IMOTSKAKRAJINA
petak, 20.04.2007.
Muke po Ivici
Cijenjeni!
Evo već skoro godinu dana koristim vaš Max-tv i želio bih sa vama malo podijeliti svoje duševne boli i noćne more.Naime vaša usluga je sve samo ne usluga.Uslugu ste valjda htijeli napraviti mojoj bivšoj ženi da me vrag što prije odnese jer predpostavljam da su to njene intimne misli.Neznam samo što sam to vama učinio da me tako kažnjavate.MAX-TV.Prevara stoljeća koju ja iz mjeseca u mjesec uredno plaćam jer sam vezan ugovorom.Ako prekinem taj ugovor onda plaćam cca 1500,oo kn (neznam zašto) a uredno sam platio i uređaj (koji je po riječima operatera još u fazi testiranja) i instalaciju tog jako lošeg uređaja.
Malo o uređaju.Brzina mu je otprilike kao prvom računalu koji je napravljen a uvelike podsjeća na usporenu snimku golova samo što je ovaj vaš 10-tak puta sporiji.Taman kad učita program i čovik se fino namjesti da pogleda tv nakon naporna dana a ono slika sleđena.Nazoveš operatera na broj 08009000 i on ti kaže da je kod njih sve u redu i da uređaj resetiraš tako da ga isključiš iz struje.Nakon što se isključi moraš pričekati nekih bijednih 15-tak minuta i opet imaš sliku te se sav sretan ko mali prasac ponovno zavališ u fotelju i pokušaš shvatiti radnju filma jer je već prošlo nekih 20 min.Ako imaš sreće to će se desiti samo jednom u toku večeri a ako nemaš kao ja onda će ti se to desiti najmanje 5 puta tokom večeri.Sreća max-tv ima videoteku na kojoj možeš pogledati sve one stare i dosadne filmove koji su na tv-u reprizirani po 10-tak puta.Uz to što im je cijena veća nego u videoteci (10,12,15 kn) na svako drugom filmu slika se zamrzne te moraš prebaciti na tv pa se onda opet vratiti u videoteku da bi nastavio gledat započeto a svako prekidanje i ponovno učitavanje oduzme svega nekih bijednih 10-tak min.Imate filmove na svu sreću koje moraš prekidat samo 20 puta ali to i nije loše jer na kraju ispadne cijelovečernji film od 20-24 sata.Omjer filmova u videoteci je 10 naprema 1 u korist pornića(15 kn) i to je raj za bogate drkadžije sa jakim živcima.Unaprijed se ispričavam svima jer sam sad totalno popizdio.Ako ima gramatičkih poigrešaka cijenjena gospodo .Živci su mi otišli od vašeg usranog max-tv-a a sve to uredno plaćam iz mjeseca u mjesec jer sam vezan ugovorom koji mene obavezuje da ga plaćam a vas obavezuje da ga naplaćujete bez obzira koliko bio loš.Pri zadnjem javljanju operateru(prije pola sata)veli mi da mogu putem maila poslati prigovor i to su sva moja prava u ugovoru koji ako prekinem mora platiti.Znači u govnima sam svakako.Slobode su mi ograničene jer je ugovor pisan na moju štetu.Ostaju mi samo slobode govora.E pa to mogu iskoristiti na slijedeći način.Usvom adresaru imam preko 200 mail adresa pa ću ovaj mail poslati svima znanim i neznanim te ih zamolit (ako hoće da im i dalje šaljem one smiješne mailove) da ovaj prigovor proslijede svima znanim i neznanim.Pa će i ti znani i neznani to proslijedit svima znanim i neznanim pa će svi ti znani i neznani skužiti da je taj max-tv jedno obično govno umotano u reklamni celofan za jednu kunu(uređaj koji nevalja platiš ustvari 300 i nešto kuna)..Sad kad sam malo olakša dušu idem resetirati vaš uređaj po osmi put danas ili ću izabrati film iz vaše bogate naftalinske videoteke pa se sa njim natezat do kasno u noć.Nadam se da mi ne zamjerate na slobodi govora i na onom " jeben vam" jer vi mene jebete iz dana u dan i ja vam to uredno plaćam.Sa poštovanjem Ivica Šitum,Šimićeva 64 (uređaj je na gazdaričino ime Paškvica Makale) 21000 Split jmbg 2705965381903.
utorak, 10.04.2007.
Kako je Imotski dočekao Uskrs
U Imotskoj krajini Velika trodnevnica, Putovi križa te samo misno blagovanje, odnosno euharistijska slavlja jednog od najvećih kršćanskih blagdana Uskrsa, prošlo je u miru. Dostojanstveno kako već i priliči dugoj kršćanskoj tradiciji i običajima u Imotskoj krajini , u koju su ovih dana pristigli mnogi razasuti po cjeloj Hrvatskoj i Europi. Međutim, Uskrsno bdijenje i tišina Velike subote, posljednjih godina u velike se izmijenio, posebno kod mladih Imoćana. Umjesto na Misama, ili odmah nakon sv. Misa, mladi Imoćani Uskrs dočekuju po zadimljenim imotskim kafićima. U borbi za goste, između mnogobrojni ugostitelja, osmišljavaju se programi, živa glazba, razna party-događanja, i to baš na Veliku subotu. Par ugostitelja je bacilo i patriotizam na stranu te gromoglasno navijaju Cecu, Jelenu i Olju Karleušu ili pak Milu Kitića a "cela" birtija poludi kad čuje DJ Krmka koji šmrče "belo" . Zašli smo u subotu u imotske lokale koji puštaju narodnjake, i uglavnom mlađahni Imoćani, pa čak oni ispod osamnaest, uz dobru dozu alkohola, luduju za spomenutim estradnim "zvezdama" , uoči Isusova Uskrsnuća. O ovim novonastalim, imotskim Uskrsnim običajima pisali smo i prošle godine, samo za razliku od lani nije bilo divljanja po ulicama grada, i sve je ostalo u okvirima pretrpanih imotskih kafića.
srijeda, 04.04.2007.
Misa za Josipa Jovića
U Aržanu, rodnom mjestu Josipa Jovića 31.3. je služena misa zadušnica za pokojnog Josipa i sve poginule u Domovinskom ratu.
Misu je sluzilo 9 svećenika, iz okolnih mjesta i Splitsko-Makarske Nadbiskupije, Ove godine misi zadušnici je pristvovao i ministar unutranjih poslova Ivica Kirin koji je nakon mise zadusnice u prostorijama OŠ Aržano održao prigodni govor i tom prilikom kao dar školi uručio računalo. Poslje akademije posijetio je roditelje pok.Josipa Jovića.
Misi su takodjer prisustvovali i ravnatelj policije Marijan Benko,načelnik PU splitsko-dalmatinske Ivan Merćep i župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader
Vijence na grob Jospia Jovića položili su izaslanstva policije, županije, vlade i ostalih.
Naime na Uskrs 1991 svoj mladi život, kao prvi u redu brace, izgubio je mladi Aržančan Josip Jović. U mjestu poznat kao dobricina i veliki radnik... Njegov sprovod 1991. godine privukao je u Aržano masu od 50. 000 ljudi i to je dan koji je ostao u sjećanju svakog Arzančana i Hrvatskog Domoljuba.
U znak sijećanja na prvu žrtvu Domovinskog rata pok.Jospia Jovića u Aržanu se svake godine igra Memorijani nogometni turnir Josip Jović koje je po svojoj kvaliteti jedan od prva tri turnira u županiji. Takodjer u spomen na poginulog Hrvatskog vojnika Petra Žaju koji je takodjer iz Aržana svake se godine u prostorijama OS Aržano igra memorijani sahovski turnir.
U svakom slučaju treba pohvaliti Aržanskog župnika don.Antu koji je svojim angažmanom i tvrdom voljom uspio vratiti interes hrvatskih političara i medija za obilježavanje smrti prvog Hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića što i nije bio slučaj proteklih godina.
Bilić Ivan
ponedjeljak, 02.04.2007.
Cvjetnica u Imotskom
Isusov ulazak u Jeruzalem na danas nazvanu Cvjetnu nedjelu proslavljen je diljem Imotske krajine u crkvama službom Božjom, s blagoslovom maslinovih grančica i pjevanjem Muke Gospodinove. Posebno je ipak bilo u gradu Imotskom
Procesija s mitske Topane, maslinove grane, na njima od smokovine ptice I puno radosne dice. Tako bi se opisao veličanstveni ugođaj Imotske Cvjetne nedjelje. U tradicionalnoj procesiji bilo je više od dvije tisuće vjernika iz Imotske,ali I ostalih župa Imotske krajine.Blagoslov maslinovih grančica obavio je kod spomen križa na Topani imotski župnik fra Zoran Kutleša.Potom se u procesiji ulicama grada krenulo prema župnoj crkvi svetoga Frane.Židovska djeca u Biblijskim kostimima nosila su palme.Na magaretu je sjedio Isus/Tomislav Martić/. uz njega dvanaest apostola.Za njima mnoštvo, I pjevački zbor Župne crkve.Potom ulazak u crkvu svetoga Frane.Isus gazi prostrte palme I odjeću svoga puka,koji je prostirahu pod njegove noge.U crkvi pjevana muka.Anđelko Nikolić po tradiciji,veličanstveno uz nijemu tišinu.Na kraju blagoslov puka I priprema za žive slike Muke Isusove ulicama Imotskog.Procesija za pamćenje.Veličanstven Cvjetnica u Imotskom,Hrvatskom Jeruzalemu
Kolovoz 2008 (1)
Svibanj 2008 (1)
Travanj 2008 (1)
Siječanj 2008 (2)
Studeni 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (1)
Travanj 2007 (4)
Ožujak 2007 (10)
Veljača 2007 (10)
Siječanj 2007 (9)
Studeni 2006 (2)
Listopad 2006 (6)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
-vijesti iz Imotske Krajine
-svoje primjedbe prijedloge i komentare ostavite u knjizi gostiju
KNJIGA UTISAKA - KLIKNI OVDJE
POLOŽAJ IMOTSKOG NA GOOGLE MAPI
Volim Imotski
Volim imotske priče uz jutarnje kave i nalivene glave, jer uvijek nešto slave. Sutra opuštanje, u Jezero spuštanje, komentiranje, ruganje, kupanje, guštanje, pa izlazak gore, zezanciju do zore. Uz imotske ljude slušat imotske fore. Kroz zelene škure gledat imotske cure il' na ure i ure slušat zvuke bure. U daljini sveti Jure, preko njega pa na more, prvo kladionica, onda palimo motore. Gledat imotske ljude, normalne i čudne, slušat imotske ptice što ujutro me bude. Imotsku hranu kad se baci pod sač il' slušat dobar trač kad popijem too much. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il' loše. Volim imotsku djecu, odrasle i starce, imotske mace, klošare i face. Imotske kafiće, zgodne konobarice, divlje aute, na njima imotske tablice. Šverc preko granice, imotske mešetare - moderne galantare, što zarađuju pare. Onda granični prijelaz kad je roba u gepeku, a carini šteku da propusti Mečku. Svako selo i kuću, Hercegovinu dragu, Prosjake, sinove i domaću gangu. Agu Hasanagu, vile u jezerima, priče o sijelima i legende o selima. Vrljiku, zvijezde, miris, duh i boju, svaku životinju, biljku, cijelu Krajinu moju. Nogometaše, imotske sportaše, imotske mafijaše i one koji ih se plaše. Volim svakog onog 'ko Imotski voli, oni drugi nek' pate, za njih me glava ne boli. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il loše. Di je jedini dom, di srce mi je cijelo, di mi imotska krv u žilama teče vrelo!
Ante Chash
Put u Imotu
Ima Imota sedmera vrata. Vrata od Neretve. Vrata od Cetine. Vrata od Bosne. Vrata od mora. Vrata od neba. Vrata od zemlje. I vrata od matere. Na sedmera vrata dođe i prođe sve imotsko: Sunce i Mjesec, jata ptica selica i zvijezda, vjetri i oblaci, vuci i poskoci, munje i vile, zemaljske i podzemaljske vode. Dođu i prođu ljudi.
Ako si odlučio u nju doputovati, u njoj se roditi, u njoj umrijeti, kako ćeš naći Imotu? Kako su je tisućama godina nalazile divlje guske i ždrali? Na pola svoga nebeskoga puta, između modrog i bijelog polarnog leda i Modrog i Bijeloga Nila, ugledali bi Modro i Crljeno jezero, Prološko blato i zajezerano Imotsko polje, cijelo pretvoreno u blato i zvano Blatom, zalepršali velikim krilima između okopoljskih brda i sela, prosuli miris polarnih predjela, polarnih zvijezda. Na prostranim i mekim krilima donosili prostrane i meke polarne snjegove. U ta vremena divljih gusaka i ždrala, u Imoti zapadali duboki snijezi, pa su Imotsku krajinu mogle prelijetati samo divlje guske i ždrali. Mogli je pretrčavati samo vukovi-duhovi. Vile i vilenjaci. I mladi, viloviti Imoćani.
Kako ju je našao car-pisac, u porfiru rođeni Konstantin Porfirogenet, kad joj je u desetom stoljeću, kao jedanaestoj hrvatskoj župi, porfirom, prvi zapisao ime: Imota? Pero umakao u porfirno Crljeno jezero, u starohrvatsku krv. Ime starohrvatsko, staroilirsko, starozemaljsko, dublje od jezera i jama. Ne možeš mu se spustiti do dna niti ga do dna protumačiti. Niklo iz zemlje, kao što niču kaćuni. Napaja dušu, kao što tijela na Dva Oka i na Opačcu napaja Vrljika. Kao Ševar i Zvizda na Studencima. Kao živi bunari u Zagvozdu i na Lovreću.
Ako si poželio, odredio, ako ti je dan znak, možeš izabrati dan, vrata i put. Ući u Imotu između dva brda, dva stećka, dva duba. Zaigrati i doigrati kolo života: kako ti je pisano na stećku.
Put kroz mater, kroz pramater. Putom koji nisi izabrao ti. Koji je izabrao tebe. Na tom putu srela te jarebica, zmija. Srela te divlja kruška. Pao iz matere, pod divlju krušku.
Sedam dana-tjedana, sedam ljeta-proljeća, sedam stoljeća ležao-odležao u ječmenoj slami, da bi medio-omedio, da bi se civilizirao, pitomio-pripitomio, postao pitomom kruškom. S mirisom neiskorjenjive divljine, Zavelima i Bijakove. S okusom divlje kruške.
Ako dolaziš s mora, otkud dolijeću lastavice, povodnji, munje, otkud dođoše prekomorci: Rimljani, Židovi, Grci, maslinova grana, križ i knjiga, zastani pod najvišom jadranskom planinom, Bijakovom, gdje su zastajali i oni. Otvorena su ti četvera morska vrata. Troja čelom probiše rijeke: Neretva, Cetina i Žrnovnica. Četvrta, Stazu, prsima probiše mazge. Na sva četvera u Imotu vode stari i novi puti. Na svaka si dobro došao.
Ako slaziš iz Bosne, otkud slaze snijezi, vuci i bura, otkud sađoše Avari, Turci, stećci i bosančica, već sa Stražbenice, između Ržanoga i Sviba, kroz modra vruljska vrata ugledat ćeš - ugledat će te more. Modri se i srebri i duboko u imotsko kopno šalje svoj glatki i slani znak. Ako si znalac voda, ako su ti vode sestre, posestrime ili ljubavnice, u Imotu će te dovesti vode. Nebeske, zemaljske, podzemaljske. Klance i pute osvjetljavat će ti munje.
Prati let orla. Let orlice. Gnijezdo joj je na Bijakovi, lovina na Čvrsnici: sedam puta na dan valja preplivati nebo. Leti za orlom i orlicom. Jedan časak zastane nad Imotom: da joj se sjenka napije vode na Vrljici, da u Crljenomu jezeru poprska krila. Tamo zastani i ti. Ne čas, zastani cio život. Jer što je život? - Časak kad je orao zastao na nebu nad Imotom: da mu se sjenka napije vode, da sjenka poprska krilo.
Usred jadranskog, usred imotskog krša, kraj modrih krških očiju na Svibu, raste pelim. U se skupio svu gorčinu i svu gorku ljepotu krša i života u kršu. Imotska mjera gorčine: gorak ko pelim. Gorak kakav jeste. Gorak po sebi, gorak u sebi, gorak sebi. Zemljo krška, imotska, hrvatska, to si sobom izrekla sebe. To si sobom ti, to smo tobom i sobom mi.
Ako je u tebi kap pelima, kap imotske krvi, ne treba ti voda ni ptica, kompas ni mahovina: dovest će te u Imotu ta jedna jedina kap.
Petar Gudelj:Put u Imotu
Procvjetali bademi u Imotskom, krajem siječnja
Neobična topla zima,koja se u Imotskoj krajini ne pamti u posljednjih nekoliko desetljeća,poigrala se i s voćkama. Tako je u vrtu Nina Tonkovića u samo središtu Imotskog procvjetao badem. Stari Imoćani pamte da je badem znao procvjetati krajem veljače, no u siječnju ni najstariji ne pamte. Ono zanimljivo jeste činjenica da su se prvi pupoljci na bademu pojavili još 10.siječnja,a prvi cvjetovi 18.siječnja. Ovih dana već su bijelo-roza cvjetovi ogrnuli cijelu krošnju. Zanimljivo je također da s njega još nisu obrani,a ni otpali zreli sasušeni plodovi od prošlogodišnjeg dozrijevanja.