International 5o5 class - Croatia

"Keelboats are for elderly people." Paul Elvström, 70er

Supported by:

16.08.2007., četvrtak

505 - trim 8.

8. Tangun

Tangun na 505-ici stoji uz bum, te se lagano "lansira" putem konopa koji prolazi kroz "Spiro launcher", tj. specijalni kolotur koji je učvršćen naprijed na jarbolu gdje se inače kvači tangun. Prilikom lansiranja, kraj tanguna, tj. plastična kugla sjeda na kolotur. Kod kruženja, tangun se povlači kompletno nazad na bum, te se izvlači ponovo na novoj strani nakon što je bum prebačen na novu stranu. Sistem je primjenjiv i na ostalim manjim jedrilicama, naravno ako pravila klase to dozvoljavaju. Kako sistem radi, možete vidjeti na slijedećim slikama:


Vilica
Za alto (podigač tanguna) koristi se tanki konop koji izlazi neposredno ispod prednjeg štraja, te je doveden na konzolu do kormilara. Za basso (priteg tanguna) koristi se konop privezan za dugu jaku lastiku koja je provučena do krme broda i njenom dužinom prilagođavate napetost bassa.
Postoje različi oblici vilica za prihvat brace spinakera, ali uglavnom prevladava običan model kao na slici. Ne postoji osigurač na vilici, već se otvor na vilici podesi prema debljini konopa koji se koriste za škotine, otprilike da vam je potreban mali trzaj rukom kako bi braca izletila van iz vilice. Prilikom kruženja (gybe), konop koji drži tangun izbačen prema van, oslobađa se iz štopera, te tangun velikom brzinom (ovisno o napetosti i snazi lastike) leti prema nazad. Taj trzaj kojim lastika povuče tangun nazad, uglavnom je dovoljan da braca ispadne iz vilice pri srednjem i jakom vjetru. Na laganom vjetru bracu je potrebno ručno izvaditi iz vilice prilikom kruženja. Inače, za škotine se koristi poseban konop kojem se skine vanjski ovoj na bar 4 metra prije rogljeva spinakera te se veže za rogljeve unutrašnji konop debljine 4 mm, dok se unutar broda za trimanje spinakera koristi puni profil konopa debljine 8 mm kako bi bilo lakše trimati spinaker sa trapeza pri jakom vjetru. Ne zaboravite da spinaker na 505-ici ima 26 m2 :). Prijelaz sa tanjeg na deblji konop potrebno je naravno uplesti kako ne bi zapinjao u bocelima.


Lastika i kugla na zadnjem kraju tanguna
Lastika je provučena kroz bum 4-6 puta, kako bi se dobila potrebna elastičnost i mogućnost istezanja za skoro cijelu dužinu buma. Lastika čvrsto drži zadnji kraj tanguna uz bum, a omogućuje lansiranje tanguna naprijed za vrijeme jedrenja sa spinakerom. Poželjno je ostaviti drugi kraj lastike naprijed na izlazu iz buma, kako bi se mogla skraćivati kad izgubi početnu elastičnost (da ne morate mijenjati lastiku svakih mjesec dana).


Spiro launcher
Spiro launcher je zapravo običan plastični kolotur od kvalitetne i čvrste plastike sa aluminijskim držačem za jarbol, kojem je cijena nažalost paprena!
Uvijek pošpricajte cijeli sistem sa npr. Mclube Sailcote sprejem, kako bi što lakše lansirali tangun!


Blok sa štoperom uz jarbol sa desne strane
Konop za lansiranje s jedne strane spojen je sa kuglom na kraju tanguna (druga slika), dok se druga strana konopa spušta desno uz jarbol do bocela i štopera kako bi bio lako dohvatljiv flokisti. Upozorenje: "Budite sigurni da ste pravilno stavili konop u štoper nakon lansiranja tanguna, jer može opasno ozlijediti kormilara ako se oslobodi i tangun poleti nazad! Isto prilikom vraćanja tanguna kod kruženja ili spuštanja spinakera, kormilar mora biti u položaju gdje ga tangun ne može pogoditi!


Lansiran tangun
Tangun čvrsto stoji u poziciji na gornjoj slici, dok konop za "lansiranje" osigurava da se ne vrati nazad. Sistem djeluje prvi put čudno i nesigurno, ali nakon divljanja na 25 čvorova vjetra sa spinakerom, vidjet ćete da sistem radi savršeno!


Kugla tanguna
Kod "lansiranja" tanguna uvijek provjerite da li je kugla sjela na svoje mjesto, tj. stavite si oznaku na konopu za lansiranje kako bi jednostavno znali gdje je željeni položaj!


Sistem sa dva tanguna!
Australci su izmislili, a poslije su i neki američki timovi preuzeli sistem sa dva tanguna. Iako kompliciran sistem, nudi bitnu prednost, tj. ne morate prilikom kruženja vaditi i stavljati ponovo škotine u vilice tanguna. Nedostatak je težina dodatnog tanguna te potreba za još jednim bocelom i štoperom sa lijeve strane jarbola. Iako sistem izgleda i radi super ako je sve dobro postavljeno, još uvijek većina 505 jedriličara koristi samo jedan tangun.

- 22:43 - Komentari (1) - Isprintaj - #

CapraVela.org: tekst o 505 klasi!

Ako već niste posjetili PRVI ISTARSKI JEDRLIČARSKI PORTAL, CapraVela.org, možete pogledati tekst o 505 klasi: http://www.capravela.org/content/view/133/1/

Portal je rezultat tima jedriličara iz Županije Istarske, zaljubljenika mora, sa jednom zajedničkom željom:
promocija jedrenja u Istri.


- 09:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.08.2007., utorak

505 - trim 7.

7. Kobilica

Uskoro!
- 12:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.08.2007., četvrtak

505 Trim - 6.

6. Raspored težine i balans jedrilice

U ovom tekstu sam htio opisati općenito utjecaj težine i položaja posade na trim male jedrilice (primjenjivo i na krstaše). Što se tiče težine jedriličara, uvijek je poželjno da teži jedriličar bude naprijed. Naravno da možete staviti i curu od 55 kg naprijed na trapez dok se ne nauči kormilariti, ali će slike jedrilice sa strane izgledati malo smiješno sa duboko uronjenom krmom ako kormilar ima 90 ili 100 kg. U tom slučaju kormilar mora sjediti jako naprijed, ispred klizača škote glavnog jedra da bi jedrilica bila ravna. Naravno, 55 kg na trapezu na 505-ici neće puno pomoći na jakom vjetru :)

Što se tiče uzdužnog rasporeda težine, na 505-ici treba razlikovati uvjete od laganog, srednjeg i jakog vjetra, te veličinu valova i načina jedrenja, tj. da li npr. glisiramo uz vjetar ili želimo imati što bolji kut uz vjetar.

Lagani vjetar

Na laganom vjetru (do 5 čvorova) primarni zadatak je smanjiti otpor trupa. Ako promatrate krmeni val dok vam je krma uronjena, vidjet ćete puno vrtloženja koje signalizira veliki otpor trupa. Ako pomaknete težinu naprijed i malo izdignete krmeno zrcalo iznad površine mora, vidjet ćete kako je krmeni val postao čist i miran, bez vrtloženja i brod će osjetno ubrzati. Gdje se treba nalaziti kormilar a gdje flokist? Kormilar mora sjediti ispred klizača škote glavnog jedra, dok flokist nekad mora sjesti ili stajati tik do jarbola (ovisno naravno o težini posade).




Srednji vjetar (5-12 čvorova)

Na srednjem vjetru dok ne glisiramo uz vjetar, primarni zadatak je imati što bolji kut u vjetar. U tom slučaju želimo imati što dužu vodenu liniju trupa. Iznad 7-8 čvorova, flokist je već na trapezu i može promatrati koliko prova uranja u more i može pomicati svoju težinu naprijed-nazad kako bi održavao što bolji balans. U takvim uvjetima kormilar sjedi što više naprijed, često sa jednom nogom ispred klizača škote glavnog jedra, pogotovo ako je teži.
Inače u tim prijelaznim uvjetima kad flokist izlazi na trapez, kormilar mora omogućiti flokistu izlazak što je prije moguće, na način da sjedne unutar broda umjesto na boku.




Jaki vjetar (13 i više čvorova)

505 glisira u orcu na vjetru iznad 12 čvorova, kad težinu polako pomjeramo nazad, tj. kormilar i dalje ostaje sjediti naprijed, dok se flokist na trapezu pomiče nazad odmah do kormilara. Kako vjetar pojačava, oboje se pomiču nazad kako bi osigurali da brod što lakše glisira. U tom slučaju, kut uz vjetar nije više bitan, nego se treba fokusirati na konstantno glisiranje kad ćemo imati puno veću brzinu i nadoknaditi malo lošiji kut (nekoliko stupnjeva). Ako se u tim uvjetima želimo što više penjati uz vjetar bez glisiranja, težinu treba pomjerati opet malo naprijed.



Što sa valovima? Što su veći valovi, moramo paziti da se prova ne zakopava u valove, te prema tome težinu treba pomicati lagano nazad, kako bi se prova izdignula.

Ako pogledate položaj kobilice na slikama, vidjet ćete da na laganim uvjetima kobilica stoji lagano naprijed, te se pomjera prema nazad kako vjetar pojačava!

Poprečan nagib jedrilice

Glavno pravilo jedrenja u većini malih jedrilica je održavati jedrilicu potpuno ravnom, tj. kako bi englezi rekli: "Flat is fast!". U početku često će vam se činiti da jedrite ravno, a jedrilica će biti nagnuta i više od 10 stupnjeva. Ako imate klasičan kompas, lako ćete po njemu vidjeti nagib jedrilice.
Izuzetak od tog pravila je jedino jedrenje po laganom vjetru, tj. ispod 5 čvorova, kad jedrilicu treba lagano nagnuti u zavjetrinu! Prvi razlog je što će jedra u tom slučaju dobiti svoj oblik zbog same težine i bolje ćemo iskoristiti svaki mali refulić, dok je drugi razlog dobivanje privjetrinskog kormila, tj. tendencije da jedrilica želi skrenuti u vjetar. Privjetrinsko kormilo će nam u tim slučajevima dati dodatni uzgon i bolji kut uz vjetar.
U svim ostalim uvjetima, cilj vam je imati što neutralnije kormilo kako bi otpor bio što manji.

Prilikom jedrenja u bok sa spinakerom po jakom vjetru, često će biti nemoguće jedrilicu održavati potpuno ravnom, kao i pri jedrenju u pola krme po valovima, kad ćemo loviti valove i često mijenjati kurs.

- 18:31 - Komentari (5) - Isprintaj - #

08.08.2007., srijeda

505 Trim - 5.

5. Škota glavnog jedra i klizač škote (traveler)

tekst uskoro!







- 12:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

505 - trim 4.

4. Vang (priteg buma, kicker)

Vang je kontrola koja utječe primarno na dvije stvari:
- zatvorenost zadnjeg poruba glavnog jedra (tj. izvijenost)
- dubinu glavnog jedra, tj. veličinu trbuha

Što imate više sile na vangu, dobit ćete zatvorenije i pliće jedro. Kod jedrenja uz vjetar, na laganim uvjetima vang ne dirate, tj. ostavite ga otpuštenim bez sile, te ga polako zatežete kad zapuše 10-tak čvorova vjetra kako bi kontrolirali zatvorenost zadnjeg poruba glavnog jedra. Nakon 15 čvorova vjetra zatežete ga kako bi smanjili trbuh i uspjeli držati brod ravnim. Nakon 20 čvorova zatežete koliko god možete, ali naravno, nemojte slomiti jarbol :)

Ako jedrite na jakom nestabilnom vjetru, npr. na buri, sa puno naglih refula, bolje je koristiti više sile na vangu kako bi zatvorili glavno jedro, a manje na škoti glavnog jedra. Zašto? Zadnji porub glavnog jedra zatvoren sa vangom je mekaniji nego kad ga zatvorite sa velikom silom na škoti glavnog jedra (pitanje točke gdje sila djeluje), te se na taj način lakše otvori prilikom jakog refula, te vam osigura dodatni dio sekunde koliko vam treba da otpustite škotu glavnog jedra i zadržite brod ravnim (ili spriječite prevrtanje u ekstremnim refulima).

Kod jedrenja po boku, kad je škota glavnog jedra otpuštena, vangom primarno kontrolirate zatvorenost zadnjeg poruba glavnog jedra, tj profil jedra. Vang počinjete koristiti malo prije nego u jedrenju uz vjetar. Ako na jakom vjetru po boku ne možete držati brod ravnim ni uz puno sile na cuningammu, onda je potrebno vang malo otpustiti kako bi se glavno jedro lakše otvaralo na refulima (i kako bi smanjili kupanje buma u moru).

Kod jedrenja niz vjetar vang koristite ovisno o tome da li jedrite direkno u krmu kad vam je upadni kud prividnog vjetra preko 160 stupnjeva ili jedrite sa prividnim vjetrom više po boku ili naprijed. U slučaju krme, vang koristite kako se bum ne bi podizao previše prema gore i gornji dio glavnog jedra ne bi previše otvarao. U slučaju jedrenja sa prividnim vjetrom po boku ili naprijed, vangom kontrolirate profil jedra, tj. zadnji porub glavnog jedra i vang postaje kritična kontrola.

Vang dodatno utječe i na savijenost gornjeg dijela jarbola, te time dodatno smanjuje trbuh u gornjem dijelu jedra, te malo i na napetost prednjeg štraja, što opet utječe na oblik prednjeg jedra, tj. smanjuje trbuh i pomjera trbuh nazad. Ako na jačem vjetru zaboravite na pre-bend jarbola, tj. jarbol ostane savinut u donjem dijelu, vang će pretjerano utjecati na savijanje jarbola (pogledajte tekst o mast ram kontroli).

Na 505 jedrilici vang je riješen sa prijenosom 16:1 ili čak više, npr. 24:1, te je dostupan kormilaru sa obje strane broda na boku kako bi mogao jednostavno podešavati zategnutost bez saginjanja u brod. Prijenosi su riješeni putem kaskada kao na slici:


Vang

- 12:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.08.2007., četvrtak

505 Trim - 3.

3. Pripone!
Napetost pripona utječe na dvije kritične stvari:
- napetost prednjeg štraja
- savijenost gornjeg dijela jarbola

Napetost prednjeg štraja određuje veličinu i položaj trbuha na floku, te kao posljedicu oblik prednjeg poruba jedra, tj. da li će biti oštar ili više zaobljen. Kako?

Ako na prednjem štraju nema sile, tj. opušten je, pojavit će se tipičana krivulja prednjeg štraja (sag), koja će za posljedicu imati veći trbuh na floku. U tom slučaju položaj trbuha bit će naprijed, tj. prednji porub bit će zaobljen. Ta postavka neće sigurno neće omogućiti dobar kut uz vjetar.

Ako povećavamo silu na priponama, povećava se i sila na prednjem štraju, tj. postaje sve napetiji, te se krivulja sve više smanjuje. Istovremeno se smanjuje trbuh na floku, te se pomjera unazad. Prednji porub postaje oštriji, što omogućuje bolji kut uz vjetar. Naravno u nekim uvjetima nam to neće odgovarati i željet ćemo ipak vratiti trbuh malo naprijed (u slučaju valova ili ako želimo žrtvovati kut u korist brzine). Trbuh možemo pomaknuti naprijed sa napetosti prednjeg poruba jedra. Napetost se regulira sa konopom koji je učvršćen za donji prednji dio jedra i većinom preko prijenosa 1:2 možete dovoljno napeti jedro.

Savijenost gornjeg dijela jarbola utječe na oblik gornjeg dijela glavnog jedra. Veća savijenost, imate pliće glavno jedro. Isto tako sa većom savijenosti trbuh se pomjera nazad. Vraćamo ga naprijed sa cunningamom, uglavnom pri jačem vjetru (cunningam je zadnja kontrola u slučaju kad imate previše vjetra u orcu). Podigač glavnog jedra se ne može podešavati za vrijeme jedrenja na većini brodova.

Kako trimati pripone prema uvjetima, tj. vjetru?
- vjetar 1-3 čvora: napeto kako bi što više smanjili trbuh na jedru
- vjetar 4-6 čvorova: jako napeto - kako bi dobili što bolji kut u vjetar (do 200 kg na priponama za nove brodove)
- vjetar 7-10 čvorova: opušteno, ali zavjetrinska pripona se ne smije tresti
- vjetar 11-16 čvorova: još malo opuštenije (konstantno glisiranje uz vjetar uz manji kut)
- 16 i više - napeto kako bi smanjili trbuh u jedrima kad imamo previše sile u jedrima

Napomena: Ako nemate brod novije generacije (90. godište nadalje), pazite sa silama na priponama! Može vam se dogoditi da vam se brod jednostavno preklopi! Većina brodova za koje je korišten epoxy prilikom gradnje, pogotovo sa karbonskim pojačanjima mogu bez problema podnijeti sile od 200 kg na priponama ako su pravilno održavani. Zadnjih 10-tak godina, većina brodova je građeno potpuno u karbonu i oni imaju puno veću čvrstoću nego stariji brodovi. Stariji brod možete pojačati putem različitih jednostavnih rješenja, kako bi mogao izdržati veće sile na priponama, ali o tome u nekom drugom tekstu.
Ako ste sretnici i nabavite nekog Waterata iz 80-tih, ti brodovi još uvijek izgledaju kao novi, te nisu izgubili čvrstoću trupa!

Križevi
Kako križevi utječu na krivulju jarbola i oblik jedara? Položaj, tj. kut križeva može se slobodno mijenjati. Ako križeve zakrenete više unatrag, tj. smanjite kut, dobit ćete više savijen gornji dio jarbola i naravno manji trbuh u gornjem dijelu jedra.
Dakle, ako ste lakši tim, smanjite kut između križeva, dok će teži timovi povećati kut i dobiti jedra sa većim trbuhom.

Klasični križevi imaju 2-3 moguće pozicije, dok se već duže vremena mogu nabaviti križevi sa finim podešavanjem, bez potrebe za alatom:


Podešavajući križevi - samo su prsti potrebni!

Uskoro još slika, kad stignem sve složit!

Dobrodošli su svi komentari i pitanja!
- 00:13 - Komentari (2) - Isprintaj - #

< kolovoz, 2007 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Vijesti vezane za 505 klasu i jedrenje

Službeni web site 505 klase:
http://www.int505.hr
RSS: http://int505.blog.hr/rss.xml
Grupa:
505Croatia

Što je 5o5?

5o5 video - Youtube

Kontakti:
Blog: Štibra
rstibric@hotmail.com

Tajnik:
Petra Kliba-Schmidt pks@ScorpioneRosso.org

Predsjednik:
Ratko Štibrić rstibric@hotmail.com

Prostor za sponzorske oglase
Traži se dobra pivovara za sponzora koja bi osigurala dovoljne količine piva za regate :)
Ostali sponzori naravno dobrodošli!




- NORTH SAILS 5o5 jedra





sailing.bloger.hr

Zadar:
- Maxi 5o5 Team (CRO 8485)
- Sola|X team (CRO 8517)
- Novi (CRO 7991)
- Roka (CRO 5xxx)
Rijeka:
- Sisa Team (CRO 7801)
Poreč:
- Scorpione Rosso Team (GER/CRO 8465)
- Poreč Team (CRO 7xxx)
Split:
- Kaštel Lukšić Team (CRO 5xxx)
Ostali:
- Mali Lošinj Team (CRO 3xxx)
- Varaždin Team (traže brod)