi je Dalibor Čandrlić jedan od vodećih ljudi linijskog brodara "Jadrolinije". I njemu zahvaljujem na uloženom trudu, kako bi se još jednom obnovila uspomena na legendarni brod/trajekt Vanga.

ponedjeljak, 05.06.2017.

VAŽ JE VAŠ !

Bože sveti ki je vo ovako rano ujutro navali na telefon. Cujen da nidi zvoni taj telefon, a ne mogu ga nać. Stavi san ga u kantun punit i zaboravi di san ga stavi.
- Važ je vaš, važ je vaš, važ je vaš!!!

- I neka je i najpoštenije je, a Ti i daje navijaj za "bilu" boju.
- Ne javjaš se ništa koliko feštaš, ali svejedno nisi zaokruži slavlje do kraja.
- Kako to misliš?
- Pa ca se nisi fali da navijaš i za Juventus?
- Navijan, i da cuješ kako Mateo piva:"Juve storia di un grande amore". Još kada Manđo zabije onakav gol, ca će Ti više. Ne moreš uvik dobit sve kako si sti.

- Jesi bi sinoć na užarenoj telefonskoj liniji sa Pagon da cuješ ako ti je kumpanj Matura i naravno HDZ dobi?
- Nisan ja toliko munjen koliko me Ti deržiš. Zato ja imam internet i sve u sekundu doznadeš. Žal mi je da ni dobi moj kumpanj iz školskih klupa, a isto mi je žal da ni dobila neka opcija mlajih judi ki imaju voje rinut taj Grad malo naprid. Ovako čestitan Njekulinu na njegovom izboru za novog/starog gradonačelnika.

- Pa ca si ti star?
- A, ca san mlad. Ca nisi cu ca je sinoć reka novoizabrani gradonačelnik Splita, da on ima pedeset godišć, sti je reć da ima dovoljno godišć da vodi Grad Split, a ja san šest godišć stariji od njega.
- Sada ti je Njekulin sused na Vodice, pa se morete družit.
- Bogami ako se neću učlanit u MODES. Moj preduvjet će bit: prijavljujen se u Pag živit za glas, a glas dajen za parcelu na Vodice. I to ću javnobilježnički ovjerit ka' Petrov, da svi vidiju. Je pošteno, ca misliš?
- Ako uciniš ka' Petrov onda će bit pošteno.
- Vidiš kako se ja i Ti berzo složimo.
- Pustime da se parićan za posal, ovu nediju san popodne.
- Ki ti Matea cuva?
- Cera san ga pove u Istru, ceka ga je pun stup crišanj pa neka ovu nediju uživa u Istru. Bog cujemo se.

- Armada, Armada, šaka jada!
- Kad bi svi klubovi imali takvu navijačku skupinu, nebi se utakmice prekidale ka' u Split po pol ure od bakljade, i onda uvik nakon te bakljade dobijete gol. To je jako pametno.
- Ca braniš Armadu?
- Ne Tebe ću. Mene je Armada zadužila, jer su me počastili sa kapon kada smo se sa Brajkovićen borili za pervaka Hervatske.

- Nisi se nikad sa tin fali.
- Ca ću se falit, ti dečki su znali cjenit ca san ja to godišće cini za njih.
- Odi ća, daj mi mira.
- Bog.

<	lipanj, 2017					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE