ISKONSKI PAG

petak, 28.10.2016.

NOĆ VJEŠTICA





Moj rodni grad, moj Pag, grad sa malo riječi ali sa mnogo tradicije koja se prenosi s generacije na generaciju od pamtivjeka, su čvrsta obilježja mojega Paga. Možda je tome pridonjela i geografska smještenost kao neizostavni dio života u kojem, već stoljećima, gdje su paški ljudi vezani za svoj grad, za svoj otok, doprinjeli širenju i razvoju legendi i tradicija koje se prenose do današnjih dana.


Na sreću svih građana Grada Paga neke od zaboravljenih tradicije su ponovno obnovljene, kao primjerice: paška alka, pag kao srednjovjekovni grad.

Jednostavno oni koji su mi kazivali o toj tradiciji su ona sjećanja koja se zovu dide i nana. Da, definitvno sam imao sreću da sam imao nane koje su razumjele Pag, počevši od onoga što smo bili i onoga što je dolazilo sa više strana. Uvijek se prije Dana mrtvih spominjalo i pričalo razne dogodovštine vezano za duše koje više nisu među nama. Od toga kako se netko javio, do toga da su dotičnu dušu čak i sreli. Dali se time htjelo samo zastrašiti nas djecu ili su i ljudi sami fiktivno htjeli na jedan način biti u mislima sa svojim mrtvima.

Sada, s pravom, se možemo zapitati zašto o svemu tome govorim? Dali još uvijek vrijedi tvrdnja: "ako što ne posjetite živim morat ćete to učiniti mrtvi". Zato se na kraju listopada, uvijek spremamo, na sjećanja onih koji više nisu među nama, da zapravo zanemarimo ono što imamo kod kuće i potaknuti njima da se sjetimo naše povijesti.
Na ovaj post me potakla moja kći Tamara koja boravi u New Yorku gdje se posebno slavi Noć vještica (hallowe'en) i koja mi je putem Vibera poslala fotografije da doživim dio te atmosfere.

Premda je Noć vještica poganski blagdan i izravno suprostavljen katoličkom blagdanu Svih svetih, sve jedno se taj kult održao u Europi, poglavito u Irskoj, ali i na području Italije u pokrajini Friuli Venezia Giulia. Dio tih običaja je bio prisutan i u kvarnerskim otočkim sredinama gdje je mletačka čizma ostavila svoje tragove.

Još uvijek je u mojem sjećanju nepodopština kada su Peri i Jacinti u Noći vještica, a mi smo im bili prvi susjedi jer smo stanovali kod tete Jerke u Reje, zapalili svijeću u tikvu, stavili neku bebu, kore od krumpira. To je bilo opće ludilo tu noć u ulici.

Ne mogu odgovoriti tko je u Pagu tada znao za Noć vještica i zašto se neke ljude obilježavalo takvim nepodopštinama, ali je činjenica da se za taj kult znalo. Zadnjih godina vidim da se u Pagu ponovno počinje obilježavati Noć vještica, možda je i to dio obnovljene povijesti, stariji Pažani će svakako znati odgvor na ovu temu. Potaknite ih svojim pitanjima i razmišljanjima o tome koliko god to bilo ne kršćanski.

28.10.2016. u 12:04 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 25.10.2016.

MATE MARIČEVIĆ 26. listopad 2015. – 26. listopad 2016.




Navršava se godina dana od odlaska Mate Maričevića-Bebića.
Kada izgubiš dragu osobu, kada izgubiš oca, za njime ostane praznina onakvog oblika kakvog je bila ta osoba.


Henri Nouwen u svojem kultnom romanu "Povratak izgubljenog sina" je zapisao:
«Otac voli svakog svojeg sina i svakom daje slobodu da bude ono što može biti, ali im ne može dati slobodu koju oni neće prihvatiti niti pravilno razumjeti. I iznad pravila svoje sredine otac, čini se, razumije potrebu svojih sinova da budu ono što jesu. No znade i to da im je potrebna njegova ljubav i njegov «dom». Kako će njihove priče dovršiti, ovisi o njima. Činjenica da prispodoba nije dovršena potvrđuje da očeva ljubav ne zavisi o sretnom ishodu priče. Očeva ljubav zavisi samo o njemu i ostaje dio njegove naravi.»
Nije mi nikada kazao kako da živim, uvijek je bio samozatajan. Živio je i pokazao mi to svojim načinom života.

Upravo sada, u noći koja prethodi danu,
Kada se njegova duša počela odmarati,
Iznad valova cvijeća i krasi ih tamo.
Bio je moj otac.

25.10.2016. u 23:10 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 16.10.2016.

IN MEMORIAM – ANTE DONADIĆ-VARELJO 1954. – 2016.




Vijest o odlasku dragog Ante Donadića Varelja ostavila me bez daha. Još ljetos kada sam otišao do Studena da se vratim malo u svoje djetinjstvo noseći u sebi duboke uspomene, sa tugom sam gledao kako je napušteno obiteljsko ognjište Vareljovih.
Najvećim djelom sam prilikom tih susreta Antom izmjenjivao iskustva, najviše športska. Uvijek je rado i sa znatiželjom slušao moje športske priče. Bio je zaluđen nogometom.
Ante je posjedovao i onu umjetničku dimenziju koju mu je dao paški kamen. Skupljajući sitno kamenje izrađivao je ovčarske nastane i često govorio kako to radi da se nebi izgubilo sjećanje na njih. Ražalostilo me je da je Ante napustio svoj iskon.


Sjećanja me vraćaju još dalje, kada sam jednom prigodom iz riječke bolnice vozio u Pag svoje pokojne didu Madonu i nanu Katu, jedan je automobil uporno vozio zamnom i stalno ablendirao i svirao da se zaustavim. Negdje poviše Jadranova, Ante se sa suprugom vraćao iz Rijeke i htio je pomoći da se ne mučim voziti do Paga, kada su njih dvoje sami, a to su njihovi prvi susjedi iz Studena. Takav je bio Ante.
Jedno je sigurno da je otišao dobri duh Grada Paga, čovjek na motoru, čovjek koji nebi prošao pored tebe a da se prvi nije javio, raspitivao se za obitelj.
Odlaskom Ante Donadića Varelja izgubili smo dobrog i vrijednog čovjeka, kojeg ćemo zadržati u trajnoj uspomeni. Neka mu je hvala za sav trud koji je čitav život ulagao u odgoju mladih nogometaša, za sve nastane koje je izradio i ostavio ih kao trajan znamen. Hvala mu i za prijateljstvo koje je uvijek pružao svima nama.

Pokoj mu vječni!

16.10.2016. u 22:17 • 0 KomentaraPrint#

petak, 14.10.2016.

70. ROĐENDAN PAŠKE SIRANE





3. listopada 2016. Paška sirana proslavila je svoj 70. rođendan. Veliki je to jubilej kojeg je trebalo i dostojno proslaviti, baš onako kako je prenio bloger Elvis na blogu "Komuniststar".
Dok sam bio dio tima koji je vodio portal BNB napisao sam tekst "Paški sir – ususret mužnji", 14.studenog 2009., donio nekoliko eksluzivnih fotografija, a kao doprinos proslavi donosim taj tekst u cijelosti, uz neke sitne ispravke.


Nije moguće razumjeti način života Pažana a da se ne osvrnem na sva bogatstva koja su podarili svom narodu, pa i šire. Spomenimo samo one najistaknutije: «paški sir», «paška čipka», «paška nošnja», «paška sol». Spomenuta bogatstva sigurno nisu jedini predstavnici paške posebnosti.
Idemo ususret mužnji pa bi valjalo nešto kazati o «paškom siru». Ni «bravi» više nemaju onu ulogu, koju su nekada imali. Danas se mužnja može planirati. Zoveš veterinara, umjetno oplodi ovce i eto janjaca kada Ti srce poželi. Možeš točno u datum odrediti kada ćeš početi sa «mužnjom». Za Božićne blagdane već ima mlade janjetine, a neposredno za tim i mladog sira (zamak), skute, a oni koji vole i sirotve sa podancima. Prije nego se ozbiljno prišlo izradi ove delicije paški sir je zauzimao glavno gospodarsko mjesto u mnogim paškim obiteljima.


Danas se govori da je «Paška sirana» onaj gospodarski subjekt koji vuče gospodarstvo cijelog otoka. Od zapošljavnja, plasmana proizvoda u turizmu, i na nova evropska tržišta, dobivanjem tzv.(izlaznog broja), što je dozvola za izvoz paškog sira. S tom tvrdnjom moramo se složiti i dati punu podršku tom paškom gospodarskom zamašnjaku. Sigurno je, da u tehničkom smislu je to vrhunac proizvodnje. Jednako tako je sigurno, da Europska unija postavlja svoje kriterije, na europskom tržištu, koje treba ispoštovati i sačuvati brand koji paški sir nesporno ima, i zauzima visoko mjesto među ovčijim sirevima.
Međutim ovdje se treba sjetiti svih onih koji su udarali temelje toj sada već respektabilnoj tvornici sira. U paškoj sirani se dugo vremena sir proizvodio onako kao što se radio u domaćinstvima. Više-manje, sve se to radilo ručno, kako paški čobani kažu «pocinjajući».

Dali se može danas kazati da je ovaj glagol uistinu primjerno upotrebljen, jer se paški sir sve više proizvodi u tvorničkom smislu. Pored «Paške sirane», kao najvećeg proizvođača sira, na otoku ima i nekoliko manjih sirana, koje jednako tako zauzimaju visoka mjesta u proizvodnji ovčijeg sira. Bez obzira što je ovaj sir podlegao visokoj tehnologiji i automatizaciji, i danas je kvalitetan jednako onako kao na početku svoje izrade prije mnogo stoljeća.

Ne postoji u Hrvatskoj gurman a jednako tako i šire, mogli bismo slobodno reći i svjetski, koji u svojim pričama o hrani, zaobiđe “PAŠKI SIR”. Paški sir je jednostavno jedinstven, a takvim ga upravo čini nekoliko bitnih čimbenika. Kao prvo su mikro-klimatski uvjeti. Jake zime, sa burom koja raznosi sitne kapljice morske soli po paši, blaga proljeća te toplo i suho ljeto.To je vremenski period kada se “pravi” paški sir. Na Pagu se najrađe spominje “majski sir”, upravo radi tada bogate i raznovrsne ispaše.

Na drugo mjesto je svakako “paška prirodna-SOL”. I na treće mjesto je način izrade. Paški sir se isključivo dobiva od ovčijeg mlijeka, za 1 kilogram sira potrebno je 5-6 litara ovčijeg mlijeka. Prije sam napomenuo da se paški sir “pravi”, po paški “pocinja”. Ovaj glagol je uistinu primjerno upotrebljen, kod individualnih proizvođača sira. I danas oni na jednaki način i sa istim oruđem i alatom pocinjaju paški sir, tako da se svakom kolutu poklanja posebna pažnja. Kada se sir izvadi iz rupičastog kalupa, nakon što je bio pod pritiskom “pizom”, valja ga se u pašku “grezu” sol i započinje sušenje ili “zorenje” sira. Prve dane ga se i nekoliko puta okrene, a kada on počinje poprimati zlatno-žutu boju, dovoljno je i jednom dnevno. Sir se stavlja u hladniju i vlažniju prostoriju da bih očuvao svoju masnoću i kvalitetu. Dobro je napomenuti da je svaki kolut toga sira i zaštićen znakom koji se stavlja na sir prilikom njegove izrade radi zaštite. Svaki individualni proizvođač ima i svoj zaštitini znak.
Već sam naprijed spomenuo skutu kao dodatni proizvod prilikom izrade sira. I svi je rado volimo, ili u bijelu kavu, ili u kolačima, savijača od skute. Međutim preporukom jedne koja nije paškinja, i o kojoj sam već pisao na ovim stranicama, dobio sam recept za skutu kao desert. Skuta se izreže na nešto deblje fete, pospe se sa šećerom u prahu i zalije žličicom-dvije «maraskina». Probajte ! Nećete požaliti.
Paškom siru sva su objašnjenja nepotrebna i nepotpuna. Njime su darivani mnogi veliki ljudi od Pape Ivana Pavla II, Predsjednik Tuđman, Mesić,Tito. U njemu je uživao Žarko Dolinar svjetski prvak u stolnom tenisu veliki zaljubljenik u Grad Pag, u Americi u NBA poznati trener «Notre Dame» Deger Phelps, mojim posredstvom, pa da dalje ne nabrajam jer tu kraja nebi bilo.
Na upit novinara nakon koncerta održanog u Splitu 25.travnja 1985, dali bih se opet vratio, čuveni svijetski rock glazbenik Mark Knopfler frontman poznate rock-grupe, “Dire Straits”, odgovorio je:
“ svakako zbog ovih predivnih ljudi i predivnog grada, ali i zbog još jedne stvari koju sam prvi puta u životu provao , a to je PAŠKI SIR. Božanstven je !”


Branimir Maričević
Rijeka; 14.studenog 2009.


14.10.2016. u 09:25 • 0 KomentaraPrint#

petak, 07.10.2016.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.36.





Promjena vizure Golije mijenjala se iz godine u godinu sve u svrhu turizma i boljega života. Burinova i Brunova kuća je nekada imalo drugačiju vizuru. I Stipe telefonista!



07.10.2016. u 15:20 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 04.10.2016.

IN MEMORIAM – LJUBOSLAV LJUBO KUNTARIĆ 1925. – 2016.




Ražalostila me je vijest da je u 92. godini života u noći 3. na 4. listopada u svome domu u Voloskom preminuo hrvatski skladatelj dipl. ing Ljuboslav Ljubo Kuntarić.

Gospodina Ljuba imao sam čast upoznati 2014. godine na dodjeli nagrade Grada Opatije kada je dodjeljena nagrada za životno djelo Dušku Paru. Napisao sam široki post o tom događaju 25. srpnja 2014.

Duško me upoznao sa gospodinom Ljubom, uradili smo zajedničku fotografiju, a gospodin Ljubo mi je tom prigodom poklonio DVD sa svojim najvećim hitovima.


Dok se Duško spremao za veliku nagradu, šjor Ljubo mi je kazivao:
- baš mi je drago da sam te upoznao, Vi ste Pažani dragi ljudi a moj veliki prijatelj i učenik je bio Duško. Tako mi je drago da je Duško dobio ovu nagradu. Znaš, i ja sam dobio nagradu Grada Opatije za životno djelo.
- Jeli se i ti baviš glazbom?
- Ma ja sam Vam šjor Ljubo nešto malo svirao, Duško nam je jako pomagao na tom našem putu, pa sam i kao Pažanin i kao nekakv bivši glazbenik osjećao da budem ovdje, a u svemu mi je pomogao da nazočim ovom činu, dragi športski prijatelj i dogradonačelnik Opatije Ferando Kirigin.
- Ajde baš mi je drago, pa da se još koji puta vidimo.
- Ja se nadam da će se to desiti dragi barba Ljubo.
To se nažalost nije desilo, ali uspomena na tog dragog čovjek će vječno ostati u mojim sjećanjima.

Što iz bogate biografije barba Ljube izdvojiti kao posebno. Zasigurno će ostati u pamćenju kao prvi hrvatski "hit maker" i prvi pobjednik zagrebačkog festivala sa velikim hitom, koji se i danas radi pjevuši: "Ta Tvoja ruka mala", kojeg je izvodio legendarni Ivo Robić. Tu su još hitovi "Autobus Calypso", "U nedilju Ane ili kad Ti kupim mali motorin", "Nina", "Opatijo divna", "Bez jedra i vjetra".

Široj javnosti je manje poznato da je komponirao 680 skladbi sakralnog ciklusa, a mnoge njegove pjesme se pjevaju na misama, a da pjevači i ne znaju autora. Za taj svoj rad odlikovan je zlatnim odličjem pape Ivana Pavla II "Pro ecclesia et pontifice".
Jednako tako manje je poznato da je inženjer vodogradnje, Ljubo Kuntarić zaslužan za izgradnju mnogih hotela i bazena na Jadranu što je doprinjelo ubrzanom razvoju turizma poglavito na Sjevernom Jadranu i Istri.

Počivao u miru Božjem!

04.10.2016. u 18:23 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< listopad, 2016 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Listopad 2017 (4)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN
12.RUIĆ MARKO LAURO
13.FABIJANIĆ DONAT
14.MEŠTROVIĆ ŠIME
15.BULJETA STJEPAN
16.PORTADA NIKOLA
17.VALENTIĆ IVAN

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se