ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 16.01.2017.

50. OBLJETNICA PROGRAMA PUČKE I PREDAJNE KULTURE HRT-a




HRT je jučer obilježio 50. obljetnicu proizvodnje programa"Pučke i predajne kulture" čiji začetnik je bio glazbenik Božo Potočnik. Rezultat dosadašnjeg rada je četrdesetak međunarodnih i domaćih filmskih nagrada i priznanja.
Današnji urednici emisije Ljiljana Šišmanović i Aleksej Gotthard Pavlovsky doveli su u goste mnoge suradnike kako one bivše, tako i današnje koji su svojim sjećanjima približili na koji se način stvarao taj program.


Ono što je bitno za ovu stranicu je uređenje studia. Cijelim interijerom dominirala je paška čipka. Ova emisija je dosta svojeg prostora podala Gradu Pagu i njegovoj kulturi, kako od stvaranja paške čipke, tradicionalni pučki napjevi i svakako paški karneval sa pučkom dramom "Robinja".

Vjerujem da se u arhivu ove redakcije mogu pronaći mnoga vrijedna djela koje svjedoče o paškoj prošlosti i kulturi.

Svi oni Pažani koji su pogledali ovu emisiju mogli su biti ponosni sa više aspekata, kako od uređenja studia, do prikaza nekoliko inserata o paškoj čipki. Pag je jučer bio sve prisutan u toj velikoj obljetnici HRT-a.

16.01.2017. u 21:10 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 10.01.2017.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.39.





- Mate di greš? – znala je priupitati moja mater oca kada se spremao za izlazak iz kuće.
- Gren do suda, tamo su mi prijatelji penzioneri pa ću malo bit sa njima u društvo, - odgovorio bi moj otac.
U nedostatku sadržaja za penzionere bilo je to popularno okupljalište paških penzionerov, gdje su mogli razmjenjivati svoje čakule, ujedno pogledati i pročitati novosti na oglasnoj ploči suda, jer sudske presude su za Pag uvijek bile izrazito važne. Stabla su učinila svoje i izmjenile vizuru tog mjesta, premda se penzioneri i dalje tu sastaju istim povodom, družiti se u čakuli.




10.01.2017. u 21:46 • 0 KomentaraPrint#

subota, 07.01.2017.

PAŠKE ZIME





Niti jedna zima nije bila kao ona 1929. godine. Bila je to zima stoljeća. Pag pamti tu zimu sa nekoliko fantastičnih fotografija.



1996. godine zima je snijegom okovala Pag i cijelu Dalmaciju sa otocima koji je prelazio i preko 20 centimetara. Tada sam boravio na Pagu i zabilježio tu zimu sa nekoliko fotografija.




Teško se oteti dojmu da je ovaj val hladnoće, ovakvog inteziteta jedan od nezabilježenih do sada. Ponekad nas neka fotografija vrati u neka prošla vremena kada su zime isto tako bile hladne ali im se nije davala tolika pozornost kao danas.

07.01.2017. u 20:19 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 03.01.2017.

IZ TOVERNE MAŠAKARANA POLITIKA IZLAZI





Nakon dugo vrimena javi se je i on, premda su me judi ki dolaziju na ovaj blog pitali, ca si se posvadi sa kumpanjon kada više ne pišeš o njemu. Ma di bimo se posvadili, vrime cini svoje i meje nas svih.
- Ca je di si ti, ca ne radiš?
- Radin, ki Ti je reka da ne radin?
- Misli san da si u penziju poša. Sti san proć dotebe, parića san ti kalendar od penzjonerske udruge pa da ti urucin.
- Baš lipo od Tebe, samo ca ćeš se morat sterpit još osan godišć, toliko mi je ostalo do 65, ako doživen?
- Kada si onda drugu nediju na posal?
- Popodne.
- Pasat ću onda dotebe. Nego čuhaj me ca ima novog u Pag?
- Pa mene pitaš ca ima novog u Pag. Najveselije će bit pred izbori jer onda je Pag pun čakul. To ti je kako i trija na sicju, samo ca moraš imat dobri peščacići jer se lako pomišaju i onda pocme karanje. Ca misliš da su bez veze uklesali triju u sicju?!


- Cu san da su se ovi od Paške stranke već poceli družit?
- To si vidi na Fejsbuk?
- Jebi se ti i Fejsbuk, oli ja gren na te pizdarije. Cu san, judi su mi rekli. To znači da si ti to vidi zato muciš.
- Je, vidi san, pa kakve to veze ima?,neka se judi družiju, ca će drugo cint nego se družit. Znaš da uvik di je bilo slanih sardel da je bilo i judi.
- Najviše u tovernu, di su judi lipo zajebavali, pili i ili i u miru zapivali, bez politike.
- Ni to istina, pokojni ded mi je zna reć da se u tovernama rješavala sva politika, jer da judi nisu ni znali ca se sve u pijanstvu govori. I,evo ti Bože milicionera na vrata od toverne pa se ti misli. Zac su se uvik tukli sa milicijon?, misliš zato ca su od žena govorili?

- Imaš ti pravo, i meni je otac o tome malo pripovida.
- Vidin da se parićivaš za maškare.
- Ne ja nego Mateo. Ivo Madona mu je parića glavu od brava, Frenki će mu ucint "krabuju" i mi moremo partit. Ako bude zdravja u subotu smo mi na Cipici da ispratimo "Dondolaše" na njihov put do kraja ovoga karnevala, neka Mate uživa kad toliko to voli. Već ga cela Grobnišćina zna.


- Da Te uboden za Paški karneval ništa ne govoriš?
- Ja san svoju misiju tamo najpoštenije zgotovi, kakva je bila stranica kada san ja na nju pisa i djelomično je uređiva znaš i sam, i to premda nisan živi u Pag, znači da nisan bi svaki dan u tovernu, nego ovako preko Vas prijateja ki ste mi davali neke informacije i svu starinu da se ne zaboravi pokuša stavit na svitlo dana. Paški karneval ni samo poć se zipit, to je nešto više. Na žalost sve više je onih ki misliju da je karneval samo ajmo se zipit i sve potaracat i zato je boje da me u tome više nima.

- To si dobro reka. Ala, stoj mi dobro pa se vidimo. Pozdravi ženu i bušnuj mi Matea malog grobničkog Dondolaša.
- Puno zdravja Tebi i ženi, pa se vidimo.

03.01.2017. u 10:00 • 0 KomentaraPrint#

subota, 31.12.2016.




31.12.2016. u 11:41 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 27.12.2016.

USUSRET KARNEVALU





Teško je zamisliti Božićne i blagdanske dane bez kićenja borića, pripremanja bakalara i fritula, suhih smokava i bićerina dobre travarice.


Nakon silnog truda uživanja u jelu i piću, i čestitanja blagdanski dani ostaju za nama. Naši stari znali bi kazati da je od Božića već lakše, a sjećan se naše tete Marije Lučinke koja bi govorila da je od Božića dan veći za onoliko koliko peteh preko praga skoci. A kada je dan dulji, sve se lakše potrpi. Ovoj izjavi tete Lučinke ide u prilog ispravnost da se u Pag dobro kaže:"Sveta Kate kreši dan, do Božića misec dan".
Na kraju svake godine zbrajaju se rezultati onoga što ostaje za nama, i već mislimo na ono što je pred nama, jer neki uživaj momenat a neki puniju takujini.
Živeći desetljeće na Grobnišćini vidim kako Čavljani vole svoju tradiciju, svoj karneval! Tako oni svoje običaje čuvaju tolika ljeta, zapravo kako oni rado kažu – odvavik.
Dan prije Badnjaka u centru Čavli osvanuo je veliki plakat sa najavom nadolazećeg karnevala.

Na Blagdan Sveta Tri kralja okupljaju se "Dondolaši" grobnički zvončari prvi u ovom kraju i najavljuju da je karneval službeno u ovom kraju započeo.

Duško Žeželić kojeg sam već spominjao na ovom blogu koji je spiritus movens karnevalskih običaja na Čavle, pred neki dan došao je fotografirati Mateovu glavu od brava koju mu je ostavio Ivo Madona ovo ljeto, kako bi mu izradili masku da može postati ravnopravni član "Dondolaša". 13.12.2016. gospodin Žeželić mi je posalo fotku e-mailom i napisao:"Štovani g.Branimir, spravjamo se.....odlična glava, lp".

Da nema paškog blogera nebih ni znao da je Udruga Markova kumpanija održala svoju Skupštinu 9.12.2016., jer službena stranica Udruge to nije objavila. Znam da se Elvis neće ljutiti što sam mu otuđio ovu fotografiju.

Kao i svake godine pomno ću pratiti zbivanja kako za vrijeme karnevala na Grobnišćini, tako i na Riječkom karnevalu. Vjerujem da će se na službenim stranicama Udruge Markova kumpanija, pa tako i one blogerske baviti paškim karnevalom i donositi nama iseljenim Pažanima dašak paške tradicije.
Veseli i zdravi bili, karnevalu se veselili!

27.12.2016. u 17:10 • 0 KomentaraPrint#

subota, 24.12.2016.





24.12.2016. u 14:11 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 21.12.2016.

NANIN BAKALAR (u spomen na dida Madonu)





"U očima moje none"

Godinama je bila jedini sudac mojih čina,
i raskrižje mojih puteva.
Energija revolucije u mojim snovima,
pratilja bijegova iz stvarnosti, neumorna, nesalomljiva
prihvatila je moje postojanje
kao produžetak njene mladosti.
A njena mladost ?
Njena ljepota na izbljedjeloj fotografiji
i njene oči
skrivaju tajnu nekih davnih želja
i neostvarenih snova.
(Dijana Jelčić-Starčević)

Čitajući knjigu "Odakle dolazi ljepota" navedene književnice, jedna pjesma je zauzela posebno mjesto i kada god se sjetim nane Kate, sjetim se i predivnih stihova ove pjesme. U toj pjesmi sažet je sav moj odnos prema mojoj nani Katici.


Za vrijeme ovih blagdanskih dana, na sam dan kada je moj dide Madona napustio ovozemaljski hod, posebno se sjetim moje nane, poglavito na Blagdan sv. Kate kojeg je moja nana posebno štovala, za tim blagdanom dolazi Badnjak i Božić kao veliki katolički blagdani, koji su se posebno njegovali u svim našim kućama. Gurman kao što je bio moj dide Madona, koji je uvijek težio obiteljskom okupljanju, blagdanski stol nije mogao proći bez domaćih jela. Za to je bila zadužena moja nana Katica, koje se trudila da blagdanski stol nebi oskudijevao obiljem hrane.
Nekada su dani nadolazećih blagdana bili radni i nije im se davao toliko značaj. Moja nana Kate nije mogla proć bez bakalara koji se priprema za Badnjak. U kući se uvijek osjećalo jedno posebno ozračje, jedna napetost u iščekivanju blagdana. Običaj pripreme bakalara odavao je duhovnost običaja i svijeta u kojem živimo.
Uvijek me interesirala ta priprema baklara i nisam mogao razumjeti zašto nana najprije dobro namlati bakalar, a onda ga stavi "mocit".



U naninoj kući nije nedostajalo bakalara niti kada sustav nije dozvoljavao da se tim činom oživljavaju one tradicijske vrijednosti, koje su bile izravno naslonjene na crkvu, jer je moj otac uvijek sa broda donosio bakalar.
Na to nas je podsjećala serija Malo misto i "Borbena Polnoćka" kada je popularni lik Roko Prč tražio od svoje Anđe da mu spremi bakalar:
- Bakalar bi ti na ovi dan? A di ti je svist, nesrićo jedna? To zatucani slave, njima je sutra Božić, a nama je radni dan ki i svaki drugi.
- Jedno je svist Anđo, a drugo je bakalar. Oli bi ja bija manje svistan i napridan da san večeras izija malo bakalara i koju fritulu?
Teško bi bilo razumjeti naše otoke i cijelu Dalmaciju, da ne kažem cijeli Mediteran bez bakalara i svih jela koja su se pripremala od te suhe i teško mirišljive ribe.
Prolaze tako godine bez moje nane, oni sretnici koji imaju svoje nane u blizini, nisu ni svjesni što sve imaju.
Bakalar se danas sprema na tisuću i jedan način, a ja ću na osnovu svojih sjećanja prenjeti kako je moja nana pripremala bakalar.
Nakon što je već pripremljeni bakalar, istučen i dobro namočen skuhala, valjalo ga je očistiti od drača i kostiju, ako je bio dobro namočen, koža se jednostavno skidala.

Prije toga je pripremila krompir kojeg je isjeckala na kolute, isto tako na sitno isjeckala češnjak i peršin. Nana je napominjala da bi bilo dobro imati i domaće "konšerve" (pasiranu rajčicu), svakako paškog vina "žutice" i maslinova ulja.
Nakon toga je počeo ritual slaganja. Dno veće posude je pokrla maslinovim uljem, poslagala krompirom, na krompir je složila bakalar, dodala češnjaka i peršina, malo domaće "konšerve", zalila sa "žuticom" i tako slagala red po red do vrha posude.

Pred sam kraj sve bi zalila sa tekućinom u kojoj se kuhao bakalar, dodala malo mirodija, najčešće lovorov list i koju grančicu ružmarina (javorike i lucmarina), rijetko kada je stavljala papra. To bi pustila da se na laganoj vatri krčka još najmanje dva do tri sata.
Ovako pripremljen bakalar mogao se poslužiti odmah nakon kuhanja, a njegova vrijednost i sljubljenost svih namirnica se očitovala, ako je jelo malo odležalo.
Danas i ja pripremam bakalar na način kako je pripremala moja nana Katica i uglavnom svi najviše vole da spremim na takav način, nanin način.
Ne treba napomenuti da je nakon ovakvog jela dobro došla čaša dobrog vina, ovdje sam spominjao našu pašku "žuticu", ili bilo koju čašu dobrog bijelog vina.

Neka nam je svima sretno blagdansko okupljanje uz obilje naše domaće "spize".

Danas u predvečerju njenih snova
žive još samo oči
i tiha sjeta u mom umu,
tuga za izgubljenim vremenom
jer nisam osjetio
s koliko je napuklih emocija
ona poželjela biti Orfej
na dan smrti čovjeka
s kojim je djelila, život, djecu
i ljubav.
(Dijana Jelčić-Starčević)



21.12.2016. u 00:03 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< siječanj, 2017  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Siječanj 2017 (4)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)
Srpanj 2014 (8)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (6)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (10)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (6)
Studeni 2013 (4)
Listopad 2013 (8)
Rujan 2013 (3)
Kolovoz 2013 (4)
Srpanj 2013 (5)
Lipanj 2013 (6)
Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (4)
Ožujak 2013 (5)
Veljača 2013 (6)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1.KAŠIĆ BARTOL
2.GRUBONIĆ PETAR
3.MATASOVIĆ VID
4.MRŠIĆ IVAN
5.TUTNIĆ IVAN
6.MIŠOLIĆ BENEDIKT
7.PALČIĆ ANTUN
8.CAPPO ANTE
9.RAKAMRIĆ FRANE PETAR
10.TRASONICO PETAR
11.SLOVINJA IVAN

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se