IMOTSKAKRAJINA

srijeda, 09.05.2007.

Heroji Domovine

Nikad ne zaboravi sine

Kunem se Bože u rat smo krenuli,
s jasnim ciljem;" Domovinu stvorit ",
bili smo spremni i život svoj dati,
nismo se bojali s tiraninom borit.

Jedan po jedan mi ginusmo časno,
ni jednog trena ne htjedosmo stati,
umiruć tiho il vrišteći glasno,
samo da narod naš više ne pati........

Imotske žrtve Domovinskog rata


1. Josip Jović iz Aržana
2. Marijan Parlov iz Ričica
3. Nedjeljko Piplica iz Dobrinča
4. Ljubo Leko iz Vinjana Gornjih
5. Srećko Biočić iz Runovića
6. Ivan Lendić iz Rašćana
7. Luka Vranješ iz Krstatica
8. Ivica Grubač iz Imotskog
9. Bogoslav Lukić iz Ričica
10. Kažimir Abramović iz Biorina
11. Zdeslav Turić iz Župe
12. Ivica Repušić iz Runovića
13. Mario Vuknić iz Runovića
14. Jurica Vujević iz Podbablja
15. Rajko Lozo iz Poljica
16. Matko Buljubašić iz Zagvozda
17. Stanislav Matković iz Medova Doca
18. Velimir Đerek iz Vinjana
19. Miroslav Gudelj iz Poljica
20. Željko Prgomet iz Rašćana
21. Ante Livajić iz Poljica
22. Borislav Bašić iz Krivodola
23. Dražen Jukić iz Runovića
24. Jure Ljubičić iz Runovića
25. Mate Juroš iz Vinjana
26. Petar Žaja iz Aržana
27. Ante Jerković iz Podosoja
28. Miodrag Perkušić iz Podbablja
29. Milan Mustapić iz Lokvičića
30. Zoran Lendić iz Rašćana
31. Ivan Parlov iz Ričica
32. Petar Babić iz Runovića
33. Pavao Pušić iz Ričica
34. Jure Grbavac iz Ričica
35. Ante Kolovrat iz Ričica
36. Nediljko Štambak iz Imotskog
37. Frank Zagorčić iz Lovreća
38. Davor Milas iz Podbablja
39. Ante Milas iz Podbablja
40. Ivan Gudelj iz Krstatica
41. Milan Sičenica iz Lokvičića
42. Vladimir Vuković iz Studenaca
43. Zdravko Malenica iz Ričica
44. Ante Tandara iz Ričica
45. Mladen Jonjić iz Grubina
46. Ivica Kujundžić iz Ivanbegovine
47. Marijan Šuto iz Zmijavaca
48. Vinko Žužul iz Grubina
49. Branko Kutleša iz Vinjana
50. Mate Čagalj iz Medova Doca
51. Veljko Jelinić iz Vinjana
52. Mate Zec-Peškirić iz Krstatica
53. Josip Zužul iz Grubina
54. Mladen Aračić iz Vinjana
55. Ivan Znaor iz Podbablja
56. Frano Đoni Bubalo iz Prološca
57. Vedran Lasić iz Berinovca
58. Anđelko Kutleša iz Vinjana
59. Joško Novović Tuta iz Imotskog
60. Slobodan Mandić iz Prološca
61. Vlado Šurlin iz Prološca
62. Mate Vučak iz Ciste Velike
63. Milan Trutin Šilje iz Podbablja
64. Stanislav Milas iz Podbablja
65. Ana Cvitanušić iz Runovića
66. Drago Bilić iz Studenaca
67. Milan Dragun iz Lokvičića
68. Mate Patrlj, Imotski-Podbablje
69. Ivan Šabić iz Zmijavaca
70. Mario Glavota sa Sebišine
71. Ante Ujević iz Krivodola
72. Vedran Brečić iz Imotskog
73. Jozo Rako iz Zagvozda
74. Toma Ančić iz Grabovca
75. Stipe Krnić iz Vinjana
76. Denis Lozić iz Aržana
77. Ivan Pavić iz Ričica
78. Ante Pruže iz Zagvozda
79. Mario Luetić iz Župe
80. Stipe Karin iz Grubina
81. Mario Selak iz Rašćana
82. Dinko Pavlinović iz Rašćana
83. Ivan Pavlinović Nuić iz Rašćana
84. Stipe-Bartulović Pripuz iz Ričica
85. Đondino Krnić iz Vinjana
86. Marko Rako iz Imotskog
87. Nevenko Petric iz Vinjana
88. Grgo Zec iz Krstatica
89. Mate Vuletić iz Krstatica
90. Josip Zdilar iz Glavine
91. Zlatko Radeljić iz Vinjana
92. Blažen Rimac iz Prološca
93. Mario Erceg iz Rašćana
94. Ljubomir Erceg iz Rašćana
95. Viktor Lizatović, Župa Biokovska
96. Branirnir Anić iz Imotskog
97. Slaven Ujević iz Krivodola
98. Marijan Jonjić iz Grubina
99. Oleg Ujević iz Krivodola
100. Ivica Dodig iz Podbablja
101. Marinko Vuletić iz Krstatica
102. Željko Mandić iz Prološca


DOĆI ĆEMO MAJKO

Sve moje misli su uz tebe
i srce mi ludo bije,
tu iz zemlje daleke
volim te kao i prije.
San mi na oči ne dolazi,
pritišću me tvoji jadi;
grabljivac ti oči vadi,
i krv ti pije,
Hrvatsku grudu moju
hoće da razbije.
O,zemljo mila otaca mojih
o,grudo sveta djece svoje,
i ovdje su tvoje boli moje,
i križ tvoj,križ moj je.
Doći ćemo majko
kao sveti plamen,
i stopit se u jednu plamteću rijeku
grom i munja bit će naš znamen
za slobodnu Hrvatsku
u novome vijeku.
Pod najezdom našom
zadrhtat će zemlja,
i proplakat će kamen;
u tropletu tvom
ljubav će sjati bistra,
a pobjeda naša
bit će sveta i čista.

ANNA KUMARICH ( iz zbirke pjesama "Olujni vjetrovi" )


Domovino, ako tebe zaboravimo
Nek nam se jezik za nepce prilijepi
ako spomen tvoj smetnemo ikada,
ako ne stavimo Domovinu
vrh svake radosti svoje!
________________
Prerijek i posadašnjenje psalma 137
Grad na gori, 1991. (1)



...Josipe, Ivane, Luka,
Bogoslave, Kažimire, Rajko...
Neka je po vama Evanđelje,
Psalam imotski, dvadeset i neki.
U rane ušli dani ognjeni.
Mrtvački sanduci. Besane noći.
Nijemi pozdravi.



Mara Ožić-Bebek



Stavljam ruku na Hrvatsku

Stavljam ruku na Hrvatsku i kunem se

da neću nikada uzalud napisati njeno ime.

Ako vidite da sam se iznevjerio Hrvatskoj i njenom narodu, odsijecite mi ruku.

Stavljam ruku na Hrvatsku: ona gori.

Stavljam ruku na Hrvatsku: ona drhti.

Hrvatska drhti od groznice i nade.

Ante Bruno Bušić


"Nikad sluge ne stvaraju povijest
Na mrtvoj straži vođa prvi stoji
Domoljublje po žrtvi se mjeri
Država se samo mačem kroji"

09.05.2007. u 00:42 • 0 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



Kolovoz 2008 (1)
Svibanj 2008 (1)
Travanj 2008 (1)
Siječanj 2008 (2)
Studeni 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (1)
Travanj 2007 (4)
Ožujak 2007 (10)
Veljača 2007 (10)
Siječanj 2007 (9)
Studeni 2006 (2)
Listopad 2006 (6)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?



-vijesti iz Imotske Krajine
-svoje primjedbe prijedloge i komentare ostavite u knjizi gostiju



Grb

KNJIGA UTISAKA - KLIKNI OVDJE

POLOŽAJ IMOTSKOG NA GOOGLE MAPI

Volim Imotski

Volim imotske priče uz jutarnje kave i nalivene glave, jer uvijek nešto slave. Sutra opuštanje, u Jezero spuštanje, komentiranje, ruganje, kupanje, guštanje, pa izlazak gore, zezanciju do zore. Uz imotske ljude slušat imotske fore. Kroz zelene škure gledat imotske cure il' na ure i ure slušat zvuke bure. U daljini sveti Jure, preko njega pa na more, prvo kladionica, onda palimo motore. Gledat imotske ljude, normalne i čudne, slušat imotske ptice što ujutro me bude. Imotsku hranu kad se baci pod sač il' slušat dobar trač kad popijem too much. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il' loše. Volim imotsku djecu, odrasle i starce, imotske mace, klošare i face. Imotske kafiće, zgodne konobarice, divlje aute, na njima imotske tablice. Šverc preko granice, imotske mešetare - moderne galantare, što zarađuju pare. Onda granični prijelaz kad je roba u gepeku, a carini šteku da propusti Mečku. Svako selo i kuću, Hercegovinu dragu, Prosjake, sinove i domaću gangu. Agu Hasanagu, vile u jezerima, priče o sijelima i legende o selima. Vrljiku, zvijezde, miris, duh i boju, svaku životinju, biljku, cijelu Krajinu moju. Nogometaše, imotske sportaše, imotske mafijaše i one koji ih se plaše. Volim svakog onog 'ko Imotski voli, oni drugi nek' pate, za njih me glava ne boli. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il loše. Di je jedini dom, di srce mi je cijelo, di mi imotska krv u žilama teče vrelo!
Ante Chash


Put u Imotu

Ima Imota sedmera vrata. Vrata od Neretve. Vrata od Cetine. Vrata od Bosne. Vrata od mora. Vrata od neba. Vrata od zemlje. I vrata od matere. Na sedmera vrata dođe i prođe sve imotsko: Sunce i Mjesec, jata ptica selica i zvijezda, vjetri i oblaci, vuci i poskoci, munje i vile, zemaljske i podzemaljske vode. Dođu i prođu ljudi.
Ako si odlučio u nju doputovati, u njoj se roditi, u njoj umrijeti, kako ćeš naći Imotu? Kako su je tisućama godina nalazile divlje guske i ždrali? Na pola svoga nebeskoga puta, između modrog i bijelog polarnog leda i Modrog i Bijeloga Nila, ugledali bi Modro i Crljeno jezero, Prološko blato i zajezerano Imotsko polje, cijelo pretvoreno u blato i zvano Blatom, zalepršali velikim krilima između okopoljskih brda i sela, prosuli miris polarnih predjela, polarnih zvijezda. Na prostranim i mekim krilima donosili prostrane i meke polarne snjegove. U ta vremena divljih gusaka i ždrala, u Imoti zapadali duboki snijezi, pa su Imotsku krajinu mogle prelijetati samo divlje guske i ždrali. Mogli je pretrčavati samo vukovi-duhovi. Vile i vilenjaci. I mladi, viloviti Imoćani.
Kako ju je našao car-pisac, u porfiru rođeni Konstantin Porfirogenet, kad joj je u desetom stoljeću, kao jedanaestoj hrvatskoj župi, porfirom, prvi zapisao ime: Imota? Pero umakao u porfirno Crljeno jezero, u starohrvatsku krv. Ime starohrvatsko, staroilirsko, starozemaljsko, dublje od jezera i jama. Ne možeš mu se spustiti do dna niti ga do dna protumačiti. Niklo iz zemlje, kao što niču kaćuni. Napaja dušu, kao što tijela na Dva Oka i na Opačcu napaja Vrljika. Kao Ševar i Zvizda na Studencima. Kao živi bunari u Zagvozdu i na Lovreću.
Ako si poželio, odredio, ako ti je dan znak, možeš izabrati dan, vrata i put. Ući u Imotu između dva brda, dva stećka, dva duba. Zaigrati i doigrati kolo života: kako ti je pisano na stećku.
Put kroz mater, kroz pramater. Putom koji nisi izabrao ti. Koji je izabrao tebe. Na tom putu srela te jarebica, zmija. Srela te divlja kruška. Pao iz matere, pod divlju krušku.
Sedam dana-tjedana, sedam ljeta-proljeća, sedam stoljeća ležao-odležao u ječmenoj slami, da bi medio-omedio, da bi se civilizirao, pitomio-pripitomio, postao pitomom kruškom. S mirisom neiskorjenjive divljine, Zavelima i Bijakove. S okusom divlje kruške.
Ako dolaziš s mora, otkud dolijeću lastavice, povodnji, munje, otkud dođoše prekomorci: Rimljani, Židovi, Grci, maslinova grana, križ i knjiga, zastani pod najvišom jadranskom planinom, Bijakovom, gdje su zastajali i oni. Otvorena su ti četvera morska vrata. Troja čelom probiše rijeke: Neretva, Cetina i Žrnovnica. Četvrta, Stazu, prsima probiše mazge. Na sva četvera u Imotu vode stari i novi puti. Na svaka si dobro došao.
Ako slaziš iz Bosne, otkud slaze snijezi, vuci i bura, otkud sađoše Avari, Turci, stećci i bosančica, već sa Stražbenice, između Ržanoga i Sviba, kroz modra vruljska vrata ugledat ćeš - ugledat će te more. Modri se i srebri i duboko u imotsko kopno šalje svoj glatki i slani znak. Ako si znalac voda, ako su ti vode sestre, posestrime ili ljubavnice, u Imotu će te dovesti vode. Nebeske, zemaljske, podzemaljske. Klance i pute osvjetljavat će ti munje.
Prati let orla. Let orlice. Gnijezdo joj je na Bijakovi, lovina na Čvrsnici: sedam puta na dan valja preplivati nebo. Leti za orlom i orlicom. Jedan časak zastane nad Imotom: da joj se sjenka napije vode na Vrljici, da u Crljenomu jezeru poprska krila. Tamo zastani i ti. Ne čas, zastani cio život. Jer što je život? - Časak kad je orao zastao na nebu nad Imotom: da mu se sjenka napije vode, da sjenka poprska krilo.
Usred jadranskog, usred imotskog krša, kraj modrih krških očiju na Svibu, raste pelim. U se skupio svu gorčinu i svu gorku ljepotu krša i života u kršu. Imotska mjera gorčine: gorak ko pelim. Gorak kakav jeste. Gorak po sebi, gorak u sebi, gorak sebi. Zemljo krška, imotska, hrvatska, to si sobom izrekla sebe. To si sobom ti, to smo tobom i sobom mi.
Ako je u tebi kap pelima, kap imotske krvi, ne treba ti voda ni ptica, kompas ni mahovina: dovest će te u Imotu ta jedna jedina kap.


Petar Gudelj:Put u Imotu

Procvjetali bademi u Imotskom, krajem siječnja

Neobična topla zima,koja se u Imotskoj krajini ne pamti u posljednjih nekoliko desetljeća,poigrala se i s voćkama. Tako je u vrtu Nina Tonkovića u samo središtu Imotskog procvjetao badem. Stari Imoćani pamte da je badem znao procvjetati krajem veljače, no u siječnju ni najstariji ne pamte. Ono zanimljivo jeste činjenica da su se prvi pupoljci na bademu pojavili još 10.siječnja,a prvi cvjetovi 18.siječnja. Ovih dana već su bijelo-roza cvjetovi ogrnuli cijelu krošnju. Zanimljivo je također da s njega još nisu obrani,a ni otpali zreli sasušeni plodovi od prošlogodišnjeg dozrijevanja.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se