IMOTSKAKRAJINA

srijeda, 28.03.2007.

Slivno: Mrtvačnica - posvadila mještane >

Slivno-u sumrak

Slivno u općini Runovići, jedno je od rijetkih mjesta u Imotskoj krajini, koje nema mrtvačnicu. Upravo taj vrlo važan komunalni objekt, koji još uvijek stoji u papirima, kamen je spoticanja u Slivnu. Zapravo, još joj nije postavljen ni kamen temeljac, a ozbiljno je posvađala mještane,podignula tenzije,jednostavno to je svakodnevna tema u tom lijepom mjestu.

-Upravo zbog toga ću kao legalno izabran predsjednik Mjesnog odbora ovih dana podnijeti ostavku,veli nam Ante Lozina,koji je i pozvao novinare,kako bi objasnio cijeli slučaj Slivanjske mrtvačnice.

Još,prije par godina,veli Ante,mjesni župnik fra Rafael Begić,potom remeta Gojko Lozina,ja, te nas nekolicina u selu i Mjesnom odboru,pokrenuuli smo akciju za izgradnju mrtvačnice.To je civilizacijski objekat I smatrali smo da je nužan.Imali smo potporu naše općine , načelnika Josipa Lešine,osigurani su i novci oko pola milijuna kuna,određena lokacija sa zapadne strane našeg groblja.Raspisali smo natječaj,u zakonskom roku izabrali izvođača. I kada je trebao krenuti posao,odjednom na opće iznenađenje -šok,Naš remeta Gojko Lozina zabranjuje radove jer,kako reče,mrtvačnicu neće u blizini svoje kuće.Pitao sam I župnika,no on se odjednom okrenuo i usprotivio lokaciji. Onda smo odlučili uz pomoć projektanta mrtvačnice ing.Ivana Kovačevića, pomaknuti je dalje od Gojkove kuće. I kada smo se opet svi složili,ponovno osporavanje lokacije,prijetnje. U selu me pitaju kada će mrtvačnica,imali smo nedavno I zbor građana s načelnikom općine,no nismo našli riješenje.I tako zbog nečijeg inata,nemamo vrlo važan objekat.Jednostavno se više ne mogu boriti,pa ću podnijeti ostavku veli Ante Lozina,koji nam kaže da je Mjesni odbor kojem je on na čelu radio odlično. Nasipanje su lokalne ceste, sredilo se pitanje đačkih autobusnih karata, dodijelile su se besplatne knjige učenicima, pomagali su studente iz Slivna.

Prozvani Gojko Lozina,na sve prozivke svoga sumještanina,uzbuđeno nam je rekao.

-To je sramota da se svađamo u Slivnu. Nisam ja protiv mrtvačnice.samo su je htjeli izgraditi meni kraj prozora, a mjesta ima gdje god hoće. Ja sam im rekao ,a I moji sinovi da se neće graditi pokraj moje kuće. Ima lokacija I to vrlo lijepih s južne strane groblja te još neke,ali oni baš htjeli tu.

-Žalosno je da se sumještani svađaju,veli nam župnik fra.Rafael Begić.Ja sam I prvi započeo akciju za izgradnju mrtvačnice, ali moram priznati da nije red da se gradi svega dvadesetak metara od Gojkove kuće. Ima mjesta I drugdje.

-Upoznat sam sa problemom oko izgradnje mrtvačnice.Rekao sam mještanima Slivna,da će općina u skladu sa svojom politikom razvoja svakog našeg mjesnog odbora,pomoći u izgradnji toga objekta. U Slivnu No,na njima je da se dogovore o lokaciji.


Teksti foto:Radio Imotski

28.03.2007. u 00:15 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 25.03.2007.

Večer Imotske krajine u Zagrebu
Nakon sto je objavljena vijest da se nakon više godina ponovo održava " VEČER IMOTSKE KRAJINE U ZAGREBU" mnogi su se pitali da li je ta informacija točna i tko stoji iza toga .

Dana 19.04. u cafe baru ROKO & AKADEMIJA održava se "VEČER IMOTSKE KRAJINE U ZAGREBU" sa početkom u 21 h i nastupa klapa Fjabula.
Organizator ovoga događaja je inicijativni odbor kluba imoćana u Zagrebu .
Ovim putem se pozivaju svi oni koji mogu i žele da ovaj događaj bude što kvelitetniji da se jave članovima inicijativnog odbora .
Svi oni koji bi željeli sudjelovati u udruzi imoćana u Zagrebu moći će ispuniti pristupnicu i bit će pozvani na osnivačku skupštinu .
Sve informacije možete dobiti na broj mob 095 400 88 88 Ivica Krištić
Unaprijed zahvaljivamo svima koji se odazovu našem pozivu

INICIJATIVNI ODBOR

25.03.2007. u 19:01 • 0 KomentaraPrint#

subota, 24.03.2007.

Eutanazija svinja zaraženih kugom
Veterinarska inspekcija na terenu

Eutanazijom 36 svinja u četvrtak u Drumu i Poljicima u općini Podbablje, te na još nekoliko lokacija u Runovićima, Kamenmostu i Prološcu, veterinarske ekipe iz Splita i Zagreba, po svemu sudeći približavaju se završetku posla na suzbijanju svinjske kuge.u Imotskoj krajini.Spomenimo,upravo ta bolest došla je s kontigentom svinja iz okolice Varaždina I Križevaca.Svinje je dovezao jedan trgovac stokom iz Druma .Zajedno s eutanaziranih 39 svinja tijekom srijede,broj zaraženih povećao se na 75,jer su se zaražene svinje pomiješale s svinjama koje su već bile u Drumu.

-Mislim da smo pri kraju obimnog posla u spriječavanju širenja svinjske kuge.Naše ekipe obišle su sva dvorišta,gdje su došle zaražene svinje,te se nadam da će do kraja tjedna cijeli posao biti gotov.Također čim nam dođu zapisnici s terena oko eutanazije,isplatit ćemo novac vlasnicima svinja u skladu s ekonomskom cijenom.Upravo u četvrtak smo otkrili I dvorište odakle su došle zaražene svinje.Radi se o dvorištu jednog uzgajivača svinja iz mjesta Finčevac u općini Sveti Petar-Orehovac u Koprivničko-Križevačkoj županiji,izjavio je glasnogovornik ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić.

Također na snazi je I zabrana prometa stokom na cijelom području Imotske krajine,što će još dodatno pridonijeti suzbijanju svinjske kuge.Prema informacijama s terena I vlasnici eutanaziranih svinja uspješno su surađivali s veterinarskim ekipama, te poštovali sve njihove upute.
Vijest od: Radio Imotskog

24.03.2007. u 12:06 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 21.03.2007.

Snijeg prvog dana proljeća

Samo nekoliko sati od kalenarskog početka proljeća, snježne pahuljice zabijelile su Imotsku krajinu. Snijeg je još u poslijepodnevnim satima uz temperaturu od minus tri stupnja počeo padati na Biokovi.Do 22 sata bilo ga je 20 centimetara.Također snježne pahulje zabijelile su i područje Turije kod Zagvozda,Studence, Aržano,Vinjane Gornje, a oko 21 sat počeo je padati i u Imotskom.Prema riječima Joze Petrušića dežurnog u Zimskoj službi Županijskih cesta u Cisti Provo sve njihove ekipe su na terenu, a prometnice su čiste i prohodne.


Pojavila se svinjska kuga

Na području Imotske krajine pojavila se svinjska kuga. Prema dosad dostupnim informacijama zaražene svinje pristigle su krajem prošlog mjeseca na imotsko područje iz Križevaca i Ludbrega.

Glasnogovornik ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić potvrdio je kako se radi o dvjema pošiljkama od oko 50 svinja koje su prije mjesec dana stigle na područje Imotskoga i koje su po dolasku počele ugibati. Nalazi se očekuju tijekom dana, ali sve ukazuje na pojavu klasične svinjske kuge na području Imotskog, potvrdio je Pavić.

Sva dvorišta u kojima je bilo uginuća svinja do daljnjega su zatvorena, a poduzete su i sve druge nužne mjere kako bi se suzbila moguća epidemija svinjske kuge. Uginuće oboljelih svinja zasad je registrirano kod vlasnika u Šestanovcu, Zmijavcima i Kamenmostu.

21.03.2007. u 19:22 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 19.03.2007.

Pivo iz Prološca!

Pivovara u Prološcu

Na području Prološca nakon Železnjakove votke, ovih dana su potekle prve čaše imotskog piva, rađenog po češkoj licenci. Mini pivovara poduzeća Imo-Pilsner vlasništvo Ivana Maršića-Šanđe, trenutno u bačvama ima pripremljeno devet tisuća litara, moramo priznati vrlo pitkog i kvalitetnog piva. Ivanov sin Mislav, student ekonomije, kazuje kako se namjerava po završetku studija vratiti u Proložac, proizvoditi pivo, što nije baš u skladu s višestoljetnom imotskom tradicijom vinarstva i vinogradarstva, ali.

-Želimo da proizvodnja piva u Imotskoj krajini postane tradicija, a to je dugotrajan i mukotrpan put, na što smo spremni, - ističu otac i sin Ivan i Mislav Maršić. - Svi ljubitelji piva neka slobodno navrate u pivovaru, mogu kušati pivo, a jedina obaveza im je reći svoje mišljenje o kvaliteti, što će nam biti izuzetno drago. Što se tiče struke, u konstantnom smo kontaktu sa inženjerima iz Češke, ali važno nam je kako će pivo prihvatiti i potrošači, kojih u Imotskom gastbajterskom kraju ima popriličan broj, - kazuju nam Maršići. Pravi Oktobar fest u Prološcu uvjeravaju nas održati će se u kolovozu, jer planiraju za ovu prvu, probnu sezonu proizvesti pedeset tisuća litara iznad svega kvalitetnog Imota-pilsa. Osnovni cilj je kvaliteta, a ona se temelji na čistoj imotskoj vodi i na prirodnom ječmenom sladu, bez ikakvih konzervansa, a tržište za kvalitetni proizvod nikad nije bilo sporno. Godišnji kapacitet pivovare je petsto tisuća litara, a u skoroj budućnosti Maršići očekuju da se Imota-pils ispija po hotelima od Zadarske, Makarske do Dubrovačke rivijere.

Vijest:www.prolozac.hr

19.03.2007. u 01:17 • 0 KomentaraPrint#

subota, 17.03.2007.

Za Kadijevićem međunarodna tjeralica

Veljko Kadijević

Protiv Veljka Kadijevića domaća je tjeralica raspisana još 27. studenoga 2000., a poslije medijskih napisa da je u trećoj državi odlučio sam izdati nalog za raspisivanjem međunarodne tjeralice – kazao je istražni sudac Nikola Bešenski iz Vukovara. Kako se neslužbeno doznaje, uskoro treba očekivati i raspisivanje međunarodne tjeralice i za Zvonkom Jurjevićem, Božidarom Stevanovićem i Blagojem Adžićem. Tomislav Iljić, iz Policijske uprave Vukovarsko-srijemske županije, potvrdio nam je zaprimanje naloga za raspisivanjem tjeralice. – Čim je dobiven, nalog je poslan u Ministarstvo unutrašnjih poslova u Zagreb kako bi tjeralica bila raspisana što prije, istakao je Tomislav Iljić.

Rođeni Imoćanin Veljko Kadijević, bivši jugoslavenski ministar obrane i nekadašnji kadet američke vojne akademije West Point, angažiran je kao ad hock savjetnik vojne koalicije u Iraku koju predvode SAD, objavljuje u utorak beogradski dnevnik "Blic".

Kadijević u Pentagonu nema stalnu funkciju, tvrdi izvor "Blica" blizak Vojnosigurnosnoj agenciji (BIA).

"Informacije koje pruža nisu od presudne važnosti. Ali svejedno, takva vrsta usluga može donijeti zaradu i do milijun i pol eura", piše "Blic".

Taj list navodi da Kadijević od 2003. godine živi na Floridi i da je trebao pomoći koalicijskim snagama da pronađu tajne vojne bunkere bivšeg šefa iračke države Sadama Huseina, a zauzvrat bi dobio imunitet odnosno zaštitu od mogućeg procesa pred Haaškim tribunalom, pisala je svojedobno njemačka agencija DPA. "Blicov" izvor, međutim, tvrdi da Haag nije bio zainteresiran za Kadijevića.

"Ta vrsta zaštite nije mu bila potrebna, kao ni azil ma koje zemlje", piše "Blic".
List navodi da se Kadijević nikad nije oglasio u povodu napisa o suradnji s Pentagonom. Otkako se iselio na Floridu, gotovo da nije dolazio u Srbiju niti je objasnio zašto je napustio zemlju.

"Od devedesetih ga nisam vidio, niti čuo. Nitko u krugovima u kojima se krećem ne zna gdje je i zašto je otišao", rekao je za "Blic"

Branko Krga, bivši načelnik Glavnog stožera Vojske Srbije i Crne Gore, također je izjavio da se za generala Kadijevića nikad nije govorilo kako je "američki čovjek" iako je šezdesetih godina prošlog stoljeća bio jedan od šestorice izabranika Titove vojske koji su poslani u West Point.

"Blic" piše da se Kadijević "nije pokazao kao veliki vojni strateg kad se našao na ključnoj poziciji saveznog vojnog ministra na početku rata u SFRJ, naprotiv" i dodaje da je mnogima ostalo nejasno kako ga Međunarodni sud u Haagu nije pozvao na odgovornost za akcije JNA u Vukovaru ili Dubrovniku.

Haaški optuženik Veselin Šljivančanin bio je svojedobno Kadijevićev tjelohranitelj, a ratne 1991. godine neposredno podređeni na vukovarskom ratištu. Kadijević je odmah nakon završetka tromjesečne opsade Vukovara Šljivančanina unaprijedio u čin potpukovnika, piše "Blic".

Mjesec dana poslije Kadijević se povukao s dužnosti, navodno zbog bolesti.

"Blic" podsjeća da su mediji pisali o Kadijevićevu sastanku s jednim američkom izaslanstvom. Potkraj prosinca 1991. godine u zgradi Saveznog sekretarijata za narodnu obranu privatno su ga posjetili kongresmen Jimy Moody i vojni ataše Richard Herrring. Moody je bio utjecajan član američkog Kongresa, govorio je srpski i osamdesetih je radio u veleposlanstvu SAD-a u Beogradu.

Umirovljeni general Ninoslav Krstić izjavio je za "Blic" da je moguće da je Kadijević "na neki način vrbovan" i da je to iskorišteno u nekom trenutku prije i početkom rata u Iraku.

Bivša kuća Kadijevićevih u Glavini

Inače u Glavini Donjoj u zaseoku Kadijevići ,Veljkova braća odavno su
prodali staru kuću i odselili se sa svojom obitelji daleko izvan Imotske
krajine. Vrlo rijetko , su i prije agresije na Hrvatsku navraćala u rodno
selo. Od 1990.,kažu nam u Glavini ,gotovo nikako. Tek neki daljnji rođaci
Veljka Kadijevića, koji žive i rade u Francuskoj navrate u rodno selo.

Prema kazivanju jednog susjeda u Srbiji je ostala Veljkova kćer Mirjana,koja
se udala za Karasija, nekadašnjeg nogometnog reprezentativca Jugoslavije.
Ni ona već punih dvadesetak godina nije dolazila na rodno ognjište svoga
oca, kao i braća Stevo i Miro.







17.03.2007. u 21:51 • 0 KomentaraPrint#

petak, 16.03.2007.

Opet bjesnoća

Lisica koja je u srijedu ubijena kod Rakina mosta u Šumetu u općini Proložac kod Imotskog bila je bijesna, potvrđeno je u Veterinarskoj stanici u Imotskom.

Lisica je prethodno napala jednu ženu, no na svu sreću nije ju ugrizla, te je dolaskom lovca ubijena i odvezena u Veterinarsku stanicu gdje je konstatirano da je bila bijesna. Još jedna lisica koja je pronađena u Cisti Velikoj, također na imotskom području, nalazi se na ispitivanju kako bi se utvrdilo je li bijesna.


Vijest Radio Imotskog

16.03.2007. u 09:36 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 15.03.2007.

Železnjak sve bliže vlasništvu nad Imotom
Čini se da je mnogima u Imotskom laknulo nakon odluke Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju da se odbije ponuda Lučkih robnih terminala iz Splita za kupnju strateške imotske tvrtke "Imota d.d". Očito, slažu se u Imotskom, ljudi u Fondu prepoznali su neozbiljnost vodstva Lučkih robnih terminala, koji su praktički pet do dvanaest predali ponudu, nakon što su ishitreno i površno izvršili takozvano dubinsko snimanje "Imote". Zapravo, gledali su samo Ugovor o Poslovno-tehničkoj suradnji "Imote" i ruskog poduzetnika Dmitrija Železnjaka. A kako se zna da Lučke robne terminale kontrolira drugi Rus Viktor Zinčenko, te kako su između njih dvojice zategnuti odnosi, sve je bilo jasno.
- Mislim da je odluka bila i očekivana. Sada je na redu treći natječaj pod posebnim uvjetima i u ime radnika Imote poručujem svim potencijalnim kupcima da moraju imati na umu da će Sindikat tražiti zaštitu radnika, njihov ostanak na poslu, nastavak osnovnog rada Imote, otkup i preradu grožđa, proizvodnju vina. Dakako, nadamo se dokapitalizaciji naše Imote s nekim novim paletama prepoznatljivih imotskih proizvoda. Svakako, tu je i zaštita više od tisuću Imotinih kooperanata, prva je reakcija čelnog čovjeka Nezavisnog sindikata HUS-a u Imoti Ante Puljića.
- Nadao sam se ovakvoj odluci, duboko vjerujući hrvatskim institucijama. Imota nije samo važan faktor za Imotski i Imotsku krajinu, ona jest i bit će vrlo brzo prepoznatljiva i šire, ističe i Dmitrij Železnjak u prvom komentaru na odluku Fonda.
- Svakako da ćemo se prijaviti, decidirano odgovara Železnjak na pitanje hoće li se prijaviti u trećem krugu natječaja.

Napisao:Braco Ćosić

15.03.2007. u 13:29 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 11.03.2007.

Železnjak kao Abramović

Dmitrij Železnjak

Potpredsjednik je Nogometnog kluba Imotski, sponzor Hajduka, uspješan poslovni čovjek, a u Split je došao iz Rusije. Sve to dovoljno je da Dmitrij Železnjak zagolica maštu sportskih entuzijasta. Može li Železnjak biti hrvatski Roman Abramovič? Takve je mogućnosti simpatični Rus odbacio već nekoliko puta. No, sportske ambicije postoje.
Bez ulaska u Hajduk
Volim nogomet, no ne želim se previše miješati u ono u što se ne razumijem. Ne možete doći kao navijač i kazati: "Sada ću biti dužnosnik". Dovoljno mi je što sponzorski pomažem Hajduku počeo je Železnjak.
Moguće produbljivanje veza sa splitskim prvoligašem za sada nije u njegovima planovima.
Znam da se približava famozna privatizacija sportskih društava. No, u skoroj budućnosti ne planiram kupiti Hajdukove dionice odlučno je odgovorio Železnjak.
Hajduk kao Ajax
U Hajduk će u idućih pet godina Železnjak istovariti milijun eura za omladinski pogon.
Riječ je o specifičnome ugovoru u okvirima profesionalnih sportskih klubova. Dogovorili smo se da novac doniram isključivo za rad omladinskog pogona.
Hrvatski se klubovi financijski ne mogu nositi s jakim europskim klubovima poput Arsenala, Chelseaja, Juventusa. Jedina im je opcija raditi po principu Ajaxa. Stvarati mlade igrače na kojima će graditi svoju budućnost. Zbog toga sam odlučio sponzorirati baš omladinsku školu objasnio je Železnjak.
Železnjak se proširio i u II. hrvatsku nogometnu ligu. Proizvodnju votke Akvinta u Imotskome začinio je ulaskom u nogometni klub Imotski.
Pokušavam posao spojiti s društveno korisnim aktivnostima. Kao ni u Hajduku, ne miješam se u sportsku politiku kluba. Predsjednik Marinko Boban zove me svakih pola sata. Želio bi da se više angažiram. No, sportski dio prepuštam njima.
Vjerujem da ćemo već ove godine ući u I. ligu iako je gusto na vrhu. Na koncu ovog prvenstva u svakom ćemo se slučaju pojačati. Ostanemo li u II. ligi, pojačat ćemo se kako bismo izborili nastup u I. ligi iduće sezone, a uđemo li u društvo najboljih već sada, morat ćemo se pojačati kako bismo se ravnopravno nosili s prvoligašima iznio je imotske ambicije Železnjak.
Vijest objavio : Večernji list

11.03.2007. u 00:10 • 0 KomentaraPrint#

petak, 09.03.2007.

Nepoznati učenik digao Imotski na noge

Nepoznati srednjoškolac na noge je podigao cijeli Imotski. Ravnatelje dviju imotskih škola optužuje za sukob interesa, te pljačku samih učenika. Srednjoškolac tvrdi da ravnatelji učenicima naplaćuju svjedodžbe, učeničke iskaznice, mimo svih pravila, te da maturantima uvjetuju gdje da provedu maturalnu večer.
Vijest Radio Imotskog
Što kaže učenik

Već sam pisala o liku i djelu Mate Kutlese ravnatelja imotske gimnazije. Čini se da su Kutleša i Drlje od svojih škola odlučili napraviti privatne škole u kojima oni mogu šta hoće. Imotski Rambo, Mate Kutlesa samo što nije ime gimnazije iz Mate Ujević promjenio u gimnazija Mate Kutleše. Evo što o njemu i odabiru sale za maturalni ples kaže jedan od njegovih učenika.



Evo došlo je vrijeme da maturanti izaberu mjesto i vrijeme održavanja svog maturalnog plesa. Sve je dobro počelo ali neće završiti. Počelo je sa sazivanjem Maturalnog odbora (kojeg čine po dva maturanta iz svakog razreda). Na prvom sastanku dogovoren je datum 25.5.2007. Također je dogovoreno da će ravnatelj prof.Mate Kutleša pribaviti ponude od lokalnih hotela i restorana. Na drugom sastanku ravnatelj je došao i reko da je pristigla samo jedna ponuda. Pogađate i sami od koga "HOTEL VENEZIA" vl. Ante Đuzel. Maturalni odbor je odmah odbacio tu ponudu i rekao da neće na temelju jedne ponude izabrati. Sutradan ravnatelj opet saziva sastanak i stvara još dvije ponude. "HOTEL ZDILAR" i "SVADBENI SALON TOPIĆ". Na sastanku je odmah odbijena ponuda Topića jer nije zadovoljavala maturante. Za ostale dvije ponude provedena je anketa u sva 4 razreda gimnazije. Ponuda "HOTEL ZDILAR" je dobila najviše glasova. ta ponuda je sadržavala Foto usluge Toni i svirače Matko&Brane. Svi maturanti su prihvatili tu ponudu. Cijena te ponude iznosi 520 kn a ista takva u "HOTEL VENEZIA" stoji nevjerojatnih 620 kn. Maturanti izabrali ZDILAR.(većina 98 od 124 maturanta). Sve bi se dobro završila da danas cjenjeni ravnatelj prof.Mate Kutleša nije opet sazvao sastanak i rekao da se ne može prihvatiti ta ponuda i da on neće udariti pečat. Kaže da je sporno to što Foto Toni (iz Posušja) nema licencu za Hrvatsku. Nakon toga donesena je licenca i opet ništa.
Sastanak je sazoven za ponedjeljak 05.03.2007. Ako se tada ništa ne riješi biti će pozvani novinari. Nastavak uskoro slijedi...



u znak potpore svim učenicima gimnazije, ekonomske i ostalih škola koji traže svoja prava i koje njihovi ravnatelji vode u propast, samim time uništavajući ugled imaotskih srednjih škola objavljujem ovaj post...

09.03.2007. u 11:08 • 1 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



Kolovoz 2008 (1)
Svibanj 2008 (1)
Travanj 2008 (1)
Siječanj 2008 (2)
Studeni 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (1)
Travanj 2007 (4)
Ožujak 2007 (10)
Veljača 2007 (10)
Siječanj 2007 (9)
Studeni 2006 (2)
Listopad 2006 (6)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?



-vijesti iz Imotske Krajine
-svoje primjedbe prijedloge i komentare ostavite u knjizi gostiju



Grb

KNJIGA UTISAKA - KLIKNI OVDJE

POLOŽAJ IMOTSKOG NA GOOGLE MAPI

Volim Imotski

Volim imotske priče uz jutarnje kave i nalivene glave, jer uvijek nešto slave. Sutra opuštanje, u Jezero spuštanje, komentiranje, ruganje, kupanje, guštanje, pa izlazak gore, zezanciju do zore. Uz imotske ljude slušat imotske fore. Kroz zelene škure gledat imotske cure il' na ure i ure slušat zvuke bure. U daljini sveti Jure, preko njega pa na more, prvo kladionica, onda palimo motore. Gledat imotske ljude, normalne i čudne, slušat imotske ptice što ujutro me bude. Imotsku hranu kad se baci pod sač il' slušat dobar trač kad popijem too much. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il' loše. Volim imotsku djecu, odrasle i starce, imotske mace, klošare i face. Imotske kafiće, zgodne konobarice, divlje aute, na njima imotske tablice. Šverc preko granice, imotske mešetare - moderne galantare, što zarađuju pare. Onda granični prijelaz kad je roba u gepeku, a carini šteku da propusti Mečku. Svako selo i kuću, Hercegovinu dragu, Prosjake, sinove i domaću gangu. Agu Hasanagu, vile u jezerima, priče o sijelima i legende o selima. Vrljiku, zvijezde, miris, duh i boju, svaku životinju, biljku, cijelu Krajinu moju. Nogometaše, imotske sportaše, imotske mafijaše i one koji ih se plaše. Volim svakog onog 'ko Imotski voli, oni drugi nek' pate, za njih me glava ne boli. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il loše. Di je jedini dom, di srce mi je cijelo, di mi imotska krv u žilama teče vrelo!
Ante Chash


Put u Imotu

Ima Imota sedmera vrata. Vrata od Neretve. Vrata od Cetine. Vrata od Bosne. Vrata od mora. Vrata od neba. Vrata od zemlje. I vrata od matere. Na sedmera vrata dođe i prođe sve imotsko: Sunce i Mjesec, jata ptica selica i zvijezda, vjetri i oblaci, vuci i poskoci, munje i vile, zemaljske i podzemaljske vode. Dođu i prođu ljudi.
Ako si odlučio u nju doputovati, u njoj se roditi, u njoj umrijeti, kako ćeš naći Imotu? Kako su je tisućama godina nalazile divlje guske i ždrali? Na pola svoga nebeskoga puta, između modrog i bijelog polarnog leda i Modrog i Bijeloga Nila, ugledali bi Modro i Crljeno jezero, Prološko blato i zajezerano Imotsko polje, cijelo pretvoreno u blato i zvano Blatom, zalepršali velikim krilima između okopoljskih brda i sela, prosuli miris polarnih predjela, polarnih zvijezda. Na prostranim i mekim krilima donosili prostrane i meke polarne snjegove. U ta vremena divljih gusaka i ždrala, u Imoti zapadali duboki snijezi, pa su Imotsku krajinu mogle prelijetati samo divlje guske i ždrali. Mogli je pretrčavati samo vukovi-duhovi. Vile i vilenjaci. I mladi, viloviti Imoćani.
Kako ju je našao car-pisac, u porfiru rođeni Konstantin Porfirogenet, kad joj je u desetom stoljeću, kao jedanaestoj hrvatskoj župi, porfirom, prvi zapisao ime: Imota? Pero umakao u porfirno Crljeno jezero, u starohrvatsku krv. Ime starohrvatsko, staroilirsko, starozemaljsko, dublje od jezera i jama. Ne možeš mu se spustiti do dna niti ga do dna protumačiti. Niklo iz zemlje, kao što niču kaćuni. Napaja dušu, kao što tijela na Dva Oka i na Opačcu napaja Vrljika. Kao Ševar i Zvizda na Studencima. Kao živi bunari u Zagvozdu i na Lovreću.
Ako si poželio, odredio, ako ti je dan znak, možeš izabrati dan, vrata i put. Ući u Imotu između dva brda, dva stećka, dva duba. Zaigrati i doigrati kolo života: kako ti je pisano na stećku.
Put kroz mater, kroz pramater. Putom koji nisi izabrao ti. Koji je izabrao tebe. Na tom putu srela te jarebica, zmija. Srela te divlja kruška. Pao iz matere, pod divlju krušku.
Sedam dana-tjedana, sedam ljeta-proljeća, sedam stoljeća ležao-odležao u ječmenoj slami, da bi medio-omedio, da bi se civilizirao, pitomio-pripitomio, postao pitomom kruškom. S mirisom neiskorjenjive divljine, Zavelima i Bijakove. S okusom divlje kruške.
Ako dolaziš s mora, otkud dolijeću lastavice, povodnji, munje, otkud dođoše prekomorci: Rimljani, Židovi, Grci, maslinova grana, križ i knjiga, zastani pod najvišom jadranskom planinom, Bijakovom, gdje su zastajali i oni. Otvorena su ti četvera morska vrata. Troja čelom probiše rijeke: Neretva, Cetina i Žrnovnica. Četvrta, Stazu, prsima probiše mazge. Na sva četvera u Imotu vode stari i novi puti. Na svaka si dobro došao.
Ako slaziš iz Bosne, otkud slaze snijezi, vuci i bura, otkud sađoše Avari, Turci, stećci i bosančica, već sa Stražbenice, između Ržanoga i Sviba, kroz modra vruljska vrata ugledat ćeš - ugledat će te more. Modri se i srebri i duboko u imotsko kopno šalje svoj glatki i slani znak. Ako si znalac voda, ako su ti vode sestre, posestrime ili ljubavnice, u Imotu će te dovesti vode. Nebeske, zemaljske, podzemaljske. Klance i pute osvjetljavat će ti munje.
Prati let orla. Let orlice. Gnijezdo joj je na Bijakovi, lovina na Čvrsnici: sedam puta na dan valja preplivati nebo. Leti za orlom i orlicom. Jedan časak zastane nad Imotom: da joj se sjenka napije vode na Vrljici, da u Crljenomu jezeru poprska krila. Tamo zastani i ti. Ne čas, zastani cio život. Jer što je život? - Časak kad je orao zastao na nebu nad Imotom: da mu se sjenka napije vode, da sjenka poprska krilo.
Usred jadranskog, usred imotskog krša, kraj modrih krških očiju na Svibu, raste pelim. U se skupio svu gorčinu i svu gorku ljepotu krša i života u kršu. Imotska mjera gorčine: gorak ko pelim. Gorak kakav jeste. Gorak po sebi, gorak u sebi, gorak sebi. Zemljo krška, imotska, hrvatska, to si sobom izrekla sebe. To si sobom ti, to smo tobom i sobom mi.
Ako je u tebi kap pelima, kap imotske krvi, ne treba ti voda ni ptica, kompas ni mahovina: dovest će te u Imotu ta jedna jedina kap.


Petar Gudelj:Put u Imotu

Procvjetali bademi u Imotskom, krajem siječnja

Neobična topla zima,koja se u Imotskoj krajini ne pamti u posljednjih nekoliko desetljeća,poigrala se i s voćkama. Tako je u vrtu Nina Tonkovića u samo središtu Imotskog procvjetao badem. Stari Imoćani pamte da je badem znao procvjetati krajem veljače, no u siječnju ni najstariji ne pamte. Ono zanimljivo jeste činjenica da su se prvi pupoljci na bademu pojavili još 10.siječnja,a prvi cvjetovi 18.siječnja. Ovih dana već su bijelo-roza cvjetovi ogrnuli cijelu krošnju. Zanimljivo je također da s njega još nisu obrani,a ni otpali zreli sasušeni plodovi od prošlogodišnjeg dozrijevanja.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se