Thoughts Of The Refugee

18.03.2007., nedjelja

Whatever

Mada mrzim ovakve stvari, ali eto, osjecam se danas, od rano jutros, pomalo lose pa mi je potrebno da nesto napisem. Malo prije sam imao razgovor sa osobom koju volim koji me rastuzio malo, ali prije nego se zabrinete, sve je i vise nego u najboljem redu, samo sto su stvari malo drugacije nego prije i neke stvari ne propustam rijesiti odmah, na potiskivati ih i zatomljivati... mislim da je tako bolje, ako nista drugo, korisnije dugorocno.
Evo po tko zna koju nedjelju zaredom radim ujutro, sto dakle iskljucuje bilo kakak drustveni zivot subotom navecer, sto mi, zbog posla do sada nije tesko padalo, ali sada kad ne radim petak noc, pomalo mozda i da... ali ok, dosta kukanja i plakanja...
I onda, odem malo procackati po tudjim blogovima, mozda me netko s necime razveseli ili nasmije... i sto dozivim? To da mi se jos vise digne tlak i zivci... i sve to zbog komentara na jednom blogu, samo jednom od niza aluzija na mene.
Prije par tjedana (ili su vec mjeseci u pitanju, nisam vise siguran) s jednom osobom s kojom sam imao nekakav prijateljski odnos povjerenja, a nekad i povjeravanja, sam imao sukob. Sukob koji je ta osoba, i inace sklona pravljena zrtvice od sebe, pokusala prikazati, svima koji su je htjeli slusati, kao situaciju u kojoj sam veliki zlocesti ja napravio jako zlocesu stvar i povrijedio jadnu malu nejaku nju. A ovo je jedna od rijetkih situacija kad sam 100 % siguran da sam u pravu, jer ta je osoba presla granicu, napravila nesto sto nije ni najmanje bezazleno i nebitno, a na priliku da se objasni, argumentira, isprica ili bude kaznjena, odabrala je sama ovo zadnje. I nakon toga provela dane i dane u uvjeravanju svih da sam ja tu nesto kriv. OK, whatever.
Spomenut sam na blogu doticne osobe nekoliko puta. Ne izravno, imenom, ali nedvojbeno jesam. I ne samo tamo. Doticna osoba ocito misli da ja nemam pametnijeg posla u zivotu nego pricati o njoj, srati i olajavati nju drugima ili neznam sto. Valjda sve ljude mjeri prema sebi i smatra da su slicni njoj. I svaki put kad pomislim da su se stvari smirile, da se mozda mogu vratiti na neku razinu prihvatljivu situaciji, jer na ono od prije se nece vise nikad vratiti, jednostavno jer vise nemam povjerenja u nju, niti tolerancije za njene razmazene ispade, napravi nesto sto ju, u mojim ocima, vrati DEEEEEBELO nazad... Jednostavno, odbijam vise prihvatit bilo kakav kompromis sto se nje tice, jer jednostavno ne moze uvijek biti onako kako ona zeli, odnosno bez obzira na cinjenicno stanje stvari progutati govno i reci da je sve u redu kad nije.
Pa tako, recimo, prije dan, dva, u spomenutom komentaru na post na blogu zajednickog prijatelja, optuzen sam da ja, koji bi htjeo da moj blog ostane anoniman i da ljudi neznaju za njega, dijelim okolo adresu njenoga kao vizitku... pa da vidimo, osoba koja na poslu redovno, na racunalu koje koristi desetak ljudi, u historyju ostavlja adresu svog bloga, na kojem uz to pise prilicno ocito i nedvosmisleno o sebi i ljudima iz svoje okolice, a sto je najbolje, stavlja i svoje slike, a i adresa bloga je i vise nego ocita, u isto vrijeme se nada da ce joj blog ostati anoniman? A sto se mene tice, osim ljudi kojima sam sam dao adresu ili su te osobe dale nekima dalje, tesko da bi iz svega ovoga netko skuzio, tko me ne pozna dobro, da se radi o meni...
A sto se tice toga da ja dijelim njenu adresu okolo... zaista nemam komentara na takve smijesne optuzbe, jer zaista nemam vremena, zivaca ni energije, a jos manje volje, da se bavim takvim, teenagerskim stvarima...
I tako se sranje dalje kotrlja nizbrdo... ali tako valjda mora biti...
Pozdrav svima do kojih mi je stalo, pa tako i njoj... nadam se da ti je, ako nista drugo, barem zabavno.

- 10:05 - Komentari (7) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

< ožujak, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Misli jednog covjeka koji razmislja. Ili se barem trudi razmisljati. I svakako to preporucuje i vama.

Svanulo je. I nije tmurno i sivo kao jucer. Svijetlo je, modro plavo i toplo.
Za one koji me zele privatno kontaktirati: immigration@net.hr