Irena: Essential

subota, 24.01.2009.

VRATA




Ideja vrata čovjeka nehotice tjera na neku akciju: tjera ga da uđe u nešto ili izađe iz nečega, da se pomakne s mjesta – unutra u vlastiti, osvojeni prostor, ili van, u tuđi i vanjski. Na crti između te dvije mogućnosti ne može ostati jer će ga nakon stanovitog vremena obuzeti strah ili nemoć, odnosno osjetit će nešto poput razočaranja. Moglo bi se pomisliti – bezrazložno, jer na zamišljenoj granici ulaska ili izlaska ne postoji nikakva fizička sila. Ta granica je jednostavno fenomen aktivnog životnog načela, simbol koji se čita doslovce u svim manifestacijama i opisima stvarnosti. Na primjer u nogometu, gdje se preferira uporaba pojma «vrata» a ne «gol», jer gol asocira na pasivno načelo, na golotinju i golaće, a od vrata se može, uz malo truda, složiti i glagol «vratiti», koji upravo u nogometu izaziva napetost i čak pravu dramu. Je li lopta upala u mrežu ili se, odbijena od grede, vratila na teren? Je li crtu prešla centimetar unutra ili van? Pitanja koja izviru iz crte vrata u sportu su više nego važna: ona su sudbinska. A i zvuči gordo ta riječ vrata! I ne samo da zvuči gordo, nego suglasnici i samoglasnici zamjenom mjesta, kombinatorikom, mogu otvoriti nove semantičke vidike: jednom su vrata – vrata, drugi put vatra, a treći – i ne posljednji put – trava. Kad izgovorimo samo «vrata» - glasovni vodoskok izlije i mnoštvo srodnih kombinacija: «vrt», «vrtuljak» i «vreteno», koji izrijekom upućuju na živost i kretanje u zraku i pod zemljom.
Vrt je kopija ili odslik raja, mjesto gdje sve buja i leti u nebo, boje, mirisi, oblici. Ulazeći u vrt čovjek izaziva sudbinu: na vrtnoj zabavi upoznaje ljubav svog života, a u društvu vrtnih patuljaka siguran je od raznih demona.
Vreteno je, kao što znamo, pomoćni alat kod predenja vune. Služi za stvaranje niti. Njegovo okretanje u mitovima i bajkama «dočarava» zakon tzv. vječnog povratka. Moirine kćeri Laheza, Klota i Atropa okreću vreteno upravljaju životom svakog živog bića s pomoću niti koju jedna prede, druga namata a treća reže. To je simbol neumitnosti sudbine, realizacija.
Vrtuljak čovjeka odnosi u virtualni prostor, jer intenzivno okretanje izaziva poremećaj orijentacije u prostoru i čovjek ne zna gdje je.
Približavajući se, dakle, vratima – čovjek se jednostavno mora ukočiti od iskričavih «vr». Od uzbuđenja ne uspijeva čuti ništa drugo do ta dva suglasnika. Oba su zvučno nestrpljiva, i «v» i «r». «V» izlazi na svjetlo dana poput struje, zato se i zove frikativ. «R» se oblikuje vibriranjem. Kad čovjek izgovara «vr» - jako mu trepere glasnice. To treperenje stvara neugodu, jer čovjek ne zna kamo ga vodi put – u vrt, na vrtuljak ili prema vretenu. U vrtu može zgaziti neki nježni cvijet, vrtuljak je opasan zbog prevelike brzine, a kod vretena se može zalomiti kakva copra. Stoga si nametne zaključak da su vrata opasno mjesto, mjesto gdje obitava nečista sila. U strahu od mogućih zlih duhova u nekim krajevima Središnje Rusije djecu bi u kuću prebacivali preko plota ili kroz prozor, a na vrata bi, da se zaštite od negativnih utjecaja, stavljali križ ili vijenac. U nekim pak bugarskim selima ukućani bi nakon iznošenja pokojnikova tijela iz kuće zapalili vatru kako se duša ne bi mogla vratiti natrag i povesti sa sobom na groblje sljedećeg člana obitelji. Ima, isto tako, krajeva u kojima se u vrata doslovce bacalo drvlje i kamenje te razbijali o njih lonci nebi li tako otjerali zle sile. .
Otvaranje i zatvaranje vrata simbolizira dodir s vanjskim svijetom. Kako je vanjsko po definiciji drugo odnosno neudomaćeno i nepoznato, u nekim su se ukrajinskim selima vrata koristila za gatanje, osobito za božićnih blagdana. Djevojke bi tih svetih dana izašle iz kuće, popele se na ulazne dveri i po škripanju pokušavale odrediti svoju sudbinu. Preko vrata bi često prebacivale i cipele te pratile na koju će stranu pasti jer bi iz tog smjera trebali doći svatovi. Isto bi se tako pritajile i čekale tko će prvi proći pokraj kuće: ako prvi prođe muškarac – znači da je brak skoro na vidiku. One tankoćutnije napetost trenutka podigle bi i znamenitim Petrarcinim stihovima:

Što ćutim, što je ako ljubav nije,
al' ako je ljubav, Bože, što je ona?
Ako je dobra, zašto je zlu sklona,
ako je zla zbog čega slatka mi je?

Vrata su crta koja dijeli poznato od nepoznatog, staro od novog, sadašnje od budućeg. Ono što stoji s druge strane vrata logično je budućnost, hipostaza sakralnog vremena, nešto čemu se treba veseliti kao dragoj osobi. Stoga su i narodni stvaraoci i profesionalni pjesnici personificirali sve što je stajalo «ante portas»: duševna stanja, atmosferske pojave i blagdane, kao primjerice američka poetesa Emily Dickinson, koja je možda taj nespoznatljivi beskraj doživljavala kao nadu:

Nada je ono pernato biće
što prhne na granu u duši;
Napjev za napjevom bez riječi sriče
I nikad ne presuši.

Narodni je kalendar kanonizirao Božić kao blagi, dobar dan, kao dobru dušu ili mitsku osobu koja dolazi u goste svakome tko je dočeka čista i otvorena srca. A srce čestita čovjeka zapravo i nema vrata: ono sa svoje profane strane prima svakog dragog gosta jer u prolazu i prolaženju, u vremenu i općem kretanju živog i neživog, kako bi rekao veliki talijanski pjesnik Salvatore Quasimodo, svatko stoji sam na svom nepostojanom tlu – «a večer je već tu»…



24.01.2009. u 22:51 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< siječanj, 2009 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Listopad 2012 (1)
Lipanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (1)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (1)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Veljača 2010 (2)
Siječanj 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (1)
Rujan 2009 (1)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (3)
Lipanj 2009 (2)
Svibanj 2009 (3)
Travanj 2009 (3)
Ožujak 2009 (2)
Veljača 2009 (3)
Siječanj 2009 (5)
Prosinac 2008 (5)
Studeni 2008 (9)
Listopad 2008 (11)
Rujan 2008 (6)
Kolovoz 2008 (4)
Ožujak 2008 (1)
Studeni 2007 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Stranice hrvatske spisateljice Irene Luksic

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr

Kontakt

e-mail: irena.luksic@ka.t-com.hr

Rammstein Moskau

http://www.youtube.com/watch?v=lork4zxRGxI