Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.
Prikaz novčanice: Hrvatska 5 kuna 1993. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan
U današnjem videu govorimo o najmanjoj hrvatskoj optjecajnoj novčanici do uvođenja eura, novčanici Narodne banke Hrvatske od 5 kuna s datumom izdanja 31.10.1993. Ova novčanica pripada prvoj seriji novčanica kuna i povučena je iz optjecaja 2007. godine kada je zamijenjena novom serijom s boljim zaštitnim elementima.
Najveća zanimljivost na ovoj novčanici nalazi se na njenom naličju. Naime, prikaz stare varaždinske tvrđave ne odgovara njenom stvarnom izgledu, već je zrcaljen. Ovo odstupanje od stvarnog stanja je uglavnom opravdavano dizajnerskim razlozima, u što je malo teže povjerovati. Sve u svemu, ova novčanica je vrlo simpatična, a "greška" na naličju joj daje dodatni šarm.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Ivanom Odrljinom iz Hrvatske kovnice novca o hrvatskoj numizmatici danas i planovima za budućnost
Hrvatska kovnica novca, naša državna kovnica, doživjela je u nekoliko zadnjih godina velike promjene. Te promjene se odražavaju i na nova numizmatička izdanja koja su konačno počela pratiti ritam moderne svjetske numizmatike. Jedan od zaslužnih ljudi za to je i Ivan Odrljin s kojim smo imali prilike razgovarati i to u samoj zgradi Kovnice koja je smještena u Svetoj Nedjelji.
Ivan je inače u duši numizmatičar i stoga možemo slobodno reći da imamo sreću što u Kovnici radi jedan od naših kolega koji razumije kako numizmatičari razmišljaju i što žele. Ivan je u ovom intervjuu vrlo otvoreno govorio o svim aspektima izdavanja modernog hrvatskog prigodnog novca i vjerujemo da će nakon ovog intervjua mnoge nedoumice glede rada Kovnice biti razjašnjene.
U intervjuu smo razgovarali o recentnim numizmatičkim izdanjima, ali i planovima za budućnost. Dobili smo jednu ekskluzivu i još neke najave…
Inače, ovaj video nije sponzorski video, već je razgovor snimljen s Ivanom Odrljinom kao relevantnim sugovornikom iz Hrvatske kovnice novca. Doduše, moram priznati da su me „kupili“ s kavom i srdačnim prijemom u Hrvatskoj kovnici novca.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 kune 1993. T ispod repa
Danas predstavljamo jednu od najvećih rijetkosti moderne hrvatske numizmatike; kovanicu za koju su mnogi mislili da je samo dio priča i legendi, te da zapravo ni ne postoji, a radi se o kovanici od 2 kune iz 1993. kod koje je slovo „T“ iz natpisa „TUNJ“ ispod repa ribe. Radi se zapravo o prvom otkovu kovanice od 2 kune i koja je kao takva trebala biti puštena u optjecaj. Međutim, nakon što su otkovani prvi primjerci, došlo je do prigovora da natpis na kovanici izgleda malo rastegnuto i da bi bilo bolje kada bi bio „spojen“. Taj prigovor je uvažen i otkovane su kovanice kakve su svima nama bile poznate, one sa spojenim natpisom „TUNJ“.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu razgovaramo s Ivorom Altarasom Pendom, vrlo zanimljivim i svestranim čovjekom. Inače sveučilišnim profesorom širokog obrazovanja, aktivnim planinarom, te numizmatičarem i numizmatičkim piscem. Povod za ovaj razgovor je upravo ovo posljednje, jer kolega Penda uskoro izdaje svoju knjigu posvećenu numizmatici. Razgovarali smo ne samo o knjizi, već i o aktualnim temama kao što su pitanje nacionalnog identiteta i novca, zašto na kovanicama eura imamo neustavno ime zemlje, te o investicijskom aspektu numizmatike. U razgovoru je došlo do određenih neslaganja i napetosti, ali je sve na kraju sve izglađeno.
U današnjem videu po prvi put imamo gosta i to ne bilo kakvog. Razgovarali smo s Vedranom Krušeljem, jednim od rijetkih numizmatičkih istraživača u Hrvatskoj danas. Kolega Krušelj već duže vrijeme radi na knjizi o novčanicama Nezavisne Države Hrvatske, a koja će, kako se čini, predstavljati kapitalno djelo o ovom području u hrvatskoj notafiliji.
Razgovor je vođen i na temu zamjenskih novčanica iz navedenog razdoblja, ali i o zanimljivoj numeraciji na novčanici Demokratske Federativne Jugoslavije od 100 dinara iz 1944. Isto tako, u razgovoru je bilo i riječi o ideološkoj i političkoj neutralnosti u numizmatici i kolekcionarstvu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine.
Zahvala g. Alminu Muratagiću za ustupanje fotografije novčanice od 100 dinara iz 1944.
Zlatko Viščević - O numizmatici i političkoj ikonografiji na novcu. Interview za YouTube kanal Obnova.
Politička ikonografija je oduvijek bila prisutna na novcu, sve od antičkih vremena do danas. Možemo reći da ona nerazdvojiva od novca kao jednog od simbola državnosti određene zemlje. Kako je izgledala politička ikonografija na novcu kod nas; o novčanicama Nezavisne Države Hrvatske; novcu socijalističke Jugoslavije, (ne)poznatim likovima na novčanicama; Titu na gvinejskom novcu; kunama, lipama i hrvatskim eurima… sve na jednom mjestu, u ovom video interviewu Zlatka Viščevića za YouTube kanal „Obnova“.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2022. godine u produkciji udruge „Obnova“ i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Viktorija Bednjanec.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na Nova TV dana 09.01.2023.
Prikaz novčanice: Hrvatska 1000 kuna 1993. dr. Ante Starčević
U današnjem videu govorimo o najvećoj hrvatskoj optjecajnoj novčanici do uvođenja eura, novčanici Narodne banke Hrvatske od 1000 kuna s datumom izdanja 31.10.1993. Od puštanja u optjecaj ove novčanice 1994. do njenog povlačenja iz optjecaja 15.01.2023. ova novčanica nije mijenjala svoj izgled i nosila je na sebi natpis: NARODNA BANKA HRVATSKE, iako je hrvatska središnja banka odavno promijenila svoj službeni naziv.
Na novčanici se nalazi lik dr. Ante Starčevića, hrvatskog političara iz 19. stoljeća koji nosi naziv "Oca domovine". Zbog relativno velike nominalne vrijednosti, ova novčanica nije bila baš česta u optjecaju, a isto tako, rijetko je nalazila put do numizmatičkih zbirki. Biti će zanimljivo vidjeti kakav će imati status na numizmatičkom u nadolazećim godinama.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za RTL Danas na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Ida Balen.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na RTL Televiziji dana 09.01.2023.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Kod nas doma" na HRT-u na temu numizmatike - 09.12.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Kod nas doma" na Hrvatskoj radioteleviziji na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Kune i lipe, kao i hrvatski euro su pod zadnje u fokusu hrvatskih medija, osobito nakon pojave "Pelješkog mosta" i nakon naglog povećanja interesa za numizmatiku. Novinarka: Eli Lazarova Sladić.
Ovaj video zapis je snimljen u studenom 2022. godine i emitiran je u na HRT-u dana 09.12.2022.
Zlatko Viščević - Izjava za Radio Dalmaciju na temu kuna i lipa - 17.11.2022.
Kreće se sa Štrumpfovima, a završava na numizmatici. Kratka izjava Zlatka Viščevića za Radio Dalmaciju na temu rjeđih kovanica kuna i lipa, a koje imaju numizmatički potencijal. Voditeljica: Antica Cikojević.
Ovaj audio zapis je snimljen u studenom 2022. godine i emitiran je u na Radio Dalmaciji dana 17.11.2022.
Prikaz novčanice: Hrvatska 1000 kuna 1941. Slavonka
U današnjem videu govorimo o novčanici Nezavisne Države Hrvatske od 1000 kuna, izdanje od 26.05.1941. U vrijeme puštanja u optjecaj, ova novčanica je predstavljala najveću nominalnu vrijednost u optjecaju. Ovu novčanicu u smeđim tonovima je likovno oblikovao naš poznati slikar Ljubo Babić. Na licu novčanice nalazi se lik misteriozne djevojke o kojoj do sada nismo puno toga znali. Međutim, zahvaljujući istraživanju kolege numizmatičara Vedrana Krušelja konačno otkrivamo tajnu koja se dugo skrivala. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u studenom 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Euro kutak" na Radio Sljemenu na temu numizmatike - 05.10.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Euro kutak" na Radio Sljemenu. Tema emisije je bila numizmatika. U emisiji se potkrala jedna greška kod nabrajanja rjeđih kovanica kuna. Naime umjesto 2 i 5 kuna 2021., greškom sam rekao 2001. Voditelj emisije: Ivan Hlupić.
Ovaj audio zapis je snimljen u listopadu 2022. godine i emitiran je u sklopu emisije "Euro kutak" na Radio Sljemenu dana 05.10.2022.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Dnevni ritam" na HR1 na temu "numizmatika i kune" - 20.09.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Dnevni ritam" na 1. programu Hrvatskog radija. Tema emisije je bila "numizmatika i kune". Voditelj i urednik emisije: Ivica Ružičić.
Ovaj audio zapis je snimljen u rujnu 2022. godine i emitiran je u sklopu emisije "Dnevni ritam" na 1. programu Hrvatskog radija dana 20.09.2022.
Prikaz novčanice: Hrvatska 10 kuna 1941. Izdanje od 30.08.1941.
U današnjem videu predstavljamo novčanicu Nezavisne Države Hrvatske od 10 kuna s datumom izdanja 30.08.1941. Ovu novčanicu je likovno oblikovao akademski slikar Ljubo Babić, a tiskana je u Zagrebu. Novčanica je otisnuta u maslinasto-zelenoj boji, ali su poznati i tzv. „narančasti“ primjerci. Više informacija o ovoj novčanici, o njenim tehničkim karakteristikama i sam opis možete pronaći u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U hrvatskim numizmatičkim i kolekcionarskim krugovima već neko vrijeme vlada nervoza. Naime, sve je bliži kraj godine i dan kada ćemo kune zamjeniti eurima. Mnogi su se upravo sada odlučili na kompletiranje svojih zbriki kuna i lipa i pritom su otkrili da im puno toga nedostaje. Većinu tih kovanica nije problem nabaviti, ali se do nekih godina jako teško dolazi.
U ovom današnjem videu govorimo upravo o tim rjeđim kovanicama kuna i lipa koje se teže pronalaze u optjecaju, a koje bi svakako bilo dobro sačuvati za budućnost. Naime, pravi interes za kunama i lipama će nastati tek nakon što već par godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija za „dobrim starim“ kunama i lipama.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 25 kuna 2022. Pelješki most
Pelješki most i njegovo svečano otvaranje je obilježeno i prigodnom kovanicom od 25 kuna iz 2022. Po svoj prilici, ovo je ujedno i zadnja kovanica od 25 kuna koja je puštena u optjecaj, pa je zbog toga izazvala veliku pažnju opće javnosti, a ne samo one numizmatičke. U ovom videu donosimo prikaz ove kovanice, njen opis, kao i tehničke podatke.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Histerija oko kovanice od 25 kuna Pelješki most. Uzroci i posljedice.
Nedavno smo bili svjedocima prave histerije koja je nastala u Hrvatskoj zbog kovanice od 25 kuna iz 2022., a koja je posvećena Pelješkom mostu. Ogroman broj ljudi je čekao ispred Hrvatske narodne banke, a kasnije i komercijalnih banaka, samo kako bi kupio ovu kovanicu za kojom je nastala opća pomama. S druge strane, numizmatička zajednica kipi od bijesa, jer su mnogi strastveni kolekcionari i numizmatičari ostali bez ove kovanice i sada je moraju plaćati po astronomskim cijenama. Zašto je došlo do toga? Zašto su cijene na tržištu eksplodirale i do kada će to trajati? Odgovore na ta pitanja dajemo u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za informativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kovanice od 25 kuna 2022. Pelješki most - 13.08.2022.
Kratka izjava Zlatka Viščevića za emisiju RTL Danas na temu hrvatske kovanice od 25 kuna iz 2022. i velikog interesa građana i kolekcionara za ovu kovanicu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i emitiran je kao prilog u emisiji RTL Danas na RTL Televiziji dana 13.08.2022.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Direkt povodom uvođenja eura u Hrvatskoj - 02.06.2022.
Kratka izjava Zlatka Viščevića za emisiju RTL Direkt povodom uvođenja eura u Hrvatskoj. U uvodu se daje kratki pregled o uvođenju hrvatskog dinara i kune u platni promet Republike Hrvatske.
Prikaz kovanice: Hrvatska 5 kuna 1994. 500. obljetnica tiskanja Senjskog glagoljskog misala
Za neke je prigodna kovanica od 5 kuna iz 1994. izdana povodom 500. obljetnice tiskanja Senjskog glagoljskog misala - najljepša hrvatska optjecajna kovanica. Kovanica je i dan danas u optjecaju, pa s vremena na vrijeme iznenadi ljude kada je dobiju od nekoga. Neki čak i sumnjaju da se radi o nekoj krivotvorini ili izmišljotini, dok su neki oduševljeni što su našli "jako staru kovanicu iz 1494.". Više informacija o ovom prigodnom izdanju, te opis donosimo u ovom videu. Ovaj video je snimljen u veljači 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Kuna as Croatian Currency
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Hrvatski povjesničar Tade Smičiklas u svojoj “Poviesti Hrvatske” za razdoblje od 900-1102. g. piše: “U nas nosi na primjer dukat naziv byzantinus (razumieva se solidus), ili samo solidus ili libra t.j. funta zlata, ili romantus t.j. rimski dukat. Ima znakova, da je bilo i drugoga novca osim byzantinskoga, a to držimo da je bio hrvatski, kada se govori: auri obrizi, solidi setirici i t.d., manji novci ili “denari” bili su svakako domaće kovi. Dakako DA SU ČISTO HRVATSKI NOVAC BILE KOŽICE OD KUNINE ILI KUNOVINA. Možemo im i cienu u zlatu pokazati. Tri kunine predstavljale su vriednost jednoga funta zlata, t.j. jednoga velikoga carskoga dukata.”
Prvi hrvatski novac sa slikom dragocjene životinjice kune, koja je obitavala u Slavoniji i na našim jadranskim otocima, te drugdje, pojavio se u XIII stoljeću. Prema hrvatskom numizmatičaru Ćiri Truhelki (koji taj novac naziva slavonski banovac) taj se novac prvo kovao u Pakracu 1256-1260. g., a poslije u Zagrebu do 1384. g. Ivan Rengjeo, također hrvatski numizmatičar, mišljenja je da se novac počeo kovati 1237. g. Novac je srebren, veličine 15 mm. Na prednjoj strani (licu) prikazuje, između dvije zvjezdice, kunu u trku, kao znak Slavonije i njezin grb, a naokolo je natpis na latinskom jeziku. Na drugoj strani (naličju) je dvostruki križ, ispod njega dvije okrunjene glave okrenute jedna prema drugoj, a u visini donje prečke križa stavljene su sigle koje označuju ili kovnicu, ili ime kralja, hercega ili bana. U visini gornje prečke križa vidi se polumjesec i zvijezda - stari grb Slavonije. U pisanim ispravama ti se slavonski dinari nazivaju: denarii Zagrabiensis, denarii banalis, moneta usualis. Kako ga je zvao puk, ne znamo; možda kuna ili kunica. Novac je kolao u granicama vlade slavonskih banova: na sjeveru od Drave i Dunava i na jugu od Velike i Male kapele, uključujući i cijelu Bosansku Posavinu. U to vrijeme bosanski banovi nisu kovali novac, pa su slavonski dinari bili u prometu u cijeloj Bosni, a radi odlične kvalitete, rado su primani i u Mađarskoj, gdje je kolao kraljevski novac koji, usput rečeno, u Hrvatskoj nije bio platežno sredstvo. Kao dobar novac, oponašale su ga i kraljevske ugarske kovnice. Natpis na licu novca preko 100 godina nije se mijenjao, te glasi: MONETA REGIS (ili DUCIS) PER SCLAVONIA. Temelje je banskoj komori postavio ban Stjepan iz roda Guth-Keled (1248-1259) otvaranjem kovnice u Pakracu u posjedu vitezova reda sv. Ivana. Bilo je to u vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV (1235-1270). Prije slavonskoga novca u prometu su bili frizatici.
Stari ljudi, sa otoka Krka, iz vremena početka Kraljevine Jugoslavije i prije, se sjećaju, kako su s kožicama kune u trgovištu Senju nabavljali potrebnu robu u trgovinama. Kuna je vrijedila kao novac. Sve to ukazuje na tradicionalan naziv - kuna.
Stoljećima iza pojave kovanog novca sa slikom kune u XIII. stoljeću, kuna se ne pojavljuje na novcu koji je kolao Hrvatskom. Istom 1934. g. pojavljuje se promidžbeni srebrenjak od 5 KUNA Ustaškoga pokreta u iseljeništvu, kovan u Mađarskoj.
Autor ovog rada u svojem članku “Kerdićevi modeli novca u vrijeme Banovine Hrvatske (1939-1941)” tiskanog 1988. g. navodi bilješku Nike Bjelovučića pod naslovom “Neka hrvatska imena novca” u kojoj kaže da zajedničko Ministarstvo financija t.j. Kraljevine Jugoslavije treba uvesti neke hrvatske nazive za novac pa se spominje uz “novčić” i “kuna”. Ovo potvrđuje činjenicu da se o kuni kao hrvatskom nazivu novca raspravljalo i prije stvaranja NDH t.j. za Banovine Hrvatske (1939-1941).
Tek dolaskom Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945), državne su vlasti opet uvele vlastiti novac. Tom su prilikom izdate Zakonske odredbe o novcu NDH od 7.7.1941., gdje se u 1. članku navodi da je novčana jedinica KUNA (KN) koja se dijeli u 100 banica. Zatim slijedi Zakonska odredba o izdavanju sitnoga novca NDH od 25.9.1942., te Odredba o državnoj kovnici 30.9.1942., kao i druge odredbe u 1944. g. Kovani je novac kreirao poznati hrvatski medaljer Ivo Kerdić . (čiju 40-tu obljetnicu smrti slavimo 1993. g.).
Taj se novac po ljepoti može staviti u vrh kovanoga novca tadanje Europe, iako je šteta, što su to samo probni komadi izuzev 2 Kune u cinku koja je bila u prometu. Kuna se kuje u Zagrebu. Pored kovanog novca tiskane su neobično lijepe papirne novčanice (koje su bile u prometu) sa starohrvatskim obilježjima.
Zemaljsko Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske već 1943. g. raspisuje zajam, kako bi pokrilo nastale troškove rata. Zajam je raspisan u dinarima, odnosno kunama. Prema tome, kao što je u NDH službena valuta kuna, tako i partizanske vlasti na svojim službenim novčanim izdanjima koriste kunu kao sredstvo plaćanja.
Pitamo se, koji su to dinari na obveznicama zajma 1943? Dinari Kraljevine Jugoslavije nisu u izradi i prometu od 1941. g., dinari okupirane Srbije sigurno nisu vrijedili na području NDH (Hrvatska i Bosna). To su imaginarni (nepostojeći) dinari. Ostaju samo kune. One su bile platežno sredstvo, što se vidi iz privremenih potvrda. Partizani svoje valute nisu imali.
Opet je trebalo proteći pola stoljeća da Hrvatska ostvari svoj vlastiti novac. Proglašenjem Dana državnosti Hrvatske 30.5.1990. g. te Ustava RH 22.12.1990. g. stečeni su uvjeti da se to oživotvori. Prvo je uveden, kao privremena mjera, hrvatski dinar. Nakon što je država bila zapljuskivana brojnim prijedlozima o nazivu nove hrvatske novčane jedinice. Sabor je, većinom glasova, 29.7.1993. odlučio da se nova hrvatska valuta zove KUNA, a dijeli se u 100 lipa. U javnim anketama, većina se ispitanika izjasnila za kunu. Predlagatelj imena kuna u Saboru je Ante Klarić. U pozivnom je natječaju za nacrt novoga novca sudjelovalo 7 hrvatskih umjetnika: Kosta Angeli-Radovani, Kazimir Hraste, Želimir Janeš, Kuzma Kovačić, Velibor Mačakutin, Damir Mataušić i Stipe Sikirica. Dajemo prikaz novca nositelja druge nagrade prof. Stipe Sikirice. Koliko sam upoznat od mjerodavnih osoba, kalupi će se izrađivati u Njemačkoj, a samo kovanje u Zavodu za novac u Zagrebu, koji je nabavio nove strojeve. Nove kune bi se trebale pojaviti u lipnju 1994. g. zapravo na Dan Državnosti RH.
Podaci o novcu iz doba hrvatskih narodna vladara (T. Smičiklas) dokazuju da je kuna bila veoma cijenjena i da je njena koža u trgovini vrijedila kao novac. Zašto onda apostrofirati naziv kuna vezujući ga samo za kompromitirajuće razdoblje NDH. Konačno, zar Hrvatima za NDH netko može oduzeti pravo da razmišljaju u duhu tradicije. Iz prikazanog znamo, da su oni i prije i poslije tog razdoblja jednako mislili.
No unatoč svim tim povijesnim činjenicama i tradiciji u hrvatskom narodu, da bi se izbjegle nesuglasice, ja sam još 1990. g. u “Hrvatskom rubikonu” 4.7.1990. g. predlagao naziv za hrvatsku novčanu jedinicu CROATICA (hrvatica) ili CROAT, po kojoj bi se iz naziva novca znalo u Evropi i svijetu, da se radi o hrvatskoj državi, koja nije velika, pa ni dovoljno poznata.
No taj prijedlog nije naišao na razumijevanje vlasti, iako bi možda bio najprispobodniji današnjici, i ne bi trebao izazivati nepotrebna i štetne polemike i optužbe.
Literatura
1. Tade Smičiklas: Poviest Hrvatske, Prvi dio - knjiga IV od 900-1102. g. Zagreb 1882. g. strana 297.
2. Ciro Truhelka: Slavonski banovci. Sarajevo 1897. g.
3. Ive Mažuran: Iz povijesti hrvatskog novca, Vjesnik 27.9., 28.9., 29.9., 30.9. i 1.10.1993, Zagreb.
4. Gjuro Krasnov: Numizmatika VII, Kerdićevi modeli novca u vrijeme Banovine Hrvatske (1939-1941) Zagreb, 1988., strana 62-66 :
5. Gjuro Krasnov: Croatica ili tomislavac. Hrvatski rubikon, srpnja 1990.
6. Gjuro Krasnov: Kuna na hrvatskom novcu. Matica hrvatskih iseljenika Zagreb br. 10/1993, Zagreb.
7. Albert Pick: Standard Catalog of World Paper Money, München.
Autor: Gjuro Krasnov
Izvor: Obol, br. 46, HND, Zagreb, 1994.
Ključne riječi: novac, Hrvatska, kuna
Keywords: currency, Croatia, kuna
