lakše učenje

srijeda, 29.04.2009.

kako uciti

Učiti je lako, pitaj me kako!
Pripremila: Sandra Raković, dipl. psiholog
«A meni se ne da...»
«Nema šanse da ovo naučim!»
«Zašto toga ima toliko puno?!»
«Dosta mi je SVEGAAAA!!!»

Spadaš li u skupinu mnogobrojnih koji si postavljaju ova pitanja? S tobom je sve u redu, stay with us, ima lijeka!!!
Krenut ćemo od malih, za tebe možda ne važnih stvari, ali vjeruj mi vrlo bitnih.
PROSTOR ZA UČENJE
Možda si ti jedan ili jedna od onih koji mogu učiti uz buku TV-a i radija, svađu braće i sestara, lajanje pasa i zvrndanje telefona, ali vjerojatnije je da nisi.
Pobrini se da tvoj prostor za učenje bude:
• mirno mjesto gdje te nitko neće ometati i gdje drugi često ne prolaze
• možeš postaviti osobni natpis NE OMETAJ kako bi ostalima dao ili dala do znanja da radiš.
• uvijek na istom mjestu (bit ćeš spremniji/a za rad)
• nNe preporučam ti učenje na krevetu jer ćeš početi misliti o spavanju i uskoro... zzzzzz.
• čist i uredan
• dobro osvijetljen
• svijetlo ne smije biti ni preslabo - da ne zaspiš, ni prejako – da ne postane prenaporno za tvoje oči.
• prozračen
• tvom je mozgu za rad potreban kisik!
• bez TV-a
Preživjet ćeš!
PLANIRANJE I ORGANIZIRANJE
Čini li ti se ponekad da je dan prekratak za sve ono što trebaš učiniti i da bi bilo bolje da traje malo duže? Koliko duže? Misliš da je u tome problem?
Istina je ovakva: dan traje 24 sata i to bi trebalo biti sasvim dovoljno za sve naše aktivnosti ako smo dovoljno pametni da se znamo izorganizirati.
Moraš si napraviti plan učenja:
• mjesečni plan
• tjedni plan
• dnevni plan
MJESEČNI PLAN. Nađi si doma nekakav kalendar u koji ćeš svaki mjesec moći upisivati važne školske i izvanškolske događaje i rokove (ispite, lektire, rođendane, odlaske zubaru i dr.), na način da ćeš zaokružiti datum i pored njega napisati zašto ti je važan.
Stavi si taj plan na vidljivo mjesto kraj radnog stola da ti svaki dan služi kao podsjetnik.
TJEDNI I DNEVNI PLAN. Lako je stići sve što naumiš ako slijediš svoj dnevni raspored.
• Prvo upiši sve svoje svakodnevne obvezne aktivnosti (satove u školi, nogometne treninge, satove u glazbenoj školi).
• Zatim ostavi vrijeme za učenje i domaću zadaću.
• Dodaj svoje dnevne aktivnosti (obroke, spavanje, kućne poslove).
• Upiši svoje osobno vrijeme (TV, igra, odmaranje).
Evo kako bi to moglo izgledati:
vrijeme P U S Č P S N
8–13h škola
13-14 odmor, ručak
14-15 DZ iz MAT, učim PRI
15-16 učim POV i ENG
16-17 gl. škola
gitara
17-18
18-19 slobodno vrijeme, TV
19-20 večera
20-21 TV/tuširanje
21-22 ponavljanje, spavanje
Mnogi ljudi odlažu obveze s razlogom. Možda je ono što trebaju obaviti preteško ili im je previše stresno. Koji god razlog bio, odgađanje može postati loša navika. Najbolji je lijek jednostavno se prihvatiti posla i obaviti ga.
Spremni?
Od tebe se očekuje da se prvo odmoriš i nešto pojedeš kako bi mogla/mogao prionuti na posao. Kad to obaviš, uzimaš svoj unaprijed pripremljeni dnevni plan učenja i krećeš!
Slijede koraci pri učenju.
• 1. KORAK • Preleti kroz tekst.
Pročitaj naslove, podnaslove, pregledaj slike, tablice, grafikone. Važno je da dobiješ uvid u ono što te čeka.
• 2. KORAK • Pročitaj tekst.
Pročitaj tekst više puta i pri tome podcrtavaj (ako se radi o tvojoj knjizi koju ne moraš vratiti na kraju godine), radi bilješke i sažetke. Označi nove riječi i glavne misli, pronađi glavnu ideju u svakom odlomku i svojim riječima napiši kratku verziju pročitanog.
• 3. KORAK • Ponovi svojim riječima
bez gledanja u knjigu.
• 4. KORAK • Ponovno pročitaj.
• 5. KORAK • I prije učenja novog gradiva, i poslije, i uvijek i stalno PONAVLJAJ, PONAVLJAJ, PONAVLJAJ!
Koliko god si nešto izvrsno naučio/la zaboravit ćeš ako nećeš ponavljati!
Sad sklopi ugovor sam/a sa sobom.
UGOVOR
Ja, ________________________________
sklapam ovaj ugovor sa samim/samom sobom,
prema kojem ću ove školske godine:
1. Redovito praviti mjesečni, tjedni i dnevni plan rada.
2. Voditi računa o urednosti mog radnog prostora.
3. Učiniti sve da na vrijeme stižem na nastavu.
4. Nastojati izgraditi i održavati dobre odnose s ljudima oko sebe i sa sobom.
5. Koristiti i slijediti korake pri učenju.
6. Na kraju prvog polugodišta imati prosjek ocjena ______ ili viši.
7. Na kraju godine imati prosjek ocjena ______ ili viši.
8. Redovito pratiti svoj napredak i za uspjeh se nagrađivati.
Potpis _______________________

Za čitanje ti preporučam:
• Miljković, D; Rijavec, M. (2003.): Vodič za preživljavanje u školi. IEP. Zagreb.
• Pletenac, V. (2004): Put prema uspješnom učenju ili kako treba učiti. Naklada Slap. Jastrebarsko.
• Schumm, J. S. (2005.): Škola bez muke. Ostvarenje. Lekenik.

PODSJETNIK ZA USPJEŠNO UČENJE NA ŠKOLSKOM SATU

1. Za svaki nastavni predmet koristi posebnu bilježnicu velikog formata.

2. Bilješke na nastavi piši samo na desnoj stran, a lijevu stranu bilježnice ostavi za bilješke kod kuće.

3. Na nastavnom satu slušaj aktivno, zapisuj najvažnije što nastavnik govori te potkrijepi primjerima koje je rekao.

4. Ako je rečeno nešto što ne razumiješ, stavi oznaku upitnik i pri kraju sata zamoli nastavnika za dodatno objašnjenje te ga zapiši.

5. Pitaj nastavnika, a ne učenika pored sebe, tako ćeš biti siguran da si dobio točan odgovor i neće se dogoditi da nastavnik misli kako nisi pažljiv.

6. Prepiši sve što je na ploči napisano, čak i ako je već zvonilo, a ti nisi stigao do kraja. 7. Ako nešto nisi stigao zapisati – pod odmorom zamoli nekog od učenika da ti posudi bilježnicu, pa prepiši do kraja.
8. Razmišljanje o prijateljima, problemima, ljubavi i sl. ostavi za neko drugo vrijeme. Na nastavi slušaj ono što se priča jer ćeš si tako uštedjeti vrijeme učenja kod kuće.

9. Kada nastavnik ispituje druge učenika, zapisuj pitanja koja postavlja, jer će ti pomoći u ponavljanju. Pokušavaj u sebi odgovarati na njih da provjeriš svoje znanje.

10. Što je moguće češće uključi se u diskutiranje o pitanjima koje nastavnik postavlja razredu. Aktivnost na satu važna je za ukupni dojam koji će steći o tebi
Preuzeto s: http://www.portalalfa.com


USPJEŠAN UČENIK/UČENICA

- Redovito prisustvuje nastavi, ne razgovara za vrijeme nastave, ne gleda kroz prozor, ne piše SMSporuke. Drugim riječima, uljudan je i kada mu je dosadno.
- Uvijek dolazi na vrijeme.
- Ukoliko je izostao, osjeća se obveznim obavijestiti profesora zašto je izostao.
- Njegovi razlozi izostanka su objektivni i opravdani.
- Uzima punu odgovornost oko svog učenja.
- Nabavlja sav potreban materijal za učenje toga predmeta.
- Uvijek iskoristi dodatne konzultacije.
- Pokazuje ozbiljnost oko svojih ocjena i spreman je dodatno raditi kako bi ih poboljšao.
- Sudjeluje u raspravi na nastavi. Postavlja pitanja ukoliko mu nešto nije jasno
- Tijekom nastave sluša što profesor govori, traži glavne ideje predavanja. Brzo se sjeti što je s time povezano, razmišlja što bi profesor iz toga mogao pitati. Posebno označi kada profesor kaže: "Ovo ću pitati" ili "Ovo je važno".
Autor: Dinko Jelkić
Preuzeto s http://www.ti-si-sunce.hr
ČPČPP METODA UČENJA

Istraživanja su pokazala da su za smislenu obradu teksta potrebne druge metode. Samo čitanje nije dostatno. Predstavljamo vam jedan od mogućih načina racionalnog proučavanja štiva:
Č = Čitati letimično prije usredotočenog čitanja.
P = Pitati se koji je dio štiva bitan.
Č = Čitati svjesno koristeći vid i pamćenje.
P = Pamtiti pročitano vlastitim riječima.
P = Ponavljanje zapamćenog nakon nekoliko sati ili nekoliko dana.
Početniku ovaj postupak može izgledati naporan i dugotrajan. Činjenica je da treba proći neko vrijeme da se čovjek preusmjeri i odbaci stare navike čitanja. Ova se metoda uvijek ponovno istraživala. Studenti koji su učili po ČPČPP – metodi postizali su mnogo bolji uspjeh od studenata koji su učili po svojim navikama.

1. KORAK - Č = Čitati letimično:
Sukus letimičnog čitanja je dobiti najbolji mogući pregled prije prelaska na detalje. Vjerojatno znate priču o čovjeku koji posjećuje nepoznati grad i prvo se penje na toranj kako bi ga mogao odozgo pogledati i upoznati. Pri tom prvo zapaža uočljive građevine, kao što su crkve, šire ulice, i druge osobitosti. Kada siđe na ulicu lako može odrediti gdje se sada nalazi. Kako dobiti pregled?
• Letimično čitanje kazala, daje nam predodžbu o tome kako je knjiga sastavljena.
• Pročitajte predgovor i saznajte zašto je knjiga napisana, što želi reći.
• Na kraju svakog poglavlja često je dat sažetak. Taj sažetak je mudro pročitati na početku.
• Ako vas ovo ne zadovoljava, “preletite” štivo. Čitajte naslove i negdje neku rečenicu. Ako su prisutne tablice i slike dobro ih pogledajte. U većini slučajeva one su brze i sažete informacije.

2. KORAK – P = Pitati se:
Dobra su tzv. policijska pitanja: Tko?, Kako?, Gdje?, Što? , Kada?, Zašto?. Što se dobiva ovim korakom:
• lakša koncentracija: Većina se ljudi mnogo bolje sjeća činjenica koje su naučili kako bi odgovorili na neko pitanje, nego ono što su naučili napamet.
• lakša motivacija: Postavljanjem pitanja otkrivamo vlastito neznanje ili slabost, i nestrpljivo očekujemo odgovore autora.
• priprema za ispit

3. KORAK – Č = Čitanje:
Imajte na umu da čitanje nije prvi nego treći korak. Onaj tko želi postići bolje rezultate mora se držati sljedećih pravila:
1. koncentracija: Obje noge trebaju biti na podu, tvrda stolica je dobra pomoć za koncentraciju, čitajte što brže možete.
2. pronaći glavnu misao: To je prva razina pri čitanju. Ako ne pronađete glavnu misao, druge razine nemaju bitan značaj.
3. podcrtavanje i označavanje: Preporučujemo korištenje markera s kojim se tekst jednostavno ističe. Podcrtava se:
- ono što treba zapamtiti, odnosno ono što je novo, ali ne ono što već znate
- ono što pri ponavljanju želite uočiti na prvi pogled - nemojte podcrtavati više od onog što je stvarno potrebno
4. aktivno čitati – biti budan: Samog sebe uvijek ponovno podsjećati na to da želite razumijeti i zapamtiti pročitano
5. pazite na tablice i ostale prikaze: Često slika prikazuje mnogo više od onoga što se riječima može iskazati.

4. KORAK – P = Pamćenje: headbang
1. Pamćenje vlastitim riječima: Kada ste gotovi sa čitanjem podignite pogled s knjige i kažite svojim riječima što je pisac želio reći. Ponavljanje vlastitim riječima poboljšava stupanj zapamćenosti. Nemojte učiti napamet!
2. Pamtiti pisanjem bilješki sa strane: Pribilježiti vlastite primjedbe o glavnim mislima uz rub stranice. Glasno izgovarajte misli. Više od polovice ukupnog vremena učenja trebalo bi se pozabaviti s 2. KORAKOM (Pitanjem) i 4. KORAKOM (Pamćenjem).

5. KORAK – P = Ponavljanje:
Svaki put kad nešto naučite trebali biste pročitano odmah provjeriti. Tako ćete spriječiti da isto zaboravite već istog dana. Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije. Razmjerno dobro sredstvo protiv zaboravljanja je ponavljati gradivo u određenim vremenskim razmacima, 2,8 i 30 dana. Ova podjela je bitna. Nema svrhe pretjeranim štrebanjem u jednom trenutku pokušavati iznuditi uspjeh.
Mnnogi ljudi su se korištenjem ČPČPP metode osvjedočili da je mnogo jednostavnija, nego što su mislili. Pokušajte na temelju toga. Vrijeme koje će biti potrebno za uvježbavanje ove metode, poslije će vam mnogo pridonositi u uštedi vremena, a s tim u vezi i boljim ocjenama.
ČPČPP metoda učenja dio je 33 strategije učenja iz knjige dr. Jorga Knoblaucha. Za bolje rezultate potraži knjigu.

29.04.2009. u 22:23 • 2 KomentaraPrint#

zavisno složene rečenice

finoludlud

ZAVISNO SLOŽENE REČENICE

U zavisno složenoj rečenici jedna je surečenica dio gramatičkog ustroja druge surečenice. Surečenica koja drugoj služi kao dio gramatičkog ustroja zove se glavna rečenica. Sureče¬nica koja o glavnoj ovisi zove se zavisna rečenica. Glavna rečenica ne prethodi uvijek zavisnoj. Kada zavisna stoji ispred glavne, rečenica je u inverziji.

zavisna rečenica glavna rečenica
Iako bijaše siromašna, odijevala se prilično.

Budući da je zavisna rečenica dio gramatičkog ustroja glavne rečenice, zavisno složene rečenice po toj se svojoj gramatičkoj ulozi razvrstavaju na subjektne, predikatne, objektne, atributne i adverbne.


PREDIKATNE REČENICE

Rečenica koja se odnosi prema glavnoj kao dio predikata zove se predikatna rečenica. (Ja sam koji jesam. On ti je da ga boljeg na kraju svijeta nećeš naći. Grad više nije stoje nekad bio.)


SUBJEKTNE REČENICE

Zavisna rečenica koja služi glavnoj kao subjekt zove se subjektna rečenica. Subjektna rečenica uvijek odgovara na pitanja koja se postavljaju za subjekt: tko? što? (Nije se rodio tko bi svijetu ugodio. Tko nije pelin gutao, taj ne zna što je radost. Glavno je daje koliba gotova.)

Prema značenju zavisne rečenice subjektna rečenica može biti izrična ili odnosna.

Izrična rečenica izriče nečiju misao, osjećaj ili volju. Službu veznika imaju riječ/ da, kako, gdje, a zavisna rečenica dopunjuje glagole izricanja, mišljenja, osjećaja i htijenja. (Govorilo se da od svega toga neće biti ništa. Vidjelo se kako je sve to samo izlika. Zahtijevalo se od nas da priznamo.)

Odnosna rečenica izriče se zavisnom rečenicom koja se odnosi na neku riječ u glavnoj rečenici ili na cijelu surečenicu, a službu veznika najčešće imaju odnosne zamjenice. (Tko zakasni neka malo pričeka. Neka bude što biti ne može.)


OBJEKTNE REČENICE

Zavisna rečenica koja se prema predikatu glavne rečenice odnosi kao objekt zove se objektna rečenica. Objektna rečenica uvijek odgovara na pitanja koja se postavljaju za objekt koga? što? (Učit ću ih kako se hvataju ribe. Sad si na svoje oći vidio koga u kući hraniš. Nikad nisam doznao što se točno dogodilo.)

U vezničkoj službi dolaze u objektnim rečenicama odnosne zamjenice, mjesni, vremenski, načinski i uzročni prilozi, veznik da i prilog neka.


ATRIBUTNE REČENICE

Zavisna rečenica koja pobliže označuje imenicu ili koju drugu riječ što vrši službu imenice zove se atributna rečenica. Atributne rečenice uvijek odgovaraju na pitanja koja se postavljaju za atribut: koji? kakav? čiji? kolik? (On je imao dušu koja je razumjela drveće i životinje. Gledao je brod koji se približavao luci. Svaki čovjek ima neku sklonost koja se prije ili kasnije pretvori u prokletstvo.)


MJESNE REČENICE

Zavisna rečenica koja dopunjuje glagol glavne rečenice kao oznaka mjesta zove se mjesna rečenica. Službu veznika u mjesnim rečenicama vrše mjesni prilozi gdje, kamo, kuda, otkuda, odakle, dokud, dokle. (Idi kamo ti je naređeno. Gdje nema svjetlosti, svi nam se predmeti čine crni.)

VREMENSKE REČENICE

Zavisna rečenica koja dopunjuje glagol glavne rečenice kao oznaka vremena zove se vremenska rečenica. Službu veznika u vremenskim rečenicama vrše vremenski prilozi kad, otkad, otkako, dokad, pošto, veznik dok, zamjenica čim i skupovi riječi prije nego, tek što, istom potom i dr. (Gnjavi otkako je došao. Najveća je zima kad se sunce rađa.)

UZROČNE REČENICE

Zavisna rečenica koja dopunjuje glagol glavne rečenice kao oznaka uzroka zove se uzroč¬na rečenica. Službu veznika u uzročnim rečenicama vrši veznik jer, prilozi kako i kad, zamjenica što i skupovi riječi budući da, zato što, zbog toga što, s obzirom na to što. (Uviđao je sve to Mika jer nije bio prazne glave. Budući da svi nisu mogli govoriti u isti čas, nastade uzbuna.)




NAČINSKE REČENICE

Zavisna rečenica koja dopunjuje glavnu rečenicu kao oznaka načina zove se načinska rečenica. Službu veznika u načinskoj rečenici vrše riječi kako, kao što, kao da, koliko god. nego, nego što, nego da, negoli, no što, no da. (Govori kao daje glumac. Pao je polako kao što pada stablo.)



Zavisno složene rečenice sastoje se od barem dvije surečenice od kojih je jedna zavisna i ona zavisi o glavnoj surečenici.

DA NE



2. Zaokruži slovo ispred odgovora koji smatraš točnim:



Redoslijed zavisno složenih rečenica u kojem je na prvome mjestu zavisna surečenica nazivamo:



a) uobičajeni

b) umetnuta

c) inverzija



3. Rečenica:



Vjerovanja ljudi mijenjala su se tijekom povijesti.



je: a) složena b) jednostavna



4. Sljedeće rečenice preoblikuj u jednostavne:



a) Dobri smo da bolji ne možemo biti.



.............................................................................................................



b) Govorio je kao da je dijete.



..............................................................................................................



c) Uživam dok pjevam.



..............................................................................................................



d) Radovala sam se jer je sestra uspjela.



................................................................................................................



5. Prepoznaj redoslijed zavisno složenih rečenica:



a) Budući da smo prvi, slavimo. ..........................................................................



b) Kad ga pitam, samo me gleda. ..........................................................................



c) Opiši što se dogodilo u školi. ..........................................................................



d) More je, kao da se naljutilo, udaralo o stijene svom silinom. ............................................



6. Prepoznaj vrstu zavisno složenih rečenica:



a) Kosa joj je da bujnija ne može biti. ................................................................



b) Tko bude najbolji, dobit će nagradu. ...............................................................



c) Nauči kako se upravlja motorom. ...................................................................



d) Zašto moje stvari nisu gdje im je mjesto? .........................................................



e) Pošto smo ručali, krenuli smo u šetnju. .............................................................



f) Kiša je padala kao da se nebo otvorilo. ............................................................



g) Skakao sam jer sam bio radostan. ........................................................................



h) Ona vas trenira da biste pobijedili. .........................................................................



i) Ona je sama važnija od svih vas jer je to moja ruža. .................................................



j) Ponašala se kao da joj je potrebna stalna pažnja. ...........................................................



k) Običan prolaznik povjerovao bi da moja ruža nalikuje vama. ........................................



l) Mali kraljević požalio je sat kada je napustio voljenu ružu. ..............................................



m) Koji zakasne, neka čekaju do kraja. .............................................................................



n) Prepišite rečenicu koja vam se najviše sviđa. .............................................................



2. ISPIT ZNANJA - VII. RAZRED



ZAVISNO SLOŽENE REČENICE



B - GRUPA





1. Zaokruži točan odgovor:



Nezavisno složene rečenice sastoje se od barem dvije surečenice od kojih svaka može stajati samostalno.

DA NE



2. Zaokruži slovo ispred odgovora koji smatraš točnim:



Redoslijed zavisnih surečenica u kojem je na prvom mjestu glavna surečenica nazivamo:



a) uobičajeni

b) inverzija

c) umetnuta



3. Rečenica:



Odustala sam jer sam shvatila da nisam spremna.



je: a) složena b) jednostavna



4. Sljedeće rečenice preoblikuj u složene:



a) Čekač dočeka.



................................................................................................



b) Kuća joj je nezamislivo lijepa.



...............................................................................................



c) Napustivši razred, osjetila sam strah.



................................................................................................



d) Letimo poput ptica.



................................................................................................



5. Prepoznaj redoslijed zavisno složenih rečenica:



a) Sve joj se činilo kao da sanja. .......................................................................



b) Što je lijepo, uvijek je nekome korisno. ..........................................................



c) Dokazano je da je pušenje štetno. ...................................................................



d) Taj grad je, kako svi priznaju, veoma lijep. .....................................................



6. Prepoznaj vrstu zavisno složenih rečenica:



a) Ivica se prilagođavao jer je sve bilo drugačije nego kod kuće. ........................................



b) Jedne smo se nedjelje posebno uredili kako bismo otišli u grad. ...................................



c) Oči mu se smiješe kao što se more smiješi. ......................................................................



d) Budući da su bili siromašni, nisu mu mogli platiti školovanje. .......................................



e) Ulica je zakrčena automobilima što nestrpljivo trube. .....................................................



f) Govorili su da se bavi nečasnim poslom. ............................................................................



g) Tko mi dobro čini, brat mi je. ............................................................................................



h) Travanj je ove godine da kišniji ne može biti. ................................................................



i) Tko se hvali, malo vrijedi. ................................................................................................



j) Slušala ga je dok je govorio o Preradoviću. ....................................................................



k) Ostavlja tragove kuda prođe. ................................................................................



l) To je instrument na kojemu se izvrsno umjetnički svira. .................................................



m) Svijet nije znao odakle se Grga stvorio. ............................................................................



n) Dan je da ljepši ne može biti. ............................................................................................

29.04.2009. u 22:15 • 3 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  travanj, 2009  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Travanj 2009 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

ovo je blog za učenje pred ispite iza lektirethumbup

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr