ISKONSKI PAG

utorak, 17.05.2016.

50. OBLJETNICA SREDNJE ŠKOLE BARTOL KAŠIĆ U PAGU





Ponosan sam na uspješnih prvih 50 godina od postojanja Srednje škole Bartul Kašić u Pagu, na njenu bogatu povijest.
Kao učenik ove škole prisjetio sam se svojih srednjoškolskih dana i sa ponosom se prisjećam svojih dragih učitelja koji su nam davali znanje, koji su nas bodrili i koji su svojim zalaganjem trudili se, da mi njeni učenici postanemo aktivni sudionici i subjekti društva, kulturno obrazovani, kako bismo postali ljudi prepoznatljivi u svojoj sredini i šire.
Htio bih predstaviti sa nekoliko fotografija svoju generaciju i naše učitelje.

Stepenište škole bilo je mjesto gdje se čekao početak nastave. Na ovoj fotografiji su moje školske kolegice: Ružica Radoslović (stoji), Antica Tončica Bobić i Ljiljana Pogorilić (prvi red stepenica), Marina Zeneral (ako se ne varam) i Jagoda Bistričić (drugi red stepenica).



Ovo su jako zabrinuta lica, predpostavljam da je bio riječ o pisanju kontrolnog ispita ili neki proljetni odmor od iscrpne nastave: zabrinutog lica prvi slijeva Ante Tonći Negulić-Peca, tko je pognute glave teško je pogoditi, Đurđa Rakamrić treća po redu jedina kojoj je pogled usmjeren prema foto aparatu, Ante Tonči Fabijanić-Savo, krajnji desno on je potpuno opušten. Po kratkim rukavima vidi se da je to kasno proljeće, kraj školske godine.


Ovo je zasigurno najdraži učitelj na školi, ing. Mihovil Mićo Fabijanić, naš dragi učitelj nastavnih predmeta kemije i biologije. On je toliko volio svoje predmete da nas je često vodio u prirodu, kako bih nam na licu mjesta mogao podkrijepiti svoja predavanja. Toliko dobronamjernih savjeta nam je taj učitelj dao da će našoj generaciji ostati u sjećanje do kraja života.
Sjetim se njegove rečenice: "priroda sebe gradi i ždere, ždere i gradi" ili kada bi svoju duhovitost htio dovesti do savršenstva i kako bi osigurao mir na nastavi znao bi Zoranu Fabijaniću kazati: "Zorane odi ća, bonaca Ti je.", ili kada je pisao na ploči lastavica, okrenuo se prema razredu i zapitao: "kako se lastavica piše, meko ili tvrdo č", ili kada je mom kumu Ivu Graši Burinu rimovao: "tamo u kutu, nikom na putu, sjedi Grašo Ivo i čisti naranču." Tog fanatičnog navijača Hajduka, kako bi dobili njegovu naklonost, nije bilo učenika koji knjige i bilježnice nije imao umotane u igrače i ambleme Hajduka. To je bila ocjena viša. Tko bi sve dogodovštine mogao staviti na papir, od dragog sada pokojnog barba Mićela kako smo ga mi svi od milja zvali.


Na sat biologije u prirodi su krenule učenice redom: Jagoda Bistričić, Ljiljana Pogorilić, Eli Buljeta, Dunja Palčić, čučnuta Ružica Radoslović.


Ovdje su u gro planu: Darko Buljanović i Lidija Čepulo, iza njih dolaze: Eli Buljeta i Dunja Palčić iza njih Davor Škunca i Branko Orešković te Ljiljana Pogorilić.


Ova fotografija nam puno toga otkriva. Prvo datum 8. juna 1977., zatim učitelja Krešimira Peranić koji nam je predao ONO i DSZ, što je značilo (opće narodna obrana i društvena samo zaštita).


Na fotografiju su učitelji koji su nadgledali našu vježbu gađanja i vjerno su čuvali oružje. Čini mi se da su nazočili proslavi. Slijeva na desno: učenik Ivko Maričević do njega prof. Ivica Gubić, pa slijedom dalje prof. Nenad Uzelac i na kraju prof. Ivica Pogarčić.


Htio sam podijeliti sa Vama dio uspomena iz mojih srednjoškolskih dana, vjerujem da će mnoge vratiti u svoju mladost.

17.05.2016. u 21:35 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 12.05.2016.

ŠKERCI, DEŠPETI I KONTRE




Kada me o kulturnim zbivanjima u Gradu Pagu izvješčuje portal koji i nema baš neke velike veze sa Gradom Pagom, osim što oni koji upravljaju tim portalom znaju da je Grad Pag dio zadarske županije, pa osjećaju potrebu da bi trebalo Pažane i sve one kojih interesiraju kulturna događanja u tom gradu izvještavaju o istima.
Portal "Antena Zadar" dan prije svih paških portala, tu mislim na službeni portal Grada Paga i portal Centra za kulturu, pa u konačnici portal koji je tu obavijest trebao donjeti prije svih, riječ je o službenom portalu paških karnevalista BNB, donio je vijest kako će se u Kneževom dvoru u Pagu održati predstavljanje knjige Stjepana Sabalića, knjige koja nosi puni naziv "Škerci, dešpeti, kontre: istinite zgode lokalnog satiričara".


Nisam siguran dali je to škerac navedenih paških portala, dali dešpet ili kontra, jer mi smo u Pag uvijek kontra.
Gradski portal je na dan predstavljanja knjige obavijest postavio na portalu, a službeni portal karnevalista i dalje ostaje nijem, portal Centra za kulturu određuje što je to kultura i što treba objaviti a što ne.
Onaj bez kojega paški karnevalski događaji bilo zimski ili ljetni do sada su bili nezamislivi jest meštar karnevala Stjepan Sabalić – Stipe Koren ili Lovoro Kantirić.

Pisac i pjesnik, urednik najpoznatijeg i jednog od najstarijih karnevalskih listova "Baš me briga", nije dočekao da na svjetlo dana ugleda svoju knjigu koja je sinoć bila predstavljena paškoj publici u Kneževom dvoru.
Nisam nazočio predstavljanju knjige, nisam bio u Kneževom dvoru, bio sam doma i čekao dali će netko od navedenih paških portala ili barem netko od paških blogera donjeti dvije rečenice ili koju fotografiju. Ništa od toga.
Idemo ususret još jednom karnevalu, kada dva dana grad Pag postane središte ljetnog karnevalskog svijeta, što je odlična promidžba za Pag i njegovu kulturu u cjelosti.

Siguran sam da se Stipe cjelu godinu spremao za karneval i maškare, skupljao navedene škerce, kontre i dešpete, i predstavljao ih paškom i inom puku. Taj trud treba cjeniti i dati mu maksimalnu pozornost. Vidim da je dato truda da se to bogastvo pisane riječi objavi, ali da mu nije baš data neka velika pozornost. Šteta. Najvažnije od svega je sačuvati pozicije.

Iz uvodnika BMB-a 1988. godine:
"A fotelje? Ca van one znače? Znače ono ca jesu. Del namještaja u službenim prostorijama ki na niki mod izdiva onoga ki na nju sidi. Narav mu otkriva. Stili smo da o tome upozorimo sadašnje, bivše i buduće funkcionere, ali i narod. Nek narod vidi da od foteje zapravo zavisi sve. I sigurnost i sumnje i rotacija i privlačnost i opasnost i uspjeh. A toga ni puno rukovodilaca ni svjesno." (Lovro Kantirić)

12.05.2016. u 22:32 • 0 KomentaraPrint#

petak, 06.05.2016.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.31.




Nekoliko posljednjih postova na blogu spominjao sam prof. Antu Zemljara i njegovu kuću. Daleko prije obnove njegove kuće koja je bila nepravedno devastirana tijekom Domovinskog rata, zabilježio sam neke detalje te kuće. Tako sam zamoljen od prof. Zemljara da fotografiram i jedan od mozaika neposredno po njegovom postavljanju koji se nazivao, barem kako mi je profesor Zemljar priopćio "Pozdrav suncu". Možemo se uvjeriti kako je to izgledalo.



06.05.2016. u 18:35 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 02.05.2016.

SREČKO PRELOVEC (1926 – 1988) – FOTOGRAF - GRAFIČKI DIZAJNER





Fotografija zadnjih nekoliko godina dominira Paškim kulturnim ljetom i ne samo njime, nego kao dio nezaobilazne kulturne ponude Grada Paga. Prošlo ljeto sam bio aktivni dio tih događanja, kao član Foto kluba Pag, ne naglašavajući da sam u analognom fotografskom izričaju pridonio dio povijesti Grada Paga, bez obzira na sve kritike i svoje skromno znanje o fotografiji i fotografiranju, koju mi je usadila moja profesorica Dobrila Balić. Dio te povijesti i fotografske skromnosti prikazujem na blogu u fotovremeplovu: "Pag – isto, a drugačije". Sve više sam siguran da u odnosu na analognu fotografiju i razvijanje filma danas je fotografiranje vrlo jednostavno i dostupno gotovo svima.
Na dan otvaranaj izložbe Foto kluba Pag 30. srpnja 2015. sjetio sam se jednog čovjeka i njegove samostalne fotografske izložbe u bivšoj paškoj Vjećnici, paške Općine i obećah sebi da ću po dolasku sa godišnjeg odmora na svom blogu ispričati priču o tom čovjeku koji je u Pagu priredio izložbu svojih fotografija 1975. godine, kada mnogi članovi Foto kluba Pag, nisu bili još na ovom svijetu.



Na Uhlinac kod prvih susjeda moje nane Marije Žgorike, barba Liberta Šmita i tete Katice Libertovice navraćao je čovjek koji je u većini slučajeva u svojim rukama imao fotoaparat. Kako je moja znatiželja prema foto aparatu tada već bila dosta prisutna, tada sam se već bavio fotografijom, ja sam htio upoznati tog čovjeka. Osim barba Liberta, moja veza je bio profesor Ante Zemljar koji je svakodnevno dolazio kod barba Liberta, a za čije sam potrebe radio fotografije za koje je pokazivao svoj interes. Fotografija mi je otvorila širom vrata njegove kuće na Bašacu, a za mene je to bio veliki dobitak, jer sam u toj kući dobio neka nova znanja o mojem rodnom gradu.


Čovjek kojeg sam tada upoznao, predstavio se kao barba Srečko i tom prilikom mi je kazao da mu je drago da se toliko interesiram za fotoaparat i fotografiju. Jednom prilikom me pozvao da dođem u kino gdje će pokazati široj paškoj javnosti seriju svoj dija pozitiva. To je bio okidač, koji me više nije odvraćao od fotoaparata. Bio sam oduševljen njegovim dija pozitivima Paga, a poglavito su mi duboko u sjećanje ostale Pinije u Mirožićima.
Sve do onoga dana kada sam došao do saznanja da će barba Srečko imati izložbu svojih fotografija u paškoj Vjećnici. Izložbu mi je preporučio Ivo Palčić za kojeg sam radio fotografije za "Večernji List", Ivo je tada bio dopisnik sa Paga. Moj interes za fotografijom nije mi dao da propustim tako vrijednu izložbu. Nisam zabilježio tu foto izložbu, koja je bila upriličena povodom proslave 500-te obljetnice smrti Jurja Dalmatinca.
Prošla su desetljeća da ja tog čovjeka više nisam vidio, niti sam išta znao što se desilo sa tim čovjekom.


Moj istraživački duh nije mi dao mira, pa sam nakon dolaska sa Paga krenuo u akciju pronalaska barba Srečka Prelovca. Od kuda početi? Google je zakon svih zakona u istraživačkom novinarstvu, pa sam vođen tom logikom "uguglao" kako se to u kompjuterskom jeziku koristi, ime Srečko Prelovac, ali nisam dobio neke konkretne odgovore. Od svih mogućih ponuda u oko mi je nekako najviše zapelo ime gospođe Irme Rupnik Prelovec koja je Slovenka i koja ima odvjetnički ured u Idriji.
Nekako mi je Prelovec prezime malo bacalo na slovensko, pa napišem e-mail toj gospođi, gdje sam je ukratko izvjestio koji je povod mojeg javljnja iz Hrvatske.
Odgovor je bio pun pogodak iz prve. Gospođa Irma mi je napisala da je pokojni barba Srečko njen stric, da mu je obitelj u Zagrebu i poslala mi je kontakt adresu njegove kćerke Ines Prelovec-Matica u Zagrebu sa kojom sam stupio u vezu (njegov sin Damir Prelovec s obitelji živi u Kanadi).

Evo kratke biografije gosp. PRELOVEC SREČKA


SREČKO PRELOVEC – GRAFIČKI DIZAJNER - FOTOGRAF



SREČKO PRELOVEC, rođen je 1926. godine u Sp. Idrija (R Slovenija), u Zagrebu je završio Školu primjenjene umjetnosti te se specjalizirao za grafički dizajn i kao grafički dizajner gotovo cijeli svoj radni vijek radio je u poduzeću "Tehnička knjiga", Zagreb.
Pored grafičkog dizajna bavio se ujedno i umjetničkom fotografijom tijekom cijelog svojeg života, a ona mu je bila i ljubav i hobi u isto vrijeme. U svoje slobodno vrijeme se sa velikim zadovoljstvom bavio slikarstvom, te je slikao uljane slike, akvarele, grafike, kao i slike u tuš tehnici, a teme njegova stvaralaštva su uglavnom bile: portreti, mrtva priroda, krajobrazi.


Na području grafičkog dizajna imao je zapažene nastupe, tako je za svoja grafička rješenja dobivao različite nagrade, plakete i priznanja – među ostalima treba spomenuti da je 1967. godine na Međunarodnoj izložbi ekonomske propagande i grafički dizajn u Beogradu, u bivšoj državi, dobio 2. nagradu (srebrnu nagradu) za grafičku opremu knjiga.
Svoje radove (grafičke, fotografske i likovne) je izlagao na brojnim skupnim izložbama, a svoje umjetničke fotografije je izlagao i samostalno u nekoliko navrata u Zagrebu i Gradu Pagu.
Bio je dugogodišnji član Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUPUH).

Iako kontinentalac, jako je volio more i morsko podneblje, te je tako došao i na otok Pag – Pag koji ga je očarao svojim neobičnim krajolikom i pejzažnim kontrastima te je tijekom dugogodišnjih dolazaka uistinu zavolio Grad Pag, kao i cijeli otok, njegove ljude i doživljavao ih je kao svoje. To se ugleda u njegovim umjetničkim fotografijama koje je u sklopu dviju izložbi bio predstavio Pažanima i njihovim gostima.


Prva njegova izložba u prostorijama Mjesne zajednice Paga – bila je otvorna u kolovozu 1971. godine.


Druga samostalna izložba pod nazivom "MOJ DOŽIVLJAJ PAGA" povodom Dana ustanka naroda Hrvatske, u organizaciji Mjesne zajednice općine Pag otvorena je 26. srpnja 1975. u 10 sati u dvorani Skupštine općine Pag. Izložba je otvorena u sklopu manifestacije obilježavanja 500-te obljetnice smrti Jurja Dalmatinca.








Treća izložba sa motivima Paga organizirana je u Zagrebu, 16. veljače 1976. pod nazivom "PAG – MORE I KAMEN" u Kulturno prosvjetnom društvu "Slovenski Dom" u Masarykovoj 13. Ta izložba organizirana je zajedno sa prof. Antom Zemljarom koji je tu večer predstavio svoj roman posvećen svom rodnom gradu "Mozaik".


Možemo zaključiti da je njegov opus umjetničkih fotografija sa Paga zaokružen ponajprije sa otočkim čovjekom i prikaz njegovog težačkog, čobanskog i ribarskog života, zatim more, kao vječna i neiscrpna tema sa svim svojim amplitudama od savršenog mira bonace do razbješnjele zapjenjene bure na Paškim vratima i u konačnici paška tradicija koja obuhvaća spomenike kulture, paški folklor i pašku čipku kao jedan od najprepoznatljivijih simbola Grada Paga.


Stoga njegov opus na temu Paga ima, pored svoje umjetničke dimenzije, i onu drugu dokumentarnu koja nas vraća u stara vremena otkrivajuć nam kakav je Pag nekada bio.



PAG KAO VJEČNA INSPIRACIJA SREČKA PRELOVCA

Da se Srečko Prelovec nije asimilirao sa gradom i njegovim ljudima, da oni nisu bili dio njega, siguran sam da nikada nebi bilo tako savršenih fotografija, kao kakvih nam je u naša sjećanja ostavio Srečko Prelovec kroz kartuline i prospekte Paga, pa i na samoj fotomonografiji Paga koja je ostala kao trajni znamen ovoga Grada. Srečko je šetajući Pagom, osjećao grad i grad mu je to obilato vratio.


Predstavljam dio ustupljenih fotografija i pisanog materijala od strane obitelji, na čemu im se nesebično zahvaljujem.
Ovime je pokrenut jedan mali zamašnjak koji se u budućnosti može pretvoriti u nešto veće, pa da jednoga dana upriličimo jednu izložbu post morten tom velikom zaljubljeniku Grada Paga.


Ovo je moj mali doprinos valorizaciji paške fotografije te otkrivanje pomalo zaboravljenih, ali zaslužnih fotografa koji su svojim opusom ostavili veliki trag, ne samo u paškoj fotografskoj zbilji nego i šire.

02.05.2016. u 17:57 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< svibanj, 2016 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Kolovoz 2017 (4)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (8)
Rujan 2013 (3)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN
12.RUIĆ MARKO LAURO
13.FABIJANIĆ DONAT
14.MEŠTROVIĆ ŠIME
15.BULJETA STJEPAN

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se