Hrvatska udruga nastavnika povijesti

utorak, 06.05.2008.

Seminar Hrvatske udruge nastavnika povijesti u Splitu (26. IV. 2008.) - piše: Kiti Jurica-Korda, prof.

Dana 26. travnja 2008. u hotelu „Park“ u Splitu održan je treći u nizu seminara Hrvatske udruge nastavnika povijesti u sklopu projekta „Povijest na djelu – priprema za budućnost“. Na seminaru je Karolina Ujaković, dugogodišnja predsjednica HUNP-a, predstavila rad i organizaciju Hrvatske udruge nastavnika povijesti, kao i sam projekt koji je započeo još 2003., a u sklopu kojeg je upravo objavljen priručnik za nastavnike „Obični ljudi u neobičnoj zemlji“. Održane su i tri radionice iz objavljenog priručnika. Radionicu „Utjecaj ideologije i glazbene scene u socijalističkoj Jugoslaviji“ održala je Kiti Jurica –Korda, jedna od autorica priručnika, radionicu „Mi ili ja“ održao je Bahrudin Beširević, prof. kolega iz Bosne i Hercegovine, također jedan od autora, a radionicu „Položaj žene u SFRJ“ zajednički su održale Zvezdana Petrović, jedna od autorica iz Srbije i Kiti Jurica-Korda. Seminaru je prisustvovalo 30 – tak nastavnika iz dalmatinskih škola, te viša savjetnica za povijest za Dalmaciju – Loranda Miletić, prof. Svi su nastavnici dobili priručnike koji nude veliki broj raznovrsnih izvora složenih u 20 radionica.

- 22:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Godišnja konferencija EUROCLIA (Bristol, 2008.) - piše: Kiti Jurica-Korda, prof.

Godišnja konferencija Euroclia ove godine održala se u Bristolu, Engleska, od 31. ožujka do 5. travnja. Tema konferencije bila je „Istraživanje identiteta, različitosti i vrijednosti kroz nastavu povijesti“ (Exploring Identity, Diversity and Values through History Teaching). Sudjelovalo je osamdesetak nastavnika povijesti iz svih europskih zemalja. Hrvatsku udrugu nastavnika povijesti predstavljale su Svjetlana Vorel, prof., Loranda Miletić, viša savjetnica za povijest i Kiti Jurica-Korda, prof. kojima je sudjelovanje omogućeno zahvaljujući projektu „Povijest na djelu – pripremanje za budućnost“ (History in Action – Preparing for the Future).
Nizom zanimljivih predavanja, raznolikih i kreativnih radionica i obilazaka kulturno-povijesnih lokaliteta ostvarena je još jedna izuzetno uspješna konferencija Euroclia koja je i ovoga puta promicala vrijednosti suvremenog pristupa u nastavi povijesti, ali i omogućila dragocjenu razmjenu iskustava nastavnika povijesti čitave Europe.
Veći dio predavanja i radionica održao se na University of West of England. Konferenciju je otvorila predsjednica Euroclia Sussana Margret Gestsdottir, a uvodno predavanje održao je dr Dean Smart, član predsjedništva Euroclia i redovni profesor na UWE, te jedan od najzaslužnijih za izvanrednu organizaciju konferencije. Kroz prva predavanja upoznali smo se s novim engleskim kurikulumom nastave povijesti za učenike od 14 do 16 godina te s izazovima i problemima s kojima su se njihovi autori susretali. Iako se u engleskoj nastavi povijesti nastoji ponovo uvesti i kronološki pristup, to nikako ne znači da je na njemu prioritet već se nastoji osigurati da učenici shvate procese, odnose i vrijednosti kroz povijest, što znači da je i dalje naglasak na razumijevanju, a ne na memoriranju faktografije. Ono što je danas jedan od glavnih interesa nastavnika povijesti i uopće britanskog građanskog društva zapravo je upravo ono što je i tema ovogodišnje konferencije - proučavanje identiteta i različitosti pripadnika raznih naroda i njihovih potomaka koji danas žive u Velikoj Brianiji, a koji su rezultat višestoljetnih različitih migracija.
Gdje i kako tražiti identitet u vrijeme globalizacije bila je tema predavanja Chrisa Culpina pod nazivom „Povijest i identitet – izazovi i mogućnosti“ u kojem naglašava kako bi kroz podučavanje povijesti trebalo pomoći učeniku pronaći identitet na osobnoj, lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini. Upravo su tu temu obrađivale i brojne radionice, te na vrlo invetivne načine pokazale kako se sve može ova problematika tretirati u nastavi povijesti i na koje se sve načine može pomoći učenicima u određivanju sebe i svoje uloge u civilnom društvu današnjeg, globaliziranog svijeta.
Jedno od najzapaženijih predavanja bilo je ono uglednog i nagrađivanog profesora Iana Dawsona kojim je prikazao kako se tema iz britanske povijesti (od Rimljana do Normana) može obraditi aktivnom metodom igrokaza kroz kojeg učenici mogu na zoran i zabavan način shvatiti formiranje narodnog identiteta.
Posebno je bilo zanimljivo čuti predavanje izraelskog profesora Eyala Navaha "Dvije strane jedne priče" kroz koje je prezentirao rad izraelsko-palestinske grupe povijesničara na projektu pisanja povijesti 20. tog stoljeća, te probleme i izazove zajedničkog rada kao jednog od bitnih koraka prema pomirenju i suživotu Palestinaca i Izraelaca.
Važnost multiperspektivnosti u podučavanju osjetljivih i kontroverznih tema jedna je od glavnih poruka i radionica koje su upriličene u Muzeju Britanskog Carstva i Commonweltha (The British Empire and Commonwealth Museum) s posebnim osvrtom na temu trgovine robljem i ropstva uopće. Bristol je, naime, bio glavna engleska luka za trgovinu robovima te je toj temi naročita pozornost posvećena i u muzejskoj postavi, i u organizaciji edukativnih aktivnosti Muzeja.
U sklopu konferencije, kako je i uobičajeno, organiziran je posjet školama gdje smo se u neposrednom susretu i razgovoru s nastavnicima i učenicima mogli upoznati sa sustavom engleskog školstva, njihovim neposrednim problemima i svakodnevicom. Moglo bi se reći da su škole u Engleskoj u nekoj vrsti tržišne utrke za učenicima u kojoj svojom kvalitetom, suvremenim inventarom te nadasve sposobnošću nastavničkog kadra osiguravaju veći broj učenika.
Jedan dan konferencije posvećen je obilasku kulturno-povijesnih lokaliteta južnog Somerseta, preciznije dviju vila iz XVI. st. (Barrington Court with kitchen garden i Montacute hause). Tom smo prilikom u tipičnom okruženju Engleske iz doba Tudora upoznati na koje se sve načine može iskoristiti povijesni lokalitet za podučavanje učenika svih uzrasta. Ne može se ne zapaziti koliko se pozornosti posvećuje organizaciji rada s učenicima na ovakvim povijesnim lokalitetima i koliko su sami djelatnici ovih ustanova educirani upravo za rad s mladima.
Na plenarnoj skupštini Euroclia predsjednica je podnijela izvješće o radu i aktivnostima kroz proteklu godinu. U Predsjedništvo je izabrana nova članica Polina Verbitska iz Ukrajine umjesto Chare Makriyianni s Cipra kojoj je istekao mandat, dok su svi ostali članovi za sada ostali isti.
Sljedeće godine godišnja konferencija će se održati na Cipru, ravnopravno na grčkom i turskom dijelu otoka, a tema će biti Međukulturalni dijalog i podučavanje povijesti.
Zaključila bih ovo izvješće citatom iz engleskog kurikuluma nastave povijesti: „Povijest potiče učeničku znatiželju i maštu, a kroz dileme, izbore i uvjerenja ljudi iz prošosti pokreće ih i inspirira. Ona pomaže učenicima razviti vlastiti identitet kroz razumijevanje povijesti i na osobnoj, lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini.“
- 22:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 02.04.2008.

Seminar u Osijeku (5. travnja 2008.) - piše: Ivan Dukić, prof.

U sklopu predstavljanja projekta "Obični ljudi u neobičnoj zemlji" 5. travnja 2008. u Hotelu "Osijek" u Osijeku održao se seminar u organizaciji Hrvatske udruge nastavnika povijesti, a pod sponzorstvom Euroclia. Seminaru je nazočilo 26 nastavnika povijesti Osječko-baranjske županije. Nakon uvodnih riječi Ivana Dukića, predsjednika HUNP-a, kolega Darko Benčić je predstavio dodatni materijal za nastavu "Obični ljudi u neobičnoj zemlji - Svakodnevni život u BiH, Hrvatskoj i Srbiji" (1945.-1990), te najavio mogućnost sudjelovanja HUNP-a u novom projektu "Povezivanje Europe kroz povijest" kojega vode Euroclio i Europeum.
Nakon toga su izvedene radionice iz priručnika: “Sumnjivo igra nova generacija” - odnos mladih i starih u SFR Jugoslaviji (voditelj: I. Dukić), “U zdravom tijelu zdrav duh!?” – zdravstvene prilike u SFRJ (1945.-1989.) (voditelj: D. Benčić), a u poslijepodnevnim satima i "Položaj žena u SFRJ" (voditelj: I. Dukić).
Uz rad, ugodno druženje uz kavu i ručak, nazočni su povrh dotične knjige dobili i komplete od 4 čitanke (Osmansko carstvo, Nacije i Nacionalizmi, Balkanski ratovi i Drugi svjetski rat) koje je izdao Centar za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi iz Soluna i Hrvatski helsinški odbor. Po evaluacijskim listićima možemo zaključiti da su nastavnici željni ovakvih i sličnih seminara, druženja i izmjena iskustva.

- 01:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 14.03.2008.

EKOHISTORIJA - prigodno uz promociju časopisa Ekonomska i ekohistorija u Zagrebu - piše: mr. sc. Hrvoje Petrić

U ponedjeljak 17. ožujka u 13 sati u prostorijama "Hrvatskih voda", Vukovarska 220 u Zagrebu održana je promocija 3. broja časopisa Ekonomska i ekohistorija. U ugodnom ambijentu i uz prigodan domjenak, ovo je bila još jedna prilika da se kolegice i kolege upoznaju s pojmom ekohistorije. Objavljujemo napis kolege Petrića o ekohistoriji i zahvaljujemo na prilogu.

Ekohistorija - povijest iz druge perspektive



Površina planeta Zemlje stalno se mijenja i preoblikuje pod utjecajem geoloških, klimatskih, bioloških i ljudskih utjecaja. Valja istaknuti da je utjecaj fizičkog okoliša bio važan i sve je važniji za razvitak (odnosno očuvanje) ljudskog društva. Dovoljno se sjetiti ekoloških uzroka sloma velikih civilizacija, a posebno suvremenih procesa deforestacije (smanjenja šumskih površina) i desertifikacije (širenje pustinja), pojave nekontrolirane urbanizacije vezanim s gubljenjem tradicionalnih vrijednosti društva, širenje gladi u svijetu kako bi se s pravom zapitali – kuda ide ovaj svijet? Da li je kao pojedinac moguće djelovati na zaustavljanju tih procesa? Koja je pozitivna uloga političkih stranaka u tome?

Mnoge odgovore na postavljena pitanje nudi nova znanstvena grana poznatija pod nazivom ekohistorija. Ona ne proučava samo djelovanje čovjeka u prošlosti već nudi odgovore na mnoga suvremena pitanja i probleme modernog čovjeka. Ona ne posvećuje pozornost samo prirodnim i kulturnim uvjetima koji su djelovali na čovjeka i na koje je čovjek djelovao, nego je jedan od njenih prvih ciljeva objasniti postanak svih prirodnih pojava. Ekohistorija nastoji koordinirati aktualne spoznaje u cilju proučavanja okoliša u prošlosti. Ekohistoričar mnogo toga posuđuje od ekologije, prirodnih znanosti, tehničkih znanosti, klimatologije, palinologije, biokemije, geofizike, astrofizike, arheozoologije, agronomije, demografije, medicine što ekohistoriju ujedno pretvara u multidisciplinarn i pristup s kojim se moguće suočiti sa suvremenim problemima u svijetu.

Ekohistoričari se u modernom društvu sve više osjećaju kao istraživači u medicini nakon što otkriju uzročnike neke bolesti. Da bi bilo moguće ovladati bolešću nužna je usklađena djelatnost i istraživača i liječnika i javnih djelatnika, ali nerijetko i pacijenata i njihovih bližnjih, a katkad i sviju. Pri tome valja upozoriti na jednog od vodećih europskih intelektualaca (nedavno preminulog francuskog sveučilišnog profesora hrvatskog podrijetla) Mirka Dražena Grmeka koji smatra da medicina, u punom smislu te riječi nije ni znanost, ni umijeće, ni tehnika, nego složeno polje ljudske djelatnosti, u kojemu postoje različite znanosti (anatomija, fiziologija, patologija, farmakologija itd.), tehnike (primjerice, neke kirurške specijalnosti, radiologija i slična područja) pa i postupci koji dopuštaju ocjenjivanje nekih vidova kao umijeća ili čak umjetnosti. Po tome su ekologija pa i ekohistorija vrlo slične medicini tim više jer potonja pretpostavlja istraživanja koja, pored ostalog, sežu do ljudskih tehnika i praksi u okolišu.

Od svojih početaka ekohistorija govori o ljudskoj interakciji s prirodnim svijetom, ili, da kažemo drugačije, ona proučava interakciju između kulture nekog društva i prirode. Glavni cilj povijesti okoliša je produbljivanje našega razumijevanja kako je na ljude utjecao prirodni okoliš u prošlosti, te kako su ljudi utjecali i još uvijek utječu na sam okoliš i s kojim rezultatima. Kada uzmemo u razmatranje raspon i predmet proučavanja ekohistorije, uključujući i važna pitanja koja javnost postavlja u vezi okoliša – degradaciju zemljišta, onečišćenje i zagađenje zraka i vode, probleme otpada, očuvanja divljih životinjskog i biljnog svijeta, te divljine - ali važnost ovoga nadilazi obično dodavanje elementa vremena i dubine problema na postojeće političke debate. Povijest okoliša obuhvaća jedan sveobuhvatni pristup i gledanje na historiju kroz odnos čovjeka i prirode. Teme suvremene ekohistorije su: a) načini i modaliteti življenja te obrasci korištenja prirodnih resursa kod domorodaca na Istočnoj i Zapadnoj hemisferi; b) ideje, biljke, životinje, bolesti, ljudi, proizvodni sustavi, koje su europski kolonizatori i poduzetnici donijeli sa sobom, ili zatekli u novootkrivenim područjima; c) interakcija između spolova i rasa, te etničkih skupina, koji pokušavaju steći kontrolu nad prirodnim resursima; d) praksa, regulativa, zakoni i propisi kojima se regulira korištenje zemlje; e) učinci industrijalizacije i urbanizacije u nastanku ekoloških problema; f) ideje o prirodi i čovjekovom mjestu u njoj; g) borba i napori u usmjeravanju ili moderiranju učinaka i posljedica gospodarskog razvitka.

Područje proučavanja ekohistorije uključuje i analizu podataka o plimi i oseki, vjetrovima, oceanskim strujama, položaju kontinenata u odnosu jedan na drugoga i geologiju, te obuhvaća povijest klime te načine rasprostiranja bolesti. Povijest okoliša je također priča o ljudskoj eksploataciji prirode. To je priča o učincima poljodjelstva na tlo i okoliš, povijest šuma, učinaka lova i ispaše goveda, ali također i ekološki učinci rudarstva, transporta, urbanizacije i industrijalizacije. Konačno, ali ne manje važno, povijest okoliša predstavlja demaskiranje mitova i iskrivljenih percepcija o prošlosti. Mitovi i krive percepcije nisu bazirane na povijesnim činjenicama i mogu imati veliki ut jecaj, čak i u političkim, vodećim znanstvenim i drugim društveno utjecajnim krugovima. Stoga je važan zadatak povijesti okoliša ispravljanje pogrešnih shvaćanja prošlosti.

Ekohistoričari se također bave specifičnim problemima, vezanima za određeno mjesto i vrijeme, a u tim naporima na njih snažno utječu povijesna i sadašnja zbivanja i događaji. Afričke suše i gladi posljednjih su godina privukli pozornost na problem nestašice hrane te podvukli važnost fluktuacija u globalnoj klimi u smislu utjecaja efekta El Nino (periodična zagrijavanja oceanskih struja u južnom dijelu Tihog ocana), a što je doprinijelo ranijem nastanku suša. Propadanje i desetkovanje indijanske populacije nakon dolaska Kolumba što su ih pospješile bolesti koje su Europljani donijeli sa sobom, potaknuli su snažne debate i istraľivanja ove katastrofe bez presedana, te historije bolesti i epidemija uopće. Gusto naseljena poljoprivredna azijska područja oblikovala su interes istraživača za poljoprivrednu ekologiju, irigacijske sustave, te obrasce urbane proizvodnje i potrošnje. Valja istaknuti da ovi problemi ukazuju na potrebu obraćanja pažnje na varijacije u povijesnim iskustvima različitih regija, te ukazuju na širok raspon interesa povijesti okoliša.
Ljudi iz ekosustava uzimaju resurse za prehranu ili tržište, od čega je najvažnija hrana. Agro ekosustav organiziran je za agrikulturnu proizvodnju hrane za prehranu grupe ljudi. Način proizvodnje u agronomiji je širi od od same organizacije rada. On također uključuje zemlju i prirodu (posebno kapitaliziranu prirodu) kao utržive robe. Ideje imaju utjecaj na politiku, postupke i ekonomiju preko kojih se ideje materijaliziraju u prirodnom svijetu. To uključuje tehnologije i načine organiziranja proizvodnje.

Treba se osvrnuti i na tzv. ekološki imperijalizam koji predstavlja invazije Europljana i njihovih domaćih životinja, biljaka, mikroorganizama i korova u druge dijelove svijeta u kojima je umjerena klima. Američki Indijanci, Australski domoroci - aboridžini, novozelandski Maori uglavnom su u velikoj mjeri nestali i broj im se smanjio u odnosu na vremena prije dolaska Kolumba. «Demografsko preuzimanje» je bilo produkt europske invazije umjerenih područja Amerike, Kanade, Latonske Amerike, Australije, Novi Zeland i Indija. Ta invazija nije uspjela u tropskim područjima. Europska stoka: goveda, konji, koze, ovce, svinje itd., dovezena brodovima istraživača i kolonizatora, postala je vodeća u novim područjima gdje nije bilo grabeľljivaca koji bi zaustavili njihovo širenje. Malo je životnja uveženo nazad u Europu: purani, zamorci, ali ne alpake i ljame. Europski glodavci: štakori i zečevi okupirali su kolonijalne zemlje. Nije se desilo obrnuto, osim u slučaju sivih vjeverica i bizamskih štakora.

Bolesti kao što su vodene kozice, kuga, ospice, tuberkuloza, gripa i spolne bolesti razvile su se u epdemije širokih razmjera kod domorodaca, desetkujući njihovu populaciju. Korovi i trave su se širili na iskorištenom tlu, posebno nakon paljevine: maslačak, kopriva, sljez, čičak i razne vrste korova. Tek je nekoliko korova iz Novog svijeta vraćeno i proširilo se u Europi iz Sjeverne i Južne Amerike.

Ne bi bilo loše nekoliko riječi kazati i o tzv. ekološkim revolucijama, koje bi bili procesi kroz koje različita društva mijenjaju svoj odnos prema prirodi. One proizlaze iz tenzija između proizvodnje i ekologije, te između proizvodnje i reprodukcije. Rezultati su nove konstrukcije prirode, u materijalnom smislu i u ljudskoj svijesti. Pri tome je prva razina ekološka, a obuhvaća razmjenu energije, materijala i informacija među živim i neživim bićima u prirodnom okruľenju. Valja ukazati na proizvodnju: vađenje, procesiranje te razmjena dijelova i resursa prirode kao darove u tradicionalnim ekonomijama, razmjenu roba i uslu ga u siromašnim ekonomijama osnovnih potreba, ili kao razmjenu roba u trľišnim ekonomijama. No, ne treba zaboraviti ni obradu reprodukcije koja podrazimijeva biološke i društvene procese kroz koje se ljudi rađaju, odgajaju, socijaliziraju i vladaju. Na kraju valja upozoriti i na svijest odnosno način, na koji se svijet doživljava, razumijeva i interpretira u bilo kojem trenutku od strane društva ili društvene grupe, a grupna svijest je kolektivna svijest zbira svih pojedinaca kroz koju je moguće djelovanje (između ostaloga i političko) na promjene u suvremenom svijetu i toga moramo biti svjesni i ovdje u Republici Hrvatskoj.
Ostaju još pokušaj odgovora na pitanja zašto je europska kultura postigla svjetsku dominaciju i nametnula svoj sustav vrijednosti modernom svijetu. Možda je moguće tražiti odgovor u tome da je još davno sedentarni, poljoprivredni način života u pojedinim klimatskim uvjetima stvorio na nekim prostorima gušće naseljene populacije. Te su poljoprivredne populacije prve stvorile višak hrane koji se mogao skladištiti i dijeliti pojedincima koji su vršili izvanagrarne djelatnosti. Višak je omogućio nastanak razvijenije podjele rada pa je zbog toga bilo potrebno oblikovati društveni sustav koji će koordinirati ili sankcionirati raznolike oblike međuodnosa. Poljoprivredne gušće naseljene populacije su zajedno sa zalihama hrane bile izložene virusima i bakterijama te su time stvorile otpornost na njih. U nekim sredinama je došlo do pojave pisma koje je bilo potrebno radi prenošenja informacija u društvima gustih aglomeracija s razvijenom podjelom rada. Pismo je omogućilo prijenos znanja. Penjanje stepenicama u razvoju omogućilo je porobljavanje drugih naroda, ali i prenošenje roba, informacija i mikroorganizama na druga područja. Na kraju valja zaključiti da je potrebno odbaciti bilo kakav rasistički pogled na ovu problematiku tj. moram naglasiti da se razlika u razini razvijenosti pojedinih društava u svijetu odvijala zbog razlika u okolišima, a ne zbog bioloških razlika između ljudi, kako to tvrde rasisti. Možda je upravo u razumijevanju ranije navedenih procesa šansa Hrvatske za ostvarivanjem prednosti u suvremenim globalizacijskim procesima koje je nemoguće izbjeći. Ukoliko se to želi ostvariti nužno se okrenuti vlastitim vrijednostima, ljudima i ze mlji. No, nije li zadnji trenutak da počnemo provoditi u djela razmišljanja o vrijednostima hrvatskog okoliša i potrebi održivog razvoja koji bi služio svim ljudima
- 01:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Seminar u Rijeci (15. ožujka 2008.)

Dana 15. 3. 2008. u Hotelu «Jadran» u Rijeci održan je seminar u organizaciji Hrvatske udruge nastavnika povijesti i Euroclia. Kroz nekoliko radionica kolege Denis Detling, Darko Benčić i kolegica Zvjezdana Marčić (BiH) predstavili su knjigu radionica "Obični ljudi u neobičnoj zemlji - Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji (1945.-1989.). Vjerujemo da će ovaj priručnik korisno upotpuniti i obogatiti nastavu. U sklopu seminara održano je i predavanje na temu "Obrazovanje žena u Hrvatskoj 1868.-1918." Osim ugodnog druženja, kvalitetnih radionica i korisnog predavanja, svi nazočni dobili su i primjerak predstavljene knjige. Darko Benčić, tajnik HUNP-a, nazočne je kolegice i kolege upoznao s dosadašnjim radom i projektima Hrvatske udruge nastavnika povijesti te predstavio novi projekt vezan uz Građanska prava u nastavi povijesti.
- 00:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 18.02.2008.

Statut Hrvatske udruge nastavnika povijesti - poziv na javnu raspravu

Poštovani članovi HUNP-a, kolegice i kolege!

Pozivamo sve članove HUNP-a na javnu raspravu o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatske udruge nastavnika povijesti. U prilogu je tekst dosadašnjeg Statuta. Svoje cijenjene primjedbe i komentare možete pridodati ovom blogu ili poslati e-mailom na adrese članova rukovodstva HUNP-a: ivan.dukic@yahoo.com, tvrtko.bozic@ri.t-com.hr ili darkoben@yahoo.com.

Unaprijed hvala

Ivan Dukić, predsjednik HUNP-a


Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (N. N. br. 88/01. ) Osnivačka skupština Hrvatske udruge nastavnika povijesti, na svojoj sjednici održanoj 27.3. 2003. god. donijela je

S T A T U T


I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.
Ovim statutom uređuje se: naziv, sjedište, područje djelovanja, javnost rada, cilj djelatnost, tijela upravljanja, zastupanje udruge, članstvo, unutarnje ustrojstvo, prestanak rada Hrvatske udruge nastavnika povijesti.

Članak 2.
Hrvatska udruga nastavnika povijesti je stranački i vjerski neutralno i nezavisno udruženje fizičkih i pravnih osoba koje se udružuju radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva. Hrvatska udruga nastavnika povijesti je neprofitna udruga registrirana pri Gradskom uredu za opću upravu.

Članak 3.
Naziv udruge je «Hrvatska udruga nastavnika povijesti» (u daljnjem tekstu Hrvatska udruga nastavnika).
Sjedište Hrvatske udruge nastavnika je u Zagrebu.
Odluku o promjeni sjedišta donosi Upravni odbor Hrvatske udruge nastavnika povijesti.
Udruga djeluje na području Republike Hrvatske.

Članak 4.
Pečat Udruge je pravokutnog oblika dimenzija 50x25 mm s tekstom: »Hrvatska udruga nastavnika povijesti«, Zagreb

Članak 5.
Hrvatska udruga nastavnika je osnovana u cilju okupljanja nastavnika povijesti.

II. DJELATNOST UDRUGE

Članak 6.
Hrvatska udruga nastavnika ostvaruje svoje ciljeve obavljanjem slijedećih djelatnosti:
- priređuje stručne susrete
- potiče razvoj nastave povijesti
- priređuje strukovno-obrazovna predavanja za nastavnike povijesti
- surađuje sa sličnim organizacijama
- pospješuje razmjenu informacija s područja podučavanja povijesti
- potiče stručno usavršavanje, stipendiranje i razmjenu nastavnika povijesti
- povezuje se s europskim udruženjem nastavnika povijesti (Euroclio) i aktivno sudjeluje u njegovim tijelima
- izdaje publikacije, stručnu i drugu građu
- jača ulogu nastavnika povijesti u stvaranju šk. programa za predmet povijesti i srodnih predmeta
- jačanje uloge nastavnika povijesti u oblikovanju povijesne svijesti u društvu
Hrvatska udruga nastavnika će provoditi promidžbu Udruge i njenih ciljeva, zadataka i djelatnosti putem javnih predavanja, pisama, osobnim kontaktima i publikacijama raznih vrsta.

Članak 7.
Rad Hrvatske udruge nastavnika javan. Javnost rada Udruga ostvaruje na načine utvrđene ovim Statutom, te:
- pravodobnim izvješćivanjem članstva o radu udruge i značajnim događajima, pisanim izvješćima, na posebnim skupovima ili na drugi prikladan način (e-mail).
- putem sredstava javnog priopćavanja.

III. PRAVNI STATUS HRVATSKE UDRUGE NASTAVNIKA I ODGOVORNOSTI ZA OBVEZE

Članak 8.
Hrvatska udruga nastavnika ima svojstvo pravne osobe.
Hrvatska udruga nastavnika odgovara za svoje obveze cjelokupnom svojom imovinom.


IV. ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE

Članak 9.
Hrvatsku udrugu nastavnika zastupa i predstavlja predsjednik Udruge i dopredsjednik.
Skupština može ovlastiti i druge osobe za zastupanje Udruge .

V. IMOVINA HRVATSKE UDRUGE NASTAVNIKA , NAČIN STJECANJA I RASPOLAGANJA

Članak 10.
Imovinu Hrvatske udruge nastavnika čine novčana sredstva koja Hrvatska udruga nastavnika stječe uplatom članarina, dotacijom iz proračuna ili drugih izvora u skladu sa zakonom, njegove pokretne i nepokretne stvari te druga imovinska prava.

Članak 11.
Financijska sredstva Hrvatska udruga nastavnika može koristiti isključivo za realizaciju ciljeva i djelatnosti Udruge nastavnika.
Ukoliko Hrvatska udruga nastavnika ostvari dobit obavljanjem svojih dopuštenih djelatnosti koristit će istu za realizaciju i unapređenje djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Hrvatske udruge nastavnika.

VI. ČLANSTVO

Članak 12.
Član Hrvatske udruge nastavnika može biti svaki građanin Republike Hrvatske, strani državljani, te pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj , koji se bave poučavanjem povijesti.
Učlanjenje u Hrvatsku udrugu nastavnika je dragovoljno.
Članstvo u Hrvatskoj udruzi nastavnika može biti redovno, počasno i potporno.

Članak 13.
Redovno članstvo u Hrvatskoj udruzi nastavnika stiče se plaćanjem pristupnine, a održava plaćanjem godišnje članarine.
Visinu pristupnine i iznos godišnje članarine utvrđuje Upravni odbor.
Članovima Hrvatske udruge nastavnika izdaje se članska iskaznica. Izgled, sadržaj i način izdavanja članske iskaznice utvrđuje Upravni odbor posebnom odlukom.

Članak 14.
Počasni članovi Hrvatske udruge nastavnika mogu biti državljani Republike Hrvatske i strani državljani, kao i pravne osobe koji su svojim radom i zalaganjem pridonijeli izuzetnom ostvarenju ciljeva Hrvatske udruge nastavnika.

Članak 15.
Potporni članovi Hrvatske udruge nastavnika su oni koji su svojim značajnim financijskim doprinosom pomogli Udruzi .
Potporni i počasni članovi Hrvatske udruge nastavnika ne sudjeluju u radu tijela upravljanja, nemaju pravo glasa i ne uplaćuju članarinu.

Članak 16.
Članom Hrvatske udruge nastavnika se postaje upisom u Registar članova koji vodi tajnik.

Članak 17.
Aktivnosti članova Hrvatske udruge nastavnika odvijaju se putem redovnih sjednica Skupštine, Upravnog i Nadzornog odbora, rada u sekcijama, raznih vidova sastanaka, kontakata sa članovima Udruge , sponzorima, darovateljima, pismenim i usmenim komuniciranjem.

Članak 18.
Članovi Hrvatske udruge nastavnika obavljaju svoj rad i kroz razne sekcije.
Odluku o osnivanju, nazivu, sjedištu te prestanku sekcije donosi skupština. Član jedne sekcije sudjeluje u radu drugih sekcija, po potrebi. Radom sekcija rukovodi Odbor na čijem čelu se nalaze voditelji sekcija, koji se biraju iz redova članova sekcije.

Članak 19.
Prava i obveze članova Hrvatske udruge nastavnika su:
- sudjelovanje u radu tijela Udruge
- birati i biti biran u tijela Udruge
- poštivanje odredaba Statuta Udruge
- zaštita ugleda i dostojanstva Udruge
- plaćanje članarine

Članak 20.
Članstvo u Hrvatskoj udruzi nastavnika prestaje:
- dragovoljnim istupom,
- neplaćanjem članarine,
- isključenjem
- smrću
Član se briše iz Registra članova odlukom Upravnog odbora ako do konca godine ne plati članarinu za prethodnu godinu.
Odluku o isključenju člana iz Hrvatske udruge nastavnika donosi Sud časti.

VII. TIJELA HRVATSKE UDRUGE NASTAVNIKA

Članak 21.
Tijela Hrvatske udruge nastavnika su:
- Skupština
- Upravni odbor
- Nadzorni odbor
- Sud časti

SKUPŠTINA

Članak 22.
Skupština je najviše tijelo Hrvatske udruge nastavnika. Skupštinu čine svi redovni punoljetni članovi Udruge i po jedan predstavnik pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Članak 23.
Skupština može biti redovna, izborna i izvanredna.
Skupština Udruge se sastaje na redovno zasjedanje najmanje jednom godišnje, dok se izborna sjednica skupštine održava svake druge godine. Sjednicu Skupštine saziva predsjednik Udruge na vlastitu inicijativu.
U odluci o sazivanju skupštine predsjednik Udruge utvrđuje dnevni red sjednice, te dan i mjesto održavanja sjednice.
Sjednicu skupštine Udruge dužan je sazvati Predsjednik Udruge ako to zahtijeva najmanje četvrtina redovnih članova Udruge . Ako Predsjednik Udruge ne sazove sjednicu skupštine u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva, sazvat će je predlagatelj (odluka treba sadržavati prijedlog dnevnog reda sjednice, te dan i mjesto održavanja sjednice). Poziv za Skupštinu mora se uputiti pismeno članovima Udruge najkasnije 8 dana prije održavanja Skupštine. U pozivu mora biti naznačeno : mjesto održavanja skupštine, datum i vrijeme održavanja te prijedlog dnevnog reda.
Skupština Udruge može se održati i donositi pravovaljane
odluke ako sjednici prisustvuje 5% redovnih članova Skupštine.
Skupština Udruge donosi odluke natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova. Glasovanje je u pravilu javno, osim ako se članovi ne odluče na tajno izjašnjavanje. Biranje za tijela Udruge je tajno.

Članak 24.
Predsjednik Hrvatske udruge nastavnika predsjedava i rukovodi sjednicama skupštine, a u njegovoj odsutnosti dopredsjednik. U slučaju odsutnosi predsjednika i dopredsjednika Udruge , Skupština će na početku sjednice javnim glasovanjem odrediti osobu koja će predsjedati sjednicom.

Članak 25.
O radu Skupštine Hrvatske udruge nastavnika vodi se zapisnik.
Zapisnik potpisuje predsjednik Udruge, odnosno osoba koja je vodila sjednicu skupštine i zapisničar.

Članak 26.
Skupština Hrvatske udruge nastavnika :
- donosi i mijenja Statut Hrvatske udruge nastavnika,
- bira i razrješava predsjednika, dopredsjednika i tajnika Udruge,
- bira i razrješava članove Upravnog i Nadzornog odbora te Suda časti,
- donosi program rada Udruge,
- odlučuje o načinu prikupljanja financijskih sredstava,
- donosi odluke o ustrojstvu Udruge ,
- donosi financijski plan za tekuću godinu,
- prihvaća izvješće o radu Udruge u prethodnoj godini,
- prihvaća financijski izvještaj za prethodnu godinu,
- imenuje počasne i potporne članove Udruge ,
- odlučuje o izvješćima Upravnog i Nadzornog odbora,
- odlučuje o svim pitanjima koja nisu stavljena u nadležnost drugom tijelu.

UPRAVNI ODBOR

Članak 27.
Upravni odbor broji najmanje 7 članova. Članove Upravnog odbora imenuje Skupština na mandat od dvije godine. Upravni odbor čine predsjednik Upravnog odbora, dopredsjednik, tajnik, blagajnik, koordinator za međunarodne odnose i dva člana Skupštine.

Članak 28.
Upravni odbor Hrvatske udruge nastavnika obavlja sljedeće poslove:
- izvršava odluke Skupštine,
- predlaže Skupštini godišnji program rada i poduzima mjere za njegovo provođenje,
- organizira izradu nacrta Statuta i izmjena i dopuna statuta i odluka,
- vodi promidžbu Udruge,
- prikuplja financijska sredstva za ostvarivanje ciljeva osnivanja sukladno zakonu,
- odlučuje o financijama,
- prati rad sekcija i odvijanje tekućih aktivnosti,
- odlučuje o svim drugim pitanjima koja se pojave tijekom rada, a koja nisu u nadležnosti Skupštine.

Članak 29.
Sjednice Upravnog odbora održavaju se prema potrebi, a saziva ih predsjednik Upravnog odbora.
sjednica Upravnog odbora može se održati ako je nazočna većina članova Upravnog odbora, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.

Članak 30.
Radom Upravnog odbora predsjedava i rukovodi predsjednik Upravnog odbora kojeg bira Skupština.
Mandat predsjednika Upravnog odbora traje dvije godine.
Predsjednika u svim poslovima zamjenjuje dopredsjednik.

PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE NASTAVNIKA

Članak 31.
Predsjednika Hrvatske udruge nastavnika bira Skupština na mandat od 2 godine. Predsjednik može biti biran ponovo.
Predsjednik Udruge je po funkciji ujedno i predsjednik Upravnog odbora.
Predsjednik:
- zastupa Udrugu,
- pokreće raspravu o određenim pitanjima iz djelokruga Skupštine i Upravnog odbora,
- rukovodi radom Skupštine i Upravnog odbora,
- obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom.
Predsjednik Udruge podnosi izvješće o svom radu Upravnom odboru i Skupštini Udruge.
U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika u svim poslovima ga zamjenjuje dopredsjednik.

NADZORNI ODBOR

Članak 32.
Skupština Hrvatske udruge nastavnika bira Nadzorni odbor.
Nadzorni odbor broji tri člana.
Nadzorni odbor bira iz svojim redova predsjednika koji predsjedava i rukovodi radom Nadzornog odbora, te saziva sjednice Nadzornog odbora prema potrebi.
Odluke Nadzorni odbor donosi većinom glasova članova Nadzornog odbora.

Članak 33.
Mandat članova Nadzornog odbora traje dvije godine.
Nadzorni odbor ima slijedeća prava i dužnosti:
- kontroliran materijalno i financijsko poslovanje Udruge i podnosi izvještaj o tome Skupštini Udruge ,
- prati i nadzire rad tijela utvrđenih ovim Statutom. O svom nalazi i mišljenju obavještava Skupštinu Udruge i tijelo čiji je rad nadziran,
- utvrđuje je li djelatnost Udruge u skladu sa zakonom, Statutom i drugim aktima Udruge nastavnika.

Članak 34.
Nadzorni odbor za svoj rad odgovara isključivo Skupštini Hrvatske udruge nastavnika.
SUD ČASTI
Članak 35.
Sud časti se sastoji od tri člana i sam bira predsjednika iz svojih redova. Članove Suda časti imenuje Skupština Hrvatske udruge nastavnika na mandat od dvije godine.

Članak 36.
Članovi Hrvatske udruge nastavnika stegovno odgovaraju za povrede svojih članskih dužnosti utvrđenih Statutom ili drugim aktima.
Sud časti rješava sporove unutar Udruge na svojim sjednicama i provodi stegovni postupak.
Zahtjev za sazivanje sjednice suda časti ili za pokretanje stegovnog postupka može podnijeti Predsjednik Udruge , Upravni odbor, Nadzorni odbor ili najmanje desetina članova Skupštine.
U stegovnom postupku mogu se izreći sljedeće stegovne mjere:
- opomena,
- isključenje iz Hrvatske udruge nastavnika,

Odluke se donose većinom glasova članova Suda časti. Odluke Suda časti potvrđuje Skupština većinom glasova od ukupnog broja svojih članova. Vijećanje i glasovanje Suda časti su tajna.

Članak 37.
Protiv odluke Suda časti može se, u roku od 15 dana, računajući od dana dostave odluke, podnijeti žalba Skupštini.
Skupština je dužna riješiti u roku od 15 dana žalbu, računajući od dana dostave žalbe.

VIII. SURADNJA S DRUGIM UDRUGAMA

Članak 38.
Hrvatska udruga nastavnika može sklapati ugovore o raznim oblicima suradnje i udruživanjima sa srodnim udrugama u zemlji i inozemstvu.

IX. TAJNIK UDRUGE

Članak 39.
Tajnika Hrvatske udruge nastavnika bira i imenuje Skupština na mandat od 2 godine za obavljanje stručnih i administrativnih poslova Udruge.
Tajnik Udruge vodi registar članova.

X. ADMINISTRATIVNI I FINANCIJSKI POSLOVI

Članak 40.
Za rad u Udruzi i njezinim tijelima članovi ne primaju novčanu naknadu. Naknadu članovi Udruge mogu dobiti samo za pokriće efektivnih troškova učinjenih u dogovoru s Upravnim odborom. Za obavljanje administrativnih i financijskih poslova Udruga može sklopiti ugovor i angažirati suradnike. Ovakve ugovore u ime Udruge zaključuje Upravni odbor prema Zakonu o radu i Zakonu o obveznim odnosima.

XI. NAGRADE I PRIZNANJA

Članak 41.
Upravni odbor predlaže nagrade i priznanja Udruge za one pojedince i pravne osobe koji su posebno pridonijeli razvoju u ugledu Hrvatske udruge nastavnika povijesti. O ovim nagradama i priznanjima odlučuje Skupština. Upravni odbor će podržati ili istaknuti kandidaturu članova Udruge za dodjelu državnih ili međunarodnih nagrada.

XII. PRESTANAK RADA HRVATSKE UDRUGE NASTAVNIKA

Članak 42.
Hrvatska udruga nastavnika je osnovana radi djelovanja na neodređeno vrijeme.
Udruga prestaje s radom u slučajevima predviđenim zakonom.
U slučaju prestanka rada Udruge sva imovina Udruge se predaje
V. gimnaziji, Klaićeva 1, Zagreb.
U slučaju prestanka rada temeljem odluke Skupštine ista donosi odluku o prestanku djelovanja Udruge dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja članova Udruge .

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 43.
Statut Hrvatske udruge nastavnika donosi Skupština većinom glasova članova Udruge nastavnika, nakon provedene rasprave.

Članak 44.
Skupština Hrvatske udruge nastavnika tumači Statut, druge akte i odluke Udruge . Odluke Skupštine moraju biti u skladu sa Statutom Udruge .

Članak 45.
Odluke Upravnog odbora moraju biti u skladu sa Statutom i odlukama Skupštine Hrvatske udruge nastavnika.

Članak 46.
Ovaj Statut stupa na snagu danom upisa u Registar udruga pri Gradskom uredu za opće poslove.
- 21:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 15.02.2008.

Generalna skupština udruženja EUROCLIO-HIP, Prezentacija dodatnog nastavnog materijala «Obični ljudi u neobičnoj zemlji», Sarajevo, 1. i 2. veljače 2008 – piše: Ivan Dukić

U ugodnom ambijentu hotela «Saraj» u Sarajevu, pred nastavnicima iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine te u nazočnosti brojnih stranih gostiju među kojima su bili i veleposlanici Danske i Nizozemske i predstavnici Euroclia kao i država uključenih u projekt, svečano je predstavljen gotov dodatni nastavni materijal «Obični ljudi u neobičnoj zemlji». U ime Euroclia projekt je predstavila Joke van der Leeuw-Roord. Suradnja povjesničara Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije na projektu «Unaprjeđenje nastave povijesti i građanskog društva» započela je 2004. a nastavljena je 2007. kroz projekt pod novim naslovom «Povijest na djelu – pripremanje za budućnost» (History in action – planning for the future). Cilj projekta je unaprjeđenje nastave, ali i promicanje suradnje između država, razvoj kritičke svijesti i međusobnog razumijevanja.
Stručni i metodički prikaz priručnika napravila je Dr Vera Katz s Instituta za istoriju u Sarajevu. Naglasila je modernost metodičkog pristupa, funkcionalnost priručnika koji nudi gotove radionice, ali i mogućnost korištenja materijala u kombinaciji novih radionica.
Idućega dana održana je Druga redovna skupština Udruženja nastavnika i profesora historije Euroclio – HIP BIH. U prvome su dijelu dr. Edin Veladžić (predsjednik Euroclia HIP-BiH) i mr. sc. Melisa Forić (tajnica) predstavili sam projekt te rad udruge u protekloj godini. Najavljeni su i seminari na kojima će kroz radionice biti predstavljen priručnik - u Doboju (14-15. ožujka) i Mostaru (17. svibnja).
na skupštini su provedeni izbori za rukovodstvo udruge. U Upravni odbor izabrani su Bojana Dujković-Blagojević, Melisa Forić, Marija Naletilić, Edin Radušić i Boro Bronza, a u Nadzorni odbor - Edin Veladžić, Samojko Cvijanović i Zvjezdana Marčić-Matošević. Nakon toga održane su dvije paralelne radionice:
"Bilo jednom u Jugoslaviji" (voditelj: Darko Benčić, Hrvatska)
"Mens sana in corpore sano" (voditeljica: Elma Hašimbegović, Bosna i Hercegovina).
Obje su radionice sastavni dio priručnika «Obični ljudi u neobičnoj zemlji», poglavlja koje obrađuje Standard života. Primjenom skupnog rada i analizom izvora autori su približili svakodnevicu promatranog razdoblja. U poslijepodnevnom terminu, Ljilja Lazarević i Emina Dautović (Srbija) vodile su radionicu na temu «Golog otoka» te zorno pokazale kako se može u nastavi upotrijebiti materijal kojega su autori skupili tijekom projekta ali zbog ograničenog broja stranica nije uvršten u priručnik. (Materijal je objavljen na web-stranici projekta www.cliohip.com).
Događaj oko promocije knjige bio je dostojno medijski popraćen, radionice su bile vrlo kvalitetne, a nazočni su nastavnici dobili primjerke priručnika kojega će vjerojatno mnogi koristiti u nastavi.

- 10:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 01.02.2008.

Seminar o holokaustu (Zagreb, 28.-30. siječnja 2008.) - pišu: Ivana Miošić, prof. i Jelena Šilje-Capor, prof.

Stručni skup Učenje i poučavanje o holokaustu u Republici Hrvatskoj organizirali su Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom znanosti obrazovanja i sporta, JUSP Jasenovac I međunarodnom radnom skupinom, a održavao se od 28. 1. - 30. 1. 2008 u Zagrebu i Jasenovcu. Međunarodnu radnu skupinu za proučavanje o holokaustu činili su članovi Vijeća Europe, Kuće Ane Frank I Yad Vashema.
Pozdravni je govor održao državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa dr. sc. Radovan Fuchs, a nakon njega Vinko Filipović, prof., ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje. Samom otvaranju skupa nazočili su nj. e. Shmuel Meirom, veleposlanik Države Izrael, i nj. e. Robert A. Bradtke, veleposlanik SAD-a.
Nakon pozdravnih riječi slijedila su predavanja poznatih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka na području proučavanja holokausta. Prof. dr.sc. Ivo Goldstein s Filozofskog fakulteta u Zagrebu izložio je osnovne činjenice o NDH, a potom su predavanja držali dr. sc. Mario Jareb iz Institura za povijest, Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, Jelka Smreka, kustosica JUSP Jasenovac. Načelnica odjela za multilateralnu suradnju pri Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta prof. Alida Matković predavala je o Proučavanju o holokaustu u Republici Hrvatskoj i suradnji s međunarodnim organizacijama.
U poslijepodnevnim satima prvog dana skupa, uslijedile su radionice kolegica iz Yad Vashema. Sudionici skupa su se upoznali s drugačijim pristupom i načinom poučavanja o holokaustu. Radionice su bile odlične, zanimljive, potresne i inspirativne. Sve pohvale voditeljima.
Drugi dan bio je organiziran posjet JUSP Jasenovac. Uz stručno vodstvo kustosa, sudionici su obišli memorijalni stalni postav muzeja i okolno područje. Stalni postav muzeja koristi sve raspoložive multimedije i ovi potresni događaji nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. U poslijepodnevnim satima prezentiran je rad obrazovnog centra, uslijedile su radionice i prezentirane ideje kako našim učenicima približiti ove događaje s dubokim poštovanjem prema mnoštvu žrtava kojima je oduzeto temeljno ljudsko pravo na život. Uživljavanjem u ulogu učenika, sudionici su izrazili svoje mišljenje o ponuđenim zadacima za učenike. Sve ovo je obogatio primjer iz prakse kolegice Dessardo koja je s učenicima posjetila Spomen područje.
Posljednji dan sudionici skupa poslušali su primjere iz prakse u kojima su kolege Miroslav Šašić, Goran Denis Tomašković, Darko Benčić i kolegica Maja Ferček pokazali kako su na različite načine koristilili obrazovne materijale te ih primijenili kod svojih učenika.
Teško bi bilo izdvojiti koja je radionica bila najbolja - zaista svaka zaslužuje čistu peticu, kao i primjeri dani iz prakse pojedinih profesora na našim školama.
Osim navedenih, predavači i voditelji radionica bili su i viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Loranda Miletić, dr.sc. Robert Skenderović iz Hrvatskog instituta za povijest, Fabienne Regard, Orit Margalit i Chava Baruch, Norbert Hunterleitner i Barbara Klain.
Osim novih spoznaja i nezaboravnog iskustva, sudionici su dobili i niz materijala koji se mogu koristiti u praksi, što zaslužuje i svaku pohvalu organizatorima skupa.
Novi pristupi proučavanju i poučavanju ove problematike otvaraju niz mogućnosti u pružanju znanja našim učenicima. Individualizacija žrtve puno bolje dočarava patnju i stradanja, izaziva empatiju, utječe na razvoj svijesti o zločinu, a oni koji o tome poučavaju skupa sa svojim učenicima daju svoj doprinos u sprječavanju zločina protiv čovječnosti.
- 07:41 - Komentari (4) - Isprintaj - #

srijeda, 23.01.2008.

Međunarodni projekt: «Obični ljudi u neobičnoj zemlji-Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji (1945.-1990)»

U Zagrebu je u hotelu «Dubrovnik» (18.- 20. 1. 2008.) održan sastanak koordinatora i predstavnika članova projekta «Obični ljudi u neobičnoj zemlji-Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji (1945.-1990.)». Podsjetimo, Hrvatska udruga nastavnika povijesti je kao članica Euroclia uključena u projekt od njegovog početka (siječanj 2004.) te ostvarila vrlo uspješnu suradnju s udrugama susjednih država - Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Rezultat projekta jest knjiga radionica/priručnik u kojoj nastavnici mogu naći gotove materijale s metodičkim uputama te korištenjem pisanih i slikovnih izvora dodatno upotpuniti i obogatiti nastavu.
Tijekom sastanka napravljena je zajednička prezentacija projekta, dogovoreni su termini predstavljanja priručnika unutar država, pregledana je radna verzija web stranica (www.cliohip.com), te se raspravljalo i o mogućim međunarodnim projektima u budućnosti.
Svečana promocija knjige bit će u Zagrebu 11. travnja 2008.
Predstavljanje priručnika s primjerima izvođenja nekih od radionica održat će se u sljedećim gradovima:

RIJEKA - 15. ožujka 2008.
OSIJEK – 5. travnja, 2008.
SPLIT – 26. travnja, 2008.
Seminare će organizirati Hrvatska udruga nastavnika povijesti u suradnji s Eurocliom i predstavnicima država uključenim u projekt. (I. D.)
- 00:34 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 16.01.2008.

Treći hrvatski simpozij o nastavi povijesti (Poreč, 25.-28. ožujka 2008.)

Poštovani članovi, kolegice i kolege!

U Poreču će se 25.-28.III. 2008. održati Treći hrvatski simpozij o nastavi povijesti. Sudionici simpozija dužni su obaviti prijavu sudjelovanja Agenciji za odgoj i obrazovanje Podružnica Rijeka ( fax: 051 335 182, e- mail: marijana.marinovic@azoo.hr) najkasnije do 10. ožujka 2008. godine. Na temelju prijava tiskat će se potvrde o sudjelovanju na stručnom skupu s imenom i prezimenom i školom iz koje učesnik dolazi te potpisom ravnatelja Agencije pa se naknadne prijave neće uvažiti.
Sudionici su također dužni izvršiti prijavu smještaja usmenim ili pismenim putem direktno u Hotel «Parentium» (tel. 052 411505). Hotel će na isti način potvrđivati rezervacije. Krajnji rok za prijavu smještaja je 15. ožujka 2008.
Nastavnici koji žele prikazati u radionicama svoja iskustva i primjere iz prakse vezane za temu simpozija - povijesne ličnosti koje su na različite načine obilježile nacionalni pokret u Hrvatskoj u 19. stoljeću te naglasiti njihovu ulogu u oblikovanju osjećaja zajedništva i identiteta u društvu - mogu poslati elektronskom poštom svoje radove na adresu više savjetnice Marijane Marinović ( e-mail: marijana.marinovic@azoo.hr.) najkasnije do 15. veljače 2008. .

PROGRAM SIMPOZIJA

Utorak, 25. ožujka 2008.
Dolazak sudionica/ka u poslijepodnevnim satima
20:30 Sastanak članova Pripremnog odbora i predavača

Srijeda, 26. ožujka 2008.
RAD U PLENUMU (Kongresna dvorana)
09:00 – 09:45 Svečano otvaranje skupa
Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje
mr. sc. Marijana Marinović, viša savjetnica za nastavu povijesti u Agenciji za odgoj i
obrazovanje
Prigodni glazbeni program
09:45 – 10:15 Stanka za kavu

10:15 – 13:00 PLENARNA PRIOPĆENJA
10:15 – 10:45 mr. sc. Marijana Marinović, Uvodno predavanje
10:45 – 11:15 akademik Nikša Stančić, Ljudevit Gaj – od svehrvatstva do ilirstva
11:15 – 11:45 dr. sc. Nevio Šetić, Uloga Matka Mandića, Vjekoslava Spinčića i Matka Laginje u
narodnom pokretu u Istri u drugoj polovici 19. stoljeća
11:45 – 12:00 Stanka za kavu
12:00 – 12:30 dr. sc. Marko Trogrlić, Politička misao Mihovila Pavlinovića
12:30 – 13:00 dr. sc. Josip Vrandečić, Život i djelo Antonia Bajamontija
13:00 – 16:00 Stanka za ručak i odmor
16:00 – 16:30 mr. sc. Tvrtko Božić, Dr. Dinko Vitezić – krčki prosvjetitelj i preporoditelj
16:30 – 17:00 Timur Križak, Umjetnice na slici Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod
17:00 – 17:30 dr. sc. Željko Holjevac, Stajališta Josipa Pliverića o pravnoj prirodi hrvatsko-ugarske
zajednice u doba dualizma
17:30 – 17:45 Stanka za kavu
17:45 – 18:15 dr. sc. Jasna Turkalj, Ideologija Ante Starčevića u pravaškim humorističko-satiričkim
listovima druge polovice 19. stoljeća
18:15 – 18:45 mr. sc. Dunja Modrić Blivajs, Izidor Kršnjavi – promicatelj hrvatske kulture i školstva

Četvrtak, 27. ožujka 2008.
TERENSKI RAD
08:30 Polazak iz Hotela «Parentium»
PRVA SKUPINA: Terenski rad u Istri (Poreč – Baderna – Tinjan – Sv. Petar u šumi – Žminj Kanfanar – Dvigrad)
DRUGA SKUPINA: Terenski rad u Istri ( Poreč – Rakotule – Beram – Pazin – Motovun)
TREĆA SKUPINA: Terenski rad u Istri ( Poreč – Motovun – Buzet – Roč – Hum)
ČETVRTA SKUPINA: Terenski rad u Istri ( Sv. Lovreč – Limski kanal – Rovinj – Kanfanar Dvigrad – Poreč)
PETA SKUPINA – Terenski rad u Istri ( Novigrad – Buje – Grožnjan – Oprtalj – Poreč)

19:00 Povratak u Hotel «Parentium»

Petak, 28. ožujka 2008.
RAD U PLENUMU (Kongresna dvorana)
Radionice - primjeri iz nastavne prakse
Početak rada u 8:00
Napomena: Program rada u radionicama sastavit će se nakon 15. veljače 2008.
12:30 Izvješća o terenskom radu, rasprava u plenumu
Zaključci skupa – poruke
Zatvaranje stručno znanstvenog skupa
Završna riječ

- 23:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #