ISKONSKI PAG

utorak, 30.05.2017.

NOVALJSKI ĐIR




Što ja to danas znam o Novalji?
Moja sjećanja na Novalju vežu me na moje srednjoškolske dane, dane kada sam svirao u hotelu "Loža" i kada sam na zamolbu ondašnjeg novaljskog župnika don. Antona Toljanića spremao prigodnu fotografiju prilikom otvaranja Zbirke lokalnih crkvenih starina "Stomorica".


Fotografija je i ovaj puta bila povod mojeg odlaska u Novalju i to sa dva aspekta. Prvi je da razgledam 8. izložbu fotografija "Ćutin otok svoj..." koja je postavljena u Gradskom muzeju Novalja, gdje je izložen i moj uradak i drugi povod je bio susret sa Ivom Palčićem sa kojim sam surađivao u Pagu dok je Ivo bio dopisnik Večernjeg lista sa Paga.

Tri sata druženja sa Ivom proletjelo je a da nismo dotakli niti polovicu uspomena. Puno se tema otvorilo, o puno stvari se razgovaralo, a za sve je povod bila fotografija.

Znam da je Mateu bilo užasno dosadno, ali našao je i on svoju zanimaciju, cijele Plodine su bile njegove.
Pozdravili smo se sa Ivom, usput nas je uputio gdje možemo izraditi ključ, jer u Gradu Pagu to je nemoguće. Sada nam je preostao đir Novaljom da osjetim duh novoga otočnog Grada.
Na putu obalom do hotela "Loža", negdje na pola puta je mali trg sa kipom novaljske žene (matere), kao simbol svima onim Novaljkama kao i svim otočkim ženama, koje su pored kuće radile i u polju, odlazile u ribarenje, brinule o obitelji, odlazile u crkvu, nosile "fuštan" onako kako su to činile tolike druge prije njih, ali sam siguran da nakon njih više toga nema.

Moj dolazak ispred hotela "Loža" uvijek budi neke posebne osjećaje. U više navrata sa mojim "Novim Horizontima" sam tu nastupao. Moram priznati da su Novaljci uvijek imali više sluha za mlade otočke glazbene snage, nego moj Pag.

Na Loži nas dočeka "Itanto je došla", stihovi i Novaljske uzrečice koje je sakupljao veliki zaljubljenik svoje Novalje Boris Palčić-Caskin, kada je voda sa Velebita došla u Novalju.

Ove godine mogu proslaviti 35. godišnjicu što nije mali jubilej. Da je danas fontana u funkciji, vjerovatno bi asocirala na taj veliki događaj za Novalju. Siguran sam da bez vode nebi bilo ni novaljskog turizma, a tada niti Grada Novalje. To je bio prvi preduvjet kako se Novalja može razvijati. Sve iza toga je povijest.

Nakon Lože krećem prema centru Grada, to bi se trebalo tako okarakterizirati. Ulazeći u samo središte Novalje otvara nam se pročelje "Male crikve", kako je Novaljci tituliraju, crkve koja je posvećena Majci Božjoj od Ružarija.

Nebi bilo lijepo da smo zaobišli crkvu i da nismo pogledali unutrašnjost. Dok sam dolazio u Novalju, nisam nikada imao sreće pogledati njenu unutrašnjost. Dokumenti navode da je crkva sagrađena u 17. st. na temeljima ranokršćanske bazilike.

Iznad oltara nalazi se čudotvorna slika Majke Božje koja je proplakala u 16.st., a unutar crkve vidjeli smo ostatke podnog mozaika ranokršćanske bazilike iz 4.st.

Nakon što smo razgledali "Malu crikvu", krenuli smo lijepo uređenom ulicom prema crkvi svete Katarine.
U jednoj od malih galerija nailazim na uokvirene "Paške čipke" i Novaljke sa "pokrivačom". Dali ovome treba nešto dodati? Ako se u Gradu Novalji čipka zove "Paška", kako se onda zove Novaljska? Da nebi bilo da opet nešto pričam kontra, nastavljamo našu šetnju Novaljom dalje ulicom.

Na sljedećm uglu jedne kuće nailazim na spomenik kamenu. Koliko sam ja postova na ovom blogu posvetio i čipki i pokrivaci i kamenu i uvijek je bilo kako pričam gluposti, kako sam "munjen", evo oni su kamen kao simbol otoka Paga izložili u najprometnijoj ulici Novalje.
Sve ulice su popločane, Novalja je dobila jednu drugu dimenziju u odnosu onako kako je ja pamtim.

Dolazimo do lijepo uređena crkva svete Katarine, koja ima čak i grijanje. Crkva starija nešto više od sto godina.


Pored crkve nalazi se spomenuta "Stomorica" za čije otvaranje sam dao svoj doprinos izradom fotografije starokršćanskih golubica. Na sam dan otvaranja bio sam nazočan u Novalji, kao gost župnika don. Antona Toljanića.

Danas ta ulica ima sasvim jedan drugačiji izgled. Uređena je do savršenstva, i ulaz u Zbirku je drugačiji od tog vremena.


Trg na kojem je kip blaženom Alojziju Stepincu je također jako lijepo i osmišljeno uređen i na samom uglu jedne od kuća, je fontana sa vodom koja je dostupna svima. Mateo je iskoristio pristupačnost vodi, jer on bez vode ne može.


Nakon naše šetnje strogim centrom Grada Novalje, otišli smo nas dvoje prema Gradskom muzeju, pa smo negdje na pola puta naletjeli na stari "torkul", za kojeg im preporučam da ga restauriraju i sačuvaju, jer ima veliku vrijednost.

Kada smo došli pred Gradski muzej, spremačica je spremala i nismo bili u mogućnosti ući i pogledati postavu izložbe i svoju fotografiju. Gospođa mi je objasnila da muzej radi samo u jutarnjim satima. Nisam uspio pogledati vlastiti uradak koji je izložen. Gradsko poglavarstvo valjda misli da u posljepodnevnim satima nema zainteresiranih koji bi htjeli razgledati muzej, ne uzimajući u obzir da su muzeji mjesta sjećanja.

Preko puta muzeja je Gradsko poglavarstvo, ispred kojeg je bista prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Novaljci očito znaju štovati svoje velikane.

Nakon svega uspjeli smo izraditi ključ, vrijeme je bilo da se oprostimo od Novalje. Tako smo otišli. Od onoga što sam do sada znao o Novalji, čini mi se da nisam dobio previše novih saznanja, osim da poprima obrise Grada.
Plovimo dalje.

30.05.2017. u 18:01 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 24.05.2017.

BIJELO - BILA BOJA






Kada umren umotan u biloooo…

- Nisan ni zna da tako lipo znaš pivat. Pa ca je samo Hajduk u bilo. Novi pervak Hervatske je uvik u bijelo.


- Tote san te ceka, talentu moj. Proslavi si pervo misto, sve si lipo napisa. Fališ se kako si radi u «Riku».
- Pa ca Ti je krivo da san radi tamo, i Ti živeš u Riku pa Ti nebi tribalo bit svejedno?
- Ni mi krivo, drago mi je, ali ja ću i daje navijat za «bilu» boju.
- Samo Ti navijaj i daje pivaj.
- Vidin da ti je i Dalibor dobi izbore. Ja ga samo znan dok je igra košarku, kada san dolazi gedat vaše utakmice, ali ni baš nešto puno igra.
- To si u pravu. Mi smo ga doveli od tada «male» Kraljevice, jer je Kruščić traži još jednog pleja i ki more igrat licen prema košu. Kako mu je Njego Radović bi pomoćni trener, a on i Dalibor su zajedno igrali u Kraljevicu bilo je logično da ponudi Dalibora za to misto. Onoliko koliko nam je tribalo, Dalibor je dobro odradi te dvi sezone u «Kantridi». On je Kruščiću odgovara i kao osoba, a to Ti je Kruščiću bilo važnije, nego da je neznan kakav igrač.

(Dalibor Čandrlić, Branimir Maričević & Gerald Lewis jedan od najboljih američkih igrača u Hrvatskoj košarkaj ligi na turneji u USA 1995.g.)
- Vidin da te bivši igrači štimaju.
- Nikada u životu in nisan ucini ništa loše, samo dobro. Dan danaska me znaju zvat i pitat za savjet, pogotovo kada je riječ o ozljedama. Vidiš Mile Uzelac današnji kapetan «Zameta» je kod mene na terapiju i osposobi san ga da može protiv «Poreča» igrat, a to in je bila utakmica: bit ili ne bit. Sport je jedna velika fameja i ki jedan put dojde u tu fameju teško od nje izlazi van.

(Branimir Maričević, Milan Uzelac, Mateo Hrvatin, Luka Tandara & Ivan Stevanović)
- Ca ciniš, vidin da si se napirova.
- Ca cinin, u Pag san na godišnji odmor.
- Nisi ni reka da ćeš poć u Pag.
- Nisan bi siguran dali ću tih par dan starog godišnjeg iskoristiti u Pag ili ćemo ja i Mateo ostat doma, jer se još ni za kupat, baren meni.
- Pa ca se tebi ondi ispred kuće okupat i odma doć doma.

- U tome je i problem. Ja san Ti na Vodice u podstanarstvo, tako je ispalo.
- Kako se ti voliš zajebavat. Ja kada san sa tobon mislin kako si Ti ozbiljan covik, uvik dobro govoriš, a onda sa druge bande vidin da si ti jedan veliki zajebant.
- Ne zajebavan se, stvarno san na Vodice, ali ni misto da na bloga o tome govorimo, jer znaš da skoro svaki naš razgovor završi na blog. Kada se budemo vidili, čemo čakulat.

- Baš mi je krivo, ja ti ne moren pomoć, derž se kuraja, ti i time pokazuješ svoju veličinu, jer ja to nebi zdura. Ca Mateo govori?
- Celo jutro me pita da kada ćemo poć u Pag kod nane Donke. Pa kada me to upita probode me u serce, ali mucin. Govorin mu: Mateo mi smo u Pag. Nikako mu to ni jasno, jer san mu reka da gremo na Vodice, mi smo na Vodice, od kuće vidi hotel di se kupa i ni mu jasno kako moremo doć tamo. Govori mi neka gremo po kaić da ga stavimo ovde na Vodice, pa da će onda kaićen poć kod nane. Za popizdit, ali zdurat ćemo i to.

- Bogami i ti imaš jaki živci.
- Nedan se kompanjo, ponos je jaci od svih ljudskih nepravdi. Neću više o tome. Kada dojden u Riku moremo se nač na kafu.
- Cu san da ti je i prijetelj trener operira kuk.
- Od kuda Ti ta informacija?
- Sve se zna, Rika je mala moj kompanjo. Ako ništa drugo Dinka vidin u Riječku banku, on stalno tamo pije kafu.
- Dinko je onaj covik ki zlatnin slovima mora bit upisan u riječki sport, da buden bliži u riječkoj košarki. Kada smo ga dan nakon operacije posjetiti u Lovran, ja i Mateo, taman ga je zva Praja Dalipagić da ga pita kako je prošlo. I jutros me zva da cuje kako smo došli u Pag. To ti je Dinko. Sad me ceka da dojden u Riku, da se najdemo sa Daliboron, jer nan je dužan marendu. Ne sumnjaš da će rehabilitaciju nastavit kod mene već u sridu kada dojden radit.

(Prilikom prezentacije «Zdravstvenog vodiča za mlade sportaše – drugo prošireno izdanje», autora Branimira Maričevića i dr. Nevena Martinovića u Gradskoj vjećnici u Rijeci)
- Dobro je dok te još imamo doli da ne moramo cekat filu za terapiju. Vidin da ti je i gospođa umerla, pa nečeš imat skin čakulat.
- Šteta da se još jedan put nisan sa njon vidi, i da nisan doša do te slike, bilo bi to lipo svidocenje o tradiciji paškog karnevala.

- Lipo smo se načakulali, puno toga san cu novoga, žal mi je da ne moreš bit doma ali jebiga to je život. Glavu gore Bebiću, ja nikada nisan sumnja utebe.
- Stoj dobro, cut ćemo se još ovi dani, vidiš koliko si se sme da me niti za izbori u Pag nisi pita. Kad pojden do grada morebit vidin Igora Maturu pa ću Ti javit najnovije vijesti.
- E, zaboravi san koliko si me sme. Ajde, bog.
- Zbogon.


24.05.2017. u 21:21 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 22.05.2017.

DVOSTRUKA POBJEDA !




Noćas sam imao razloga za dvostruko slavlje:
Rijeka je slavila prvu titulu prvaka!
Kraljevica je slavila novog gradonačelnika Dalibora Čandrlića!


Pitati ćete se kakve sve ovo ima veze sa ovim blogom koji slavi i veliča Grad Pag? Pa da krenem redom.
Prvo, dio sam HNK Rijeka koja je nakon 71. godine svojeg postojanja dočekala i svoju prvu titulu prvaka. U HNK Rijeka odradio sam zadnje prvenstvo ex Jugoslavije 1989/90, Rijeka je igrala u sastavu: (Gabrić, Romić, Kljajić, Stipić, Paliska, Peršon, Komljenović, Vešović, Beširević, Muriqi, Vujčić), pričuve su bili: (Kuruzović, Pavličić, Scoria, Vulić, Kurtović, Šumberac, Skočić).
Šef struke bio je veliki igrač Rijeke Vladimir Lukarić, njegov pomoćnik Drago Čohar, trener vratara legendarni Marijan Jantoljak, fizioterapeut Branimir Maričević, klupski liječnik dr. Žarko Tomljanović ( kasnije Predsjednik kluba), oružar Mladen Pilčić i onaj koji je brinuo o travnjaku Kantride Rustem Gashi.
Drugo, Pažani su obilježili i na terenu povijest HNK Rijeke. Na prvom mjesto je veliki Rijekin vratar Ante Tonći Bobić, koji je Rijeku uveo u Prvu Ligu 1973/74.

Boje Rijeke još su branili: Miro Šugar, Danko Peranić, Boris Tičić.

Ono što je sinoć na Gatu Karoline Riječke bilo najdominantnije su pjesme koje su se pjevale cijelu noć bez prestankam, a to su: "Himna NK Rijeka", "Rijeko mili Grade", "Volimo Rijeku", "Va Permani ću poći".

Sve pjesme stvorio je veliki Pažanin Duško Paro, zaljubljenik kraja u kojem živi. U jednom od svojih posljednjih intervjua Novom Listu, a vezano za veliki rezultat HNK Rijeka Duško je na novinarsko pitanje ukoliko Rijeka osvoji titulu da na prigodnom megaslavlju to mogu izvesti samo – Opatijski suveniri: "Slažem se, zanimljivo razmišljanje no mi na žalost zadnjih godina s "Rijekom" nemamo prevelike kontakte. Dijelom smo i sami krivi jer su nas polako pritisnule godine, nismo baš ni aktivni, no bilo bi nam jako drago da nas se u tom trenutku vodeći ljudi "Rijeke", uostalom s predsjednikom Miškovićem sam po paškoj liniji i susjed, sjete da nas kao goste glazbenike pozovu na tu feštu koju svi tako željno iščekujemo – zaključio je Paro."

Duško je otkrio da je ovaj projekt sa svojim suradnicima stvorio još jedan Pažanin, Damir Mišković, koji će zlatnim slovima biti upisan u povijest HNK Rijeka.


Dočekali smo igrače i vodstvo HNK Rijeka ispred popularnog kluba Phanas u Rijeci, naravno najprije smo se pozdravili sa Andrejom Prskalom sa kojim smo u subotu trebali biti na piru, gdje se ženio njegov prijatelj Luka, a Tein rođak. Andrej je bio dan prije dati podršku Luki i raspitivao se pored ostalog kako smo prošli na piru. Samo mi je kazao da još nisu svijesni ovoga što su uradili.

Svakako da nas je došao pozdraviti i kolega Alen fizioterapeut. Svima smo čestitali i zaželjeli im da noć provedu u veselju. Znamo i ja i Tea što to znači slaviti sportski uspjeh.


Za kraj Kraljevica i novi gradonačelnik. Dalibor Čandrlić moj bivši košarkaš, danas jedan od direktora u linijskom brodaru "Jadroliniji", u ove izbore je ušao kao nezavisni kandidat, ali onaj kojeg je podržala moja stranka, HDZ.

Od inauguracije do pobjede Dalibor je tražio i moju malu pomoć. Bio sam cijelo vrijeme uz njega i na završnom skupu u njegovoj rodnoj Kraljevicu uz potporu njegovih košarkaških prijatelja, te dvaju ministara: Olega Butkovića i Garija Capellija te saborskog zastupnika Tomislava Klarića.

Tijekom noći Dalibor mi je poslao prve rezultate glasovanja i onako kako sam mu predviđao, da će već u prvom krugu pobijediti.

Jutros kada smo se čuli i čestitali, puni emocija, ne skrivajući suze, Dalibor mi je otkrio kako su sinoć zvona njegovog Grada Kraljevice objavile pobjedu mladog i ambicioznog čovjeka koji će svim svojim građanima donjeti obilje zadovoljstva.
Dalibor je svijesan da je pred njime sada veliki izazov, ali isto onako kakav je bio košarkaš, ne sumnjam da će biti i gradonačelnik.


Zato je jučer bio dan za dvostruko slavlje, kojeg ću pamtiti za cijeli svoj život.

22.05.2017. u 16:37 • 0 KomentaraPrint#

petak, 19.05.2017.

IN MEMORIAM - DUŠICA SLOSAR CERNJAR 1920 - 2017






Danas me zatekla tužna vijest da je u 97. godini života ovozemaljsko bivstvovanje napustila gospođa Dušica Slosar-Cernjar - Duša Klančeva (paška čipkarica).
U postu od 24.03.2017. "Povijest paškog karnevala - drugi dio" predstavio sam gospođu Dušicu sa nadom i obećanjem za našim još jednim susretom, dobivenom fotografijom Paga, koja je bila i povod našeg druženja i da pogledam paške čipke koje je izradila boraveći u Gradu Pagu.
Sve je otišlo u vječnost. Draga teta Dušica i njeno sjećanje na moj rodni Grad, ostati će mi u trajnom sjećnju.
U raj odveli Te anđeli !

19.05.2017. u 13:28 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 11.05.2017.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.43.




Svatko može danas fotografirati. U mojem djetinjstvu to su radili rijetki koji su posjedovali foto aparat kako bi zabilježili svoje uspomene. Uspomene iz djetinjstva trajno ostaju u našim srcima, zato ih ljubomorno čuvamo. Osim svojeg rodnog Grada, fotografirao sam i drage prijatelje. Tako sam zabilježio i Vedrana Grašu-Burina koji tada nije razmišljao kako će danas izgledati vizura ispred njegove obiteljske kuće, što će se sve izmjeniti i da će danas obnašati dužnost gradskog (komunalnog) redara, onoga tko mora brinuti kako u Gradu sve mora biti na svoje mjesto.



11.05.2017. u 11:11 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 08.05.2017.

101.PAŽANIN - 14.MEŠTROVIĆ ŠIME – (Pag, 16. prosinca 1813. – Pag, 25.kolovoz 1867.)




Svećenik, crkveni učitelj i paški župnik ostavio je neizbrisiv trag u paškoj povijesti. Rođen u Gradu Pagu neposredno pred božićne blagdane 16. prosinca 1813. bio je najljepši Božićni dar obitelji Meštrović.


Šime je svoje osnovno obrazovanje stekao u svojem rodnom gradu, a Gimnaziju i bogoslovne nauke u Zadru.
Svoje daljnje školovanje nastavlja u Beču gdje završava crkveno pravo, moralku, dogmatiku i pastoralku. Dogmatika i moralka su teološke discipline koje se temelje u vjeri, u unutarnji Božji život i njegovo djelovanje u svijetu. Pastorala (lat.Pastoralis, pastir) je potaknuta Duhom svetim i zato taj pojam ima oznaku vjerskog djelovanja, izražava zahtjeve koji su u svezi s konkretnim ne gubi se u apstraktnim stvarima, nego je dio stvarnog ljudskog tijela i crkvenog života. Pastoralka je ujedno i popularna vjerska pjesma vesela karaktera, najčešće s temom Božića. Vjerujem da je datum rođenja Šimu Meštrovića vodio ka tome da proučava pastoralku kao dio svojeg najiskonskijeg života u obitelji u Pagu.
Po povratku iz Beča imenovan je profesorom u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Zadru. To je bilo visoko učilište izjednačeno s drugim teološkim učilištima u Austriji. Ovo je učilište bilo centralna ustanova za bogoslove cijele Dalmacije, ali tu se mogao školovati i svjetovni kler.

Prof.dr. Šime Meštrović zadržao se na ovom učilištu do 1855. godine, kada ga je nadbiskup zadarski Josip Godeassi (1843.-1861.) imenovao arcipretom – župnikom paškog stolnog Kaptola. Nadbiskup Godeassi je poticao propovijedništvo a postavljanjem prof.dr. Šimu Meštrovića na stolicu paškog arcipreta, time obnovio paški Zborni kaptol. Ovom odlukom nadbiskup je pokazao da je don. Šime njegov čovjek od povjerenja.

Kao župnik razvio je živu pastoralnu djelatnost. Na početku svojeg djelovanja naišao je na veliki problem jer se u intervalima u Pagu od 1852. do 1885. godine javljao trbušni tifus poznatiji kao "kolera". Kroničari bilježe da je vladala epidemija kolere na cijelom otoku, a najveći pomor stanovništva zbio se od 22. lipnja do 19. kolovoza 1885. godine.
Zbog velike zaraze koja je vladala donesena je odluka da se groblja iz grada i crkava isele izvan gradskih zidina. Pažani nisu više znali što uraditi i kako zaustaviti tu pošast.
Pučki pjesnik je zabilježio taj događaj:

Na iljadu i osme stotine
Pedesete i pete godine
Kužna bolest u Pagu je bila
I narod je teško ucvilila
kužna bolest ta strašna kolora
Tako strašna da ne more gora
Po dvadeset nadan umiraše
svemu svitu straha davaše

Što će narod učinit ne znade
u Gospine on se ruke dade

Premda su sve molitve bile usmjerene prema ozdravljenju, na veliku ideju dolazi don. Šime Meštrović moleći zajedno sa pukom ispred kipa Majke Božje u Starom gradu, spontano sa narodom skida kip sa oltara i u procesiji na dan Velike Gospe dovode ga u stolnu crkvu u Gradu Pagu.

Kroničari navode da su zadnje žrtve pokopane na dan sv. Roka 16. kolovoza. Pažani su sa krunicom u ruci, uspjeli se oduprijeti pošasti koja je vladala gradom i sačuvati grad od daljnjeg umiranja.
Pažani su se zavjetovali da će svake godine na Blagdan Velike Gospe donositi kip u Pag i da će se 22 dana u Zbornoj crkvi moliti krunica. Tako je ostalo do danas već 162. godine. Procesija je za Pag danas ne samo vjerski čin, nego i puno više od toga i zato Pažani moraju štovati svojeg don. Šimu Meštrovića.

Prof.dr. Šime Meštrović bio je kanonik stolnog Kaptola u Pagu, njegov arcipret. Time je stekao pravo da nosi talar obrubljen crvenom bojom, te pojas i biret crvene boje. Jednako tako mogao je nositi i mitru za vrijeme bogoslužja. Vjerujem da su i njegove molitve bile usmjerene da Pag dobije svojeg biskupa i da stolnu crkvu uzdigne na čast katedrale.
Don. Šime Meštrović preminuo je 25. kolovoza 1867. deset dana nakon dvanaeste procesije koju je utemeljio. Pokopan je na gradskom groblju u Pagu u obiteljskoj grobnici, odmah sa desne strane ulaska u gradsko groblje. Bila je to velebna grobnica od kamena sa sarkofagom koja je kasnije devastirana, kao i sve što vrijedi u Gradu Pagu.
Ni danas Pažani ne štuju djelo don. Šime Meštrovića, niti ga bilo čime časte. Ove godine se navršava 150. godina od smrti prof. dr. Šime Meštrovića. Pažanima se pruža šansa da se na dostojan način sjete svojeg velikog sina.

08.05.2017. u 11:03 • 0 KomentaraPrint#

petak, 05.05.2017.

SPOMENIČKA BAŠTINA GRADA PAGA U PROPADANJU 2




Nije trebalo dugo čekati odgovor na zadnji post na blogu, jer je Grad Pag na svojim službenim stranicama od 2. svibnja 2017. predočio Nacrt prijedloga Strateškog plana razvoja turizma Grada Paga i ne samo to nego pozivaju zainteresirane da svoje prijedloge i mišljena mogu dostaviti Gradskom poglavarstvu.


Upustiti se u čitanje Nacrta računajte na 106 stranica pisanog materijala kojeg je sačinio Institut za turizam iz Zagreba i kojeg je voditelj projekta mr.sc. Neda Telišman – Košuta sa vjerom da Vam neće biti dosadno pročitati ponuđeni tekst. Štoviše nakon pročitanog materijala svi građani Paga mogu svojim prijedlozima učestvovati u istom.

Pomno sam pročitao cijeli tekst i bez obzira na eventualne moje prijedloge neću učestvovati u tome jer nisam stanovnik Grada Paga, samo sam rođen u Gradu Pagu, time sam stekao apsolutno pravo javno govoriti o svom rodnom gradu bez imalo patetike, kojeg beskrajno volim.

Točka 1. Nacrta jasno je definirala ciljeve koje sam spomenuo u prethodnom postu:-"Pružanje strateškog okvira za privlačenje potencjalnih investitora, prepoznavanje razvojnih projekata/programa u domeni privatnog i javnog sektora te povećanje apsorpcijske moći EU fondova/programa."
Premda je moj post bio isključivo usmjeren prema fortifikacijskim spomenicima kulture u Gradu Pagu, autori navode u prvoj točki da se: "Razvojni okvir razrađuje u proizvodnoj i prostornoj koncepciji koja je temelj za definiranje strategije i aktivnosti operacionalizacije.."
Institut pokazuje koliko je multidisciplinarnost i otvorenost bitna za uključenost razvojnih dionika te nabrajaju kojim putem bi trebalo doći do tog razvoja: "Fazni pristup, Obilazak terena, Primarna istraživanja: intervjui i anketa dionika, Strateške radionice s lokalnim dionicima, Kabinetsko (desk) istraživanje."

Mišljenja sam da se uz dužno poštovanje Nacrtu Instituta u mome rodnom Gradu do ovoga svega trebalo daleko prije doći uvažavajući mišljenje svakoga tko je učestvovao na tribinama koje sam spomenuo u postu. Ovako se potrošilo dosta vremena i novaca da nam netko sa strane priopći da bez multidisciplinarnosti i uvažavanja, ne možemo doći do konačnog rješenja.

Točka 2. Nacrta govori nam o Analizi internog okruženja sa općim podacima koji će mnogima koji se bave otokom i Gradom Pagom dati jako puno korisnih podataka vezano za geografske značajke otoka i Grada Paga, stanovništva sa svim dostupnim podacima koji su poražavajući i na kojima Gradsko poglavarstvo treba više raditi nego na samom Nacrtu. U Nacrtu se navodi: "Demografski trendovi na području Grada nisu pozitivni, te time predstavljaju moguću prepreku u daljnjem razvoju turizma, posebice zbog pomanjkanja stručne turističke radne snage koja starenjem stanovništva i iseljavanja mlađeg stanovništva ima sve manju bazu. To bi se u budućnosti moglo odraziti na promjenu tradicionalnog identiteta Paga zbog potrebe za imigracijom radne snage u turizmu iz manje razvijenih dijelova Hrvatske, ali i okruženja."

U zaštićenu materijalnu kulturno-povijesnu baštinu Nacrt navodi:
-Gradske zidine
-Kula Skrivanat
-Magazini soli
-Povijesna jezgra
-Crkva sv. Jurja
-Knežev dvor
-Crkva Marijina uznesenja
-Crkva sv. Frane
-Kula Kamerlengo
-Više manifestacija (Paško kulturno ljeto, Pag Art festival...)
Istovremeno u projektnim prioritetima Grada Paga i 42 ponuđena projekta koji izravno mogu djelovati na truristički razvoj, ne nalazi se kula Skrivanat.

Točka 3. Nacrta govori o analizi tržišta koju pokazuju turistička kretanja u Hrvatskoj, i kako se to odražava na Grad Pag. Grad koji može pružiti usluge odmora na suncu i moru, kulturni turizam, sport i rekreacija, nautički turizam, zdravstveni turizam, ekoturizam, ruralni turizam i poslovni turizam.

U Nacrtu su radi usporedbe prikazani Europski gradovi koji posjeduju brendove i na koji ih način iskorištavaju, a Grad Pag ih posjeduje sve zajedno: Chantilly-Francuska grad čipke, Trapani-Italija grad soli, Gouda-Nizozemska grad sira, Kells-Irska grad povijesnih znamenitosti.
Točka 5. Nacrta govori o viziji i ciljevima turističkog razvoja oslikavajući poželjnu budućnost, vizija treba održavati kulturno-povijesni identitet i način života stanovnika Grada, prihvatiti razvojna načela, razumijevati okruženje i konkurentske pozicije, ali i očekivanja, razvojnih aspiracija i prioriteta.
Ponuđena je definicija Grada Paga: "Grad Pag je ekološki, socijalno i ekonomski održiva destinacija diversificiranog spektra razvijene, resursno utemeljene, turističke ponude povezane s uživanjem u prirodi, očuvanom povijesnom baštinom te autentičnom i zaštićenom lokalnom kulturom života i rada."

Točka 6. Nacrta govori o koncepciji razvoja turizma Grada Paga koja treba polaziti od resursno-atrakcijske osnove, postavljanja razvojnih načela, vizije i strateških ciljeva.
Grad Pag, dijelom samostalno, a dijelom u simbiozi sa otokom Pagom, "vlasnik" je nekoliko nacionalno, čak i regionalno jakih brendova poput "paške čipke", "paškog sira", "paške janjetine" i "paške soli" koji ga barem na tom geografskom prostoru nedvojbeno čine jednim od najprepoznativljivijih jadranskih lokaliteta.

Jedan veći broj postova na blogu sam pisao o svim nabrojenim brendovima i ukazivao o njihovoj vrijednosti vezano za Grad Pag.
U tom dijelu nude interpretacijski centar Grada Paga: smješten u kuli Skrivanat, interpretira povijest Grada Paga, interaktivan postav, vođene ture, vidikovac.
Točka 7. Nacrta daje akcijski plan koji definira i razrađuje 30 programa u kojima je kula Skrivanat predstavljena pod brojem 19 programa: "Koncept namjene i uređenja kule Skrivanat".
Područje: Razvoj inovativne i kreativne ponude turističkih usluga.
Cilj: Obogaćivanje kulturne ponude Grada Paga i kvalitetna interpretacija povijesno-urbanističke važnosti Grada Paga.
Opis: Sagrađena u 15.stoljeću, kula Skrivanat jedina je očuvana kula Grada Paga. Nalazi se na ulazu u staru gradsku jezgru Paga, dijelom je okružena dobro očuvanim zidinama, četverokutnog je oblika te čini jedinstven sklop s pripadajućim ograđenim dvorištem. Osim zbog povijesne vrijednosti, njezina atraktivnost i privlačnost odraz je vizure koju stvara prilikom ulaska u grad s mora i smjera hotla Pagus.

Kula danas nije u funkciji niti lokalnog stanovništva niti turističke aktivnosti jer njezina uporaba pretpostavlja obnovu i zadovoljavanje sigurnosnih standarda (do prije nekoliko godina korištena je za organizaciju koncerata).
U cilju aktiviranja ovog objekta, a posebice s obzirom na utvrđenu nedovoljnu prezentaciju specifičnosti i jedinstvenosti urbanizma renesansnog Paga te povijesnih okolnosti nastanka i razvoja Grada, programom se sagledavaju mogućnosti uspostavljanja povijesnog muzeja grada Paga u kuli te uređenje njezinog vrta kao parka skulptura. Time bi se kreirala jedinstvena turistička atrakcija Grada kao spoju povijesnog spomenika, kvalitetne prezentacije povijesti Grada, suvremene umjetnosti (skulpture), različitih sadržaja te interaktivnih i multimedijalnih prezentacijskih metoda. Posebnu pozornost valja posvetiti oblikovanju i sadržaju komercijalnih prostora kao što su muzejski dućan i ugostiteljski punkt, ali i drugih prostora važnih za ugodan boravak posjetitelja (sanitarije, pristup, garderoba i sl.).
Uređenje kule otvara mogućnost i za organizaciju nove(ih) destinacijske manifestacije čija bi se tema naslanjala na renesansu i život Paga u doba srednjeg vijeka.

S obzirom na važnost odnosa s Venecijom, realizacija programa dobar je povod i za povezivanje sa sličnim destinacijama u svrhu kreiranja Jadranske povijesne mletačke rute (uključujući zajedničko apliciranje prema EU fondovima/programima).
Nositelj: Grad Pag
Ostali dionici: Turistička zajednica Grada Paga
Ministarstvo kulture
Konzervatorski odjel u Zadru
Provedbene aktivnosti: Idejno muzeološko rješenje, idejni projekt i koncept poslovanja
Studij izvodljivosti i društvene opravdanosti
Projektna dokumentacija i dozvole
Realizacija
Izvori financiranja: Sredstva EU fondova/programa
Spomenička renta
Sredstva proračuna Grada Paga
Sredstva proračuna Zadarske Županije

O stručnosti ovog Nacrta ne treba posebno zboriti niti stavljati neke prigovore, jer je cjelovit i daje puno odgovora ali i postavlja puno pitanja kako poboljšati kvalitetu turističke ponude u Gradu Pagu na koju svojim postovima upozoravam. Ovaj Nacrt potaknuo me na puno tema o kojima se može javno progovoriti.

05.05.2017. u 17:05 • 1 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< svibanj, 2017 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Listopad 2017 (3)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN
12.RUIĆ MARKO LAURO
13.FABIJANIĆ DONAT
14.MEŠTROVIĆ ŠIME
15.BULJETA STJEPAN
16.PORTADA NIKOLA
17.VALENTIĆ IVAN




Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se