ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 21.08.2017.

101 PAŽANIN - 15.BULJETA STJEPAN – (Pag, 19. svibnja 1824. – Pag, 1. veljače 1904.)





U mjesecu cvijeća i Marijinom mjesecu u Gradu Pagu je 19. svibnja 1824. rođen Stjepan Buljeta. Najveća gradska ulica «Vela ulica» u kojoj je obitavao u svojem djetinjstvu u rodnoj kući otvarala mu je životne vidike.


Kao dijete paškog posjednika stekao je uvjete da njegov život bude usmjeren prema školi i svećeničkom pozivu. Pučku školu pohađao je u rodnom Gradu, dok je klasičnu gimnaziju i studij filozofije završio u Zadru na državnoj filozofskoj školi.

Studij teologije apsolvirao je na Centralnoj bogosloviji u Zadru. Za svećenika je zaređen 10. listopada 1847. godine.
Paški Kaptol u crkvenoj hijerarhiji zadarske nadbiskupije zauzima visoko mjesto, tako je Stjepan Buljeta na prvu dušobrižničku službu kapelana i koralnog vikara upućen u svoj rodni Grad pri kolegijalnoj crkvi.

Zajedno sa tom službom pridodana mu je i služba dušobrižnika u Gorici, gdje će biti i župnik (1851. – 1863.).
Godine 1853. postaje vjeroučitelj na muškoj osnovnoj školi, a 1858. godine je i vjeroučitelj na ženskoj školi kod koludrica Benediktinki u Pagu.

U službenom popisu zadarske nadbiskupije 1856. ubilježen je kao koralni vikar i ceremonijar zborne crkve u Pagu. Godine 1860. obnaša i službu korizmenog propovjednika. Sve nas ovo upućuje da je knjiga Stjepanu bila neizbježna družica, jer bez dodatnog znanja ne bi mogao obnašati sve ove dužnosti. Iz svega je vidljivo da je svećenik Buljeta posebnu pozornost usmjeravao prema ceremoniji službe te gajio crkveno pjevanje. Zabilježeno je da je svećenik Buljeta u vršenje svoje službe bio potpuno predan i veoma strog. Stoga je u svećenićkim krugovima, kao i među pukom slovio kao čestit i pobožan svećenik odan crkvi i njenom nauku.

Zato je i njegov svjetovni život dostojan svake pohvale. Njegov politički život bio je vezan uz hrvatsku narodnu stranku u kojoj je još za mladosti bio u prvim redovima. Godine 1848. potpisnik je proglasa «Slavenske lipe» u Zadru. Slavenska lipa je društvo koje je okupljalo istaknute predstavnike hrvatskog narodnog preporoda. Kao takav je i materijalno potpomagao gotovo sva hrvatska društva i ustanove.
1884. godine pomagao je i općinske izbore u Gradu Pagu sa borbom da općina dobije svoj hrvatski znamen. Stoga je biskupu Josipu Jurju Strossmayeru u ime paških Hrvata odaslao brzojav prigodom njegovog imendana, na kojem mu je biskup Strossmayer odgovorio javno preko Narodnog lista. Sve značajnije hrvatske obljetnice obilježio je misnim slavljem u koludraškoj crkvi, koje su registrirali razni listovi u Zadru.
Grad Pag je vapio za kulturnim identitetom, stoga je Stjepan Buljeta dao svoj pun obol pri osnivanju prve hrvatske čitaonice pod nazivom «Hrvatska sloga» 1873. godine. Pažani su očito bili željni znanja pa su i paški pravaši osnovali svoju čitaonicu 1896. godine. Kao svoj doprinos za potrebe nove čitaonice nabavio je veliki zidni sat, dok se njegov foto portret nalazio na zidu čitaonice. Božja providnost je htjela da se 119. godina kasnije, 14. veljače 2015. a 111. godina nakon njegove smrti, preko puta njegove rodne kuće ponovno otvori obnovljena čitaonica.

Epidemija kolere koja je vladala od 1852. do 1855. nije svećenika Buljetu ostavila ravnodušnog. Kao revni sin crkve brinuo se za oboljele osiguravajući im cjelokupnu skrb. Poradi toga pohvaljen je od ordinarijata paške preture (upravno-političko tijelo) i Namjesništva u Zadru.
1. rujna 1868. godine imenovan je paškim kanonikom. Time je stekao pravo vršiti svečano bogoslužje te dnevno obavljati službu u koru moleći kanonske časove. Za vrijeme kanonikata bio je predstojnik Javne dobrotvornosti i član mjesnog Školskog vijeća.

Od 1868. godine pa sve do svoje smrti stalni je kapelan koludrica sv. Margarite. Bio je njihov stalni ispovjedanik.
Stjepan Buljeta paški kanonik umro je 1. veljače 1904. godine u Pagu i pokopan u obiteljskoj grobnici na gradskom groblju. Njegovu smrt zabilježila su sva hrvatska glasila u Dalmaciji. Od njih treba izdvojiti nekrolog objavljen u «Hrvatskoj kruni» koja se biranim riječima oprostila od nestora paške crkve i prvaka hrvatske misli u Pagu.

21.08.2017. u 22:54 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 17.08.2017.

ZDRAVO ZVIZDO MORA !





Najomiljeniji marijanski pučki blagdan je: Marijino uznesenje na nebo - Vela Gospe. Paška užanca je zavitovat se i zazvat pomoć Majke Božje od Staroga grada. Po najvećoj toplini stepenicama prema svetištu Pažani i svi ljudi dobre volje koji traže zagovor kod Majke Božje, kleknut ispred kipa, otvoriti dušu i pomoliti se. Stari Pažani su znali kazati: na verh triba doć sa sercen punim miloserja i molitvon na ustima. Onda će nas Majka Božja boje cut i oprostit nan grihi radi kih smo se njoj i zavećali.



Po izlazu kipa iz svojeg svetišta, vjernički puk formira procesiju, sa crkvenim zborom koji uz našu marijansku pjesmu: "Zdravo zvizdo mora", povede puk prema odredištu, prema Gradu Pagu. Tu su uvijek prisutni članovi DVD-a Pag, djevojke u narodnim nošnjama, te predstavnici ostalih župa na otoku sa svojim barjacima.




Procesiju su uveličali i visoki gosti: domaći župan Božidar Longin, ličko-senjski župan Darko Milinović i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, uz domaće vodstvo, od gradonačelnika Ante Fabijanića i njegovog zamjenika Davorina Fabijanića te predsjednika Gradskog vijeća, Domagoja Vičevića.



Procesiju i misno slavlje predvodio je nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić. Homilija nadbiskupa Puljića bila je nadahnuta majkom i njenim značenjem u obitelji te o ulozi žene u društvu.


U tumačenju Marijina nebeskog uznesenja svoje dokaze je, po uzoru na postupak proglašenja Marijina bezgrešnog začeća, učvrstio na vjerovanju vjernika štovanju Marijina uznesenja u Crkvi, te na izjavama crkvenog učiteljstva. Na ta razmišljanja ga je naveo paški puk prigodom ulaska u crkvu, molitvom krunice, pa se slobodno do Male Gospe ova crkva može proglasiti Marijinim prošteništem, naveo je u svojoj homiliji, nadbiskup Puljić.

Crkveni pjevački zbor još jednom je uveličao ovo misno slavlje sa izvrsnim pjevanjem, što je i sam nadbiskup u svom pozdravu naglasio.

Na kraju misnog slavlja domaći župnik Gašpar Dodić naglasio je da su Pažani i njihovi gosti još jednom pokazali kako se štuje Majka Božja od Staroga grada, bilo ovom velebnom procesijom, misnim slavljem i načinom kako je zborna crkva dočekala svoju nebesku majku.




Za trajnu uspomenu župnik Gašpar Dodić, darovao je nadbiskupa Puljića jednom slikom koja ga treba podsjećati na ovaj današnji dan.

Svjetovno slavlje, nastavilo se pučkom zabavom na središnjem gradskom trgu, popularnoj "pijaci".


17.08.2017. u 20:57 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 09.08.2017.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.46.





Nekada Zagrebačka ulica, danas kralja Stjepana Držislava. Nekada žila kucavica u kojoj su mnogi kamioni opskrbljavali market Brodokomerca ili popularna "Nama", danas ulica puna butika sa sve mogućom ponudom prilagođenoj turistima.
Gdje je nestao onaj duh ulice u kojoj su se dešavale razne predstave, sa njenim stanovnicima u glavnoj ulozi, teta Miletovica, Zecika, Škufova konoba. Život je bio sadržajan i unutra i vani. Sada samo vidimo mnoge prolaznike koji traže komadić svoje uspomene. Nitko više nije sretan. Niti teta Mare koja na kantun prodaje svoje čipke. Koliko se Pažana još sjeća ulica u kojima se željelo biti što dulje. Malo.




09.08.2017. u 22:56 • 0 KomentaraPrint#

petak, 04.08.2017.

MAŠKARE, CA MOGU MAŠKARE !





I kolo, i nošnja i paška glazba, sve versti maškar, sve je to bila slika ka je na 58. paški litnji karneval vladala gradon i kada je kraljica karnevala preuzela vlast u gradu od aktualnog gradonačelnika makar na dva dana, ili kako je Branko reka: u Novaju je bilo nakon Daba-Dabo, u Pag je ovi dva dana nakon Fabijanića-Fabijanić.



Sve tada pomunješa, i staro i mlado, i furešti zajedno snamin, ruku pod ruku, vaćaju se u kolo, muž i žena, mladić i divojka, mladi i dica, a na verh pijace naši pivači sa pismom: "Sve maleno pomalenooo…"



Za Pažane je tradicionalna povorka, ka se u ovom obliku održava već više od dva desetljeća, a litnji karneval već 58. godišć, za koga moremo sa sigurnošću govorit da je najstariji na Jadranu, središnji je mašakarani događaj lita, pa smo vidili da su se Pažani potrudili kao domaćini da ca boje docekaju i ugoste svih onih ki će fatapošta doć u Pag, samo radi karnevala.

Paški je litnji karneval, gradski karneval za koga će mnogi Pažani i oni okolo Paga govorit da mu nima ravnog na celon Jadranu od svih litnjih karnevalov, i da je boji od zimskog karnevala. U tom se karnevalu stopiju sve kulture voga svita, i svi oni ki ni neznaju kolat, vaćaju se u kolo kako bi pokazali svoju privrženost toj slobodi. Ki je to šušur po gradu. Svaki škerac je tada oprošćen.

Meni je najviše bilo drago, ca san vidi puno starijeg svita ko je došlo dat podršku, pa makar i seduć na siciju. Prije se špijalo po kantunima, sada se javno pokazuje na sicju.


"Marko" je drugi dan skuri, lipo je bilo vidit da su sa pokojnjakom kako je reka Dušan, po njegovoj žeji otkolali zadnje kolo.

Svi mogući biskupi, popi, i mnogobrojna sve prisutna fameja, ka se naplakala i narikala na svas glas, kako bi svi culi ki je to bi covik od šesta.


Kada smo Velon ulicom u tužnoj povorki hodili prema mostu, di se Marka uvik kremira, reka san don. Dariu da samo cinguli faliju na kavši. Dario mi je odgovori: a zna u Pag više ki ca su cinguli?

I za kraj ono veličanstveno kolo od pijace do rive i nazad, je jedna novost svih onih ki su učestvovali u ovom velikom događaju, ne samo za Pag. Da ne zaboravim, nebi ovo svit vidi da nima moga brata Valtera.

Vesni iz turističke zajednice san reka, da san ja Predsjednik da bi proglasi "godinu karnevala" i da nebi tribovalo strahovat za natalitet. Vesna je umrla od smiha.
I za kraj "Novi Horizonti" na bini, na kojoj su pred 39. godina svirali zadnji dan karnevala, Dušan je ustvrdi da zajedno imamo 236. godišć. I nas ceka sicja.



Tirara ra ra bomba, lipi paški karnevalu
i uz pismu sve to tvoje,
karnevale dobro moje.

04.08.2017. u 17:31 • 0 KomentaraPrint#

petak, 28.07.2017.

PERUŽINKE U PAŠKOM ATRIJU KNEŽEVA DVORA





Sinoć je ženska klapa «Peružini» svojim nastupom u atriju Kneževa dvora u Pagu počastila sve svoje vjerne pratitelje i poklonike klapske pjesme koncertom pod nazivom «Portret duše» nakon velikog rezultata na nedavno održanom festivalu klapa u Omišu. Bez obzira na športska događanja, atrij Kneževa dvora je bio popunjen do posljednjeg mjesta.


Ovom večeri i programom u dva dijela koji su nam pripremile članice klape «Peružini», kao inkubator kulture u staroj gradskoj jezgri, potvrdilo je činjenicu važnosti i kvaliteti klapske pjesme, koja na sentimentalan način već više od dvadeset godina veže simpatizere spomenute klape.

«Portret duše» je slika na zahtjev, u kojoj imamo veze sa svojim najčišćim djelom duše. Svojim povratkom na bis članice klape «Peružini» dokazale su nam da ta slika može biti tretirana kao žrtvenik, ona koja ima svoju vezu sa Bogom, sa njegovom Majkom, ili čak sa tišinom, mirom i udobnosti vremena kojeg smo odvojili za «napuniti» se tom duševnom snagom nakon tjelesnog ili mentalnog umora.
U pauzi prvog dijela programa obradovao je nastup brata i sestre Dobrijević, čija je majka Sanja članica klape. Njihovim nadahnutim nastupom Pag ne treba brinuti za glazbenom mladošću.

Publika je u dva navrata vratila članice klape na bis uz dugotrajan aplauz. Aplauz je najveća nagrada izvođačima, a klapa «Peružini» sinoć ga je imala u izobilju.

Na kraju koncerta drago mi je da me došla pozdraviti članica klape Dragica Fabijanić i zahvaliti na postu nakon nastupa u Omišu. Kazala mi je da je izvijestila i ostale članice klape da pročitaju post. Nisu se mogle sjetiti, ali ih je Dragica upozorila da sam ih još u Senju 2011. g. pomno pratio i zabilježio njihov nastup.

I ova će večer ostati zabilježena i trajno sačuvana u portretu duše.

28.07.2017. u 14:54 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 25.07.2017.

ANTONELA BRAČANOV – KRALJICA JADRANA





Da novinar Slobodne Dalmacije Goran Novotny u svojoj reportaži predstavljajući novoizabranu Kraljicu Jadrana Antonelu Bračanov nije napisao da njeni korijeni sežu čak do Paga, ovoga posta zasigurno ne bi nikada bilo.


Kada je Antonela i dio obitelji, onda imaš još veći osjećaj za ponos i pisanje.
Novinar Novotny zapisao je: «Što se dogodi kad jednoj curi u gene usadite malo Šibenika, bokun Kaprija, mrvicu Primoštena i djelić Jezera? Odgovor je jednostavan: dobijete novu Kraljicu Jadrana! Još jednu privlačnu djevojku u impozantnom nizu šibenskih ljepotica i misica. Nova Kraljica Jadrana, 18-godišnja Antonela Bračanov izgleda kao da je pozirala pjesniku Jakši Fiamengu dok je pisao «Nadalinu». Sva puca od lipote, a jema je ča i vidit! Vjerojatno se i zbog toga spomenuti gradovi, mjesta i otoci «kontreštavaju» oko toga čija je zapravo Antonela.
Zbrku samo potencira podatak da kraljica Jadrana živi u Vodicama, a da je obiteljsko stablo seže do Paga.»


Pa kakve to veze Antonela ima sa Pagom? Idem redom. Njena pranana (šib. pra baba, pra nona) je Paškinja, Beneta rođ. Redić-Žgorika udata Jurišić u Šibeniku za Antonelinog pra djeda.
Tim slijedom Antonelin djed (dida) Vice i moj otac Mate su djeca dviju sestara Redić, u Pagu znane kao Žgorike. Na posljednjem ispraćaju mojeg oca na paškom groblju, mnogi su me pitali za dvije žene koje su došle nepoznate i koje smo postavili pored sebe. Pažani danas slabo znaju da prvi rod mojeg oca živi u Šibeniku.


Moji dragi rođaci Joško, Branka i Anita održavaju veze sa obitelji i to nas čini ponosnima. Posebno veseli da se njih troje ne odriču svojih paških korijena. Podršku koju sam imao od barba Vice i tete Marije prilikom mojeg dolaska i življenja u Šibeniku je neprocjenjiva. Prvih pola godine sam živio u stanu kod tete Marijine mame u strogom centru Šibenika, u ulici koja se zove kao i ona zadarska, «Kalelarga». Vice je bio posebno ponosan kada sam radio sa košarkašima «Šibenke». Bio je prijatelj sa ocem mojeg igrača Roberta Jablana, te kolega i prijatelj od Šime Šupe koji je bio vlasnik tada najboljeg šibenskog restorana «Uzorita». Šime je bio sponzor kluba, onaj koji je svesrdno pomagao i koji se žrtvovao da Dražen ostane u Šibeniku nudeći svoj novac. Česta košarkaška okupljanje u «Uzoriti» bili su trenuci kada sam se susretao sa barba Vicom. Na njegovom posljednjem ispračaju na gradskom groblju «Kvanj» u Šibeniku prišao mi je Šime i pitao me da kako to da sam ja došao na sprovod. Kada sam mu objasnio da je Vice prvi rod mojeg oca ostao je bez riječi. Odgovorio je: nisam to znao, ja sam mislio da ga Ti znaš preko sporta.


Životne priče odvode nas na sve strane svijeta. Sestra mojeg oca živi u New Yorku, Vicine sestre, Ankica je živjela u Splitu, Biserka u Dubrovniku. Kada god je imao prigodu moj otac je posjećivao svoje rođakinje, posebno Biserku u Dubrovniku. Tamo je služio vojsku i često dolazio sa brodom navigavajući.

(fotografirano za ovoljetnu posjetu tete Marije Pagu-slijeva na desno: Mateo Maričević, Marija Maričević-Badurina (kći Marije Žgorike), Christie Stevkovski (unuka), Nino Badurina, Oriana Badurina-Stevkovski (kći)).

Finalno takmičenje za Kraljicu Jadrana održano je na otoku Rabu 7. srpnja, na terasi hotela International i u lounge baru Escape.


Tvrdnja novinara Novotnya kako Antonelini korijeni sežu do Paga, sada su bolje pojašnjeni za čitatelje ovog bloga.

25.07.2017. u 19:55 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 23.07.2017.

PERUŽINKE PRIDOBILE OMIŠ





Upustiti se u pisanje o klapskom pjevanju «a capella» bilo bi ravno onoj dalmatinskoj: «upasti u kašetu brokava». Napisati osvrt na nastup ženske klape «Peružini» na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, je moja blogerska obveza.
Pomno sam pratio preko službene stranice Festivala dalmatinskih klapa u Omišu koji se ove godine održava po 51. puta, nastup ženske klape «Peružini» iz Paga. Kroz tri izborne večeri, deset ženskih i muških klapa osiguralo je nastup u finale Festivala koji se održavao tijekom ovog vikenda.


Neposredno pred odlazak na ovaj najvažniji Festival klapa u Hrvata, žensku klapu «Peružini» u živo sam poslušao na 17. Smotri klapa otoka Paga i gostiju na Trgu Petra Krešimira IV 5. srpnja ove godine. Po okončanju smotre neposredno još dok su dojmovi bili svježi, razmjenio sam mišljenje sa Antom Kurilićem-Vijolom, koji ima iskustva pjevanja u klapi, da mi prenese svoje utiske. Obojica smo se složili da su «Peružinke» sa strane ženskih klapa i muška klapa «Munita» iz Zadra na nas ostavila najsnažniji dojam. Obojica smo ustvrdili da bi «Peružinke» ovakvom izvedbom mogle doći daleko na Festivalu klapa u Omišu.

Nismo se prevarili, potvrdili smo naše osjećaje za pjesmom, plasmanom «Peružinki» u završnu večer ženskih klapa u Omišu.

U samim počecima Festivala na pojavu ženskih klapa gledalo se kroz kuriozitet i sa simpatijama.
51. izdanje Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, njenu završnu večer ženskih klapa prvi puta u njegovoj povijesti izravno je prenosila HRT-e.
Za mene je to značilo ne maknuti se od televizijskog prijemnika i poslušati Festivalsku večer u kojoj mogu uživati u izvedbi deset najboljih ženskih klapa u Hrvatskoj. Htio sam vidjeti koje su mogućnosti klape «Peružini» u toj takmičarskoj večeri. Jednako tako, moje sportsko iskustvo mi je govorilo da u sustavu takmičenje ne pobjeđuju uvijek najbolji. Mogao bih ustvrditi da je tako bilo i u ovoj takmičarskoj večeri, a pokušati ću dokazati i zašto.
Paška ženska klapa «Peružini» imala je čast slijedom njihovog plasmana da otvori Festivalsku večer i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti pokaže sve svoje pjevačko umijeće.

Ženska klapa «Peružini» plasirala se u završnoj večeri sa 25,2 boda, gdje su pored šest klapa koje su se plasirale ispred njih zaostajale 0,3 boda. To je bio znak da će borba biti grčevita i da će nijanse odlučivati o konačnom plasmanu.
Sutradan po okončanju Festivalske večeri očekivao sam službenu objavu rezultata i tek tada sam dobio potvrdu tvrdnje da ne pobjeđuju uvijek najbolji i da krilatica: »važno je učestvovati» u ženskoj Festivalskoj večeri nema utemeljenja.
Poredak na osnovu stručnog ocjenjivačkog povjerenstva kojeg su sačinjavali: Mirko Barišić, Mojmir Čačija, Mićo Friganović, prof. Rajmir Kraljević, dr. Marko Rogošić, dr. Ivana Tomić-Ferić i prof. Velebit Veršić odlučili je da su pobjednice Festivala klapa «Orca» iz Splita.
Poredak je izgledao:
1.Klapa «Orca» - Split 47 bodova
2.Klapa «Teranke» - Pula 47
3.Klapa «Ankora» - Podstrana 46,1
4.Klapa «Čakulone» - Zagreb 45,6
5.Klapa «Oršulice» - Vodice 44,4
6.Klapa «Kurjože» - Podstrana 43,2
7.Klapa «Karmel» - Turanj 43
8.Klapa «PERUŽINI» - Pag 42,4
9.Klapa «Ventula» - Split 42,2
10.Klapa «Salona» - Solin 41,6
Sedam članova stručnog povjerenstva glasuje sa ocjenama od 1-10 sa time da se prilikom zbroja križaju najveća i najmanja ocjena.

Pobjednik Festivala je uvijek ona klapa koju svojim glasovima odabere publika na Omiškom Trgu Sv. Mihovila. Struka uvijek može obrazlagati zašto je netko dao takvu ocjenu klapi kakvu je dao. Međutim istančano uho publike uvijek u konačnici pokaže onoga tko je uistinu zaslužio njihovo povjerenje.
Stručni ocjenjivački sud žensku klapu «Peružini» postavio je na osmo mjesto, što ni same «Peružinke» nisu mogle niti sanjati. Evo kako je to odradila publika.
1.Klapa «Ankora» - Podstrana 69 bodova
2.Klapa «Orca» - Split 53
3.Klapa «Oršulice» - Vodice 46
4.Klapa «Karmel» - Turanj 40
5.Klapa «Teranke» - Pula 36
6.Klapa «Kurjože» - Podstrana 34
7.Klapa «PERUŽINI» - Pag 28
8.Klapa «Čakulone» - Zagreb 26
9.Klapa «Ventula» - Split 25
10.Klapa «Salona» - Solin 11

Publika je pomakla žensku klapu «Peružini» u odnosu na stručni ocjenjivački suda za jedno mjesto više.
Ženska klapa «Peružini» ušla je u prvu ligu ženskog klapskog pjevanja. Po svemu učinjenom u svojoj dvadesetogodišnjem postojanju to mjesto su i više nego zaslužile. Njima će ovo sigurno biti veliki poticaj za daljnjim radom. Samostalno sigurno neće moći. Grad Pag je taj koji svesrdno mora stajati iza njih. Demagoške priče sa pijace neće donijeti nikakvu korist niti klapi,a niti Gradu Pagu u konačnici.

Grad nije našao potrebu niti na svojim službenim stranicama objaviti ovaj veliki rezultat. Toliko o tome koliko je vodećim ljudima u Gradu Pagu stalo do kulture i kulturnih djelatnosti a volimo se kititi svojom povješću. Ili možda ja ne razumijem što je to kultura ili kultura na paški način.
Drage članice klape «Peružini» od srca Vam čestitam na Vašim pregnućima i uspjesima. Ovo je moj četvrti post na blogu kojeg sam posvetio Vama i Vašoj nesebičnoj ljubavi prema klapskoj pjesmi.



23.07.2017. u 15:54 • 0 KomentaraPrint#

petak, 21.07.2017.

DA SE NE ZABORAVI - ANGURJA





Di su oni dani kada se na pijacu preko puta kuće od Marcovki prodavale angurje. Danju i noćon judi su bili spremni ponudit svoje angurje. Spali su ispod banka i cuvali angurje. Svejedno smo ih znali prevarit. Di je danaska pijaca u Pag? Danas su tamo pusti kafići. To su bila mista pregovora a ne ispijanja pustih pića. Vi se odlucite ca je bilo boje.


I tako dok bi jedan sa njima pregovara oko cijene angurje i nogamin riva angurju, drugi je u popovu ulicu ceka da se angurja dotace da gazda ni bi ni svijestan kako je osta bez angurje.

Bila su to lipa vremena, puna smiha. Peca Šanković je bi glavni pregovarač, ja bi ceka angurju i na kraj bi još pasali pored njih sa ton iston angurjon. Kako je kuća od tete imala gušternu, angurju bismo stavili u mrižu i pustili je da se hladi u hladnu izvorsku vodu. Ni jedan frižider na svitu ni moga tako ohladit i osvježit angurju.

Angurja, književno lubenica (lat. Citrullus lanatus) pripada porodici bundeva, jednogodišnja je biljka raširena općenito u teplijim krajevima. Zato su naši Ravni kotari raj za angurje, samo da je vode, jer angurja oće puno vode.
Danaska ćeš na pijacu ili po trgovačkin centrima nać angurje iz Grčke, Italje, iz Metkovića pa čak san vidi iz Slavonije, ali angurje iz Benkovca, Sopota, Nadina više ne moreš nać, baren ne u Pag. Judi su znali po mirisu prepoznat pravu angurju ili tuć po njoj, pa kako bi odzvanjala tako je davala šinjal dali je dobra, neki su je znali i pretisnut na kraji, ako je pucala i to je značilo da je dobra. Ovi pervi ki san spomenu su van znali otvorit barkunić na angurju da vidiš ako je i koliko zrela angurja. Dali bi ti kušat i reć: - «slatka je kao šećer,prava domaća».

Angurja je krajica voća za litnje vrime. Ništa covika ne može osvježit kako lipo rashlajena angurja. Sve moguće delicije se spravjaju od angurje u litnjim vrimenima.
Pijaca je bila naš svit. Ne volim ovi suvremeni marketi sa voćen koda ga je ki nacrta, više mi je drag onaj šušur stare pijace, pogotovo pod vedrin litnjin nebon.



21.07.2017. u 14:30 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< kolovoz, 2017  
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Kolovoz 2017 (4)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (8)
Rujan 2013 (3)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN
12.RUIĆ MARKO LAURO
13.FABIJANIĆ DONAT
14.MEŠTROVIĆ ŠIME
15.BULJETA STJEPAN

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se