ISKONSKI PAG

srijeda, 23.12.2015.



23.12.2015. u 11:52 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 22.12.2015.

DA SE NE ZABORAVI - SUKVICA




"Sukvica" ni beseda ka ima svakodnevnu upotrebu, ali je isto starinska, naša paška. Lipa je a bome i slatka.


Ovo su dani kada se ta naša sukvica najviše dupera. Nima kolača za Božićne blajdane u kih ni bilo malo sukvic. Fritule bez sukvic, orehnjača ili štrudel od jabuka je nezamislivo. Kada san bi manji ni baš bilo puno toga, pa kada je mat nacinjala kolači, dobit ku sukvicu je bila lutrija. Najslaje je bilo "ukrast" ku sukvicu da mat ne vidi. Mi smo imali sriću da je otac sa vijaja uvik doni ki paketić sukvic i mat ih je cuvala samo za kolači. Crvene, miće i slatke!
Sukvica je sušeno grozje ali od grozja ko ni imalo pešćice. Retko je u Pag ki ima takvu verstu grozja, ali bilo je. Siti san se kako je nana Lućinka sušila grozje od koga je dobila sukvice. Sušenje je najstariji način kako sacuvat za zimu malo grozja ili smokav kako bi se za ovi blajdani moglo imat i uživat u njima.
Sve više me cudi kako se neke stare besede u Pag pomalo gube, kako se sve više koriste besede ke starijim judima i ne znače previše. Triba svako malo spomenut se i reć kome kakvu staru besedu da se ne zaboravi, jer se ton staron besedon sitimo svega onoga lipoga ca je za namin.
Tako našu sukvicu Primorci zoveju ciziba, u Dalmaciji se još negdi zove rozina, suvica ili suhvica.
Kada govorimo našim starin jezikon onda je to imenica u jednini, a u hrvatskom jeziku je u množini i govori se grožđice. Jer niki ne rece da je u frite stavi grožđicu, nego grožđice. Zato je boje u frite stavit sukvice, pa si miran sa govoron.
Sukvica je imala i svoje pogrdno značenje, kada bi se kome reklo da se osuši ka sukvica. Ako ni šlo po zlu onda to nebi čovika uvridilo, a više put je bilo tako.
Neka ovi blajdani ne budu bez sukvic, a mi se potrudimo da sacuvamo ovu slatku besedu.

22.12.2015. u 11:52 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 13.12.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.26.




Novo istezalište u Pagu, staroga smo napustili uređenjem Mandrača, već je nekoliko puta mijenjalo svoj izgled. Postao je sastavni dio šetnice od Gradskog parka do spomenika palim borcima na Bašacu.
To istezalište treba isključivo služiti popravku i održavanju kaića i manjih brodica, prema ideji koju u Gradu Pagu vodi neznam ni sam tko?!
Moglo bi to istezalište ispričati svakojake priče, tako je jedna od tih priča i uređenje kaića sa oznakom PG-10 čiji je vlasnik bio barba Toni Bobić sa vezom u Mandraču.





13.12.2015. u 14:38 • 0 KomentaraPrint#

petak, 11.12.2015.

PRORAČUN GRADA PAGA





Službeni Glasnik Grada Paga koji se nalazi na web stranici dostupan je svakome tko je zainteresiran kako posluje Grad Pag.
Prvi ovogodišnji broj Glasnika donosi iscrpno izvješće i Odluku o privremenom financiranju Grada Paga za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. godine. Tim izvješćem Grad Pag u prvom tromjesečju trebao je prihodovati 3.670.000,00 kuna. Slijedom izvješća Grad Pag godišnje prihoduje cca. 14.500.000,00 kuna. Dali je to dostatan novac za održavanje svih onih koji žive od tog istog proračuna, a onda i za neki razvojni ciklus, je veliko pitanje, na koje rijetko kada dobijemo odgovor, osim nafriziranih brojki na koncu svake godine, kada se donosi novi proračun. Možda sa ovakvim proračunom i prihodima mogu živjeti samo oni koji ga izravno koriste, ali razvojni ciklus Grada Paga je nemoguć i smiješan sa ovakvim proračunom.


Kao član Skupštine Riječkog sportskog saveza donosili smo rebalans proračuna za izgradnju bazena "Kantrida" koji je bio uvećan za nekih 200 000 kuna i ukupna cijena tog bazena je tada iznosila 860 milijuna kuna. Tu godinu riječki gradonačelnik je izjavio da će proračun grada Rijeke biti cca. 800 milijuna kuna. Po tome bazen je bio skuplji za 60 milijuna kuna od cijelog gradskog proračuna. Nije se cijeli gradski proračun potrošio za bazen, nego je bazen financiran sa više strana, ali je gradski proračun garantirao da se ta investicija može u cjelosti realizirati.
Po novinskim izvješćima u bliskoj prošlosti, Grad Pag je donosio proračun koji je prelazio i 30 milijuna kuna, kako i na koji način se rješavala ta razlika znaju članovi gradskog vijeća na čelu sa Gradonačelnikom, tu mislim na sve gradonačelnike do sada i članove gradskog vijeća. Tu se očituje umiješnost i mudrost gradonačelnika na koji način voditi grad i samo se u tom dijelu skupljaju politički poeni, sve ostalo je samo za fotografiranje.
Nitko ne može otići u market ako nema novaca ili koju karticu za ispeglati, tako niti jedan grad se ne može upuštati u bilo koje aktivnosti bez novaca ili sa novcem bez pokriča.
Na ova razmišljanja navela me poruka Domagoja Vičevića na Facebooku, koja zorno govori što je to proračun i na koji način se treba razmišljati o proračunu jednog grada.
Kako je ova poruka javna donosim je u cijelosti za sve one koji ne koriste Facebook, a koji svojim novcem, (jer su svi više manje porezni obveznici), a onda i svojim glasovima sukreiraju boljitak Grada Paga.


"Proračun je uz Statut Grada, temeljni dokument prema kojem funkcionira i posluje Grad, odnosno gradska uprava. To je financijski dokument u kojem su pregledno i transparentno, prema strogim zakonskim odredbama, prikazani svi prihodi i primici, te svi rashodi i izdaci na račun Grada. Proračun dakle prikazuje sve redovite i planirane aktivnosti gradske uprave za dotičnu godinu, izvore iz kojih će se te aktivnosti financirati i precizne iznose troškova različitih projekata, investicija i aktivnosti.
Osobno sam očekivao prvo i drugo čitanje proračuna pred gradskim vijećem pa tek onda izglasavanje. Osobno sam očekivao i javnu raspravu na kojoj bi sudjelovali predsjednik gradskog vijeća, gradonačelnik te gradski pročelnici.

Ovako, jedna koordinacija na temu proračuna pa odmah izglasavanje istog u najmanju ruku mi izgleda smiješno.

Očito je, očekujem previše. Izgleda da gradski proračun služi za podržavanje ili rušenje trenutne vlasti. Ako oporba osjeti da ima mogućnosti skupiti potrebit broj ruku onda se angažira, u suprotnom nije zainteresirana za proračun.

Nismo zadovoljni situacijom u gradu. Nismo zadovoljni radom gradske uprave. Nismo gotovo ništa učinili od dogovorenog, nismo održali javnu tribinu, nismo građanima rekli da nas očekuju 2-3 pravomoćne presude sa više milijunskim posljedicama, nismo prozvali one koji su doveli grad u stanje bezperspektivnosti...nismo doveli firme i ustanove na potrebitu razinu.

Ako je naša ruka potrebita da ne bi došlo do prošlogodišnjeg cirkusa, imate je, ali isključivo iz tog razloga, a ako nije nemate je jer niste zadovoljili."

Raduje me da još uvijek ima ljudi i u samom obnašanju vlasti koji žele promjene, promjene u smislu boljitka svih građana Paga, a ne u smislu političkih "tlapnji" i u onoj paškoj "svoj svoga do jame, u jamu ga neće", ili/i ovi koji javno govore samo sa "rožima u tašku?!
Samo je Grad taj kojega nitko nikada neće ponjeti sa sobom koliko god mu ležao na srcu. On će uvijek stameno i gordo stajati i prkositi svemu i svima, ma koliko god ulagali ili neulagali u njega.



11.12.2015. u 17:21 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 06.12.2015.

SVETI NIKOLA – ZAŠTITNIK POMORACA !




Nedavni odlazak mojeg oca na svoj posljednji vijaj, naveo me na razmišljanje da biti dijete pomorca nije nimalo jednostavna misija. Osjetio sam to na vlastitoj koži. Iako su mi mnogi vršnjaci u mojem djetinjstvu govorili: "blago tebi, tebi je otac pomorac i more ti donit ca oćeš." Istina je da sam u materijalnom smislu bio ispred svojih vršnjaka, imati prvu biciklu, imate žvakačih guma koliko hoćeš, nositi prve traperice, sve je to bila prednost. Ali, nisam imao oca tada kada mi je najviše trebalo.


Moj otac je do svojeg odlaska u mirovinu cijeloga svojeg radnog života proveo na palubi nekih od brodova na kojima je plovio.
Najvećim djelom plovio je po Mediteranu kamo je njegova Lošinjska plovidba obavljala svoje poslove.

Uglavnom je obavljao funkciju Vođe palube - Noštroma. Noštromo ili Nostro uomo - Naš čovjek. U nekim prošlim vremenima, kapetanima i časnicima mornari su se mogli obratiti samo preko "Noštroma", vođe palube.
Sveti Nikola je zaštitnik pomoraca i slavimo ga na današnji dan. Neznam kako je moj otac doživljavao svojeg zaštitnika jer uvijek je govorio da je pomorački kruh, kruh sa sedam kora.
Danas se svetom Nikoli vesele djeca, mnogi od njih i djeca pomoraca ili budući pomorci, koji su sinoć objesili svoje čarape u kojima su jutros dobili svoje darove.


Pored svega svim Nikolama i Nikolinama sretan imendan!

06.12.2015. u 00:01 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< prosinac, 2015 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Listopad 2017 (3)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN
12.RUIĆ MARKO LAURO
13.FABIJANIĆ DONAT
14.MEŠTROVIĆ ŠIME
15.BULJETA STJEPAN
16.PORTADA NIKOLA
17.VALENTIĆ IVAN




Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se