IMOTSKAKRAJINA

nedjelja, 25.02.2007.

Imotski glazbari spremni za Italiju

Pod nazivom “Projekt Italija 2007”. Hrvatski puhački orkestar Gradska glazba Imotski, inače aktualni prvaci Hrvatske, održala je u Gradskom kinu u Imotskom jedan od svojih najboljih koncerata. Naime, krajem travnja Imotska glazba predstavlja Hrvatsku na velikom međunarodnom susretu puhačkih orkestara Europe u Italiji, pa je maestro prof. Ivan Glibota svojim sumještanima upravo predstavio repertoar s kojim će nastupiti na tom natjecanju.

Imotski majstori,sve odreda golobradi dječaci i djevojčice, ali glazbeno obrazovani, uz potporu svojih kolega iskusnih glazbara, odradili su djela A.Reeda, P.Sparkea, F.Von Suppea, Jakova Gotovca, u maniri profesionalnih puhačkih orkestara.

-Ovo nije više nikakav amaterski puhački orkestar,ovo su profesionalci ,koji mogu ići u bilo koji Europski grad,u bilo koju Europsku koncertnu dvoranu i tamo uzdignute glave prezentirati ne samo Imotski,već cijelu Hrvatsku, komentari su mnogobrojnih glazbenih stručnjaka, koji su nazočili ovom koncertu u Imotskom.

-Priznam da su momci I cure oodradioli to dobro,no ja nikada do kraja nisam zadovoljan,Moramo još isfiltrirati neke detalje,kako bi u Italiji mogli dostojno prezentirati našu Hrvatsku,riječi su prof.Glibote koji je primao čestitke nakon izvanrednog koncerta.

Vijest Radio Imotskog

25.02.2007. u 22:14 • 1 KomentaraPrint#

subota, 24.02.2007.

Robert ide u Njemačku



Robert


U humanitarnoj akciji “Ruka ruci”, koja je pokrenuta kako bi se pomoglo devetogodišnjem Robertu Joviću kojemu se zbog ozljede s nepune dvije godine suši desna ruka, prikupljeno je 70.000 kuna. Novac je potreban kako bi Robert mogao otići na operaciju u Njemačku gdje liječnici jamče uspjeh zahvata.

U prikupljanje pomoći uključili su se pripadnici udruge Imotski sokolovi.

22. svibnja u Njemačkoj

Udruga likovnjaka Imotske krajine Lik darovala je Imotskim sokolovima umjetničke slike od autora Denisa Kujundžića, Vesne Ujević, Maje Ožić-Bebek, Marka Mendeša, Zorana Raosa Raše i Zorana Barešića. Imotski su ratnici potom šest slika donirali za pomoć malom Robertu.

Slike su u srijedu stavljene na aukciju Radio Imotskog koja traje do subote. Robertov otac Veselko u srijedu je bio u prostorija Radio Imotskog s Robertom, tajnikom Imotskih sokolova Dubravkom Šumanovićem te direktorom Radio Imotskog Svetimirom Mrkonjićem i tada smo doznali doista sretnu slučajnost. Robert će biti primljen 22. svibnja na istu kliniku u Njemačkoj, u Aschau, gdje je operiran i maleni Anđelo Kraljević.

Potrebno 10.000 eura

- Idem i ja Anđelu u Njemačku. Sretan sam jer ću ozdraviti i moći pisati desnom rukom - rekao nam je devetogodišnji Robert.

Nakon nekoliko dana pretraga liječnici će obaviti i operativni zahvat. Za samu operaciju Roberta Jovića potrebno je 10.000 eura. No, to nije konačan iznos koji Robertovi roditelji trebaju izdvojiti za boravak i rehabilitaciju u Njemačkoj.


Žiroračun:Prilozi za pomoć Robertu Joviću mogu se uplatiti u Privrednoj banci - Poslovnici Imotski na žiroračun 2340009-3101712669.

tekst i snimak : Jutarnji.hr

24.02.2007. u 00:13 • 0 KomentaraPrint#

petak, 16.02.2007.

Pismo Udruge Proložana iz Zagreba

Kako unaprijediti susrete imotskih zavičajnih društava u Zagrebu i drugim grdovima Lijepe naše, pismom se javnosti obratila zagrebačka Udruga Proložana
U sklopu svojih susreta, Zavičajna udruga Proložana u Zagrebu koja djeluje pod imenom "Sveti Mihovil" od prvog organiziranog susreta
prošle godine, tako i ove ...a nastojat ćemo i ubuduće, podiže ponudu pri zavičajnim okupljanjima za sadržaj više.

Naime, nastojimo pri našim susretima osim standardnog okupljanja uz Misu i Večeru sa nekakvim programom
organizirati sadržaje mimo navedenog a koji nisu zanimljivi samo za Proložane već istima nastojimo privući pozornost i ostalih Imoćana
u Zagrebu kao i onih koji nemaju direktne veze sa Imotom...

Prošle godine je to bilo u vidu kazališne predstave glumaca-amatera iz Prološca pod nazivom "Potra Ikić Joku",
ove godine izložba arheoloških iskopina i promocija knjige pod zajedničkim nazivom "Od svetišta Mitre do svetog Mihovila",
dogodine...imamo neke ideja ali o tom po tom...

Ovakvim događanjima možemo sa više zadovoljstva pozvati goste koji ne poznaju naš kraj, ljude, našu tradiciju, običaje, vrijednosti i slično.
kao što ovakvim sadržajima nastojimo potaknuti i ostale udruge sa područja Imote a koje djeluju u gradu Zagrebu
da i one pokušaju ubuduće ponuditi takve stvari, događanja raznih profila ...a mimo same Mise i Večere koja je poglavito namijenjena određenim mjestima iz Imote...

Ovakvim sadržajima se dobiva na pozitivnom djelovanju, stvaraju se uvjeti suradnje udruga sa područja Imote, suradnje na ovakvim i sličnim organiziranima događanjima, predstavljanjima...također se dobiva na konstrukciji oko koje se može graditi i svaka buduća suradnja na nivou Udruga u ZG sa područja Imote.

...ovaj put za stručni rad Ljube Gudelja Velage,
drugi put za nekoga drugog iz Runovića ili Zagvozda,
...odnosno treći put za...
.
.
.
O čemu se konkretno radi ovaj put:

• Otvaranje izložbe iskopina iz Prološca uz promociju knjige „Od svetišta Mitre do sv Mihovila“
autora profesora Ljube Gudelja-Velage, održat će se u četvrtak, 15. veljače, 2007. u 19.00 sati
unutar prostora Arheološkog muzeja, na adresi Trg Nikole Šubića Zrinskog 19.

Ova izložba je do sada postavljanja u Splitu, Prološcu, Zadru i Puli...
sada evo stiže i u Zagreb a u sklopu naših proloških zavičajnih susreta.


Izložba će biti otvorena mjesec dana i moći će se pogledati u tom razdoblju...
Bilo bi poželjno informirati članove udruga sa područja Imote o tome,
tako da zainteresirani dođu na samo otvaranje
a oni koji žele ili mogu drugi put ...da znaju kako je moguće navratiti u Arheološki muzej i naknadno...

Svako dobro uz zavičajna sjećanja i zajedništvo Imoćana ma gdje bili!

16.02.2007. u 17:04 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 13.02.2007.

Što je važnije?

Imotski - kod Pošte
U jednom našem internetskom mediju ovih sam dana pročitao sljedeću formulaciju ; „Nažalost, lektora nemamo i stoga će se dogoditi pogreške no smatramo da je puno važnije što piše nego kako se piše.“
Naravno ni sam nisam imun od pravopisnih pogrešaka, ali nastojim koliko je u mojoj moći ispravno gramatički pisati.Nemam naravno ni lektora, kao ni ovaj naš imotski medij, ali nikad ne bi napisao da je „važnije što piše, nego kako piše.“
Za izumitelja ovog slogana vjerojatno je pismenost zadnja čovjekova djelatnost u životu.Ako takvu formulaciju piše u ime medija, onda to nije dobro i za taj medij. Ne treba se ta naša mladost razbacivati nekritičkim formulacijama koja su na razini pučkoškolskog obrazovanja, ili kavanskih prebiranja po svemu i svačemu. Moderna komunikacija jeste vrijednost koju nam je sam Bog darovao i trebamo mu biti zahvalni što i u tom obliku ljudskog djelovanja „ubiremo plodove, koje su drugi posadili“.Gubitak svijesti o tome da je manje bitno od nečeg drugog - naša pismenost- može nas uvući u slijepu ulicu kulturološke zaslijepljenosti , iz koje se teško izvući posve pametan.

13.02.2007. u 12:52 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 11.02.2007.

Ruski general u Cisti Velikoj

Imotska krajina.blog.hr
Predstojnik Ureda Ruske Federacije za suzbijanje narkotika general-poručnik Aleksandar Giorgijević Mihajlov,te njegova suradnica za međunarodni odijel Viktorija Kozubova, posjetili su u subotu Dom za ovisnike Zajednice Susret u Cisti Velikoj.U njihovoj pratnji bila je i predstojnica Vladina ureda za suzbijanje droga Bernardica Juretić. Gosti iz Ruske Federacije upoznali su se s programom i načinom liječenja bivših ovisnika u zajednicama.Interesirali su se o uvjetima rada i liječenja.Ovaj posjet Zajednici u Cisti Velikoj,ali i sličnoj Zajednici na Čiovu,samo je nastavak započete suradnje Federalne službe Ruske Federacije za kontrolu narkotika i Vladina ureda za suzbijanje droga.Inače Vladino izaslanstvo već je bilo u posjetu Ruskoj Federaciji,gdje su imali niz sastanaka na temu suzbijanja droga.Posebno je istaknut takozvana Afganistanska komponenta droge u našoj zemlji,te način kako se suprostavljamo tom fenomenu. Članovi Ruske delegacije razgovarali su i sa štićenicima Zajednice Susret u Cisti Velikoj.
preneseno:www.jutarnji.hr
Sve sto pridonosi poboljšanju zdravlja bivših ovisnika o narkoticima,u razmjeni liječnika,policijskih dužnosnika i drugih osoba dobra je vijest.Tako i posjet gospodina Aleksandra Giorgijevića Mihajlova sa pratnjom možemo samo pozdraviti.Od stručnjaka jedne tako velike zemlje može se samo naučiti.Zato treba pozdraviti incijativu naše Vlade koja ozbiljno prilazi tom značajnom problemu modernog čovjeka. Suzbijanje putova droge veliki je korak za jednu zemlju, njezine policijske snage, jer to moderno zlo koje napastuje mlade ljude potrebno je što bolje suzbiti i spriječiti.

11.02.2007. u 17:45 • 0 KomentaraPrint#

subota, 10.02.2007.

Otvoren trgovački centar Lidl u Glavini

Novi trgovački centar Lidla - svečano otvaranje

Prije nego Hrvatska službeno postane dijelom EU veći dio naše svakodnevnice postaje sve sličniji ritmom, navikama i okružjem već integriranim dijelovima Europske Unije. Dobro ili ne vrijeme će pokazati..

Uz prigodnu svečanost u Glavini Donjoj otvoren je veliki supermarket poznatog njemačkog trgovačkog lanca Lidl na nekoliko tisuća četvornih metara prodajnog, skladišnog i parkirališnog prostora.
Lidl je otvorio imotski gradonačelnik Ante Đuzel, a blagoslovio ga je imotski gvardijan fra Zoran Kutleša.

Pozdravljajući mnogobrojne Imoćane, koji su se u četvrtak izjutra okupili ispred Lidla,
predsjednik Gradskog vijeća prof. Mate Kutleša, koji je i dugi niz godina živio i radio u Njemačkoj, istaknuo je značaj Lidla kao poznatog trgovačkog europskog diva.
Istaknuo je i značaj otvaranje ovakvih lanaca u prvom redu što će konkurencija na tržištu smanjiti i cijene, a također su u Lidlu mnogi Imoćani našli posao.

preneseno:proložac.hr

10.02.2007. u 05:25 • 2 KomentaraPrint#

petak, 09.02.2007.

mjesto gdje je bila maslina snimio: Braco Ćosić-www.imotski.hr
Imotski vandalizam ponovo na djelu

Pod okriljem noći za sada nepoznati vandali ,istrgli su 12 komada stabala masline koje su krasile ulaz u Imotsko Modro jezero-. Stabla masline su zasađena još prije godinu dana na nekoliko lokacija ,angažiranošću Turističke zajednice.

-Zaista vandalizam, riječi su direktora Ureda Turističke zajednice Luke Kolovrata.Tako smo ih brižno čuvali, i njegovali,jer su to bila prva stabla masline posađena na Modrom jezeru.Mladice su se lijepo primile,a njegovao ih je naš radnik Stjepan Čelan,koji se brine o čistoći i urednosti Modrog jezera.Zaista, ne znam kome je trebalo to napraviti, osakatiti sada već prepoznatljivo lijep ulaz u naš prirodni biser.No,očito ih je netko odnio da ih posadi na svom zemljištu , jer su masline jednostavno istrgnute s korijenom. Prijavili smo sve policiji,a mi ćemo opet na istom mjestu zasaditi mladice masline.Također dobili smo I vrijednu donaciju od naših imoćana u Zagrebu dr.Boke Lončara i Željka Šušnjara nekoliko lijepih ukrasnih stabala, i grmova, pa ćemo to ovih dana posaditi, riječi su Luke Kolovrata.

Kad sadimo masline ne mislimo samo o njezinim plodovima, poznatom maslinovu ulju-„što svaku ranu liječi“ već o stablu simbolu Mediterana. To stablo što stoljećima zna rasti, plodove drage donositi ostaje kao biser našeg kraja kojem treba dati mjesta ispred svih drugih biljaka, osim pšenice naravno. Maslina simbolizira i Isusov ulazak u Jeruzalem, pa i u korijenima naše vjere nalazimo nju - neobičnu i dragu.
Kako netko može počupati maslinu? Ukrasti je?.....
To je kao da je ukrao Mediteran, ukrao Krista, ukrao sve naše ljekarne i ljekaruše….ukrao začin Badnje večeri …i tko dalje i dalje…
Može li se kradljivac koji će je posaditi u svome vrtu sutra svojim unucima hvalisati kako je rečene masline kupio u ovoj ili onoj poljoprivrednoj trgovini, rasadniku ili negdje drugdje….
Gdje će biti blagoslov ploda ove masline!? Kradljivac se ne pita . On samo krade da bi zadovoljio svoju pohotu, ali neće dobiti blagoslova Božjega!!!
Je li vrijedno raditi išta bez blagoslova Božjega ? Naravno da nije.Zašto se naši težaci prije svakog posla prekrste. Pa da zatraže blagoslov Božji za djelo koje će raditi.
Gdje u svemu tome naći turobne smućene kradljivce koje će policija jednog dana provesti s lisicama na rukama. Neka im je dragi Bog na pomoći, što se prije okane te svoje nečasne djelatnosti to bolje po njih i sve koje oni okružuju.

09.02.2007. u 11:30 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 06.02.2007.

Održana osnivačka skupština Imoćanke

Rezidba loza na imanju Grabovac - prilog www.prolozac.hr
Imoćanima je bilo potrebno skoro 20 godina da prijeđu preko predrasuda o nekim prošlim vremenima te su u subotu u gradskoj vijećnici osnovali poljoprivrednu zadrugu . Kako više nije vrijeme jednoumlja i socijalizma ova moderna zadruga dobila je ime „Braniteljska zadruga - Imoćanka“ Po prijedlogu inicijativnog odbora za vodeće ljude zadruge imenovani su Ferdinand Puljić i Teo Klapirić a zadruga će okupiti proizvođače voća i povrća, vinare i vinogradare, stočare , proizvođače meda te sve ostale poljoprivredne djelatnosti.

Pored odlične ideje i inicijative, dobre najave putem svih medija u subotu se u gradskoj vijećnici okupilo svega tridesetak poljoprivrednika od kojih se samo 28 uključilo u zadrugu. Po tko zna koji put potvrdilo se da Imoćani znaju samo prigovarati svemu i svačemu a malo s čim se konkretno uhvatiti u koštac. Pored svih mogućnosti i poticaja koji se mogu realizirati putem poljoprivredne zadruge vrlo slab odaziv poljoprivrednika dovodi u pitanje uspješnost zadrugarstva u Imotskom.

Prije više od godinu dana također s velikim očekivanjima osnovana je udruga „Imotska krajina“ koja je na samom početku okupila veliki broj ljudi sa željom da se u Imotskom napravi nešto korisno no sve je ostalo samo na lijepim riječima. Hoće li ova zadruga zaživjeti uskoro će se vidjeti,ali ova incijativa i početak pravog zadrugarstva kao i sama osnivačka skupština nisu dobro primljene, iako dvojica čelnih ljudi imaju iskustva volje i želje da se uhvate u koštac sa izazovima novog vremena, kad je riječ o zadrugarstvu.

06.02.2007. u 08:19 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 04.02.2007.

Novi trgovački centar ima infrastrukturnih problema
Okoliš novog trgovačkog centra

Intenzivni radovi koji se praktički dan-noć odvijaju u Glavini Donjoj kod Imotskog na i u blizini lokacije novog velikog trgovačkog centra Lidla, zasigurno pobuđuju veliko zanimanje Imoćana ,iz dva razloga. Prvi, zbog toga što jedan veliki Europski trgovački div dolazi u Imotsku krajinu,pa se Imoćani nadaju da će i trgovačka konkurencija svakako biti poticaj smanjenja cijena, te drugi , prilaz Lidlu s državne prometnice D-60 iz pravca Imotskog. Upravo ,taj prilaz izaziva mnoge komentare. Naime,iako je skretanje s Državne prometnice prema Lidlu pregledno i obilježeno,zbog gustoće prometa upravo na tom dijelu prometnice, gdje je do sada bilo nekoliko nesreća sa smrtnim posljedicama, Imoćani pušu i na hladno. To je jedna strana priče. Druga je još zanimljivija. Naime Lidl je,a da bi zadovoljio Zakonske uvjete o sigurnosti prometa,morao osigurati ne samo ulazne i izlazne trake na Državnu prometnicu,već urediti nogostupe za nesmetan promet pješaka.Upravo sa zapadne strane D-60 iz pravca Imotskog ušao je prema tvrdnjama Lili i Adriana Ravlića u privatni posjed,porušio privatni zid i počeo graditi nogostup. -Jeste,to je nečuveno.Ovako nešto ne bi smjeli raditi u Španjolskoj ili svojoj Njemačkoj,ogorčeno nam se iz Madrida javila Lili Ravlić,koja tvrdi da je vlasnik spornog zemljišta,te ga naslijedila od svojih predaka. - Predstavnici Lidla su pregovarali sa mnom, no nismo se mogli naći u cijeni za to zemljište.Sada mi u Madrid javljaju susjedi, da su porušili zid,ušli u moje zemljište i počeli raditi nogostup.Putem svojih prijatelja alarmirala sam policiju,koja je koliko čujem već u četvrtak bila na licu mjesta. Kako mogu ući u privatni posjed, ogorčeno nam priča Lili Ravlić.Nećemo stati samo na ovom.Pokrenut ćemo i sudsku tužbu. Kako i na koji način je investitor počeo graditi sporni nogostup,nismo uspjeli doznati od voditelja radova gospodina Barića, koji nam je cijelo jutro u četvrtak bio nedostupan na mobitel. Na naše pitanje glasnogovornici Lidla u Zagrebu Svjetlani Hreljak , da li je Lidl ušao bespravno u privatno zemljište dobili smo odgovor: Naša je tvrtka sklopila sa Hrvatskim cestama ugovor o korištenju cestovnog zemljišta.Temeljem ovog ugovora i prethodno izdane građevinske dozvole od strane Ureda državne uprave Ispostava Imotski,izgradnja i zahvat prometnog priključka,nalaze se na javnoj površini u vlasništvu Hrvatskih cesta.Dakle, navedene nogostup dio je građevinske dozvole ,te se izvodi u sklopu ugovorenih radova. Da bi potkrijepila svoje tvrdnje o vlasništvu spornog zemljišta, Lili Ravlić poslala nam je iz Madrida sudske i katastarske izvode.Posljednji katastarski uviđaj na samom terenu rađen je prije desetak dana.Dakako službeni papiri govore suprotno od onoga ,što nam reče glasnogovornica Lidla.

04.02.2007. u 08:33 • 1 KomentaraPrint#

subota, 03.02.2007.

U požaru ostao bez štale i stoke

Ante Ždero kod svoje štale
Ante Ždero

U velikom požaru što je u noći s četvrtka na petak buknuo u štali uzornog stočara Ante Ždere iz Podosoja u općini Runovići,izgorjelo je pedesetak ovaca,mladih janjaca,koza,te kompletna farma peradi,domaćih kokošiju i pataka.U požaru je izgorjelo i na desetke tona stočne hrane i sijena. Požar je po svemu sudeći buknuo uslijed iskre sa električnih instalacija. -Što mogu kazati,nego da mi je uništen život u suzama nam priča vlasnik štale i stada Ante Ždero. Oko 11 sati netko je od ukućana viknuo da gori štala.Istrčao sam vani,pokušavao spasiti ovce,no one su se opet vraćale u buktinju.Moj brat,nevjesta,žena svi smo pokušali spasiti stado ,no bilo je uzalud.Samo zahvaljujući hrabrim imotskim vatrogascima,nešto mi je ovaca spašeno,no već u petak pomalo i one ugibaju jer su dobro nagorene od siline vatre,veli Ante. Požar je uništio kompletnu perad stotinjak kokošiju,pataka,te jato domaćih golubova.Spasio se samo jedan par njih. Šteta na samom objektu je golema,jer je izgorio cijeli krov u kojem se nalazilo sijeno,a procjena štete na stadu još uvijek se zbraja,pošto ovce i mladi janjci ugibaju iz sata u sat,no i ona je uistinu velika.Pozivaju se dobri ljudi da pomognu svojim prilozima Anti, u ovoj, za njega teškoj situaciji.

03.02.2007. u 14:12 • 0 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



Kolovoz 2008 (1)
Svibanj 2008 (1)
Travanj 2008 (1)
Siječanj 2008 (2)
Studeni 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (1)
Travanj 2007 (4)
Ožujak 2007 (10)
Veljača 2007 (10)
Siječanj 2007 (9)
Studeni 2006 (2)
Listopad 2006 (6)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?



-vijesti iz Imotske Krajine
-svoje primjedbe prijedloge i komentare ostavite u knjizi gostiju



Grb

KNJIGA UTISAKA - KLIKNI OVDJE

POLOŽAJ IMOTSKOG NA GOOGLE MAPI

Volim Imotski

Volim imotske priče uz jutarnje kave i nalivene glave, jer uvijek nešto slave. Sutra opuštanje, u Jezero spuštanje, komentiranje, ruganje, kupanje, guštanje, pa izlazak gore, zezanciju do zore. Uz imotske ljude slušat imotske fore. Kroz zelene škure gledat imotske cure il' na ure i ure slušat zvuke bure. U daljini sveti Jure, preko njega pa na more, prvo kladionica, onda palimo motore. Gledat imotske ljude, normalne i čudne, slušat imotske ptice što ujutro me bude. Imotsku hranu kad se baci pod sač il' slušat dobar trač kad popijem too much. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il' loše. Volim imotsku djecu, odrasle i starce, imotske mace, klošare i face. Imotske kafiće, zgodne konobarice, divlje aute, na njima imotske tablice. Šverc preko granice, imotske mešetare - moderne galantare, što zarađuju pare. Onda granični prijelaz kad je roba u gepeku, a carini šteku da propusti Mečku. Svako selo i kuću, Hercegovinu dragu, Prosjake, sinove i domaću gangu. Agu Hasanagu, vile u jezerima, priče o sijelima i legende o selima. Vrljiku, zvijezde, miris, duh i boju, svaku životinju, biljku, cijelu Krajinu moju. Nogometaše, imotske sportaše, imotske mafijaše i one koji ih se plaše. Volim svakog onog 'ko Imotski voli, oni drugi nek' pate, za njih me glava ne boli. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il loše. Di je jedini dom, di srce mi je cijelo, di mi imotska krv u žilama teče vrelo!
Ante Chash


Put u Imotu

Ima Imota sedmera vrata. Vrata od Neretve. Vrata od Cetine. Vrata od Bosne. Vrata od mora. Vrata od neba. Vrata od zemlje. I vrata od matere. Na sedmera vrata dođe i prođe sve imotsko: Sunce i Mjesec, jata ptica selica i zvijezda, vjetri i oblaci, vuci i poskoci, munje i vile, zemaljske i podzemaljske vode. Dođu i prođu ljudi.
Ako si odlučio u nju doputovati, u njoj se roditi, u njoj umrijeti, kako ćeš naći Imotu? Kako su je tisućama godina nalazile divlje guske i ždrali? Na pola svoga nebeskoga puta, između modrog i bijelog polarnog leda i Modrog i Bijeloga Nila, ugledali bi Modro i Crljeno jezero, Prološko blato i zajezerano Imotsko polje, cijelo pretvoreno u blato i zvano Blatom, zalepršali velikim krilima između okopoljskih brda i sela, prosuli miris polarnih predjela, polarnih zvijezda. Na prostranim i mekim krilima donosili prostrane i meke polarne snjegove. U ta vremena divljih gusaka i ždrala, u Imoti zapadali duboki snijezi, pa su Imotsku krajinu mogle prelijetati samo divlje guske i ždrali. Mogli je pretrčavati samo vukovi-duhovi. Vile i vilenjaci. I mladi, viloviti Imoćani.
Kako ju je našao car-pisac, u porfiru rođeni Konstantin Porfirogenet, kad joj je u desetom stoljeću, kao jedanaestoj hrvatskoj župi, porfirom, prvi zapisao ime: Imota? Pero umakao u porfirno Crljeno jezero, u starohrvatsku krv. Ime starohrvatsko, staroilirsko, starozemaljsko, dublje od jezera i jama. Ne možeš mu se spustiti do dna niti ga do dna protumačiti. Niklo iz zemlje, kao što niču kaćuni. Napaja dušu, kao što tijela na Dva Oka i na Opačcu napaja Vrljika. Kao Ševar i Zvizda na Studencima. Kao živi bunari u Zagvozdu i na Lovreću.
Ako si poželio, odredio, ako ti je dan znak, možeš izabrati dan, vrata i put. Ući u Imotu između dva brda, dva stećka, dva duba. Zaigrati i doigrati kolo života: kako ti je pisano na stećku.
Put kroz mater, kroz pramater. Putom koji nisi izabrao ti. Koji je izabrao tebe. Na tom putu srela te jarebica, zmija. Srela te divlja kruška. Pao iz matere, pod divlju krušku.
Sedam dana-tjedana, sedam ljeta-proljeća, sedam stoljeća ležao-odležao u ječmenoj slami, da bi medio-omedio, da bi se civilizirao, pitomio-pripitomio, postao pitomom kruškom. S mirisom neiskorjenjive divljine, Zavelima i Bijakove. S okusom divlje kruške.
Ako dolaziš s mora, otkud dolijeću lastavice, povodnji, munje, otkud dođoše prekomorci: Rimljani, Židovi, Grci, maslinova grana, križ i knjiga, zastani pod najvišom jadranskom planinom, Bijakovom, gdje su zastajali i oni. Otvorena su ti četvera morska vrata. Troja čelom probiše rijeke: Neretva, Cetina i Žrnovnica. Četvrta, Stazu, prsima probiše mazge. Na sva četvera u Imotu vode stari i novi puti. Na svaka si dobro došao.
Ako slaziš iz Bosne, otkud slaze snijezi, vuci i bura, otkud sađoše Avari, Turci, stećci i bosančica, već sa Stražbenice, između Ržanoga i Sviba, kroz modra vruljska vrata ugledat ćeš - ugledat će te more. Modri se i srebri i duboko u imotsko kopno šalje svoj glatki i slani znak. Ako si znalac voda, ako su ti vode sestre, posestrime ili ljubavnice, u Imotu će te dovesti vode. Nebeske, zemaljske, podzemaljske. Klance i pute osvjetljavat će ti munje.
Prati let orla. Let orlice. Gnijezdo joj je na Bijakovi, lovina na Čvrsnici: sedam puta na dan valja preplivati nebo. Leti za orlom i orlicom. Jedan časak zastane nad Imotom: da joj se sjenka napije vode na Vrljici, da u Crljenomu jezeru poprska krila. Tamo zastani i ti. Ne čas, zastani cio život. Jer što je život? - Časak kad je orao zastao na nebu nad Imotom: da mu se sjenka napije vode, da sjenka poprska krilo.
Usred jadranskog, usred imotskog krša, kraj modrih krških očiju na Svibu, raste pelim. U se skupio svu gorčinu i svu gorku ljepotu krša i života u kršu. Imotska mjera gorčine: gorak ko pelim. Gorak kakav jeste. Gorak po sebi, gorak u sebi, gorak sebi. Zemljo krška, imotska, hrvatska, to si sobom izrekla sebe. To si sobom ti, to smo tobom i sobom mi.
Ako je u tebi kap pelima, kap imotske krvi, ne treba ti voda ni ptica, kompas ni mahovina: dovest će te u Imotu ta jedna jedina kap.


Petar Gudelj:Put u Imotu

Procvjetali bademi u Imotskom, krajem siječnja

Neobična topla zima,koja se u Imotskoj krajini ne pamti u posljednjih nekoliko desetljeća,poigrala se i s voćkama. Tako je u vrtu Nina Tonkovića u samo središtu Imotskog procvjetao badem. Stari Imoćani pamte da je badem znao procvjetati krajem veljače, no u siječnju ni najstariji ne pamte. Ono zanimljivo jeste činjenica da su se prvi pupoljci na bademu pojavili još 10.siječnja,a prvi cvjetovi 18.siječnja. Ovih dana već su bijelo-roza cvjetovi ogrnuli cijelu krošnju. Zanimljivo je također da s njega još nisu obrani,a ni otpali zreli sasušeni plodovi od prošlogodišnjeg dozrijevanja.