ISKONSKI PAG

subota, 29.04.2017.

SPOMENIČKA BAŠTINA GRADA PAGA U PROPADANJU




Pred nama je još jedna turistička sezona a u gradu Pagu potrošilo se jako puno priča i prezentacija raznih projekata kako iskoristiti spomeničku baštinu, dotle su gradovi poput Šibenika, Zadra, Krka i Kraljevice pokazali na koji se način treba odnositi prema fortifikacijskim spomenicima i kako ih iskoristiti kao opće dobro. Grad Pag čeka dosta posla da se utvrdi u kojem se trenutačnom stanju nalazi očuvanost tih objekata, koliko su uopće istraženi, dokumentirani, čini mi se da u gradu Pagu osim zauzetosti i vjernosti gradu svojih korijena prof. Nenadu Fabijaniću, nikome drugome nije stalo da se pomaknemo dalje od početka.


Dali je ovo još jedan napad na strukture koje moraju voditi brigu o istima. Dali je možda ovo poticaj, apel da se krene sa mrtve točke? Odgovore treba tražiti na nekom drugom mjestu.
Moja namjera je naime, ukazati na vrijednost spomeničke baštine u centru grada Paga, koji je i danas djelomično dostupan građanima i njihovim gostima.

Možda je jedno od rješenja i ekonomska eksploatacija, što zasigurno u daljnjoj budućnosti je jedno od rješenja, ali ne i način da se time dodatno ugrožava autentičnost spomenika.
Prošlo ljetni Srednjovjekovni sajam u gradu Pagu dao mi je povoda da pokažem na koji se način ne bi trebalo odnositi prema spomeničkoj baštini.
Bedemi i kula «Skrivanat» kao fortifikacijski spomenik svake godine je sve više u propadanju, i dok grad Pag vapi za prostorom u kojem se mogu održavati kulturna događanja, dotle je naša kula dobila ulogu svojevrsnog hipodroma na kojem se za 30 kuna moglo uraditi dva đira sa konjima zvani Pony. Roditelji kao ja su zadovoljni ovom ponudom, međutim dali je ovo prikladno mjesto za ponuditi takav sadržaj?

Istekom prošle godine u gradu Krku svečano je otvorena Austrijska kula, kao dio Frankopanskog kaštela, čime je označen dovršetak vrijednog i plodonosog projekta "HERA" za održivo turističko upravljanje kulturnom baštinom Jadrana. Spomenuta kula tako je postala vidikovac otvoren za sve posjetitelje sa koje puca pogled na najslikovitije dijelove starogradske jezgre i obale grada Krka.

U jednom od postova vezano za istu temu spominjao sam kako su u Zadru iskoristitli sredstva "HERA" za obnovu Vrata sv. Krševana.

I, tako dok su u Šibeniku iskoristili utvrde kao turističke znamenitosti, tvrđava sv. Mihovila koja se nalazi na samoj uzvisini grada, izrađena je kao ljetna pozornica sa više od tisuću sjedećih mjesta i tako postala središnje mjesto kulturnih događanja grada Šibenika i šire.

Očekujem da se dalje aktualizira ova tema, da se vlasnik javno očituje tim više što je gradonačelnik Paga gospodin Željko Maržić na javnoj tribini održanoj u Kneževom dvoru 26. lipnja 2015. koju je prezentirao spomenuti prof. Nenand Fabijanić "Programsko-prostorna studija - Magazini soli, grad Pag", na moj upit o vlasništvu objekata, odgovorio da se oni nalaze u vlasništvu grada Paga, što je osnovni preduvjet da se krene u potraživanje sredstava kako spomenute "HERA", tako i bespovratnih sredstava fondova Europske unije, za što hitniju intervenciju na ovim objekatima koji su izloženi propadanju. Ako je UNESCO stao u zaštitu paške čipke kao nematerjalne kulturne baštine, ne vidim što bi trebalo raditi prijepor da spomenute Institucije ne zaštite drugi dio kulturne baštine grada Paga.

Šibenčani su jedan od svjetlih primjera svima na Jadranu kako doći do tih ostvarenja i kako puniti gradski proračun uz malo truda i dobre volje. Obnovljena tvrđava "Barone" je pravi primjer kako mali poduzetnici mogu gostima nuditi svoje proizvode i to pod uvjetom da su to autohtoni proizvodi. Takvih proizvoda u gradu Pagu ne nedostaje.


Dok u drugom po vrijednosti dalmatinčevom gradu vrijedni fortifikacijski objekti propadaju, moram se javno zapitati: "Dali je u gradu Pagu nekome uopće interes da se takavi objekti stave u funkciju općeg dobra?"



29.04.2017. u 18:53 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 19.04.2017.

VJERNI PRATILAC




Telefon zvoni, ne javja se odma, uporan san, siguran da kada vidi moje ime na displeju od mobitela, da će se javit.
- Ku ja to čast iman da si se ti mene siti, di si bi do sada?
- U Istru, di ću poć?!
- Ca nisi poša u Pag, nego ca se po tujin kućama skićeš?
- Ni meni u Istru tuja kuća, tamo su Tei otac i mat, Mateu ded i nana.


- Znaš ti dobro zac ti ja ovo govorin.
- Aha, sada mi je palo na pamet. Ja san misli da Ti više mene ne čitaš. Pa ca je falilo tome tekstu, svi su ga pofalili.
- Ma i ja tako mislin, i ne mogu verovat od kuda više snage vuceš. Lipo si se načakula sa ton ženskon o Pagu.
- Ma ne moreš verovat, koliku snagu ima ta gospoja, koliko je pamet služi u tin godinama, a kako se svega sića u devedest i šestoj, koda je cera bila u Pag. Tako mi je detaljno opisivala Pag da ni ja nisan odma moga doć sebi.

- Pa ca ima novoga u Istru, ca je Mateo cini?
- Mateo je sa dedon i nanon bra šparoge. Bili smo prošečat do Rapca, nima plaže di se ne kupaju. Turistov svih versti, svih boja kože. Gedan neke stare slike Rapca, pa vidin da je "Vanga" tamo vozila. Sada se moran dat u akciju i napisat cakod za "Vangu". Mi smo uvik mislili da je ona vozila samo prugu Pag-Karlobag, ali ona ima puno veću povijest od onoga ca mi znamo.

- Da ne zaboravin, da te pitan: - ne greš na Rujevicu na utakmice, jer ti se jedini Pažanin ki navija za Riku?
- Bi san na onu povijesnu protiv Osijeka kada su nan ukrali prvenstvo, pa neću više gubit živci za drugu lupeščinu. Misli san da ću Andreja možda vidit u crikvu na misu, pa da ćemo počakulat, ali ga nisan uspi vidit.
- Koga Andreja?
- Prskala, golmana Rijeke, ca njemu ni ime Andrej?

- Pa ca on cini tamo?
- Pa ca si Ti nazad kartami, sto put san Ti već reka. On je sused Tei u Istri, dobar san mu sa ocen i materon, a zaboravi si da mu je barba Mladen bi i moj igrač i pokli trener u Zametu.
- Pa ca mu je Mladen barba?
- Ocev, brat.
- Ni to nisan zna, a kada san dolazi gedat Zameta sa Mladenon san više put i čakula, ono je zajebant samo takav. Vidin da Ti ni bilo dosadno.

- Ni fala dragon Bogu.
- Očeš za pervi maja u Pag?
- Ne moren Ti ništa sad reć, jer Tea ceka da se opet zaposli, pa smo sada u tome.
- Ja san misli da ćeš se pridružit izbornoj kampanji, tvoj školski kumpanj novohorizontovac i hadezeovac Igor Matura će bit novi gradonačelnik?!

- Iz Tvojih usta u Božje uši.
- Nisan ni misli da bi moga drugacije odgovorit.
- Morebit ja pojden u Pag za pervi maja.
- Reka san Ti za koga da navijaš. Pozdravi doma i cujemo.
- Stoj dobro Bebiću i pratin te daje.

19.04.2017. u 20:29 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 13.04.2017.

TURTA (uskršnja)




Za ki dan će Uskers, i po staroj užanci u Pag su se misile turte. Pred Uskers je u našoj kući uvik bilo puno posla, mat se paričevala skuvat ca bojega i speć ca boju uskeršnju turtu.
Ta turta je tradicionalno slatko za ko se moja mat uvik trudila da je uspije. Ili se testo ne digne, ili bude presuha, ili zagori.


Cela kuća je mirišila po domaćoj Uskersnoj turti. Turta žuta od puno jaj, puno mirodija ke su se mećale u turtu, od vanilije, sukvic, bićerin travarice ili ruma, limuncina ili korice naranže, ki je ca ima.

Pored turte bi se napravi još ki kolač, obično orehnjača i pletenice sa jajem za dicu. Od specenih turti najboje ispecena bi se izabrala za blagoslov.
Danas na Veli cetvertak zvona ne zvoniju i neće zvonit do Vele subote do Uskrsnuća. Svuda mora bit mir i tišina. U crikvama se uredi Božji grob. Za Veli petak nas ceka Križni put. Kako je za Veli petak obavezan post, na taj dan se parićiva riba, najviše bakalar i nakon ubeda lipa žuta, mirišljava uskršnja turta.

13.04.2017. u 11:24 • 0 KomentaraPrint#

petak, 07.04.2017.

101.PAŽANIN - 13.DONAT FABIJANIĆ – (Pag, 17. prosinca 1808. – Zadar, 8. travnja 1890.)




Donat Fabijanić rođen je 1808. u Pagu, u tradicionalnoj paškoj obitelji. O njegovu djetinjstvu i odrastanju u obiteljskoj kući koja se nalazi u neposrednoj blizini samostana benediktinki nema pisanih podataka. Za pretpostaviti je da je vjerske poticaje dobio u roditeljskoj kući, i benediktinskoj zajednici koja je u neposrednoj blizini njegove rodne kuće, usmjerivši ga prema svojem životnom pozivu.


Kada znanje stičeš u svojem rodnom gradu u franjevačkom samostanu male braće opservanata, samostanu Vele Gospe, nije čudno da svoju životnu lađu usmjeriš prema franjevačkom pozivu koja je Donata odvela uzburkanim morem u sigurnoj lađi života.
Samostan sv.Frane u Starom Grad osnovala je paška općina 1585. godine, koji je dovršen 1589. sredstvima paškog vlastelina Jurja Diškovića. 1818. godine u samostanu je živio samo jedan redovnik, nakon kojeg je samostan ugašen.

Slijedom toga mladi Donat Fabijanić upisuje studij filozofije i bogoslovije u Zadru.
Za svećenika je zaređen 4. rujna 1836. U Provinciji sv. Jeronima obnašao je više dužnosti (definitor 1846, 1860. i 1882, provincijal 1863.-66, kustos 1866.)
Djela koja su ostala iza Donata Fabijanića upućuju nas kako je to bio čovjek široke naobrazbe. U zadarskoj gimnaziji predavao je mnoge predmete, između ostalih povijest i zemljopis, matematiku, latinski i talijanski jezik i glazbu prema kojoj je pokazivao posebnu sklonost. Bio je član Akademije della Crusca, ustanove koja se isključivo bavila talijanskim jezikom.

Premda svoje hrvatstvo nije nikada dovodio u pitanje, pisao je Talijanskim jezikom, smatrajući da se tim jezikom svijetu može bolje predočiti hrvatska i crkvena baština nego na svojem Hrvatskom jeziku.
Na temelju povijesnih podataka, s gledišta tradicije i legendi, boravak sv. Franje na našoj obali je neupitan. Povijest franjevaca u Istri, Dalmaciji, Dubrovačkoj Republici kao i Bosni i Hercegovini bio je temelj njegova proučavanja i pisanja pridonoseći poznavanju djelovanja Reda, prošlosti njegovih samostana, umjetničke baštine, istaknutih pojedinaca te spomenika i knjiga. Prvi je opisao povijest samostana sv. Frane u Zadru. Pisao je o početcima kršćanstva u Dalmaciji, književnoj baštini, te poznatijim suvremenicima. Napisao je i putopis gdje opisuje krajolike od Karina i Novigrada do Kraljičinih vrata na Velebitu. Surađivao je u Gazzetta di Zara (1843, 1845), La Dalmazia (1845-47, 1859), Rivista dalmata (1859), La Voce dalmatica (1860, 1862), La Dalmazia cattolica (1870, 1872), La Domenica (1889-90) te izdanju Biografia degli illustri italiani del secolo XVIII.
Dr.fra. Stanko Škunca gvardijan poljudskog samostana u Splitu, bavio se poviješću spomenutog samostana, gdje je pronašao glazbena djela Donata Fabijanića za koje se smatralo da su izgubljena. Time je dokazano koliku je sklonosti Donat pokazivao prema glazbi.
Donat Fabijanić jedan je u nizu paških sinova koji je svojim djelovanjem doprinosio, crkvenom redu kojem je pripadao, ujedno je time dao svoj doprinos u stvaranju kulturnog i povijesnog identiteta Grada Paga.

Djela Donata Fabijanića:
- Alle ceneri e alla memoria di Nicolo Giaxich, 1841.
- Viaggo sul Monte Vellebich da Zara a Kraljicina vrata, 1841.
- Alcuni cenni sulle scienze e lettere dei secoli passati in Dalmazia, 1843.
- Opere edite e inedite di Gian-Domenico Stratico Zaratino, 1843.
- Patriotti illustri, 1846.
- Storia dei frati minori dai primordi della loro istituzione in Dalmazia e Bossnia fino ai giorni nostri, I-II, 1863.-64.
- La Dalmazia ne' primi cinque secoli del cristianesimo, 1874.
- Il presente e il passato di Bosnia, Erzegovina e Albania, terre della Dalmazia romana, 1879.
- Convento il piu antico dei frati minori in Dalmazia, 1882.
- Firmani inediti dei sultani di Constantinopoli ai conventi francescani e alla autorita civili di Bosnia e di Erzegovina, 1884.
- Discorso sulla storia religiosa e civile della Dalmazia e popoli affini, 1889.

07.04.2017. u 21:34 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 03.04.2017.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.42.




Prvi znakovi turističke sezone odvijaju se ili na fontani ili oko fontane. Ove dane na Facebooku je objavljeno da je legendarni Fuad otvorio svoju slastičarnu. Pažani su imali svoje mjesto na fontani i usput brojali turiste. Ako je suditi po turističkom prometu u ožujku i izvješću Ministarstva turizma, ožujak je "podebljao" ukupne predsezonske rezultate. Pažani će i ove godine biti zadovoljni turističkom sezonom, a svoje mjesto na fontani prepustiti nekim drugim ljudima koji hodočaste gradu Pagu.



03.04.2017. u 16:14 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< travanj, 2017 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Kolovoz 2017 (3)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (8)
Rujan 2013 (3)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN
12.RUIĆ MARKO LAURO
13.FABIJANIĆ DONAT
14.MEŠTROVIĆ ŠIME

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se