Hrvatska numizmatika

nedjelja, 29.07.2012.

Novčani bonovi i žetoni grofovije Pejačević

Bons and Tokens of Pejacevic County
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Uvod

U dosadašnjoj numizmatičkoj literaturi, privatni novčani bonovi i žetoni grofovije Pejačević nisu obrađeni na način koji bi ukazivao na njihovu numizmatičku vrijednost.

Prepiska koja se tijekom 1962. godine vodila između numizmatičara iz Sarajeva, Nove Pazove i Zagreba bila je pokušaj da se na temelju osobnih saznanja i povijesnih činjenica utvrdi numizmatička vrijednost navedenih bonova i žetona, ali je zbog smrti sudionika u prepisci, ovaj projekt ostao nedovršen. I u “Biltenu” HND br. 16/69. spominju se ovi bonovi i žetoni, ali bez pokazatelja koji potvrđuju ili osporavaju njihovu numizmatičku vrijednost.

U ovom članka ukazujem na dvojbe koje se pojavljuju, a kojima do sada nije bila posvećena dovoljna pažnja, u namjeri da predočim osobna saznanja i pojasnim povijesne elemente koji bi mogli biti polazni pokazatelji u prepoznavanju njihove numizmatičke vrijednosti, a što sve ima svoju logiku koja se u praksi potvrđuje.

Vjerujem da je sadržaj članka uporabljiv kao osnova i poticaj iznalaženja dokaza koji bi novčane bonove i žetone grofovije Pejačević definitivno uvrstili u katalog Hrvatskog novca privatnog izdanja s posebnom namjenom.

Za potpuno provjeravanje potrebno je proširiti uvid na sve moguće elemente koje treba uzeti u obzir, a kojima bi se otklonile dvojbe o njihovoj numizmatičkoj vrijednosti. Polazište bi trebali biti povijesni podaci o obitelji i njenom doseljavanju na ova područja, njezin društveno-ekonomski položaj i utjecaj u političkom životu vremena u kome je živjela, kao i podaci o unutarnjim i vanjskim prilikama koje su uvjetovale kovanje-štancanje žetona.

Osim toga, potrebno je utvrditi je li se radilo o privatnom novcu ili tantusima (žetonima), te iznjeti argumente koji potvrđuju jednu od tih pretpostavki. Tko i kada ih je prvi otkrio; gdje; od kojeg metala su bili izrađivani; čemu su služili; koje su nominale otkrivene; gdje se s njim moglo kupovati; kakav je odnos imao u odnosu na drugu valutu? To su pitanja koja otvaraju čitav niz novih upita na koje je potrebno dati odgovore kako bi se utvrdila važnost ovog materijala s numizmatičkog gledišta.

Ovim člankom želim potaknuti čitatelje na aktivan doprinos u pojašnjenju svih čimbenika vezanih za grofoviju Pejačević, a sve u namjeri da hrvatska numizmatika bude obogaćena još jednom zbirkom privatnog kovanog i papirnatog novca.

Moje kratko izlaganje podijelio sam u tri dijela, a ilustraciju i argumentaciju stavova za koje se zalažem rabio sam iz pisanih izvora koji su mi bili dostupni, kao i materijalnih dokaza koje posjedujem.

U prvom dijelu osvrnut ću se na porijeklo i rodoslovlje obitelji Pejačević. U drugom dijelu kazao bih nešto o dosad pronađenim metalnim privatnim nominalama sa slovnim oznakama grofovi je Pejačević.

U trećem dijelu osvrnut ću se na novčane bonove i konotacije koje ih stavljaju u vezu sa grofovijom Pejačević.


Porijeklo i rodoslovlje obitelji Pejačević

Obitelj Pejačević koja nosi titulu bugarskih baruna, doseljava se 1690. godine iz Bugarske na područje Rume. Prema pisanim izvorima prvi iz te obitelji doseljava barun Đuro (Đuro), kome Karlo VI dodjeljuje 1712. godine titulu mađarskog baruna i vlastelinske posjede u okolici Rume.

Grofovija Pejačević koja je u početku bila barunske titule, razvija i širi svoj posjed u trouglu RUMA-IRIG-INĐIJA. U to vrijeme Ruma i Inđija su gradići, a Irig mjesto. Ruma u to vrijeme broji od 10.000 do 25.000 stanovnika, a Inđija od 5.000 do 10.000 stanovnika, dok Irig kao malo mjesto ima ispod 5.000 stanovnika.

Upravno središte je bilo u Rumi.

Na ovom prostoru obitelj Pejačević posjeduje 11 pustara (naselja) s oko 3.500 hektara zemlje.

Svoje posjede obitelj je povećala kupnjom imanja kod Srijemske Mitrovice.

Imanje je prije Prvog svjetskog rata snabdjevalo Petrovaradinsku tvrđavu s poljoprivrednim i drugim proizvodima .

Josip Pejačević je 1762. godine mijenjao imanje kod Srijemske Mitrovice za imanje kod Virovitice i Osijeka pa vjerojatno zbog toga 1772. godine dobiva pridjevak “Virovitički”.

Zamjenom i prodajom dijela zemljišta i posjeda u Rumi, Inđiji, Irigu i Sremskoj Mitrovici za imanja kod Virovitice, Osijeka, Našica i Kerestinca, obitelj Pejačević dobiva velike i kvalitetne posjede, čime se svrstava u red vrlo poznatih veleposjednika tog vremena.

Novčani bonovi i žetoni grofovije Pejačević

Loza - rodoslovlje grofovije Pejačević od 1690. do 1896. godine


Kovani žetoni grofovije Pejačević

S obzirom da je obitelj Pejačević raspolagala s velikim posjedima za čiju je obradu i održavanje trebalo angažirati velik broj djelatnika, za njihov rad trebalo je platiti i određenu naknadu, bilo u naturi ili u novcu koji je bio neophodan za nabavku egzistencijalnih artikala koji se nisu mogli proizvesti na imanju (sol, šećer, šibice, alatke i si.). Osim toga, novac je bio potreban i za nabavku potrepština obitelji Pejačević.

U to vrijeme vladala je kriza novca u Austriji, a izbijanjem bune u Mađarskoj 1848. godine, ni u toj državi situacija nije bila bolja što se tiče novca.

Vjerojatno je iz tih razloga obitelj Pejačević počela kovati žetone privatnog karaktera pod nazivom “krajcer”, koji je tada vrijedio 60 forinti. Tim novcem su plaćani djelatnici na imanju koji su s njim mogli kupovati u trgovinama, a subotom su ga mogli mijenjati za drugu konvertabilnu valutu. Dakle, može se zaključiti i da je od strane države ovaj novac bio priznat i prihvaćen.

Kovanje (nije utvrđeno koji se od postupaka primjenjivao) izrađeno je u tri metala:
1. žuti - imitacija zlata
2. bijeli - imitacija srebra
3. bakreni

Do sada je utvrđeno da su žetoni bili podijeljeni u tri grupe:
1. od 5, 10 i 15 apoena
2. od 20, 30 i 35 apoena
3. od 40, 50 i 60 apoena

Svi apoeni nose slovnu oznaku.

Do sada je utvrđeno, kako se vidi iz navedenog 9 nominala s više slovnih oznaka. Karakteristično je da su avers i revers ovih kovanica isti.

Znači, žetoni se pojavljuju u devet, nominala, izrađuju se od tri vrste metala, imaju više slovnih oznaka, a s njima se moglo trgovati i van posjeda vlasnika. S obzirom na navedeno i činjenicu da su se mogli mijenjati za drugu valutu, može se osnovano zaključiti da se radi o privatnom novcu. S obzirom na izgled novčića, može se zaključiti da im je izrada bila jednostavna i brza, a prepoznatljivi su i po maloj rupici na gornjem dijelu koja se uočava kod svih nominala čiji je najveći iznos 60. Tanki su i laki za nošenje. Brojke
na njima predstavljaju vrijednost i dosta su velike, a velika štampana slova koja se nalaze ispod brojki su znatno manja i pravilnog oblika.

Sa sigurnošću se ne može utvrditi kada su žetoni kovani, ali se pretpostavlja da je to bilo za vrijeme Teodora Pejačevića.


Da se doista radi o novcu potvrđuje i gospodin Vinko Stoble čiji je otac kao mladi strojar u vrijeme kad je imao dvadeset i šest godina, točnije 1898. godine radio na imanju Pejačevića gdje je kao naknadu za svoj rad dobivao žeton. Tako je za strižu jedne ovce primao žeton od 5 krajcera (bakreni). To je bilo negdje u Solniku, a najbliže veće mjesto bio je Zarkovac. Poslije smrti svog oca gospodin Stoble je našao ovaj žeton i ustupio ga numizmatičarima na daljnju obradu. On nadalje tvrdi kako je na imanju poslove računovođe-knjigovođe obavljao neki Nijemac koji je poslije prešao u SS pokret, te s obzirom da je bio kolekcionar posjedovao je vjerojatno sve podatke o tom novcu.

Međutim u ratnom su vihoru on i njegova obitelj stradali, a kuća i sve manje stvari u njoj su izgorjele, tako da je i ovaj izvor mogućeg saznanja o žetonima uništen.

Sto se tiče žetona grofovije Pejačević, Arheološki muzej u Zagrebu svojim dopisom broj: 78/2-95 od 15. ožujka 1995. godine iskazuje mišljenje da se radi o privatnom novcu koji je interesantan i zanimljiv za daljnju obradu te da nije poznat u našoj literaturi.

U svezi s ovim žetonima postavlja se čitav niz pitanja: zašto tri metala, tri boje, više slovnih oznaka, zašto novčići imaju rupice iznad nominale, zašto su revers i avers isti? Osim toga, nepoznanica je i to što žetoni nemaju oznaku grba iako ga je grofovija imala. U vrijeme kad su se žetoni pojavili okolni vlastelini nisu posjedovali papirnati novac, a ni vrijednosne papire, te se osnovano pretpostavlja da je i iz tih razloga došlo do kovanja navedenog metalnog novca. Zagrebački stručnjak (Rengjeo) je 1962. godine također iznio mišljenje da se radi o novcu.

Osobno posjedujem od devet nominala pet i to: 5, 10, 30, 35 i 50 krajcera. Od slovnih oznaka na kovanicama posjedujem oznake: N, S i P, i to s oznakom N tri komada, s oznakom S jedan komad i s oznakom P dva komada. Od metala posjedujem tri komada srebrnastog ili bijelog i jedan komad bakrenog. Dakle, ukupno 6 komada s tim da su dva komada od 10 krajcera.

Do sada je utvrđeno 26 slovnih oznaka kod svih nominala a tim što se jedino kod nominale 60 uočava veća rupica na novčiću. Slovne oznake koje su do sada nađene su sljedeće: slovo P četiri puta, slovo W pet puta i to kod većih nominala, slovo S šest puta, slovo M tri puta, slovo N tri puta, slovo R dva puta i slovo J dva puta.

Grupi pozlaćenih ili žutih novčića pripadaju nominale: 12, 35, 50 i 60, a grupi svjetlije legure nominale 10, 30 i 50, dok bakreni novčići imaju nominalnu oznaku 5, 20 i 40.

Svi do sada pronađeni žetoni sažeto su prikazani u tabelarnom pregledu.

Da bi se mogao predočiti izgled ovih žetona koji je do sada imalo priliku vidjeti samo tri do četiri numizmatičara, pokušao sam otiske svih šest nominala koje posjedujem dati na papiru.

Novčani bonovi i žetoni grofovije Pejačević

Tabela do sada pronađenih metalnih privatnih nominala sa slovnim oznakama grofovije Pejačević


Otisci nominala kovanih žetona grofovije Pejačević

Novčani bonovi i žetoni grofovije Pejačević
Novčani bonovi i žetoni grofovije Pejačević


Virovitički novčani bonovi iz 1849. godine

Točno je da obitelj Pejačević potječe iz Bugarske, te da 1690. godine doseljava u Slavoniju. Đuro Pejačević od cara Karla VI dobiva titulu ugarskog baruna. Pejačevići su već u prvoj polovici 18. stoljeća posjedovali vlastelinstvo u Rumi. Vlastelin Rumski i prvi veliki župan srijemski Marko-Aleks Pejačević (1762.), kupio je dobro u Srijemskoj Mitrovici. Za vrijeme novog županijskog ustroja Vojne Krajine, Pejačevići su 1749. godine za svoja dobra u Srijemskoj Mitrovici u zamjenu dobili imanja u Virovitici i Retfalu kod Osijeka. Josip Pejačević (1710.-1787.) povećao je znatno obiteljske posjede. Godine 1732. kupio je posjed u Našicama, pa je time postao posjednik i vlasnik Virovitice, Podgorača, Retfale i Rume, te Kerestinca kod Zagreba. Dana 22. lipnja 1772. godine imenovan je grofom s pridjevkom “Virovitički” de Vevoleze. Pred smrt, 1787. godine oporučno je za svoje nasljednike odredio tri sina, pa je sinu Sigmundu (1741-1815.) i najmlađem Antunu (1749.-1802.) na jednake dijelove ostavio imanja Našice i Virovitice, a Antunu i Kerestinac. Ali kako je Antun već 1802. godine umro, njega je naslijedio brat Karlo. Time se je obitelj Pejačević razdijelila u dvije loze-Našičku i Rumsku.

Vlastelinstvo u Virovitici nalazilo se od tada u posjedu našičke loze, na čijem čelu su iza smrti Karla Pejačevića stajali njegovi sinovi Karlo (1774-1860.) i Ferdinand (1880-1878.) i upravljali velikim posjedima. Poznato je da se Ferdinand isključivo bavio gospodarstvom. Za vrijeme mađarske revolucije (184S-1849.) i teške novčane situacije u nekadašnjoj Austriji, došlo je do nestašice potrebnog sitnog novca u Virovitičkoj županiji, a i na imanju Pejačevića.

Jamčeno, po ugledu na mnoge slavne pretke i gradske uprave, trgovačke kuće i vlastelinstva u staroj Austriji, odlučili su se Karlo i Ferdinand Pejačević pustiti u opticaj svoje novčane bonove, kako bi sebi i narodu pružili mogućnost za sitna plaćanja.

Tako je došlo do emisije novčanih bonova od šest. i osam “krajcera” s datumom - u Virovitici 18. ožujka 1849. Poznate su dvije nominale bonova čija je izrada podjednaka. Na lijevoj strani bona, tekst je bio ispisan na njemačkom jeziku, gotičkim slovima, na desnoj strani hrvatskim jezikom.

“Peneznica gospostinah Verovitičke i Mikloske platja za ove savesne cedulje potpunu vrednost u Austrijanskim banknotama, kako se njih najmanje za jedan forint zamenjanje donese”.

U sredini bona je oznaka vrijednosti (6 odnosno 8).

Rukom je bio ispisan broj pojedinačnih novčanica, Sechs Kreuzer (šest krajcera), odnosno Acht Kreuzer (osam krajcera). Na bonu su potpisani vlastelinski činovnici A. Horker i Lumbuler.

Veličina novčanih bonova je 11,6 X 7,2 cm, a unutarnje pečatiranje je veličine 9,8 X 6,4 cm. Papir je bijele boje, a slova crna. Ovi bonovi velike vrijednosti, do sada nisu nigdje objavljivani ni opisivani, a Arhivski muzej posjeduje dva primjerka novčanica s nominalom od 6 krajcera s brojevima 502 i 1624, i jedan primjerak nominale od osam krajcera s brojem 8122. Mjenjanje ovih bonova našlo se u Austrijskim banknotama Bečke vrednote (Wiener Wahrung). Jedna forinta tog novca iznosila je 60 krajcera.


Umjesto zaključka
Ovim člankom želio sam pokrenuti ispitivanje numizmatičke vrijednosti novčanih bonova i žetona grofovije Pejačević vjerujući da podaci koje sam obrazložio u prethodnom tekstu daju dobru osnovu i poticaj svima koji nešto znaju o obitelji Pejačević da svojim člankom argumentirano ospore ili potvrde njihovu numizmatičku vrijednost, čime bi se, pored ostalog, pridonjelo rasvjetljavanju povijesti stvaranja privatnih krajcera, a sve u namjeri da se hrvatska numizmatika obogati novim saznanjima i vrijednostima.


Literatura

1. Prepiska dr. Bože Pokrajčića (Sarajevo), gospodina Vinka Stolba (Nova Pazova) i gospodina Rungje (Zagreb)
2. Bilten hrvatskog numizmatičkog društva broj 16/69.
3. Knjiga gospodina Dolenca “Numizmatika Hrvatske i Austrije”


Autor: Vukadin Zečević
Izvor: Obol, br. 47, HND, Zagreb, 1995.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, žetoni, Hrvatska, Pejačević
Keywords: coins, tokens, Croatia, Pejacevic


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

Oznake: kovani novac, kovanice, žetoni, Hrvatska, Pejačević

- 14:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 28.07.2012.

Otkup starog novca | telefon: +385 (0)95 858 6377 | e-mail: info@monetalis.hr | web: www.monetalis.hr

Otkup starog novca - +385 (0)95 858 6377 - info@monetalis.hrNumizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. otkupljuje stari novac (pojedinačno i zbirke) i to kovani i papirni, bez obzira na starost i državu.

Ukoliko imate stari novac (kovani ili papirni) koji želite prodati, obratite se na:

• e-mail: info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook: facebook.com/monetalisnumizmatika

Prilikom slanja upita putem e-maila ili Facebooka, potrebno je poslati sliku kovanice ili novčanice kako bi se utvrdilo o čemu se točno radi.

- 15:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 27.07.2012.

Pronađeni izvorni odljevi od bronce iz 1941. godine prijedloga lica i naličja za odkove od 25 i 50 banica i lica prijedloga za odkove od 2 i 500 kuna našeg velikana male plastike Ive Kerdića

Some of Ivo Kerdic's Bronze Models for Coins of Independent State of Croatia
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Ne događa se to često: šest odljeva od bronce našeg velikana male plastike kipara i medaljera Ive Kerdića, nalazilo se pedesetak godina u drvarnici podrumskog stana jedne obitelji na periferiji Zagreba, zamotano u stare, napola istrule vreće, zametnuto i zaboravljeno. Prilikom preseljenja u novi, veći stan i čišćenja drvarnice, brončani odljevi su ugledali svjetlo dana i vraćeni su u život!

Otkriće dugujem nesebičnom kolegi iz HND, koji me obavijestio o odljevima. Ugledavši ih, ostao sam zatečen, ugodno iznenađen i oduševljen: predamnom je ležalo šest izvornih odljeva od bronce iz 1941. godine!?

No, vratimo se načas natrag u 1941. godinu. Ivan Kerdić, kipar i medaljer, preuzeo je 1941. godine zadaću: komponirati i izraditi prijedloške modela iz gipsa i naličja svih predvidivih vrijednosti odkova NDH, dok je majstor Teodor Krivak trebao izraditi potreban alat (odljeve, matrice i sl.) za kovanje predviđenog novca. Obojica su taj posao obavljali u kovnici Škole primjenjene umjetnosti u Zagrebu.

Bilo je predviđeno sve pripremiti za kovanje sljedećih vrijednosti novca: 25 i 50 banica, te 1, 2, 5, 10 i 500 kuna.

Ivan Kerdić je izradio od gipsa razne modele lica i naličja prijedložaka za novac s oznakom vrijednosti i bez nje. Sačuvani dio prijedloška od gipsa danas se nalazi u Gliptoteci u Zagrebu. Odljevi od bronce sačuvanih prijedložaka nisu poznati.

Međutim, iako su poznati probni otkovi raznih vrijednosti i u raznim metalima, prijedložaka od gipsa odkovanih probnih odkova nisu poznati. Najvjerojatnije su gipsani prijedlošci nakon učinjenih odljeva od bronce bili uništeni. Da su odljevi učinjeni svjedoče probni odkovi. A sada, kada je pedesetak godina kasnije, pronađen dio tih odljeva iz 1941. godine, takva se pretpostavka potvrđuje. Pronađeni su sljedeći odljevi:


1. vrijednost 25 banica

1.1. Av. U sredini brončanog odljeva u kružnici od bisera stabljika duhana, na kojoj se sa svake strane nalaze po dva lista a na vrhu sedam cvijetića. Iznad donjeg lista duhana s lijeve strane nalazi se slovo I, a iznad donjeg lista s desne strane slovo K, inicijali autora djela Ive Kerdića. Ispod donjih listova stabljika duhana nalazi se oznaka godine 19 - 41, razdijeljena samom stabljikom Uz rub odljeva naokolo se nalazi natpis: NEZ. DRŽ. HRVATSKA. Na dnu se nalazi cvijetić s pet latica, a ne peterokraka zvjezdica kako je na temelju poznatih probnih otkova dosad bilo površno i pogrešno opisano.

Metal: bronca,
Promjer: 178 mm,
Broj bisera u unutrašnjoj kružnici: 97.

Brončani predložak za kovani novac NDH

1. 2. Rv. U sredini brončanog odljeva u kružnici od bisera oznaka vrijednosti: 25. Uz rub odljeva ispod vrha oznake vrijednosti 25 natpis: BANICA, a iznad na vrhu oznaka U. s bombom u sredini. Lijevo i desno od oznake U nalaze se po tri duhanska lista.

Metal: bronca,
Promjer: 178 mm,
Broj bisera u unutrašnjoj kružnici: 97. (Dva primjerka, jedan malo oštećen.)

Brončani predložak za kovani novac NDH


2. Vrijednost 50 banica

2. 1. Av. U sredini brončanog odljeva nalazi se "bosanski čardak", ispod kojega se lijevo nalazi hrvatski grb, a desno godina: 1941. Uz rub odljeva naokolo natpis: NEZ. DRŽ. HRVATSKA.

Metal: bronca,
Promjer: 188 mm.

Brončani predložak za kovani novac NDH

2.2.Rv. U sredini brončanog odljeva oznaka vrijednosti 50, ispod koje se nalazi polukružni natpis: BANICA. Iznad oznake vrijednosti na polukružnoj grančici vise jedanaest šljiva s dva lista strance desno i jednim lijevo.

Metal: bronca,
Promjer: 188 mm.

Brončani predložak za kovani novac NDH


3. Vrijednosti 2 kune i 500 kuna

3.1. Av. U sredini brončanog odljeva u prekinutoj linijskoj kružnici, na podnožju seljanka u pokleku drži snop žita lijevom rukom te srp desnom rukom obgrlivši snop žita. Lijevo od seljanke dvije ptice u letu okomito jedna iznad druge. Ispod podnožja nalazi se oznaka godine: 1941. Naokolo uz rub odljeva nalazi se kružnica od bisera. U gornjem dijelu odljeva između prekinute linijske kružnice i kružnice od bisera natpis: NEZ. DRŽ. HRVATSKA.

Metal: bronca,
Promjer: 246 mm.
Broj bisera u kružnici iz rub odljeva: 190.

Brončani predložak za kovani novac NDH

Ovdje sam samo registrirao ovaj jedinstveni nalaz. U sljedećem broju "Obola" prikazat ću komparativnu analizu postojećih (poznatih) probnih otkova i pronađenih brončanih odljeva.


Autor: Irislav Dolenec
Izvor: Obol, br. 47, HND, Zagreb, 1995.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, Ivo Kerdić
Keywords: coins, Croatia, Ivo Kerdic


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

Oznake: kovani novac, kovanice, Hrvatska, Ivo Kerdić

- 14:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 22.07.2012.

Otkup odlikovanja, medalja i militarije - www.monetalis.hr

- 04:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 17.07.2012.

Otkup kovanica, kovanog novca - www.monetalis.hr

- 03:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 16.07.2012.

Otkup novčanica, papirnog novca - www.monetalis.hr

- 03:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 15.07.2012.

Katalog za novčanice u boji – The Banknote Book

Katalog za novčanice u boji – The Banknote Book

Već dugo vremena postoji želja kolekcionara papirnog novca da se konačno izda katalog papirnog novca cijelog svijeta u boji.

Nade koje su se polagale u Krausov SCWPM su pale u vodu, no već godinu dana postoji projekt „The Banknote Book“ kojemu je cilj da se formira katalog papirnog novca cijelog svijeta u boji.

Autor projekta Owen Linzmayer je na dobrom putu da konačno udovolji željama kolekcionara širom svijeta. Njegov katalog „The Banknote Book“ obrađuje novčanice 130 zemalja, obuhvaća više od 1400 stranica, pokriva preko 11000 različitih tipova novčanica uključujući i preko 2000 novčanica koje nisu uključene u Krauseov SCWPM.

Više informacija o ovom odličnom katalogu pogledajte na službenim stranicama The Banknote Book-a.


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 11:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 14.07.2012.

Tajland: Nove prigodne novčanice od 80 i 100 bahta

Thailand: New 80 and 100 Baht Banknotes
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Središnja banka Tajlanda pustiti će u optjecaj nove novčanice od 80 i 100 bahta.

Tajland: Nove prigodne novčanice od 80 i 100 bahta

Novčanica od 80 bahta je posvećena kraljičinom 80. rođendanu.

Tajland: Nove prigodne novčanice od 80 i 100 bahta

Novčanica od 100 bahta je posvećena rođendanu princa Maha Vajiralongkorna.

Više informacija pogledajte ovdje.


Izvor: BanknoteNews.com

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Tajland, 80 bahta, 100 bahta
Keywords: paper money, banknotes, Thailand, 80 baht, 100 baht


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 22:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 13.07.2012.

Kuna kao hrvatski novac

Kuna as Croatian Currency
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Hrvatski povjesničar Tade Smičiklas u svojoj “Poviesti Hrvatske” za razdoblje od 900-1102. g. piše: “U nas nosi na primjer dukat naziv byzantinus (razumieva se solidus), ili samo solidus ili libra t.j. funta zlata, ili romantus t.j. rimski dukat. Ima znakova, da je bilo i drugoga novca osim byzantinskoga, a to držimo da je bio hrvatski, kada se govori: auri obrizi, solidi setirici i t.d., manji novci ili “denari” bili su svakako domaće kovi. Dakako DA SU ČISTO HRVATSKI NOVAC BILE KOŽICE OD KUNINE ILI KUNOVINA. Možemo im i cienu u zlatu pokazati. Tri kunine predstavljale su vriednost jednoga funta zlata, t.j. jednoga velikoga carskoga dukata.”

Prvi hrvatski novac sa slikom dragocjene životinjice kune, koja je obitavala u Slavoniji i na našim jadranskim otocima, te drugdje, pojavio se u XIII stoljeću. Prema hrvatskom numizmatičaru Ćiri Truhelki (koji taj novac naziva slavonski banovac) taj se novac prvo kovao u Pakracu 1256-1260. g., a poslije u Zagrebu do 1384. g. Ivan Rengjeo, također hrvatski numizmatičar, mišljenja je da se novac počeo kovati 1237. g. Novac je srebren, veličine 15 mm. Na prednjoj strani (licu) prikazuje, između dvije zvjezdice, kunu u trku, kao znak Slavonije i njezin grb, a naokolo je natpis na latinskom jeziku. Na drugoj strani (naličju) je dvostruki križ, ispod njega dvije okrunjene glave okrenute jedna prema drugoj, a u visini donje prečke križa stavljene su sigle koje označuju ili kovnicu, ili ime kralja, hercega ili bana. U visini gornje prečke križa vidi se polumjesec i zvijezda - stari grb Slavonije. U pisanim ispravama ti se slavonski dinari nazivaju: denarii Zagrabiensis, denarii banalis, moneta usualis. Kako ga je zvao puk, ne znamo; možda kuna ili kunica. Novac je kolao u granicama vlade slavonskih banova: na sjeveru od Drave i Dunava i na jugu od Velike i Male kapele, uključujući i cijelu Bosansku Posavinu. U to vrijeme bosanski banovi nisu kovali novac, pa su slavonski dinari bili u prometu u cijeloj Bosni, a radi odlične kvalitete, rado su primani i u Mađarskoj, gdje je kolao kraljevski novac koji, usput rečeno, u Hrvatskoj nije bio platežno sredstvo. Kao dobar novac, oponašale su ga i kraljevske ugarske kovnice. Natpis na licu novca preko 100 godina nije se mijenjao, te glasi: MONETA REGIS (ili DUCIS) PER SCLAVONIA. Temelje je banskoj komori postavio ban Stjepan iz roda Guth-Keled (1248-1259) otvaranjem kovnice u Pakracu u posjedu vitezova reda sv. Ivana. Bilo je to u vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV (1235-1270). Prije slavonskoga novca u prometu su bili frizatici.

Kuna kao hrvatski novac

Stari ljudi, sa otoka Krka, iz vremena početka Kraljevine Jugoslavije i prije, se sjećaju, kako su s kožicama kune u trgovištu Senju nabavljali potrebnu robu u trgovinama. Kuna je vrijedila kao novac. Sve to ukazuje na tradicionalan naziv - kuna.

Stoljećima iza pojave kovanog novca sa slikom kune u XIII. stoljeću, kuna se ne pojavljuje na novcu koji je kolao Hrvatskom. Istom 1934. g. pojavljuje se promidžbeni srebrenjak od 5 KUNA Ustaškoga pokreta u iseljeništvu, kovan u Mađarskoj.

Kuna kao hrvatski novac

Autor ovog rada u svojem članku “Kerdićevi modeli novca u vrijeme Banovine Hrvatske (1939-1941)” tiskanog 1988. g. navodi bilješku Nike Bjelovučića pod naslovom “Neka hrvatska imena novca” u kojoj kaže da zajedničko Ministarstvo financija t.j. Kraljevine Jugoslavije treba uvesti neke hrvatske nazive za novac pa se spominje uz “novčić” i “kuna”. Ovo potvrđuje činjenicu da se o kuni kao hrvatskom nazivu novca raspravljalo i prije stvaranja NDH t.j. za Banovine Hrvatske (1939-1941).

Tek dolaskom Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945), državne su vlasti opet uvele vlastiti novac. Tom su prilikom izdate Zakonske odredbe o novcu NDH od 7.7.1941., gdje se u 1. članku navodi da je novčana jedinica KUNA (KN) koja se dijeli u 100 banica. Zatim slijedi Zakonska odredba o izdavanju sitnoga novca NDH od 25.9.1942., te Odredba o državnoj kovnici 30.9.1942., kao i druge odredbe u 1944. g. Kovani je novac kreirao poznati hrvatski medaljer Ivo Kerdić . (čiju 40-tu obljetnicu smrti slavimo 1993. g.).

Taj se novac po ljepoti može staviti u vrh kovanoga novca tadanje Europe, iako je šteta, što su to samo probni komadi izuzev 2 Kune u cinku koja je bila u prometu. Kuna se kuje u Zagrebu. Pored kovanog novca tiskane su neobično lijepe papirne novčanice (koje su bile u prometu) sa starohrvatskim obilježjima.

Kuna kao hrvatski novac

Kuna kao hrvatski novac

Zemaljsko Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske već 1943. g. raspisuje zajam, kako bi pokrilo nastale troškove rata. Zajam je raspisan u dinarima, odnosno kunama. Prema tome, kao što je u NDH službena valuta kuna, tako i partizanske vlasti na svojim službenim novčanim izdanjima koriste kunu kao sredstvo plaćanja.

Pitamo se, koji su to dinari na obveznicama zajma 1943? Dinari Kraljevine Jugoslavije nisu u izradi i prometu od 1941. g., dinari okupirane Srbije sigurno nisu vrijedili na području NDH (Hrvatska i Bosna). To su imaginarni (nepostojeći) dinari. Ostaju samo kune. One su bile platežno sredstvo, što se vidi iz privremenih potvrda. Partizani svoje valute nisu imali.

Kuna kao hrvatski novac

Opet je trebalo proteći pola stoljeća da Hrvatska ostvari svoj vlastiti novac. Proglašenjem Dana državnosti Hrvatske 30.5.1990. g. te Ustava RH 22.12.1990. g. stečeni su uvjeti da se to oživotvori. Prvo je uveden, kao privremena mjera, hrvatski dinar. Nakon što je država bila zapljuskivana brojnim prijedlozima o nazivu nove hrvatske novčane jedinice. Sabor je, većinom glasova, 29.7.1993. odlučio da se nova hrvatska valuta zove KUNA, a dijeli se u 100 lipa. U javnim anketama, većina se ispitanika izjasnila za kunu. Predlagatelj imena kuna u Saboru je Ante Klarić. U pozivnom je natječaju za nacrt novoga novca sudjelovalo 7 hrvatskih umjetnika: Kosta Angeli-Radovani, Kazimir Hraste, Želimir Janeš, Kuzma Kovačić, Velibor Mačakutin, Damir Mataušić i Stipe Sikirica. Dajemo prikaz novca nositelja druge nagrade prof. Stipe Sikirice. Koliko sam upoznat od mjerodavnih osoba, kalupi će se izrađivati u Njemačkoj, a samo kovanje u Zavodu za novac u Zagrebu, koji je nabavio nove strojeve. Nove kune bi se trebale pojaviti u lipnju 1994. g. zapravo na Dan Državnosti RH.

Kuna kao hrvatski novac

Podaci o novcu iz doba hrvatskih narodna vladara (T. Smičiklas) dokazuju da je kuna bila veoma cijenjena i da je njena koža u trgovini vrijedila kao novac. Zašto onda apostrofirati naziv kuna vezujući ga samo za kompromitirajuće razdoblje NDH. Konačno, zar Hrvatima za NDH netko može oduzeti pravo da razmišljaju u duhu tradicije. Iz prikazanog znamo, da su oni i prije i poslije tog razdoblja jednako mislili.

No unatoč svim tim povijesnim činjenicama i tradiciji u hrvatskom narodu, da bi se izbjegle nesuglasice, ja sam još 1990. g. u “Hrvatskom rubikonu” 4.7.1990. g. predlagao naziv za hrvatsku novčanu jedinicu CROATICA (hrvatica) ili CROAT, po kojoj bi se iz naziva novca znalo u Evropi i svijetu, da se radi o hrvatskoj državi, koja nije velika, pa ni dovoljno poznata.

No taj prijedlog nije naišao na razumijevanje vlasti, iako bi možda bio najprispobodniji današnjici, i ne bi trebao izazivati nepotrebna i štetne polemike i optužbe.


Literatura

1. Tade Smičiklas: Poviest Hrvatske, Prvi dio - knjiga IV od 900-1102. g. Zagreb 1882. g. strana 297.
2. Ciro Truhelka: Slavonski banovci. Sarajevo 1897. g.
3. Ive Mažuran: Iz povijesti hrvatskog novca, Vjesnik 27.9., 28.9., 29.9., 30.9. i 1.10.1993, Zagreb.
4. Gjuro Krasnov: Numizmatika VII, Kerdićevi modeli novca u vrijeme Banovine Hrvatske (1939-1941) Zagreb, 1988., strana 62-66 :
5. Gjuro Krasnov: Croatica ili tomislavac. Hrvatski rubikon, srpnja 1990.
6. Gjuro Krasnov: Kuna na hrvatskom novcu. Matica hrvatskih iseljenika Zagreb br. 10/1993, Zagreb.
7. Albert Pick: Standard Catalog of World Paper Money, München.


Autor: Gjuro Krasnov
Izvor: Obol, br. 46, HND, Zagreb, 1994.

Ključne riječi: novac, Hrvatska, kuna
Keywords: currency, Croatia, kuna


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

Oznake: novac, Hrvatska, kuna

- 11:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 08.07.2012.

Rusija: Nova prigodna kovanica – 10 rublji 2012. – Rostov na Donu

Russia: New Commemorative Coin – 10 roubles 2012 – Rostov on Don River
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Rusija: Nova prigodna kovanica – 10 rublji 2012. –  Rostov na Donu

U optjecaj je puštena nova ruska prigodna kovanica od 10 rublji 2012. posvećena gradu Rostovu na Donu.

Više informacija o ovoj kovanici pogledajte ovdje.


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Rusija, 2012., Rostov na Donu
Keywords: coins, Russia, 2012, Rostov on Don River


Izrada kovanica i medalja
... Izrada kovanica i medalja po naružbi. Više informacija na www.monetalis.hr.

- 23:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 07.07.2012.

Papua Nova Gvineja: Nova prigodna kovanica od 5 kina 2012. posvećena vlaku „Puffing Billy“

Papua New Guinea: New 5 Kina Commemorative Coins Dated 2012 – Puffing Billy
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Papua Nova Gvineja: Nova prigodna kovanica od 5 kina 2012. posvećena vlaku Puffing Billy

U prodaju je puštena nova prigodna kovanica Papue Nove Gvineje od 5 kina posvećena vlaku „Puffing Billy“.

Više informacija pogledajte ovdje.


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Papua Nova Gvineja, 5 kina, Puffing Billy, 2012.
Keywords: coins, Papua New Guinea, 5 kina, Puffing Billy, 2012


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 11:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 04.07.2012.

Peru: Nova prigodna kovanica od 1 sola 2012. posvećena utvrdi „Real Felipe“

Peru: New 1 sol Commemorative Coins Dated 2012 – Real Felipe Fortress
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Peru: Nova prigodna kovanica od 1 sola 2012. posvećena utvrdi Real Felipe

U optjecaj je puštena nova peruanska prigodna kovanica od 1 sola posvećena utvrdi „Real Felipe“.

Više informacija pogledajte ovdje.


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Peru, 1 sol, Real Felipe, 2012.
Keywords: coins, Peru, 1 sol, Real Felipe, 2012


Procjena numizmatike
Procjena numizmatičke vrijednosti kovanica i novčanica - www.monetalis.hr
Kontakt telefon: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr

- 11:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 03.07.2012.

Ukrajina: Nova prigodna kovanica od 5 grivni 2012. posvećene botaničkom vrtu „Nikitski“

Ukraine: New 5 hryivnia Commemorative Coins Dated 2012 – Nikitsyky Botanic Garden
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Ukrajina: Nova prigodna kovanica od 5 grivni 2012. posvećene botaničkom vrtu Nikitski

Ukrajina je pustila u prodaju novu prigodnu kovanicu od 5 grivni posvećenu botaničkom vrtu „Nikitski“.

Više informacija pogledajte ovdje.


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Ukrajina, 5 grivni, botanički vrt, Nikitski, 2012.
Keywords: coins, Ukraine, 5 hryvnia, botanic garden, Nikitsky, 2012


Izrada kovanica i medalja
... Izrada kovanica i medalja po naružbi. Više informacija na www.monetalis.hr.

- 11:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 02.07.2012.

Indija: Prigodne kovanice od 5 i 10 rupija 2012. izdane povodom 60. obljetnice indijskog parlamenta

India: New 5 and 10 Rupees Commemorative Coins Dated 2012 – 60th Anniversary of Indian Parliament
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Indija: Prigodne kovanice od 5 i 10 rupija 2012. izdane povodom 60. obljetnice indijskog parlamenta

U Indiji su u optjecaj puštene nove prigodne kovanice od 5 i 10 rupija posvećene 60. obljetnici indijskog parlamenta.

Više informacija pogledajte ovdje.


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Indija, 5 rupija, 10 rupija, parlament, 2012.
Keywords: coins, India, 5 rupees, 10 rupees, parliament, 2012


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 11:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 01.07.2012.

DR Kongo: Nove novčanice u optjecaju

DR Congo: New Banknotes in Circulation
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Centralna banka DR Konga pustiti će 2. srpnja 2012. u optjecaj nove novčanice od 1.000, 5.000 i 10.000 franaka. Predviđeno je puštanje i optjecaj novčanice od 20.000 franaka, međutim datum puštanja ove novčanice u optjecaj još nije objavljen.

DR Kongo: Nove novčanice u optjecaju

Više informacija pogledajte ovdje.


Izvor: BanknoteNews.com

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, DR Kongo, franak, 2012.
Keywords: paper money, banknotes, DR Congo, franc, 2012


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 22:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se