ISKONSKI PAG

subota, 30.05.2015.

ZAŠTITIMO PAŠKU ŠUMSKU ZAJEDNICU U DUBRAVAMA





Od svih mogućih vijesti ovih dana u mojem rodnom gradu, najviše me zabrinula i ujedno rastužila vijest objavljena na blogu komuniststarfoto: "Paški masakr motornom pilom", gdje nas autor izvješćuje o devastaciji zaštićene šumske zajednice na području Dubrava – Hanzine, gdje je nepoznati počinioc sasjekao 20-tak stabala zaštićenog hrasta medunca koji je ujedno zakonom zaštićeni posebni rezervat šumske vegetacije od 1988. godine.


Boraveći za Božićne blagdane u svojem rodnom Pagu, učinio sam jedan đir do Dubrave i oduševio se ovom šumskom zajednicom na području grada Paga. Veći dio svojeg života proveo sam po raznim šumama u kojima su moji športaši sticali potrebnu snagu za daljnje športske napore, pa me to dodatno motiviralo da se odem uvjeriti u tvrdnju, dali bi se to moglo obaviti i u mojem Pagu. I nisam se prevario, nego uvjerio sebe da bi to bilo moguće provesti. Imao sam osjećaj, da se nalazim negdje u Gorskom Kotaru, a ne u mom Pagu. Paški športaši imaju idealne uvjete za kondicijske pripreme.

Na tom dijelu Paga nalazim pješćane uvale sa šljunčanim plažama, sa stjenovitim djelovima kamena "brušela", koji krasi cijelu pašku valu. Treba to doživjeti usred paške zime.


Nad hrastovom šumom izdiže se najviši otočni vrh sveti Vid sa 349 metara nadmorske visine što daje posebnu vrijednost tom brdu.

Ovo područje trebalo bi se nalaziti pod budnim okom Javne ustanove za upravljanje zaštićenih djelova prirode na području Zadarske županije. Ovim činom devastacije tog područja, mogu slobodno ustvrditi da to nije tako i da se spomenuta ustanova time ne bavi. Kada se time ne bavi spomenuta Javna ustanova kojoj je to osnovna zadaća, što je činiti svima nama unutar grada kako bismo sačuvali ovo malo šume koju posjedujemo?

Svima nama u Pagu, a najviše turističkim djelatnicima treba pokazati zašto se ovaj dio Paga treba dodatno zaštiti, ali i bolje turistički valorizirati.


30.05.2015. u 15:29 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 26.05.2015.

DA SE NE ZABORAVI - ŠUFERIN





Kroz povijest coviku je uvik bilo važno imat oganj na kome će se grijat ili u kasnijim vrimenima potreba za pripremu hrane.
Dali bi se mogla užgat šterika, lumin, cigaret ili špaher da nima šuferina?
Šuferin – šibica, žigica, fulmini, to su sve nazivi za istu besedu.


Zadnja beseda šterika, nebi bila od velike koristi da nima šuferina. Bez šuferina nebi bilo ni ognja. Taj mali derveni šćapić, ki ima svoju crvenu glavicu, koja se užge kada sa njon projdeš preko škatulice od šuferinov. Na toj škatulici je na stranu postavjena gruba strana i kada šuferinom pasaš preko te grube karte, šuferin se užge koda ga je grom pogodi. Zato Talijani za šuferin govoriju kako i u mnogim našim krajima da su to fulminanti. Beseda dolazi od talijanskog glagola fulminante ca oće reć munjevit, grom.

Pored svih novih mogućih sredstva sa kojima se užige oganj, još uvik mislin da je šuferin nezaobilazni dio svake kuće. Ako ništa drugo, kade se gre na cimitar ne more se bez šuferinov. Mat mi uvik rece kada gremo na cimitar: "Branimir, nemoj zaboravit uzet šuferini." Znan da se fajericon može i lumin užgat, ali isto tako svi judi ne fumaju pa je nimaju pored sebe, tako da je uzalud bit na cimitar bez šuferinov.

Klapa ka se zove "Šuferin", piva i pismu pod istim naslovom, a jedna kitica govori ovako:

Cili se život karamo,
Iz nekog svog ponosa,
A na kraj nas vrime prolazi,
I već nan sidi kosa,
Nikad te neću privarit,
Izgorija ka ŠUFERIN,
Kunem ti se jubavi,
Nisan više berekin.

26.05.2015. u 11:00 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 10.05.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.19.





Koliko puta mi se desilo da sam prošao pored nekog mjesta i da odjednom ugledam nešto što prije nisam vidio, niti to danas izgleda onako kako je to ostalo umemorirano u mojoj glavi.
Tek tada shvatim koliku važnost ima fotografija, koliko ona jedino može svjedočiti vremenu koje prolazi. Tek tada možeš razumjeti da je grad kao i čovjek: stari, mijenja se, svakoga dana.
Tako bih i za ovu fografiju mogao kazati da je kao i pjesma: "Stavi pravu stvar na svoje mjesto".




10.05.2015. u 16:51 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< svibanj, 2015 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Listopad 2017 (3)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN
12.RUIĆ MARKO LAURO
13.FABIJANIĆ DONAT
14.MEŠTROVIĆ ŠIME
15.BULJETA STJEPAN
16.PORTADA NIKOLA
17.VALENTIĆ IVAN




Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se