Indijanka vegetarijanka

29.04.2011., petak

Sergio Bambaren: 'Daleki vjetrovi, kuda te nosi vjetar sreće'

Priča o bračnom paru koji se udaljava jedan od drugoga te imaju poslove koji su financijski isplativi, ali ih ne čine sretnima. Odlučuju sve ostaviti i kupiti brodicu te se otisnuti na putovanje oko Novog Zelanda i dalje. Stari knjižničar daje im knjigu koju smiju otvoritii tek krada se otisnu na more. Shvaćaju da je knjiga prazna, ali se to samo tako čini. Kada puhne vjetrić, knjiga se otvara na određenim stranicama koje su ispisane životnim mudrostima.

Na jednoj tako piše:

'Zamisli nešto
i to ćeš postići.
Sanjaj nešto
i to ćeš postati.
Vjeruj sebi,
jer znaš više
nego što misliš.'

Evo i još jedne:

'Lako je u svijetu slijediti mišljenje svijeta,
lako je u samoći slijediti vlastito mišljenje;
ali velik je čovjek onaj koji uslijed gomile
uz savršenu ljubaznost zadrži
onu neovisnost samoće'.

28.04.2011., četvrtak

Karcinom i meso i mlijeko

'...u azijskim zemljama, kao što je Kina, i to u ruralnim dijelovima, karcinom dojke pojavljuje se kod jedne od 9.000 žena, a razlog je vrlo malo ili nimalo mesa i mliječnih proizvoda u prehrani. U razvijenim zemljama, suprotno, karcinom prostate vrlo je čest, dok Kinezi u ruralnim predjelima i ne znaju da postoji, kao i ostali hormonski uvjetovani karcinomi. Ali kada se Kinezi presele u razvijene zemlje, zbog promjene prehrambenih navika hormonski uzrokovani karcinomi postaju znatno češći.'

Iz knjige 'Prehrana 21. stoljeća', dr. Lejla Kažinić Kreho

27.04.2011., srijeda

Riba zaražena parazitima, živom, radijacijom...

Talijansko Ministarstvo zdravstva upozorilo je na parazite pronađene u smrznutim inćunima uvezenima iz Hrvatske, te o tome izvijestilo i Europsku komisiju, odnosno njezina tijela nadležna za ispravnost hrane, izvještava Novi list.

Upozorenja što stižu iz talijanskog Ministarstva zdravstva odnose se i na meso u kojem je otkrivena živa što je uvezeno iz Nizozemske, odakle su stigli i polupripremljeni škampi s viškom benzojeve kiseline. U sipama uvezenima iz Vijetnama inspekcija je utvrdila previsoku razinu radijacije. Zamrznuti inćuni koji su u Italiju stigli iz Hrvatske zaraženi su parazitom Anisakis.

Ni iz talijanskog Ministarstva zdravstva, ni iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede i ribarstva tijekom jučerašnjeg dana nije potvrđeno koje su tvrtke u Italiju izvezle inćune.

Prije dva mjeseca riba zaražena istim parazitom otkrivena je i u nekim domaćim ribarnicama. Riječ je o parazitu opasnom za čovjeka, a u Jadranskom moru izoliran je iz inćuna, srdele, papaline, skuše, tune, i još nekih ribljih vrsta. Navodno ga se može naći u utrobi preko 90 posto riba.

Anisakis opasan ukoliko se riba jede sirova ili nedovoljno termički obrađena. Zato oni gurmani koji uživaju u istočnjačkim jelima poput sushija ili talijanskog carpaccia moraju biti posebno oprezni.

Ukoliko prijeđe na čovjeka ovaj parazit uzrokuje snažne bolove u trbuhu, mučninu i povraćanje, a iz trbušne šupljine može doći do srca, pluća, jetre.

26.04.2011., utorak

Pedeset posto mesa sadrži opasne bakterije

Ruke i pribor za kuhanje treba redovito prati, osobito ako ste bili u dodiru s sirovim mesom koje može sadržavati niz bakterija, poput salmonele, Listerie i E. Coli. No američki su znanstvenici otkrili da je novim patogenom, bakterijom Staphylococcus aureus, zaraženo oko polovice uzoraka mesa peradi, svinjetine i govedine koje su uzeli s polica nekoliko različitih supermarketa.

Američko ministarstvo poljoprivrede ne provodi standardna ispitivanja na bakteriju Staphylococcus aureus, jer se on dosad smatrao rijetkim patogenom u hrani. U većini testiranih uzorka pokazalo se da je taj soj stafilokoka iznimno otporan na djelovanje antibiotika, pa ga je teško liječiti. Liječnici naglašavaju da se bakterija uništava prilikom kuhanja i pečenja mesa na visokim temperaturama, a najčešći put zaraze predstavlja rukovanje sa sirovim mesom.

- Prosječan kupac ima 25 posto šanse da će u svoj dom unijeti otporan stafilokok preko mesa - zaključio je voditelj studije, profesor Lance Price s Translation istraživačkog instituta.

Stručnjaci smatraju kako rezultati istraživanja odražavaju opasnosti pretjeranog korištenja antibiotika u proizvodnji mesa.

Izvor: 24sata

22.04.2011., petak

Pelene za pse

Ona radi u pet shopu. Prvo je mislila da će to biti jedan od najljepših poslova – četkanje i briga o psima i slično, ali pretvorio se u noćnu moru...

... kada je shvatila što ljudi rade tim jadnim životinjama...

...dovode pse na češljanje koji nisu češljani godinama, dlaka im u gnijezdima, a u gnijezdima – crvi.

... a najgore od svega saznanje o najprodavanijem proizvodu iz pet shopa!

Pelene za pse!

Pelene za pse??!! Jedva da sam nešto načula o njima, a vidjela ih nisam nikada. No, čini se kako je mnogo vlasnika (čitaj mučitelja) koji pse ne izvode van u šetnju već im kupuje pelene i mijenjaju.

Zamislite taj život! Danima, mjesecima, a možda i godinama ne ideš van, pišaš i sereš u pelenu, iako imaš nagon to učiniti drugačije, dok ti kroz prozor dopiru najrazličitiji mirisi koje ti tako dobro osjećaš!

Ne znam što je gore, ovakav život u peleni ili onaj na lancu. A tako je puno takvih života... previše!

21.04.2011., četvrtak

Najjednostavnija vege juha



20.04.2011., srijeda

Vegetarijanska prehrana smanjuje rizik od mrene

Istraživanje provedeno na University of Oxford je pokazalo kako osobe koje rijetko jedu meso imaju manji rizik za kataraktu, zamućenje leće oka.

Prema podacima prikupljanima oko 15 godina, katarakta (mrena) je bila prisutna kod 3 od 50 osoba koje su redovito jele meso, te kod 2 od 50 vegetarijanaca i vegana.

U prosjeku vegetarijanci i vegani imaju 30 do 40 posto manji rizik za kataraktu u odnosu na osobe koje često jedu meso, piše American Journal of Clinical Nutrition.

Ukupno je u studiji sudjelovalo 27.600 ispitanika starijih od 40 godina.

19.04.2011., utorak

Svi smo jednaki…

‘Svi smo jednaki. Stvaratelj ne smatra da sam ja išta bolja od drveća. On jednako vidi drveće i mene. Svi smo jednaki’, Janice Sundown Hattet, pleme SENECA.

Često ljudi misle da su centar svemira. Često misle da su bolji od drugih ljudi i stvari. Veliki Duh stvorio je zakone i principe prema kojima bismo trebali živjeti. Svi i sve živi prema istim zakonima. Svi smo sazdani od atoma, baš kao i drveće. U središtu atoma je životna sila, koja je još uvijek velika misterija. Ali je ista za sve.

18.04.2011., ponedjeljak

Majmunima slična prava kao djeci I ljudima u komi

Najpopularniji svjetski znanstveni časopis 'Science' u tekstu o tretiranju životinja u zakonima ističe kako je zakonsko zastupanje prava životinja suočeno s gledištem da su životinje vlasništvo te nedostatkom mehanizama zaštite njihovih interesa na sudu. Neki odvjetnici predlažu promicanje prava životinja kroz pojedinačne slučajeve koji će mijenjati stav da su životinje vlasništvo i dodijeliti im zaštitu sličnu onoj za ljude. Drugi se zalažu za uspostavljanje temeljnih prava za životinje, barem za kognitivno sofisticirane vrste poput čovjekolikih majmuna, za koje smatraju da bi trebali imati slična prava kao djeca ili ljudi u komi, a što bi se odrazilo na znanstvenike koji rade sa životinjama.

15.04.2011., petak

Zašto vegetarijanstvo toliko razljućuje?

Barem kod nas, u Hrvatskoj. Ali koliko čujem, situacija nije nešto posebno naklonjena vegetrijancima ni u razvijenijim državama, mada imaju više izbora od nas ovdje. Ono što me šokira su vijesti o vegetarijanstvu koje se mogu pročitati u 'važnim' novinama i web portalima. Tako neki dan čitam kako je Natalie Portman u trudnoći prestala biti vegetarijankom. Totalno neprovjereno i neistinito. Par nažvrljanih rečenica koje pokazuju kako se tema uopće ne poznaje. Kao prvo, Natalie je veganka, a kao drugo, u trudnoći je postala vegetarijanka. Što ovo znači? Znači da je prije jela samo biljnu hranu, bez sira, jaja, meda i sličnog. A sada jede proizvode koje dolaze od životinja, gore navadeno - sir, med, jaja. (Ne ribu!)

Slično je i s mnogim istraživanjima koja dokazuju kako je vege prehrana bolja za zdravlje. Kada se prenose takva istraživanja, u nas obično imaju upitnik u naslovu ili na kraju imaju jednu rečenicu koja bi, kao trebala pobiti sve ono što je napisano u rečenicama prije. Jedan takav članak bio je o Safranu Foeru koji je napisao 'Eating Animals'. U članku se navode činjenice, a na kraju se završava – 'Ne zaboravimo da je Hitler bio vegetarijanac'. Što bi to sad trebalo značiti? Da je Hitler nekakvo mjerilo kako je vegetarijanstvo prikladno za masovne ubojice? A što s masovnim ubijanjem životinja koja se događaju svaki dan u milijunima slučajeva, a svatko tko jede meso zapravo je sudionik u tome? Ne, ovo uopće nije bitno, zar ne? Ovo su 'samo' životinje.

Slično je i s homeoptaskim liječenjem. U nas se u medijima i ono spominje s upitnicima i posprdno, kao placebo. U Francuskoj, primjerice, izjednačeno je s 'modernom' medicinom.

Ukratko, nešto drugačije kod nas ne prolazi. Kao da smo zabetonirani u povijesti i takvi moramo ostati jer tradicija se mora poštovati, bitno je što selo kaže, a zapravo u ljubljenju boga ljubi se novac, netolerancija i licemjerje. Proklinje se i psuje, nabija na kolac, režu grkljani onima koji su drugačiji. Ili slabiji. Totalno drugačije od suštinske ideje vjere.

Kada kažem da ne jedem meso, odmah oni oko mene osjećaju potrebu opravdavati se, kao da sam im rekla tisuće uvreda samo tom jednom rečenicom. Također, kada jedem uvijek mi gledaju u tanjur i zbrajaju iako na svom tanjuru imaju gomile, po njihovim riječima 'finog, ukusnog i zdravog mesa'.

Ako kažeš da imaš neki zdravstveni problem, odmah se to pripisuje činjenici da ne jedeš meso. A zaboravlja se što velike količine mesa čine ljudskom organizmu i koliko je zdravstveno osiguranje opterećno upravo 'takvima', a ne 'ovakvima'.

Ništa drugo ne želim već ono – live and let live. I to je sve.

14.04.2011., četvrtak

O PET ambalaži

Prof.dr.sc. Valerije Vrček mladi je znanstvenik koji u knjizi 'Druga strana potrošačkog raja' piše o malim, velikim, poznatim i nepoznatim znanstvenim kontroverzama. Neke od brojnih tema o kojima piše su GMO hrana, korištenje teflona u pripremi hrane, hormonska terapija, lijekovi, mobiteli, mamografija, proizvodi od polikarbonatne plastike, itd.

Pročitaj zanimljive ulomke o ekologiji i plastičnim ambalažama iz knjige ''Druga strana potrošačkog raja'' u izdanju Školske knjige:

Skladan i zdrav odnos čovjeka, stakla i prirode narušila je, na poseban način, pojava plastike. Za razliku od stakla, koje svojim oblikom upućuje na povijest i kulturu civilizacija, plastika je sirovi produkt industrije polimera čija forma i kemijski sastav otkrivaju tek privremeno stanje na tržištu ambalaže i jeftinih materijala.

Nasilje petrokemijskog monopola, profita i kiča ugrozilo je proizvodnju stakla, a kulturi i tradiciji pijenja vina, piva ili čaja nametnuta su instant - otkrića za jednokratnu upotrebu - plastične čaše i PET boce. Osim što plastika istiskuje staklo s polica supermarketa, ona je ozbiljan ekološki problem i moguća opasnost za zdravlje.

Talijanski su znanstvenici dokazali da se di(2-etilheksil)-ftalat nalazi u vodi koja se čuva u plastičnim bocama od polietilentereftalata (obične PET boce). Taj spoj, koji je teratogen i uzrokuje rak jetre, vremenom migrira iz PET ambalaže i nakuplja se u vodi.

Slične rezultate objavili su znanstvenici sa Sveučilišta u Napulju koji upozoravaju da je u PET bocama koncentracija ftalata u vodi 20 puta veća nego u vodi iz staklenih boca.

Izvor: zdravakrava.hr


13.04.2011., srijeda

Potpišite peticiju protiv kozmetike testirane na životinjama

Prema posljednjim dostupnim podacima, više od 12 milijuna životinja godišnje koristi se u raznim pokusima u Europskoj uniji, što znači da svake minute više od deset životinja pati u bolnim i okrutnim pokusima.

Nakon već postojeće zabrane pokusa na životinjama u svrhu testiranja kozmetike i njihovih sastojaka koja je na snazi i u Hrvatskoj, Europska unija planira do 2013. godine zabraniti prodaju kozmetike čiji su sastojci ispitani na životinjama, s ciljem sprječavanja obavljanja pokusa izvan granica EU, a potom prodavanja unutar Unije. Međutim, interesne skupine lobiraju prema pomicanju ovog datuma, u nekim slučajevima za čak deset godina, i to unatoč masovnom javnom protivljenju kozmetici koja je testirana na životinjama i već postojećim zabranama.

Peticija je na: http://www.nocruelcosmetics.org/sign_up.php?lang=croatia

12.04.2011., utorak

Haida Gwaii – o holokaustu prema prirodi

'Zajedno možemo završiti holokaust prema okolišu', Haida Gwaii, Indijanka.

Svi smo upoznati s holokaustom prema ljudima. Kada se on dogodi tužni smo i kažemo kako ne želimo da se on ponovno dogodi. Ali moramo ozbiljno promisliti o tome što čovjek radi Zemlji i okolišu. Mnoge su vrste izumrle ili će izumrijeti u sljedećih deset ili manje godina. Metodički eliminiramo život koji se više nikada neće pojaviti. Moramo se probuditi kako ne bi bilo prekasno.

11.04.2011., ponedjeljak

GEORGE ORWELL: 'Životinjska farma'

Bajka, klasik Georga Orwella. Radi se o Vlastelinskoj farmi koju preuzimaju životinje i nazivaju Životinjskom farmom. Stvaraju sedam zapovjedi, zajedno rade i čini se kako će sve biti gotovo idlično. No, malo pomalo svinje i psi se odvajaju i počinju zapovijedati cijelom farmom. Ostale životinje su ili toliko neuke da ne shvaćaju ništa ili toliko nesigurne da ih se odmah uvjeri u suprotno ako i pomisle da bi nešto moglo biti krivo. Na kraju svinje počinju hodati na dvije noge, druže se s ljudima sa susjednih farmi, piju akohol, a sedam zapovijedi o pravima životinja svodi se na samu jednu: 'Sve su životinje jednake, ali su neke jednakije od drugih.'

Orwell je ovu bajku napisao na osnovi svojih promatranja režima u SSSR-u i sukoba između Staljina i Trockog. Također ga je inspirirao i španjolski građanski rat.

No, ono što fascinira kako je ovaj roman svevremenski, a posebno se može lijepo uklopiti u našu današnju državu. Vjerno je opisano kako svinje, tj. vladari manipuliraju drugim životinjama, odnosno masom baš poput gusaka u magli. A narod sve to popuši jer je glup ili mu se i lakše praviti glupim nego povjerovati u nešto drugačije. Jednostavno je – svi su ljudi jednaki, ali su neki jednakiji od drugih.

08.04.2011., petak

Jedete li preslice?

Preslica obično raste kao korov, a teško ga je suzbiti. Poznamo ga kao razgranatu, sterilnu biljku koja ima mnoštvo iglica. Međutim, mlade odnosno fertilne biljku mogu se jesti i jako su fine. Postoji mala i velika preslica, a imam sreću što sam našla i jednu i drugu. Mala radije raste uz vodu, a velika u brdu, uz šumu. Velike su mi ukusnije. Bogate su vitaminom C. Ipak, ima dosta posla oko njih. Potrebno je očistiti rukavce sa stabljike te otkinuti klipić na vrhu jer je gorak. Onda se prokuhaju oko pet minuta te se pripremaju kao šparoge.

Preslica je popularno divlje povrće u Japanu, a u bivšem SSSR-u su od nje pravili nadjev za piroške. U Europi je malo poznata, nažalost.

Može se pržiti, kada je najslasnija. Može se i raširiti po tacni i posuti s malo bijelog luka i maslinovog ulja te zapeći u pećnici. Može se napraviti i na salatu. Probala sam na mnogo načina, pržena je najbolja, a i iz pećnice je jako fina. Mogu se konzervirati u octu, ali nisam to još probala.

Sterilne, što znači razvijene stabljike nisu jestive, ali mogu služiti za čišćenje metala jer imaju puno silikatne kiseline.

Velika preslica:




Mala preslica:





07.04.2011., četvrtak

Uspješno odgovorila od kožne garniture

Moji roditelji žele obnoviti dnevni boravak, odnosno kupiti garnituru za sjedenje. Još neki dan im za oko zapela talijanska kožna garnitura. Njima ništa ne znači što je zbog toga izmasakrirana neka krava ili koja već životinja i što su onečišćeni hektolitri vode da bi se koža proizvela (halo, nekad se pitam jesam li zbilja njihovo dijete mada ima mnogo fizičkih dokaza da jesam!). Stoga sam krenula u 'napad' drugim taktikama.

Trosjed je jako malen.

Razvucimo ga. A-ha, gle na što to liči (ovo je uplalilo najviše od svega jer je ležaj bio jedva za jednu osobu za prespavati, plus po dužini kao za neko dijete od šest godina).

A tek cijena! Trosjed i fotelja 10,000 kuna, dok od umjetnih materijala za 4000 kn dobiješ i trosjed i dvosjed i fotelju.

I tako mic po mic, stajali smo dva sata sigurno, ako ne i više.

Na kraju su naručili trosjed i fotelju od umjetnog materijala, proizveden u Bosni, mogli su i birati boju, a sve za manje od 4.000 kuna. Toooo!

06.04.2011., srijeda

Ljudsko mlijeko od GMO krava!!!!!

Kineski znanstvenici uzgojili su 300 genetski modificiranih krava, kojima su dodali ljudske gene kako bi njihovo mlijeko imalo nutritivne vrijednosti nalik ljudskom mlijeku. Vjeruju da će novo mlijeko postati zamjena za dosadašnju 'mliječnu formulu' za bebe. Udruge koje se bore protiv genetskog inženjeringa, kao i neki znanstvenici, upozoravaju da je eksperiment opasan i za ljude i za životinje, jer potomci kloniranih životinja često pate od brojnih zdravstvenih problema, a ovakvo mlijeko već imamo. No, kineski investitori nadaju se da će novo mlijeko povećati prodaju mliječnih proizvoda u Aziji, gdje je devetero od deset ljudi netolerantno na laktozu i ne može piti kravlje mlijeko zbog grčeva i bolova u trbuhu.

'Potomci kloniranih životinja često pate od brojnih zdravstvenih problema, tako da ovo predstavlja veliki razlog za zabrinutost. Zašto nam uopće treba ovo mlijeko - što nam ono daje, a da to već nemamo?, kazao je glasnogovornik britanske udruge za zaštitu životinja.

Odgovor je kao i uvijek – NOVAC!

05.04.2011., utorak

Zeca ubili pred djecom zbog poduke o Kamenom dobu

Danas prenosim tekst u cijelosti s Tportala, prava priča o dvoličnosti ljudske rase:

Neuobičajen događaj u školi na sjeveru Njemačke izazvao je proteste roditelja, interes medija i osudu pokrajinskog ministra obrazovanja. U okviru učenja o životu tijekom kamenog doba, lokalni je farmer ubio zeca pred pedesetak učenika petog razreda, od kojih su se neki onesvijestili i rasplakali, što ih nije spriječilo da sutradan pečenog zeca pojedu.

Kontroverzna scena odigrala se u školskom dvorištu: pedesetero djece, starosti oko 11-12 godina, okružilo je lokalnog farmera koji je u rukama držao bijelo-sivog zeca. Djeca su tu bila svojevoljno, u okviru posebnog školskog projekta o životu za vrijeme Kamenog doba, unutar kojeg su učili i o tome kako su se ljudi tada hranili. Farmer se temeljito pripremio za ovu situaciju, proučavajući čak pedagošku literaturu i prethodno objasnivši djeci kako i zašto su ljudi lovili u prastarim vremenima. Svako od prisutnih je imao priliku oprostiti se sa zecom, a onda je farmer krenuo u praktični dio nastave o Kamenom dobu. Prvo je udario zeca čekićem po glavi, a onda je nožem prerezao životinji vrat, puštajući da iscuri krv. Nakon toga je mrtvog zeca raspolovio i očistio, oderao krzno i ostavio meso da se suši na vjetru. Baš kao u kameno doba.
Većina djece je s velikim interesom gledala smrt zeca u pedagoške svrhe, vjerojatno po prvi puta direktno suočeni s činjenicom da svježe meso koje mogu vidjeti na osvijetljenim rashlađenim policama supermarketa nastaje ubijanjem životinja. Jedno dijete se pak onesvijestilo čim je zeko dobio čekićem u glavu, dok ih se nekoliko rasplakalo. To ih ipak nije spriječilo da se sutra okupe na roštilju, i pojedu zečetinu ispečenu na vrućem kamenu, baš kao u kameno doba, a pridružilo im se i nekoliko roditelja.

Neki roditelji ipak nisu bili oduševljeni ovakvim proučavanjem života u kameno doba, pa su se požalili lokalnim novinama Lübecker Nachrichten o 'barbarskim događajima' u školi. 'Moj sin je kući došao blijed kao utvara i nakon toga danima nije mogao spavati, a i jedva je što jeo', izjavio je jedan od roditelja, čije su se pritužbe čule do ministarstva obrazovanja pokrajine Schleswig-Holstein. 'Incident smatramo edukativno problematičnim', zaključilo je ministarstvo i donijelo odluku zabrane takvih aktivnosti u budućnosti. Uskoro se oglasio i ravnatelj škole, koji se ispričao roditeljima što nisu unaprijed pismeno obaviješteni o smrti zeca kao dijela projekta o kamenom dobu, odmah najavivši i da će sa svima i razgovarati jer 'nije potrebno odmah ići u novine'.

U međuvremenu je otkriveno da je dio djece iz petih razreda dan prije zečeve egzekucije pokrenuo peticiju za njegov spas, sakupivši 30 potpisa. Nastavnici kažu da su peticiju ignorirali jer bi to značilo da učenici mogu skupljati i potpise za odgađanje testa iz matematike. Predstavnik Savjeta roditelja Stefan Hirt je zaključio da je dobro djecu naučiti da smrznuto meso iz supermarketa nije plod s drveta, ali da je 'korištenje čekića u tom kontekstu ipak uvrnuto' te da je 'za desetogodišnjake to trauma koju će nositi sa sobom cijeli život'. Lokalni farmer, dželat pojedenog zeca, ne razumije u čemu je cijela frka, s obzirom da je istu stvar napravio s piletom prije godinu dana, također tijekom tjedna proučavanja kamenog doba, što nije izazvalo nikakve prigovore.


04.04.2011., ponedjeljak

JANE GOODALL, PHILLIP BERMAN: 'Razlog za nadu'

Jane Goodall Britanka je koja je najviše poznata po istraživanju majmuna čimpanzi u Africi. Još je uvijek izrazito aktivna te je osnovala Institut Jane Goodall koji se bori za čimpanze, ali i zaštitu prirode općenito.

Lijepa knjiga koja mi je nekoliko puta potaknula suze na oči. Priznajem, u početku mi je malo išlo na živce koliko je žena optimistična, ali pri kraju vidim koliko je to dobra stvar, biti optimističan i ipak vidjeti rješenja kraj tolikih problema i kada se sve čini crno (što mogu, kada sam sklona pesimizmu).

Dio koji mi se najviše urezao u pamćenje je kada ju je prvi puta dodirnula čimpanza. Ponudila joj je hranu, ali majmun je maknuo hranu iz ruke i stavio svoju ruku u njezinu ruku! Također, šokantna su svjedočenja o laboratorijskim životinjama i njihovim patnjama, o tome kako se životinje iz divljine ubijaju u znanstvene svrhe, samo zato da bi ih se moglo secirati te razlog kako je prešla na vegerijanstvo.

Nekoliko citata:

'Najgore sam iskustvo doživjela na sakupljačkoj ekspediciji u šumi Kakameg kad je bezbroj životinja uhvaćeno u stupicu, ubijeno i oderano u istraživačke svrhe... U stražnjim sobama svakog prirodoslovnog muzeja su ladice i ladice prepune prepariranih ptica i malih sisavaca te doslovce tisuće kukaca. To je prikaz užasavajućeg pokolja nevinih bića.'

'Naša nas ljudskost sputava, robovi smo svoje ljudske perspektive, ljudskog pogleda na svijet. Zapravo, nama je čak teško sagledai svijet iz prespektive druge kulture ili sa stajališta pripradnika suprotnog spola.'

'Taj visoko razvijeni intelekt zasigurno znači da imamo odgovornost prema drugim životnim oblicima na planetu čije je daljnje postojanje ugroženo nemarnim ponašanjem naše, ljudske vrste, potpuno neovisno o tome vjerujemo li u boga ili ne.'

'Dok su se zemlje u razvoju svojski trudile obrađivati istrošeno tlo sve širih pustinja i dobiti vodu iz sve nedostupnijih slojeva podzemne vode, zapadne su zemlje krčile tisuće hektara paršume kako bi stvorile plodno poljoprivredno zemljište za ispašu i uzgoj hrane za stoku čijim će mesom hraniti svoje pregojazne građane, a istodobno su plaćali (skandalozno nedovoljno) ratare iz zemalja Trećeg svijeta da uzgajaju industrijske kulture poput kave i čaja uslijed čega je sve manje zemljišta preostajalo za uzgoj životno važnih namirnica.'

'Bio je to komercijalan posao – trgovina šumskim majmunskim mesom. Udovoljavanje kulturnim sklonostima mnogih ljudi prema mesu divljih životinja. Godinama poslije pokazat će se da čimpanze prenose jednu vrstu ljudskog HIV-a. Nije nemoguće da je virus prešao na ljude kao posljedica klanja čimpanza zbog mesa.

'Životnije nisu bile presudno važne za napredak medicine, što obično tvrrde zagovornici pokusa na životinjama. Štoviše, mnoga istraživanja na životinjama vodila su u ukrivom smjeru i posljedica im je, ponekad i višegodišnja zabrana lijekova koji su se poslije pokazali veoma korisnima za ljude, a s druge odobrenje da se koriste lijekovi koji ne štete životinjama, ali su pridonijeli ljudskoj patnji i smrti.'

'Milijarde životinja podvrgnuto je neizrecivoj boli, bijedi i strahu na farmama za intenzivni i masovni uzgoj. Pate, od rođenja do smrti, stješnjene u torovima i pregradama na ponekad beskrajno dugim putovanjima prema klaonici. Divlje životinje se lovi, hvata u stupice, truje. Zastrašujuća ekslopatacija golemog niza životinjskih vrsta vlada u trgovinama živim životinjama, cirkusima i industriji kućnih ljubimaca. Tu su i nebrojene tegleće životinje prema kojima se postupa s pravim barbarstvom.'

'Komad mesa u svom tanjuru počela sam gledati kao dio donedavno živog bića, ubijenog zbog mene, kao simbol straha, boli i smrti, a to baš i nije izazivalo tek. Tako sam prestala jesti meso. Jedna od ugodnih popratnih pojava moga prelaska na vegetarijanstvo bila je promjena koju sam osjetila u svom zdravlju. Osjećala sam se lakšom, ispunjenijom čistom energijom. Više nisam tratila vrijeme svoga tijela tražeći od njega da izdvoji dobre bjelančevine iz svih onih otpadaka kojih se i životinja pokušavala riješiti.'

'Većina nas ne shvaća da možemo potaknuti promjenu. Olako odbacujemo odgovornost i upiremo prstom u druge. Prisjetimo se uvijek da smo potrošači. Slobodnim izborom, odlukom što ćemo kupiti, što nećemo kupiti, imamo moć da svi zajedno izmijenimo etiku trgovine i industrije.'

'Danas ima više vegetarijanaca nego ikad – zamislimo do kakve bi promjene došlo kada bi svi prestali jesti meso – makar i na nekoliko dana u tjednu. Jer, kada bi potražnja bila manja, a prema životinjama bi se humanije postupalo.'

'Možemo mnogo toga napraviti, svatko od nas posebice, samo ako pokušamo učiniti svijet oko sebe boljim mjestom. To može biti vrlo jednsotavno: možemo tužnoj ili usamljenoj osobi donijeti osmijeh na lice, učiniti da se jadni pas razmaše repom, a mačka prede, dati vode biljci koja vene. Ne možemo riješiti sve probleme na svijetu, ali često možemo učiniti nešto s problemima koji su nam pred nosom.'





01.04.2011., petak

Piknik

Moja omiljena Kupa





Moja Nina u Kupi



Kockavica, jaaako ugrožena biljna vrsta, ponosna sam što je ovdje ima puno



Moj dio roštilja (kukuruza imam u zamrzivaču)



Odrezana grana je zarasla



Ledenka ili zlatica, inače otrovna biljka, ali Nijemci je jedu tako što se listići isključivo prije cvatnje prokuhaju pet minuta, a pupoljke kisele i koriste poput kapara. Listiće sam probala, ali me malo zabolio trbuh iako sam ih prokuhala.



Moja Dunja



Zalazak Sunca



Impozantno drvo








<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.