ISKONSKI PAG

utorak, 25.02.2014.

101.PAŽANIN - 7.ANTUN PALČIĆ – (Pag – Rim, 5.03.1471.)




Osor, "mali vječni grad", na prevlaci koja spaja (a kanalom Kavunada razdvaja) otok Lošinj s Cresom, podastire (više od 4000 godina) mnoga kulturna i duhovna bogastva.


Oni su tamo od prapovijesti i antike do današnjih dana, a utkana u njih je Osorska biskupija ( od VI. st. do ukinuća 1828. godine) koja ih je nadogradila i oplemenila.

Na stolici osorskih biskupa stolovala su i tri paška sina: Antun Palčić, Antonio de Cappo i Frane Petar Rakamarić.
Redosljedom stolovanja predstaviti ću svu trojicu biskupa.
Poveznicu Paga sa Osorom možemo naći u plovnom putu, jer je Osor u rimsko doba bio važna luka na plovnom putu od Salone do Akvileje. Pag je imao svoje uporište u izvozu soli pa se nameće teza da je u tom važnom plovnom putu crkva htjela imati osobu koja je poznavala prilike u gradu Pagu.

Padom Zapadnog Rimskog Carstva (476) Osor je bio uključen u sastav bizantske Dalmacije, a u VI. st. postao je središtem biskupije.
Kao osorski biskup 1464. godine spominje se Anton I Palčić kojeg se još u mnogim dokumentima pronalazi pod različitim prezimenima (Panzichia, Palcić, Pančić i Pacichia).
Za stolovanja biskupa Palčića započeta je gradnja osorske katedrale Uznesenja Marijina i za kojega je veći dio građevinskih radova dovršio. Vanjskim izgledom katedrale prepoznaje se utjecaj Jurja Dalmatinca.

Unutrašnjost katedrale je sa renesansnim stupovima i svetištem sličnim kao u šibenskoj katedrali. Na pročelju je zabilježena 1497. godina kao završetak izgradnje.

Palčić je bio šibenski kanonik i papinski tajnik pa se 1445. spominje da je ostvario pravo na benificije u Šibeniku, a postoje i pretpostavke da je sudjelovao u izgradnji katedrale u Šibeniku, te da se osobno poznavao sa Jurejm Dalmatincem.
Biskup Palčić nije previše boravio u Osoru, dijelom je živio u Cresu, a najvećim djelom u svom rodnom Pagu. U Pagu je započeo gradnju biskupskog dvora, po navodima Emila Hilje, radovi na biskupskoj palači započeli su 1457. godine, a prekinuti 1471. godine radi Palčićeve smrti. To nas navodi da je pripremao svoj grad za biskupiju. Još za života dao je izraditi nadgrobnu ploču sa svojim likom i biskupskom ornatom.
Obzirom da nije mnogo boravio u Osoru, biskupijom je upravljao preko predstojnika osorskog kaptola Giacoma Piacena.
1465. godine spominje se da je biskup Palčić poklonio ocu Matheu iz Zadra, franjevcu trećeredcu stari napušteni i ruševni samostan na Bijaru zajedno sa starom crkvom sv.Marije. Donacija je ovjerena 1468. godine kod conte-capitana Nicoloa Raimonda u Cresu, a papa Pavao II. potvrđuje donaciju kratkom pismenom uputom 1469. godine, a za provedbu iste zadužuje predstojnika osorskog kaptola i generalnog vikara Giacoma.
Bianchi u svojim zapisima navodi da je biskup Palčić preminuo u Rimu 5. ožujka 1471. i da je sahranjen u crkvi s. Maria Maggiore premda je sebi sagradio grobnicu u svom rodnom Pagu.
Još jedan paški sin koji je malo znan i malo štovan.

25.02.2014. u 15:11 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 19.02.2014.

PAG ZA SVIH





Retko pojden do Grada, ali i kada pojden meni se ne more dogodit da ne trefin koga god, pa ajmo popit kafu, pa umisto pol ure, izgubin dvi ure od vrimene. Da mi je mat ovde u Riku, odma bi mi rekla da se namene ne more oslonit, jer da san isti kako i otac. Mate molim te odi kupit to i to, i dojdi odma nazad doma, pa ćeš lako posli poć na čakule. Ma je, racunaj da ga dvi ure od leroja neće bit doma.
Naleti san na jednoga prijateja ki ni Pažanin, ali prati moj blog i cudi se. Razgovor smo poceli ovako:
- Slušaj, nisam imao pojma da pišeš na blogu.
- Puno njih to nema pojma.
- Pa zašto se ne hvališ?!
- Čime da se hvalim, sa svojim blogom?! Barem me Ti znaš da nisam od onih, koji bi se hvalio. Nego reci mi kako si Ti došao do mojeg bloga?
- Sasvim slučajno. Ulupam u Googl pojam i otvori mi se Tvoj blog. Najprije nisam mogao biti siguran da si to ti, pa kako sam se dalje upuštao u čitanje, shvatim da ipak to ti pišeš. Fenomenalno.
- Što je to fenomenalno na mom blogu?
- Daj, ne kakaj, ne pravi se sada pametan. Toliko sam stvari doznao o tvom Pagu i proširio svoja znanja o mnogim stvarima.
- Što te to konkretno interesiralo da si naišao na moj blog?
- Znaš, da je moj posao vezan za hrvatski jezik, tražio sam tekstove o Bartolu Kašiću i naletim na tvoj blog, koji mi je onda dao nova znanja o tvom sugrađaninu. Moram ti također priznati, da je i tekst Slobodana Prospera-Novaka kojeg si priložio i koji ti je bio orjentir za tekst, također odličan. Vidiš to me dovelo do tvojeg bloga. Sada ću ti kazati da ustraješ dovest onih 100 Pažana do kraja.
- Vidiš, konačno nešto dobro i od mene.
- Daj, Branimire znam koliko voliš svoj Pag. Svaki puta kada se sretnemo samo govorimo o tvojem Pagu, kao da ne postoji neko drugo mjesto na ovom svijetu. Pa vidiš i sada samo pričamo o Pagu.
- Nisam Te pitao, kako Tvoja obitelj?
- Šta da Ti kažem?, žena radi i to ti je isto u ova današnja vremena lutrija, klinci su u školu, jedan trenira plivanje.
- Drago mi je da smo se sreli i da me pratiš kroz blog.
- Samo Ti piši dalje i ne brni za ostalo. Vidim da si ti već prekaljani bloger.
Tako smo se nas dva pozdravili i svaki daje za svojin poslen. Gren Korzon da ca prije stignem do parkinga, jer mi već pomalo skuruje vrime, kad evo Ti novog prijateja.

- Šta je stručnjak, gdje si?
- Čekam Tebe, samo si mi Ti nedostajao.
- Već par dana mislim na Tebe, jer mi nisi ništa odgovorio kada sam ti poslao SMS da pogledaš WEB stranicu mojeg kluba. Htio sam čuti što Ti kažeš na sve, s' obzirom da znam koliko si ti unutra, po pitanju tog kompjutera.
- Nisam Ti htio preko telefona, prenositi svoje utiske, nego kada se nađemo na analizi.
- Znači, analiza ide dalje.
- Svakako da ide dalje, samo se trebamo organizirati.
- Znači, žuriš, nisi za kavu?
- Ni pod razno.
- Slušaj, možda sa Arsenom idem na Pag, pa ti se javim:
- Svakako to sam Ti već sto puta kazao i da odeš do moje mame. Zadnji te puta čekala, a Ti si šetao po Pagu, upoznavao si se sa kulturnim znamenitostima mojeg rodnog grada, umjesto da si otišao na marendu, a ona te čekala.
- Samo Ti cimaj, stručnjak.
- Samo Ti budi gladan, talentu.
Ne more proć da pojden do grada, a da ne govorin o Pagu ili da nekoga ne trefin a da ni na neki način vezan za Pag. Ki me je prati kroz portal "Baš nas briga" i čita tekstove o Pagu, moga bi lako pogodit da je ovaj drugi taj sa kin san se stalno kara za Pag. To je del moje misije u ovome gradu. Pag za svih i sva vremena.

19.02.2014. u 11:21 • 0 KomentaraPrint#

petak, 14.02.2014.

90. ROĐENDAN GRADSKE GLAZBE PAG





Gradska glazba Paga najstarija je udruga na otoku Pagu. Njena duga i bogata prošlost seže od 1923. godine kada je grupa glazbenih entuzijasta, potpomognuti od paških malih obrtnika i poduzetnika prikupili sredstva za kupnju prvih instrumenata i pod vodstvom njihovog prvog kapelnika – Gugliamina Polzinettia, paškog zeta, krenuli s ozbiljnim radom i vježbanjem.
Na Badnjak 24.12.1924. imaju svoj prvi službeni nastup na današnjem Trgu kralja Petra Krešimira IV u Pagu (tom prigodom nastala je i priložena fotografija).


Gradska glazba Pag pod istim imenom radi neprekidno, osim nekoliko godina II svjetskog rata, do današnjih dana, prezentirajući svojim sugrađanima, ali i publici izvan Paga plodove svojeg rada: s koncertnim programima, s budnicama ili večernjicama prigodom svih većih državnih, vjerskih i gradskih blagdana, te na nezaobilaznom Paškom zimskom i ljetnom karnevalu.

Nakon Polzinettija 1926. godine Gradsku glazbu preuzima prof. Šime Dešpalj skladatelj i glazbeni pedagog koji dolazi iz Zadra, i sljedeće 1927. godine sklada "Paško kolo" koji je do dana današnjeg ostao trajan znamen paškog karnevala.

(prof.Šime Dešpalj sa djecom Majom, Pavlom i Valterom)

Bez Gradske glazbe nema "Paškog kola" na pijaci, a time onda nema ni najvažnijeg karnevalskog elementa po kojem se Grad Pag razlikuje po karnevalu od drugih primorskih gradova.

Tijekom 90. godina postojanja, voditelji Gradske glazbe bili su uglavnom lokalni učitelji. Među inima treba spomenuti: Jakova Meštrovića, Antu Meštrovića, Ivu Pogorelića st., Juru Sabalića, Juru Maržića, a u više navrata i kraćim razdobljima pomagali su i drugi Pažani, među ostalima i vrstan glazbenik Jerolim Bistričić – Dade.

Treba napomenuti kako su mnogi članovi istih obitelji od osnutka glazbe pa do današnjih dana uvijek imala nekog svojeg "predstavnika" u glazbi, pa treba spomenuti Juru Tičića – Dodu čija su tri sina: Vladimir, Mate i Ante, te na kraju i unuk Tonći bili članovi Gradske glazbe. Sudbina je htjela da je barba Jure preminuo svirajući tijekom jednog nastupa Gradske glazbe na pijaci.


Danas Gradsku glazbu vodi gospodin Branko Barbir. Orkestar broji oko 30-tak članova. Po izvješćima Skupštine orkestar se svake godine nadopunjuje novim članovima koji tako stiču izobrazbu sviranja puhačkih instrumenata.
Svake godine paški puhači održe nekoliko desetaka koncerata, posebice tijekom ljetne sezone kada su uistinu neizostavni dio kulturne i zabavne ponude grada Paga.

Gradska limena glazba dio je paške kulturne tradicije koje se nitko ne želi odreći. Točno 90. godina duge povijesti Gradska glazba Pag tako dobiva svoje novo poglavlje.
Ovim putem svim članovima Gradske glazbe Pag, čestitam na njihovom velikom jubileju.

14.02.2014. u 21:49 • 0 KomentaraPrint#

subota, 01.02.2014.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.4.




Fotografiramo kako bismo se mogli nečega sjetiti i olakšali zaborav. Dokazano je da ljudi koriste foto-aparate gotovo i nerazmišljajući, kako su uhvatili neki trenutak zaboravljajući pri tome što se u tom trenu događa pred njima. Tek nakon nekog vremena kada uradak ponovno izlože svjetlu dana, nailaze na mnoge detalje koje tada nisu uočavali.
Tako se i na ovim mojim uradcima mogu vidjeti detalji koji su otišli u zaborav, kao i ljudi na ovim fotografijama.
Tko se još sjeća Miljenka kojeg smo u Pag još zvali katabuđa, a taj dragi čovjek svojom neposrednošću nije to ničim zaslužio. Pag nebi bio Pag, bez svojih "šulaca".







01.02.2014. u 17:48 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< veljača, 2014 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28    

Kolovoz 2017 (2)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (8)
Rujan 2013 (3)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN
12.RUIĆ MARKO LAURO
13.FABIJANIĆ DONAT
14.MEŠTROVIĆ ŠIME

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se