Irena: Essential

subota, 23.05.2009.

ŠTO JE SLAVA?

Što je slava? Kakve nam ona utjehe nudi? Ili se tek želi riješiti asocijacija što ih potiču riječi iz susjedstva opterećene slikom protjecanja, prolaženja i razlijevanja – slap i slast? Zapravo je neobično da dva tako frekventna suglasnika, kao s i l, i to još u kombinaciji koja vizualno dočarava suprotno stanje (zastoj, zatvorenost i nemogućnost kretanja u prostoru), izgrade pojam koji hlepi za neograničenim i vječnim. Objašnjenje vjerojatno treba tražiti u ikonici spomenutih slovnih znakova. Slovo s izvedeno je iz slike krivudave ceste, takozvanih serpentina, koje su nazvane po zmiji (serpens na latinskome znači zmija). Ili u jednostavnijoj varijanti iz srpa, koji je isto tako zakrivljen. Oko po spomenutim dvama objektima klizi lako i živo, s time da u potonjemu slučaju, kod srpa naime, motritelj treba paziti da ne skrene s linije, jer mu tada gledanje može biti pogibeljno (posebno ako pritom okrzne i čekić). L pak nosi ideju statičnosti, jer po svojoj konstrukciji podsjeća na labirint, dakle na nešto što nema izlaza. I kad se ovako shvaćeni s i l nađu zajedno, za očekivati je da im se pribavi odgovarajuće postolje, na kojemu bi se mogli razvući u formi spomenika.
Zapravo rodoslovlje riječi slava dolazi iz praslavenskoga pojma slava, s homonimima u litvanskome i latvijskome, a što znači “čast, hvala”. Slava, dakle, pretpostavlja poštovanje u očima drugih. I riječ slovo, kojim gradimo predodžbu o svijetu, prati i stvara slavu. Jer, kao što citira ruski klasik Ivan Bunjin smisao svojega posla, “Stvari i djela, ako nisu zabilježena, tamom se prekrivaju i u grob zaborava odlaze, dok zabilježena živa ostaju…”.
Svi sanjamo slavu. Jer smo Slaveni. Na engleskome bi se to pisalo Slaves, “robovi”. To jest, reko bi se da smo robovi ljepote i časti. Zato se valjda i ne ljutimo na znamenitoga francuskoga romanopisca Honoré de Balzaca, koji je u jednom svom rado čitanome djelu napisao: “Pokažite Slavenu ponor i on će skočit u njega”. A za skakanje u ponor mogu se, kao što je poznato, upotrijebiti sljedeći francuski izrazi: se précipiter, se jeter, sauter i bondir. Bondir je možda najprikladniji, jer podsjeća na slavnoga Jamesa Bonda. Na dijamante koji su vječni. Na nas.

<	svibanj, 2009					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30	31

Listopad 2012 (1)
Lipanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (1)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (1)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Veljača 2010 (2)
Siječanj 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (1)
Rujan 2009 (1)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (3)
Lipanj 2009 (2)
Svibanj 2009 (3)
Travanj 2009 (3)
Ožujak 2009 (2)
Veljača 2009 (3)
Siječanj 2009 (5)
Prosinac 2008 (5)
Studeni 2008 (9)
Listopad 2008 (11)
Rujan 2008 (6)
Kolovoz 2008 (4)
Ožujak 2008 (1)
Studeni 2007 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv