Indijanka vegetarijanka
09.02.2015., ponedjeljak
Sudbina Evinih kćeri, 2. dio
|
CITATI: Na europskom kontinentu patrijarhat se razvijao polako, ali na južnom dijelu Balkanskog i na Apeninskom poluotoku mnogo brže. To se dogodilo nakon što su te poluotoke osvojila ratnička indoeuropska plemena s krutim patrijahalnim društvenim sustavom. Njihova pradomovina bila je na području kirgiske stepe, između Aralskog jezera i Hindukuša. Zbog suhog stepskog tla zemljoradnja im je davala oskudne prinose pa su većinu hrane dobivali lovom i uzgojem domaćih životinja. To je bio posao muškaraca i oni su zbog toga uživali mnogo veći ugled nego žene. Kako hrane nije bilo dovoljno, glad, siromaštvo i oskudica natjerali su ih da se sredinom 3. tisućljeća pr. n. e. počnu seliti na sve strane svijeta u potrazi za plodnijom zemljom. Položaj žena je od 1960-ih postao općenito mnogo bolji nego što je bio prije stotinu godina. Žene su sad 'smjele' same ulaziti u restorane i kavane, hodati polugole na ulici, a u filovima i na televiziji prikazivali su se seksualni odnosi. Većinom su ipak bile gole samo žene, a muškarci su – ako se baš nije radilo o tvrdom pornografskom filmu – bili u hlačama ili najviše u gaćama. Homoseksualni spolni odnosi su redovno bili odnosi žena, a gotovo nikada muškaraca. I ne čini se da je prikaz seksa uvijek bio neophodan za radnju filma, već samo senzacionalistički dodatak za muškarce. Tako je najčešće ostalo sve do danas, iako su sad ponekad i muškarci goli. Radovi brojnih znanstvenika, istraživača prapovijesti, arheologa, etnologa, paleoantropologa i lingvista dokazuju da je količina biljne hrane koju su skupljale žene bila veća od ulova muškaraca pa je razumljivo da su zbog toga bile uvažavane i ravnopravne, a osim toga i posebno cijenjene zbog sposobnosti rađanja. Sokrat je običavao govoriti: 'Tri su razloga zbog kojih sam zahvalan sudbini. Prvi je što sam rođen kao čovjek, a ne kao životinja. Drugo, što sam na svijet doaš kao muškarac, a ne žena. I treće, što sam Grk, a ne barbar.' Aristotel je napisao: 'Jedini rob na kojeg neplemić može imati pravo njegova je žena.' Od svih životinjskih vrsta najsrodnije su nam čimpanze koje imaju 48 kromosoma, dakle 2 više nego mi, a nasljedne osobine su nam gotovo 99 posto jednake. Postoje dvije vrste čimpanza, obične čimpanze i patuljaste, bonobo čimpanze. Obične čimpanze su agresivnije i u njih dominiraju mužjaci, dok se u bonobo čimpanza ženke organiziraju u neku vrstu sestrinstva, ali su miroljubive unatoč premoći nad mužjacima. Prema fosilnim nalazima izgleda da su bonobo čimpanze vrsta koja je potekla direktno od našeg zajedničkog pretka, a od njih su se onda razvile obične čimpanze i mi. Nije jasno zašto i kada su obične čimpanze razvile agresivno ponašanje. Oznake: Stanislav Feldman, sudbina |
