ISKONSKI PAG

subota, 30.01.2016.

SVA TA PUSTA GODIŠĆA




Više put me judi pitaju od kada postoji Paški karneval i tradicija maškarivanja ja odma odgovorin "odvavik". Tradicija maškarivanja u gradu Pagu datira puno stoljeća unazad kojon domaći narod pokažuje svoje osjećaje.


Nikada ni bilo važno ki si, ca si i od koga roda dolaziš, važno je bilo samo uživat u maškarama.
Istina je da se vlast uvik bojala maškar, jer njihova kritika i šulaci uvik su na svitlo dana donisili sve njihove falinge.
Kada su i branili maškare, one su opstale sve do današnjih dana, a više i nima mista di se ne govori ili ne piše o tradiciji održavanja karnevala i maškaranih tanci. Sada, ili san ja amnestičan ili san neuk ili previše volin Paški karneval, da ne mogu verovat da Vir ima tradicionalni karneval. Neka in bude, neka se judi veseliju. Ki in to more zabranit?, ka vlast in more reć da to ne smiju cint. Ali da je on tradicionalan, zato nebi stavi ruku u oganj.

Mene više muci ca se uglavnom mladost skupja po paškim maškaranim tancima. Da nima socija, reka bi da je stariji svit u Pag zaboravi ca je to maškarivanje i karneval
Na kraj bi se moga upitat koliko je maski kroz spomenuta stoljeća pasalo Paškin karnevalon? Koliko bi stranica ima libar Paških maškaranih memoara, i ca bi se sve moglo pročitat u tim recima, i ca bi bilo između njih? Koliko lipih životnih štorija a i onih drugih, bi bilo u ton libru. Na koliko njih bi mo se nasmijali, na koliko bimo slegnuli ramenima i koliko god mi to želili ili ne, bismo mogli reć, ipak, život ni bajka? I baš zato ca je život takav kakav je, ki put nan je lipo, ki put nan je ružno, maškarani tanci dojdeju kao misto di sve svoje brige moremo uternut uz žmuj dobrog vina, i jedina suza koja coviku dojde na oci je suza smiha.

I zato ne cekajte, nego se maškarajte bilo kako, gologa ili pokrivenog obraza i uživajte u svon bogastvu karnevala, kako biste spasili sebe, a u cast svih onih i svega onoga ca se u Pag dogajalo u maškarama, od stoljeća sedmog, sve do danaska.

30.01.2016. u 23:46 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 17.01.2016.

SAKRISTANKA IVANKA VALENTIĆ





14. 01. 2016. na Svečanoj Večernjoj uoči blagdana sv. Stošije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, podjelio je plakete zaslužnim vjernicima koji hrabro služe Crkvi u znaku svjedočanje vjere, ufanja i ljubavi prema svima koji su potrebiti ljudske pažnje i pomoći.
Među laureatima bila je sakristanka Stolne crkve u Pagu Ivanka Valentić, koja revno vrši tu službu od 1989. godine.


Tko je sakristan?
To je osoba koja se brine za crkvu, crkveno ruho i posuđe te pomaže svećeniku pri službi Božjoj. Brine za sakristiju kao poslužitelj. Sakristan dolazi od latinske riječi "sacer" – svet, jer se bavi "svetim radnjama", pa od tuda i riječ sakristija (hrv. posvetionica), prostor gdje se čuvaju predmeti potrebni za sveto bogoslužje.

Mogao bih ustvrditi da je sakristan desna župnikova ruka, jer se brine za sve ono što se odnosi na crkvu. U mnogim situacijama mnogi se vjernici najprije obraćaju sakristanu, pa tek onda župniku nakon što dobiju informacije koje ih interesiraju.

Vjerujem da naša sakrstanka Ivanka, kako mi u Pagu nazivamo sakristana znade mnoge tajne naše Stolne crkve. U njezinom 27. godina služenja paškoj crkvi izmjenila su se i četri župnika: don. Frane Mandić, don. Srećko Frka – Petešić, don. Igor Ikić i don. Zdenko Milić. Svatko od njih nosio je svoje nakane, svoje običaje, svoj odnos prema vjerskoj zajednici. Svemu tome gordo je svjedočila sakristanka Ivanka. Sigurno da je najveću potporu imala u časni Miljenki Biošić koja ju je u svemu podržavala i svesrdno joj pomagala.
Od srca čestitam Ivanki na ovom vrijednom priznanju, koji će je biti poticaj da i dalje revno služi i vodi brigu o našoj Stolnoj crkvi.


sa časnom Miljenkom


sa don. Zdenkom Milićem novoimenovanim zadraskim kanonikom


sa don. Igorom Ikićem


uz pašku podršku Ivanke Bakike, Marice Madonke, bogoslova Tomislava i časna Miljenka


sa Vesnom Škunca, koja je fotografirala u Zadru.

17.01.2016. u 16:54 • 1 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 11.01.2016.

don. GAŠPAR DODIĆ IMENOVAN KANONIKOM ZADARSKOG KAPTOLA




Šutnjom paških portala, a tragom novinske vijesti doznajem da je u subotu 9.siječnja 2016. zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić imenovao šestoricu novih kanonika Stolnog kaptola svete Stošije, među kojima je i don. Gašpar Dodić predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije, župnik Paga i dekan Paškog dekanata.
Novi članovi Stolnog kaptola sv. Stošije uvedeni su u zbor zadarskih kanonika na blagdan Krštenja Gospodinova u nedjelju 10.siječnja na svečanom misnom slavlju kojeg je predvodio zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić.
Ovom prilikom čestitam don. Gašparu na imenovanju i dužnosti koju će obnašati unutar kaptola.


Ovim činom zadarski nadbiskup daje do znanja da će nastaviti tamo gdje su njegovi prethodnici stali i da mu nije sve jedno tko će biti na čelo Paškog dekanata, znajući da su tri kanonika prije don Gašpara vodili pašku stolnu crkvu, a to su redom bili: don. Grgo Batur, don. Frane Mandić i don. Srećko Frka Petešić.
Paška crkva nosi titulu "Zborne ili kolegijalne" crkve, zato što je imala svoj kaptol. Smrću mons. Josipa Felicinovića paški kaptol je ostao bez svojeg kanonika.

Kaptol (lat. capitulum), u katoličkoj crkvenoj organizaciji, zbor je svećenika, koji savjetom i djelom pomažu biskupa u vršenju njegovih funkcija u dijecezi, biskupski senat ili vijeće. Kaptol je katedralni (capitulum cathedrale), ako se nalazi u sjedištu samog biskupa, kao što je zadarski kaptol, te kolegijalni (capitulum collegiale ili collegiatum), ako se nalazi u kojem drugom mjestu dijeceze izvan tog sjedišta, kao što je bio naš paški kaptol.
Članovi kaptola su kanonici, pojedini od njih vrše posebne dužnosti, kao što je don Gašparu dodjeljena dužnost teologa pri zadarskom kaptolu. Oni su u koru katedrale molili časoslov, obavljali bogoslužje i ispovijedali u stolnoj crkvi.
Paški kaptol dao je dosta uglednih svećenika i biskupa. Paški kaptol u jednom dijelu svoje povijesti imao je svog nadpopa (ancipret) koji je bio mitronosan, što znači da je imao pravo nositi biskupsku kapu (mitru).
Grb paškog kaptola po dr. Marku Lauru Ruiću, daje nam do znanja da loš glas koji je pratio paški kaptol i nejedinstvo svećenstva govori nam zašto paški kaptol nije nikada uzdugnut na čast biskupije


11.01.2016. u 22:38 • 1 KomentaraPrint#

petak, 08.01.2016.

TRADICIONALNI PAŠKI ZIMSKI KARNEVAL 2016




Tek ca su se skinuli borići, kao zamjena za kićenje dolazi karneval, dolazi ono peto godišnje doba kada sve poludi.
More se to reć za Pag? Nisan baš previše siguran.
Najprije san se iznenandi kada san u "Zadraskon Listu" 4.01.2016. vidi najavu da će se tradicionalna povorka Zadarskog karnevala oderžat 7. febrara 2016. i Turistička zajednica grada Zadra poziva sve na sudjelovanje u istoj. Tradicionalna?!, pa ca su sva ona pusta godišća dolazila od Zadra u Pag i cinli komedije, kada imaju svoj "tradicionalni" karneval. Moran pitat Pecu koliko je put svira na ton tradicionalnom karnevalu.


Odma gren pošpijat na portal "Baš nas briga", ca su oni paričali za ovo godišće, kada ono stranica još od prošlog karnevala se ni maknula daje od svog mista. Svako godišće isto. Koda mi se cini da je to nekada bila dobra stranica. Pustiti ću to na miru.

Turistička zajednica grada Paga dobila je novu direktoricu imam ufanje da će se ca prominit po pitanju karnevala. Gedan stranicu od Turističke zajednice, nanka besede.
I onda cera ujutro na službenoj stranici Grada Paga osvane plakat, odma san ga skinu, pa gren pošpijat i na stranicu Turističke zajednice i oni su donili vijesti. Ajde, fala dragon Bogu.

Službena stranica paškog karnevala, još uvik nanka besede. I baš dok san finjeva ovaj post dignuta je obavijest na portalu BNB kako Udruga prihvaća poziv Turističke zajednice grada Kutine za sudjelovanje na 21. Fašniku u Kutini. Pari mi se da Udruga nema baš dobre odnose sa Turističkom zajednicom i Poglavarstvom svoga grada?!, kada nisu najavili ovogodišnji paški zimski karneval. Svi ki voliju i štuju neka greju u Kutinu, a za svoj grad baš nas briga, u skladu sa logon Udruge.
Vo godišće karneval kratko traje. Prestupna je godina. Rece se da ca kraće-to slađe.
Na Tri kraja se Dondolaši parićivaju i oni pervi pocimjeju sa maškaranin ludovanjem ovde na Grobnišćini, stili smo poć pošpijat jer je Mateo budući Dondolaš, ali Mateo ima temperaturu pa je mora ostat doma i ozdravit do subote kada će Dondolaši pasat našon ulicon.
Bit će sve to najboje vidit i doživit uživo, jer ne postoji ta slika ka more dočarat sve ono lipo ca se dogaja na tim zabavama ke su ispred Vas.
Uživajte se i veselite! Sva vlast karnevalu!

08.01.2016. u 22:56 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 06.01.2016.

DA SE NE ZABORAVI - BULAMAN




Pitan mater ako dica u Pag pobiraju "bulaman", pa mi govori: kako si se toga siti, znaju dica u Pag ca je to bulaman?
Bulaman ili "dobra ruka" je stara užanca kada smo mi dica od Nove godine do Tri kraja hodili po kućama svojti i kumovima čestitat, pa bi se za čestitanje dobili i suhih smokav, ka naranža ili bombonov i čikulata.


Vrimena se minjaju kada su se za bulaman poceli davat šoldi. Bili smo kuntentiji dobit ki dinar, nego spomenute delicije, kih je svaka kuća više ili manje imala. Za šoldi smo mogli prevarit mater, pa cogod ostavit za sebe, jer kada bi došli doma, mat bi odma pitala:- koliko ste šoldov dobili?. Vamo dajte ti šoldi, da moremo tornat kada namin dojdeju čestitat. Tako su se ti šoldi vertili u krug, ako si bi žbrikan ostavi si ki dinar zasebe.

Vrime od Božića do Tri kraja je vrime kada se i kuće blagoslivljaju. Pita san jedan puta mater da zac pop i akoliti dobivaju bulaman, pa me skoro trisnula. Dojdeju ko tri kraja, pa umisto da oni doneseju, oni poneseju. Doneseju blagoslov, sine moj rekla mi je mat. Ca će mi blagoslov kada se sa blagoslovon ne more ništa kupit. Opet triska, jesan moga mucat.
Zato je lipo ca su došli mobiteli, tableti, kompjuteri, ne moraš više hodit po kućama čestitat Novu godinu, ali više nima ni "bulamana", pa vidite ca je bilo boje.
Ca nebi bilo boje da se ta užanca, ta "dobra ruka – buona mano", ocuva ne samo zato da dica dobiju ku kunicu, nego zato da bi morebit onin blagoslovon koga pop donese u kuću, Bog dicu posluša i usliši in žeje. Nemojmo zaboravit da covik bez šoldov je izgubjen covik, pa makar i za one osnovne potribe.
Za kraj triba samo reć da i ova beseda dolazi iz talijanskog govornog područja "buona mano" ili dobra ruka ku smo mi okrenuli u "bulaman".
Nadajmo se da nan ovo godišće neće bit kako i ovo ca je pasalao, i da nećemo ovisit samo o bulamanu.

06.01.2016. u 15:20 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 03.01.2016.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.27.




Hortikulturna djelatnica riječkih "Parkova i nasada" uvjerava me da nije svako sađenje biljaka samo radi postizanja efekata zelenila u području zaštićene arhitekture kao ukras, štoviše kaže nadalje ta djelatnica, kako bi se zaštitila i održavala ta zaštićena arhitektura takvo nekontrolirano ozelenjavanje daje poteškoće restauratorima, a kod ljudi u načelu uvijek izaziva razne kontraverze, čak i javne prosvjede za uklanjanje istih.
Na mojim fotografijama se vidi da se planski nije mislilo, niti su tu savjetovani stručnjaci hortikulture, nego se jednostavno željelo počistiti ono što je desetljećima bilo zapušteno. Imam osjećaj da danas arhitektonski gledano, a hortikulturalno sređeno?, prvobitni zvonik u Starom Gradu dobio na značenju.




03.01.2016. u 12:34 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< siječanj, 2016 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Prosinac 2017 (2)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN
12.RUIĆ MARKO LAURO
13.FABIJANIĆ DONAT
14.MEŠTROVIĆ ŠIME
15.BULJETA STJEPAN
16.PORTADA NIKOLA
17.VALENTIĆ IVAN
18.MIŠOLIĆ JURAJ

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se