Hrvatska numizmatika

ponedjeljak, 22.10.2012.

Pavle V. Novaković: Perper – crnogorski novac

Pavle V. Novaković: Perper – Montenegrin Money
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Pavle V. Novaković: Perper – crnogorski novac

Autor: Pavle V. Novaković
Izdavač: Antikva Montenegrina
Izdanje: 2. izdanje 2012.
Format: 24 x 30 cm
Broj stranica: 260
Jezik: crnogorski, engleski
Vrijednosti: nema
Sadržaj: Crna Gora

Ova knjiga je odličan izvor informacija o crnogorskom novcu. Knjiga je bogato ilustrirana i nezaobilazna je literatura za sve one koji se bave crnogorskim novcem. Sav tekst u knjizi pisan je crnogorskim i paralelno engleskim jezikom, što omogućuje da se knjiga koristi i izvan područja bivše Jugoslavije.


Prikaz objavljen u novinama „Vijesti“:

Istorija crnogorskog novca: Objavljeno novo, prošireno izdanje monografije Pavla Novakovića


Kapitalna studija koja uvodi najviše standarde

Ovih dana iz štampe je izašlo drugo prošireno i dopunjeno izdanje monografije "Perper - Crnogorski novac" autora Pavla Novakovića sa Cetinja, jednog od vodećih numizmatičara i kolekcionara na prostoru bivše Jugoslavije.

U rijetko ohuhvatnoj i kapitalnoj studiji, problematika je izložena u dvojezičnoj varijanti, na crnogorskom i engleskom. Riječ je o pravom izdavačkom podvigu, iza koga stoji cetinjska Antikva Montenegrina.

Sasvim je izvjesno da ova knjiga, čije je prvo izdanje objavljeno 2004. godine, uspostavlja najviše standarde na polju numizmatike i uloge koju ta oblast igra u arheologiji i istoriogiafiji.

O kakvom se poduhvatu radi, govori podatak da bi i sami uvod u monografiju, u kojem se govori o novcu od grčkog statera preko novca ilirskog kralja Balajosa, zlatnog i srebrnog novca dukljanskih knezova, novca kovanog u Brskovu, novca primorskih gradova Kotora, Bara, Ulcinja, Svača i Drivasta i novca crnogorske dinastije Balšić, mogao biti publikovan kao poseban rad.

U svoj dosadašnjoj literaturi koja je obrađivala ovaj novac, nije objavljeno toliko kvalitetnih fotografija, različitih izdanja i varijanti.

Preko poglavlja o Njegoševom perunu, autor dolazi do centralne teme, a to je perper. Hronološkim redom daje precizne jasne i iscrpne podatke svih izdanja kovanog i papirnog perpera od 1906, zaključno sa 1917. godinom. Pored redovnih primjeraka, u knjizi su dati opisi i fotografije svih numuzmatičlrih specijaliteta i rariteta od kojih su mnogi do sada bili nepoznati (od kovanog novca: probni primjerci, primjerci sa greškom, primjerci bez oznaka kovnice, primjerci u tehnici polirana ploča, jednoobrazni primjerci, isprani i obodni natpisi sa greškom, falsifikati; od papirnog novca: primjerci nulte serije, primjerci bez serijskog broja, poništeni primjerci kao i nacrti idejnih rješenja papirnog novca).

Posebno poglavlje je "Sudbina perpera u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca". Autor na početku ovog poglavlja konstatuje: "Perper kao jedan od simbola države Crne Gore poslije stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca zadesila je sudbina njegove države".

U dijelu knjige pod naslovom "Socijalni (perper) dinar", Novaković piše o pokušaju predsjednika CASNO - a dr Nika Miljanića da početkom 1945. štampa i pusti u promet „emisiju specijalnih perpera, takozvani monnai fondare (topeći novac) kao privremenog ratnog novca“. Objavljene su i fotografije novca, kao i telegram kojim je Nacionalni komitet OZNA zabranilo puštanje u promet ovog novca.

Knjiga završava jubilarnim kovanjima perpera 1989, 2002. i 2006. godine i zaključkom: "Pojava perpera bio je vrlo značajan istorijski trenutak za crnogorsku državu. Pri ovome treba naglasiti da je početkom XX vijeka pitanje sopstvene valute imalo bitno drugačije ekonomsko - finansijsko i političko značenje.

Zbog pozitivnih financijskih i ekonomskih rezultata može se reći da je perper ispunio sva očekivanja tvoraca. Ne manje važan je bio i politički efekat koji je postignut emitovanjem perpera kao jednog od izraza pune suverenosti države Crne Gore. Kod kolekcionara i numizmatićara širom svijeta perper je cijenjen i tražen zbog ljepote, kvalitetne izrade i malog broja sačuvanih primjeraka. Usuđujem se da konstatujem da je perper među najprepoznatljivijim proizvodima i simbolima Države Grne Gore."

Monografija je objavljena u kvalitetnom tvrdom povezu, formata 23 x 29 cm na 260 strana. Štampana je na visokokvalitetnom kunsdruk mat papiru.

Ilustrovana je sa više od četiri stotine kolor fotografija kovanog i papirnog novca, dokumenata, akcija i obveznica.

Može se bez pretjerivanja zaključiti da Novakovićevo djelo predstavlja istinski izdavački dragulj.


Medijski interes za numizmatiku

Pojava Novakovićeve knjige 2004. izazvala je veliko interesovanje javnosti i medija. Tako je autor monografije učestvovao 2006. godine na naučnom skupu "Novac na tlu Crne Gore" sa temom "Perper". Iste godine snimljena je i polučasovna emisija obrazovnog programa TVCG, iz serijala "Škrinja" o crnogorskom novcu, rađena po njegovoj knjizi i sa njime kao pripovijedačem.

Učestvovao je I u drugim TV emisijama, a dijelovi njegove prve knjige objavljeni su na mnogim internet sajtovima i portalima.

U našem novogodisnjem broju (2009. god,) objavljena je reportaža o Novakovićevoj kolekciji. Tada smo kao posebno vrijedne i zanimljive izdvojili primjerke novca Balšića, primjerkte nulte serije papirnog novca, broš princeze Ksenije, vojvodski grb princa Petra (kao dječaka), flašu sa zlatnim monogramom N I i krunom, poslužaonik sa likovima kralja Nikole i kraljice Milene, te pušku Winchester koju je osvojio Zrno Popović u bici na Vučjem dolu, a sačuvanu u zaostavštini Krsta Zrnova Popovića.


Snaga argumenata sa težinom naučnog štiva

Akademik Branko Pavićević napisao je u recenziji da je “teško reći šta u ovoj značajnoj knjizi vise impresionira - minucioznost i akribičnost u analizama ranosrednjovjekovne i srednjovjekovne istorije novca, počev od grčkog statera iz IV stoljeća prije naše ere, posebno epohe Balšića, Njegoševog Peruna iz 1851, do knjaz Nikolinog Perpera iz 1909, kad je Cma Gora dobila svoju nacionalnu valutu, kao element svog kulturnog, narodnog i nacionalnog identiteta…

Novakoviću je pošlo za rukom da sačini naučno djelo izuzetne vrijednosti. Ono služi na čast i zemlji u kojoj je publikovano i, posebno, njemu kao autoru.

Ovom značajnom knjigom Novaković je uvrstio sebe u red istaknutijih istraživača kojisu se ikad laćali pera da objasne jednu važnu oblast naše kulturne i političke prošlosti. Knjiga je snabdjevena i ilustracijama koje je na takav način mogla da odabere sigurna ruka jednog ne samo numizmatičara već i darovitog istorika kulture”.

Prof. dr Božidar Šekularac istakao je u recenziji da je autor „manirom iskusnog istraživača novca dao presjek istorije crnogorskog novca sa posebnim akcentom na sopstveni crnogorski novac – perper”. „To su precizni i jasni opisi koji pobuđuju interesovanje kod svih ljubitelja lijepe knjige. Snaga argumenata knjizi daje težinu istorijskog štiva, a ilustracije upotpunjuju vizuelni utisak koji nikog ne mogu ostaviti ravnodušnim, posebno numizmatičare, čiji je istaknuti predstavnik g. Pavle Novaković, autor knjige. Smatramo da ova knjiga predstavlja doprinos crnogorskoj numizmatici i pomoćnim istorijskim naukama uopšte”, zaključuje Šekularac.

Dr Branislav Marović je u recenziji naglasio da je ova knjiga "plod velikog truda i strpljivog arhivskog angažovanja njegovog autora".

„Sveobuhvatnošću i cjelovitošću, minuciznom stručnom mikro analizom, filigranski precizno, korišćenjem stručnih znanja, koje posjeduje kao strastveni i obrazovani numizrnatičar Novaković je ovim djelom prevazišao svu dosadašnju literaturu koja obrađuje ovu problematiku. Doprinos ovog rada nije samo od posebne koristi sa istoriju nauku i numizmatiku, već je od velikog značaja za sadašnju crnogorsku državu koja se čvrsto oslanja na temeljima državne baštine dinastije Petrović. "Novaković, nema sumnje, napisao je kvalitetan tekst koristan i interesantan ne samo za stručne ljude iz oblasti bankarstva i numizmatike, već i za običnog građanina kojeg interesuje prošlost njegove države", zapisao je Marović.

Konačno, evo i mišljenja koje je iznio Zmago Jelinčić. "Pred nam je knjiga koje se ne bi posramio nijedan narod u svetu. Monografije o sopstvenom novcu, koji je u velikoj meri odraz vlastite državotvornosti i narodne svesti, nisu baš česte, pa su zato i toliko više cenjene. Knjiga kojoj je mesto u svakoj boljoj numizmatičkoj biblioteci bilo kojeg numizmatičkog kabineta u svetu, pa i u biblioteci svakog numizmatičara... Naučni pristup autora Pavla Novakovića, poznatog numizmatičara iz Cetinja otkriva autora koji je jedan ceo vek posvetio istraživanju novčane politike Crne Gore... Autor knjige je, njegovim obimnim istraživačkim radom, na području numizmatike sa tom knjigom Crnu Goru svrstao u red retkih zemalja koje se mogu pohvaliti sa toliko konciznom, i faktovima pokrepljenom monografijorn o sopstvenom novcu. U ime svih numizmatičara koji se bave područjem numizmatike bivše Jugoslavije, mu se puno zahvaljujem i sa nestrpljenjem očekujem još koju knjigu".


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

Oznake: Pavle V. Novaković, Crna Gora, Perper, Montenegro

- 22:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 21.10.2012.

Branko Matić: Hrvatski monetarni suverenitet – hrvatske kovnice i tiskare novca

Branko Matić: Croatian Monetary Sovereignty – Croatian Mints and Banknote Printing Facilities
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Branko Matić: Hrvatski monetarni suverenitet – hrvatske kovnice i tiskare novca

Autor: Branko Matić
Izdavači: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet Osijek i Hrvatski novčarski zavod
Izdanje: 1. izdanje 2012.
Format: 17 x 24 cm
Broj stranica: 104
Jezik: hrvatski
Vrijednosti: nema
Sadržaj: Hrvatska

Knjiga je odličan vodič kroz numizmatičku povijest na području današnje Hrvatske. Preporučuje se svakom numizmatičaru početniku kako bi se upoznao s osnovama numizmatike na našem području.


Predgovor

Knjiga Hrvatski monetarni suverenitet - hrvatske kovnice i tiskare novca je prvenstveno pokušaj afirmacije hrvatske monetarne baštine kroz ekonomsku valorizaciju jednoga od temeljnih obilježja državne samobitnosti - monetarnog suvereniteta. Veliki broj novčanih sustava, pa shodno tomu, i značajan broj različitih novčanih jedinica na povijesnom hrvatskom tlu, prvenstveno kao rezultat povijesnih i političkih okolnosti, te suvremena emisijska djelatnost, Hrvatsku postavljaju čak ispred mnogih većih zemalja. Stoga je potrebita i detaljnija valorizacija ovoga segmenta ekonomske povijesti. Pojedina povijesna rješenja ne samo da ukazuju na određenu državnu samostalnost Hrvatske već mogu biti i značajni povijesni izvori.

U knjizi se obrađuju samo službena izdanja novca od strane hrvatskih monetarnih vlasti te emisije novca nastale prenošenjem prava kovanja novca na hrvatske velikodostojnike odnosno tiskanja novca prenošena na administrativne jedinice (hrvatski novac u užem smislu). Istražuju se izdanja novca koji je kovan, odnosno tiskan u hrvatskim kovnicama novca, odnosno uvjetno u hrvatskim tiskarama novca u skladu sa standardima vremena kada je taj novac nastao. Ovo je ujedno kriterij razlikovanja što je novac sa svim svojim funkcijama nasuprot drugim pomoćnim novčanim sredstvima, koja se u knjizi ne obrađuju. Nadalje, u knjizi se ne koristi kataloški prikaz hrvatskog novca budući da danas postoji izuzetno brojna literatura ove provenijencije. Izdanja novca od strane stranih vlasti na našem području nisu obuhvaćena u ovome radu.

Dijelovi teksta su publicirani u ranije objavljenim autorovim radovima s tim da su dopunjeni i prilagođeni koncepciji ove knjige. Zahvaljujem se svima koji su svojim sugestijama i na druge načine pomogli da se ovaj tekst pojavi u formi knjige i s kojima sam dijelio radost rasprave o novcu, a prvenstveno recenzentima te izdavačima.

Ukoliko ovo štivo potakne bilo koga na detaljnije izučavanje ekonomske povijesti, ispunit će svoju svrhu.

Autor


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

Oznake: Hrvatska, katalog, Branko Matić, croatia, catalog

- 22:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 20.10.2012.

Uskoro nova kovanica od 25 kuna povodom ulaska Hrvatske u Europsku Uniju

Uskoro nova kovanica od 25 kuna povodom ulaska Hrvatske u Europsku UnijuSavjet HNB-a donio je odluku o osnovnim obilježjima prigodnoga kovanog optjecajnog novca od 25 kuna posvećenog potpisivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, 9. XII .2011.


Opis kovanice

Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna s lica izgleda ovako: unutar jezgre kovanog novca prikaz je pčelinjih saća koje simboliziraju Europsku uniju. Arhitekturu pčelinjih saća tvori dvadeset i sedam ćelija unutar kojih su zvjezdice, simboli zemalja članica Europske unije. U donjem polukrugu, uz konstrukciju pčelinjih saća, prikaz je kvadrata, simbola Republike Hrvatske, koji je na putu da postojeću konstrukciju pčelinjih saća dogradi dvadeset i osmom ćelijom, u koju će stupiti kao zvjezdica, nova punopravna članica Europske unije. Kružno, unutar prstena, ispisan je tekst "UGOVOR O PRISTUPANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI". U donjem središnjem dijelu prstena ispisan je datum "9. XII. 2011."

Ova prigodna kovanica bit će proizvedena u količini od 20.000 komada, a u optjecaj će krenuti od 3. prosinca.


Izvor: Hrvatska narodna banka

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, 25 kuna
Keywords: coins, Croatia, 25 kunas


Unicel prijevodi - agencija za prevođenje

Oznake: kovani novac, kovanice, Hrvatska, 25 kuna, coins, croatia, 25 kunas

- 20:43 - Komentari (2) - Isprintaj - #

petak, 19.10.2012.

Numizmatika versus notafilija (terminološka rasprava)

Numismatics vs. Notaphily (Terminological Discussion)
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Svaka grana ljudske delatnosti zahteva vernu i jezički ispravnu terminologiju. Tvorci i korisnici stručnih termina pritom uvek moraju da traže granicu, nekad vrlo tešku za određivanje, između egzaktnog i opšteg, da ne bi iz stručnih termina na jednoj strani postali samo nazivi za pojedinosti, a na drugoj sveobuhvatno uopštene reči. Istovremeno moraju imati u vidu da uvođenje novih, a ne tako retko samo pomodnih izraza, sa tim istim ili sličnim značenjem, svakoj grani nauke više šteti nego što koristi.

Numizmatika versus NotafilijaBrojne publikacije ukazuju da ni istorijske ni sakupljačke discipline u tvorenju i korišćenju stručnih termina ne izbežu teškoćama. Jedna od njih je korišćenje reči notafilija i njenih tvorevina, kao naziva za proučavanje i sakupljanje papirnog novca, koji treba da predstavlja samostalnu granu numizmatike, ili potpuno samostalnu disciplinu. Reč notafilija nastala je u anglo - američkoj jezičkoj oblasti 60 - tih godina XX veka. Njenja osnova je prvobitna latinska reč nota (beleška), koja je u engleskom jeziku u XVII veku u formi note proširila svoje značenje i na novčanicu. Radilo se o pisanoj belešci ili potvrdi o deponovanju kovanog novca, najpre kod zlatara, kasnije u bankama, koja se koristila kao sredstvo plaćanja, i grčkoj reči fileon (volim). Bukvalno notafilija znači "ljubav prema papirnom novcu".

Bukvalno značenje reči notafilija je, međutim, u suprotnosti s njenom svrhom i korišćenjem. Moramo uzeti u obzir da papirni novac danas, u doba polimerskih supstituta za štampanje novčanica, tačnije "odštampani novac", predstavlja istorijski dokumenat koji je, ili može biti, predmet izučavanja više naučnih i tehničkih disciplina, ali pre svega numizmatike, koja je jasno defininisana kao pomoćna istorijska nauka. Nazivi svih nauka ili naučnih grana, ako nisu nastali već u davnoj prošlosti (filozofija, hemija), su stvorene najčešće sufiksima, kao što su: -logija (zoologija), -ika (diplomatika, botanika), -istika (statistika, sfragistika), -grafija (geografija, etnografija), -nomia (ekonomija, astronomija) ili ukupnim opisnim nazivima (nauka o umetnosti, nauka o prirodnoj sredini), ali nikada uz pomoć latinskog ili grčkog naziva predmeta proučavanja i sufiksa -filia. Iz ovog aspekta izraz notafilija nije stvoren korektno i, pre svega u sistemu naziva drugih nauka, po mom mišljenju nije prihvatljiva kao naziv nauke ili jedne stručne oblasti.

Možda će neko, u ovom momentu, prigovoriti da je tvorac reči notafilija računao da će se ova reč koristiti samo kao naziv amaterskog sakupljanja novčanica. Ali, po mom mišljenju, činjenica da se neko bavi nekom naukom samo zbog svog interesa i zbog svog zadovoljstva, pa je dakle "samo" amater, a neko ko se ovom naukom bavi radi svoje egzistencije, pa je zato "profesionalac", ne bi trebao biti razlog za cepanje ove oblati na dve različite grane sa raznim nazivima. Uopšte amaterizam i profesionalizam nisu apriori kriterijumi za ocenjivanje nivoa na kojem se neko bavi ovom naukom. U nekim naučnim granama rade "amateri" koji postižu vrlo uporedive rezultate sa mnogim "profesionalacama", a u nekim slučajevima čak o mnogo bolje. Jasnih granica ovde nema. Osim toga, sakupljač insekata, bez bilo kakve naučne ambicije, ne prestaje biti entomolog; sakupljaš minerala će biti uvek minerolog i slično. Verovatno bi se oba čudili, pa možda i uvredili, kada bi neko za njih rekao da su "entomofili", ili" mineralafili". Najzad, osnivač genetike, J. G. Mendel, koji je na principijelni način doprineo razvoju biologije i duboko uticao na mnoge praktične aspekata modernog života, bio je takođe samo "amater", kojeg su čak izbacili sa univerziteta, dok je poštovani "profesionalac" i akademik T. D. Lysenko, bio velika kočnica razvoju genetike, da ne govarimo o mnogim ljudskim tragedijama koje je izazvao.

Numizmatika versus Notafilija

Reč notafilija ima još jedan sporedan, ali praktičan aspekt. Mada internacionalnih reči stvorenih na sličan način ima u stvarnosti mnogo (na primer frankofilija, pedofilija, hemofilija, te vrlo kompleksni termini u ekologiji - psamofilija, xerofilija i drugi), ovi termini, kao tuđe i specifične reči, nisu u nekim jezicima suviše česte i koriste se samo u specijalnim tekstovima. Zbog toga mnogim, čak i obrazovanim ljudima, nedostaju uzorci kako ih ispravno koristiti i kako iz njih ispravno tvoriti nove reci. Stvarno zadivljujuće kreacije možemo da nađemo u nekim češkim ili slovačkim časopisima. Na primer čovek koji se bavi notafilijom nije u njima "notafil" (analogno terminima bibliofil, bibliofilski) nego "notafilista" ili "notafilik". Sličnost češkog i slovačkog jezika sa srpskim je dosta velika da bi i srpski čitaoc lako shvatio neispravnost ovih kovanica.

Iz pomenutih gledišta proizlazi da će, verovatno, biti dobro ako reč notafilija odbacimo i zaboravimo. I to bez obzira na činjenicu da niko ne može da se uspešno bavi svojom granom bez ljubavi, "filije", prema toj grani.

Numizmatika versus Notafilija

Kakvo je, međutim, korišćenje reči notafilija u svetu i kakve ima alternative? Očigledno da nju u nekoj meri koriste sakupljači u Sjedinjenim Državama. Ali u ogromnom američkom, svake godinu dopunjavanom, Websterevem rečniku engleskog jezika, uzalud bi je tražili... Slično tome, nje nema ni u velikim rečnicima iz Velike Britanije. Albert Pick, poznati nemački stručnjak za papirni novac, u svom Leksikonu iz 1978. Godine o notafiliji piše:"... Izraz se još ne koristi i pitanje je da li će se koristiti". Slično je i sa specijalizovanim nemačkim časopisom Der Geldscheinsammler (Sakupljač papirnog novca), gde se taj izraz ne koristi u bilo kojim stručnim člancima, nego samo u nekim reklamama numizmatičkih prodavnica orijentisanih na solventnu američku klijentelu. U Poljskoj ova reč uopšte nije poznata ni korišćena, mada je istraživanje i sakupljanje papirnog novca u ovoj zemlji široko rasprostranjeno i na visokim nivou. Taj izraz takođe ne koriste u Mađarskoj i Rumuniji, gde govore samo o numizmatici. U Srbiji se taj izraz koristi kao naslov jedne iz rubrika časopisa "dinar" i u dve knjige Željka Stojanovića, a u Hrvatskoj se naveliko koristi u jednoj popularnoj numizmatičkoj internet diskusionoj grupi; takođe je odomaćen u Bosni i Hetcegovini. U Češkoj je 1976. godine izraz notafilija počeo da koristi praški Klub sakupljača papirnog novca (filijala Češkog numizmatičkog društva), a posle više diskusija o nazivu predmeta svog interesa i traženju nekih drugih alternativa, uključujući i originalan neologizam jednog svog člana "cedulologija". Taj izraz možda po svom sadržaju nije loš, ali je malo teže izgovorljiv, i osim toga malo kakofoničan. Pod uticajem praškog kluba, reč notafilija koristi još jedan lokalni numizmatički časopis u gradu Hradec Kralove (istočna Češka). Ali, sa jednim izuzetkom, češki profesionalni ili stručni numizmatičari je ne koriste. Vrlo malo, i to skoro samo u vezi sa delatnošću praškog kluba, koristi se u Moravskoj i Slovačkoj, ali tamo najveći specijalisti za papirni novac govore da su samo numizmatičari i da se bave numizmatikom, a ne "notafilijom".

Numizmatika versus Notafilija

Posebni naziv za istraživanje i sakupljanje papirnog novca nema ni kinski jezik, koji tuđe reci uglavnom ne preuzima, ali ima i tvori ogromne količine sopstvenih sinonimnih reci. Reci "gu" (stari), "bi" (novac) "xue" (nauka, učenje, učiti se), dakle nauka o starom novcu - numizmatika, se koristi univerzalno, bez obzira da li je predmet proučavanja kovani ili papirni novac.

U zemljama bivšeg Savetskog saveza reč notafilija se ne koristi, ali za razliku od drugih zemalja, ovde svi profesionalci i amateri od početka 20. veka, vrlo često koriste analoški izraz bonistika i njegove kovanice. A. Pick ga u svom leksikonu ne spominje, a sam izraz je francuskog porekla. On je formalno ispravan i dozvoljava lako stvaranje raznih jezičkih kovanica. Zbog toga, ako neko oseća potrebu da istraživanje ili sakupljanje papirnog novca naziva posebnim terminom, bonistika po mom mišljenju predstavlja mnogo bolju alternativu notafiliji. Naglašavam da je ovaj izraz samo mnogo bolji, ali - opet po mom mišljenju - nije isključivo najbolji, jer sa njim imaju vezu dva semantička problema.

Prvi deo ove reči - bon (francuski dobar) označava preneseno obveznicu, uputnicu, marku, potvrdu, ček i sl. U vremenima kada je evropski papirni novac predstavljao samo svojevrsne uputnice na zlatni i srebrni kovani punovredni novac, i u nekim zemalja, na primer u Nemačkoj krajem XIX i početkom XX veka, čak nije bio ni zakonsko sredstvo plaćanja, sve je bilo, više ili manje u redu. Ali u modernim vremenima, već nekoliko dekada, papirni novac u ćelom svetu nije zamenjljiv za zlato ili srebro. Zlatnog i srebrnog novca u normalnom opticaju nema; prigodni zlatni i srebrni novac predstavlja u stvarnosti samo državne medalje sa formalnim zakonskim znacima novca. Zbog toga papirni novac predstavlja danas (slično srednjevekovnim kineskim novčanicama) merodavni deo novca u opticaju i de facto novac u najužem smislu. Zato, iz tog aspekta, izraz bonistika više ne predstavlja sasvim suštinu pojava (predmeta) koju je prvobitno trebala da označi. Ali ovo ne mora biti najveći problem, jer na primer u današnjom ruskom svakodnevnom jeziku reč "bon" postala je sinonimom papirnog novca, mada u ruskom jeziku ima i drugih izraza (bumažnie dengi, banknoti, bankarskie biljeti, kaznačejskie biljeti, kreditne biljeti ili prosto biljeti) i niko ovu istorijsku razliku ne oseća. Slična pomeranja značenja su česta u razvoju jezika.

Reč "bon", u mnogim jezicima, do danas je sačuvao dominantan značaj nekog rezervnog, prinudnog dokumenta plaćanja, ili samo potvrde, a ne stvarnog zakonskog papirnog novca. Možda je baš zato u Češkoj odbijen izraz "bonistika", naročito imajući u vidu da je reč "bon" u tadašnjoj Čehoslovačkoj bila usko vezana s bonovima valutnih dućana Tuzex, koje u smislu tadašnjih zakona nisu bile novac, nego samo "uputnice za robu", iako su u stvarnosti bile vrlo tražena punovredna paralelna valuta. Istovremeno se u tadašnjoj Jugosalviji izraz "bon" najčešće koristio za "interni novac" u kantinama i restoranima raznih preduzeća, najčešće u vidu tzv. bonova za topli obrok, zaposlenih.

Takav, vrlo široki značaj reči "bon", omogućuje da se značaj reči bonistika proširi i na različite metalne vrednosne marke - žetone, a u stvarnosti i na sitni kovani (kreditni) novac bez unutrašnje vrednosti. Čak natpisi BON POUR 1 FRANC i BON POUR 2 FRANCS (bon za 1, odnosno 2 franka) ili BUN PENTRU 1 LEU i BUN PENTRU 2 LEI (bon za 1, odnosno 2 leja) na sitnom francuskom i rumunskom kovanom novcu početkom 20 - ih godina prošlog veka, na to najbolje ukazuje. Na tom primeru vidimo da od prvobitnih težnji terminološki različitih istraživanja papirnog i kovanog novca, dolazimo do izdvajanja dela klasične sadržine numizmatike - različitih formi kovanog novca - iz predmeta ove nauke, pa dolazimo do definisanja bonistike kao nauke koja istražuje de facto sve vrste novca bez unutrašnje vrednosti, i numizmatike kao nauke koja se bavi samo novcem od plemenitih metala. Ova salto mortale koncepcija naučne grane i značenja reci bonistika nije moja konstrukcija. Preuzeo sam je iz radova najvećih ruskih bonista - prof. Raichilina i inž. Glajzera. Uprkos svojoj prividnoj lo-gičnosti, vidimo kako težnja da se nešto naziva vrlo egzaktno, umesto korišćenja dosta širokih opštih naziva, dovodi na kraju do nečeg potpuno protivnog, i prvobitno do možda neželjenog rezultata - netačnosti, nejasnoće i lutanja u zatvorenom krugu.

Numizmatika versus Notafilija

Bez obzira na ukazane činjenice i gledišta, morali bismo uzeti u obzir da je predmet numizmatike, u njenoj modernoj i širokoj koncepciji, istraživanje i sakupljanje svih vrsta novčanih znakova i srodnih objekata. Takođe treba uzeti u obzir da u sadašnje vreme numizmatika ne može da se razvija kao samostalna izolovana nauka, nego da ima karakter tipične pomoćne nauke koja je u vezi sa mnogim drugim, teoretskim i primenjenim disciplinama. Osim toga, numizmatika se, doduše, formirala kao nauka u vreme kada je novac, koji je bio poznat Evropljanima, imao samo formu kovanog novca. No, već i u to vreme je numizmatika takođe obuhvatala i medalje koje, kako dobro znamo, imaju sa kovanim novcem zajedničko poreklo. Kasnije, kada su ispitivanja ukazala da su se pre korišćenja kovanog novca koristili (i negde do sada koriste) novčani znaci izuzetno različitih formi i materijala, numizmatika je počela da obuhvata i ove vrste novčanih znakova, bez da bi tražila za njihovo istraživanje posebne nazive. Moderni opšti, naučni ili više manje popularni, priručnici numizmatike ukazuju da je stručno i promišljeno negovana numizmatika uspela da brzo reaguje i na uvođenje papirnog novca, i da će slično reagovati i na bilo koju novu materijalnu formu novčanih znakova, koju će doneti razvoj tehnologije i potreba novčanog opticaja. Mislim da će to biti moguće bez tvorenja nekih novih različito nazvanih grana izučavanja, a koje bi od sebe odvajale istraživanje novčanih znakova. Bez obzira što se oni, doduše, razlikuju po svom izgledu i materijalu izrade, ipak čine jedan integralan sistem novčanih znakova koji se međusobno dopunjavaju.


Literatura

1. Gleizer, M. M„ 1998: Bonistika v Petrograde - Leningrade - Cankt-Peterburge. Sankt-Peterburg, str. 171;
2. Kaplar, L, 1984: Ismerjuk meg a numizmatikdt. Budapest, str. 443;
3. Nohejlova-Pratova, E., 1986: Zdklady numismatiky. Praha, str. 336;
4. Pick, A., 1978: Papiergeld Lexikon, Munchen, str. 416;
5. Stojanović, Ž., 1994: Papirni novac Jugoslavije 1929-1994, Beograd, str. 268, 315;
6. Zvarič, V. & Šust. R„ 1998: Numizmatika, dovidnik. Ternopil, str. 462.


Summary: Numismatics versus Notaphily

The term notaphily was created in the anglo - american language area as an English name for paper money collecting and even a branch of the numismatics. As numismatics is an auxiliary historical science firmly anchored in the generally accepted system of other sciences, any of its branches should also have a name created in accordance with the principles of creating the names of sciences. Such names (with some exceptions like philosophy having originated in the very remote past) consit of name of investigation object of the respective science and particles like -logy (zoology), -ics (diplomatics, mathematics), -istic (statistics, sphragistics), -graphy (geography, ethnography), -nomy (economy, astronomy), but never -phily which means "love". Nature of any science does not change if somebody occupies with that science only as amateur or the professionals. Many examples can be given when an "amateur" has contributed to development of a science more than some professionals and vice versa. Therefore it is unnecessary to distinguish terminologically the amateur and professional form of any branch of human activity. From the reasons briefly characterised above, my oppinion is that the term notaphily is to be rejected.

A linguistically much more suitable alternative for notaphily is the old French term "bonistics" which is, for example, used since the 1920-ies in Russian literature and widely accepted as by the amateur as by professional numismatics in ali post - soviet countries.

However, there can occur problems with defining of its content as some (Russian) authors enlarge the bonistics' field of interest on coins without intrinsic values and various metallic tokens. Such wide concepts of bonistics clearly shows that sometimes an effort to define something as exactly as possible can give even contra - productive, undesirable resuIts.

The modern numismatics is a typical border - science having close relationships with many social and natural sciences. It also has to involve in its interest many kinds of money of very different form and material nature, which, however, may form an integral system of mutually complementary means of payment. Therefore an artificial splitting of numismatics in different branches and searching special names for them seems to be needless. Examples from some countries show that concept numismatics as a unite science is the best solution.

Autor: Zbyšek Šustek
Izvor: dinar, br. 24, NDS, Beograd, 2005.

Ključne riječi: numizmatika, notafilija, bonistika
Keywords: numismatics, notaphily, bonistics


Unicel prijevodi - agencija za prevođenje

Oznake: numizmatika, notafilija, bonistika, numismatics, notaphily, bonistics

- 03:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 07.10.2012.

Novčanica od 50 kuna 1993. sa slabo otisnutim licem

Croatian 50 kuna Banknote Dated 1993 with Partial Obverse Print
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Novčanica od 50 kuna 1993. sa slabo otisnutim licem

Nedavno je na Delcampe aukciji prodana novčanica od 50 kuna iz 1993. sa zanimljivom greškom. Naime, na licu nedostaje veći dio tiska, dok je serijski broj otisnut u potpunosti. Postignuta cijena za ovaj primjerak je 100 EUR.


Autor: Zlatko Viščević
Izvor: Kolekcija D.B.

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Hrvatska, 50 kuna, 1993., greška
Keywords: paper money, banknotes, Croatia, 50 kunas, 1993, error


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

Oznake: papirni novac, novčanice, Hrvatska, 50 kuna, 1993., greška

- 22:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 06.10.2012.

Nepoznati denar Dubrovačke Republike

Unknown Ragusa Denar Coin
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Nepoznati denar Dubrovačke Republike

U svojoj 35-godišnjoj praksi sakupljanja novca našeg naroda, imao sam mogućnost pregledati više stotina komada dubrovačkih denara i vidio veliki broj raznolikosti na licu i naličju toga kovanca. Prije nekoliko godina prvi puta sam vidio do tada nepoznati detalj na naličju dubrovačkih denara: Isus s aureolom, uzdignutom desnicom ne dijeli blagoslov, već se desnica nalazi uz tijelo Isusovo - dolje prema knjizi Evanđelja koju drži s obje ruke! Do tada neuobičajan, nepoznat prikaz Isusovog lika tek sada objavljujem.

Kako je došlo do takovog prikaza Isusovog lika, vjerojatno će zauvijek ostati tajnom. Međutim, vjerojatno je istom štancom otisnuto stotinjak komada takvog denara, te bi se mogao naći još koji komad.

Lice: zaštitnik Dubrovnika sv. Vlaho s aureolom oko glave stoji u biskupskom ruhu; desnicom dijeli blagoslov, a ljevicom drži biskupski štap. Uokolo natpis: S. BLASIV-S RAGUSII.

Naličje: Isus s aureolom oko glave, stoji; desnom i lijevom rukom drži knjigu Evanđelja. Isusov lik je zatvoren zubastom elipsom (mandorlom), izvan koje je s obje strane smješten Kristov monogram: IC-HC.

Ovaj tip denara kovan je od 1337. do 1438. godine. Promjer mu iznosi 19,6 mm, težina je 1,24 g. Ocjena rijetkosti: R5.


Autor: Irislav Dolenec
Izvor: Obol, br. 49, HND, Zagreb, 1997.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Dubrovačka Republika, denar
Keywords: coins, Ragusa, denar


It-medija – SEO optimizacija

Oznake: kovani novac, kovanice, Dubrovačka Republika, denar

- 01:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se