Hrvatska numizmatika

subota, 30.06.2012.

Portugal: Nova prigodna kovanica – 2 eura 2012. – Guimarăes, europska prijestolnica kulture

Portugal: New Commemorative Coin – 2 euros 2012 – Guimarăes European Capital of Culture
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Portugal: Nova prigodna kovanica – 2 eura 2012. –  Guimarăes, europska prijestolnica kulture

U optjecaj je puštena nova prigodna kovanica od 2 eura 2012. posvećena gradu Guimarăesu, europskoj prijestolnici kulture.

Više informacija o ovoj kovanici pogledajte ovdje.


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Portugal, 2012., Guimarăes
Keywords: coins, Portugal, 2012, Guimarăes


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 13:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 29.06.2012.

Litva: Nova prigodna kovanica – 10 litas 2012. – slikarstvo

Lithuania: New Commemorative Coin – 10 litas 2012 – Fine Arts
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Litva: Nova prigodna kovanica – 10 litas 2012. –  slikarstvo

U prodaju je pušten novi litvanski srebrnjak od 10 litasa 2012. posvećen slikarstvu.

Više informacija o ovoj kovanici pogledajte ovdje.


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Litva, 2012., slikarstvo
Keywords: coins, Lituania, 2012, fine arts


Izrada kovanica i medalja
... Izrada kovanica i medalja po naružbi. Više informacija na www.monetalis.hr.

- 13:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 28.06.2012.

Španjolska: Nova prigodna kovanica – 10 eura 2012. – Juan Gris

Spain: New Commemorative Coin – 10 Euros 2012 – Juan Gris
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Španjolska središnja banka pustila je u prodaju prigodnu srebrnu kovanicu od 10 eura 2012. posvećenu slikaru i grafičaru Juanu Grisu.

Španjolska: Nova prigodna kovanica – 10 eura 2012. – Juan Gris


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Španjolska, 2012.
Keywords: coins, Spain, 2012


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 19:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 27.06.2012.

Bjelorusija: Nova prigodna kovanica – 1 rubalj 2012. – Bjelorusko-kinesko prijateljstvo

Belarus: New Commemorative Coin – 1 rouble 2012 – Belarus-Chinese Friendship
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Središnja banka Bjelorusije pustila je u prodaju prigodnu kovanicu od 1 rublja 2012. posvećenu bjelorusko-kineskom prijateljstvu. Osim kovanice od 1 rublja koja je otkovana u leguri bakra i nikla, otkovana je i srebrna kovanica od 20 rublji.

Bjelorusija: Nova prigodna kovanica – 1 rubalj 2012. – Bjelorusko-kinesko prijateljstvo

Više informacija pogledajte ovdje.


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Bjelorusija, 2012.
Keywords: coins, Bjelorusija, 2012


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 20:24 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Rumunjska: Nova prigodna kovanica – 50 bani 2012. – Neagoe Basarab i manastir Curtea de Arges

Romania: New Commemorative Coin – 50 bani 2012 – Neagoe Basarab & Curtea de Arges Monastery
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Rumunjska središnja banka pustila je u optjecaj prigodnu kovanicu od 50 bani 2012. posvećenu vojvodi Neagoe Basarabu i početku gradnje manastira Curtea de Arges.

Rumunjska: Nova prigodna kovanica – 50 bani 2012. – Neagoe Basarab i manastir Curtea de Arges

Ista kovanica otkovana je i u zlatu.

Više informacija pogledajte ovdje.


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Rumunjska, 2012.
Keywords: coins, Romania, 2012


Procjena numizmatike
Procjena numizmatičke vrijednosti kovanica i novčanica - www.monetalis.hr
Kontakt telefon: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr

- 20:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Belize: Nova prigodna kovanica – 1 dolar 2012. – 30. obljetnica Centralne banke Belizea

Belize: New Commemorative Coin – 1 dollar 2012 – 30th Anniversary of the Central Bank of Belize
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Centralna banka Belizea pustila je u optjecaj prigodnu kovanicu od 1 dolara 2012. posvećenu 30. obljetnici Centralne banke Belizea.

Belize: Nova prigodna kovanica – 1 dolar 2012. – 30. obljetnica Centralne banke Belizea


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Belize, 2012.
Keywords: coins, Belize, 2012


Izrada kovanica i medalja
... Izrada kovanica i medalja po naružbi. Više informacija na www.monetalis.hr.

- 20:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 26.06.2012.

Kazahstan: Nova novčanica od 10.000 tengi 2012.

Kazakhstan: New 10.000 Tenge Banknotes 2012
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Narodna banka Kazahstana pustila je u optjecaj novu novčanicu od 10.000 tengi s godištem 2012 .

Kazahstan: Nova novčanica od 10.000 tengi 2012.

Više informacija pogledajte ovdje.


Izvor: BanknoteNews.com

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Kazahstan, 2012.
Keywords: paper money, banknotes, Kazakhstan, 2012


forum Hrvatska numizmatika
Hrvatski numizmatički forum - rasprave iz svijeta numizmatike.

- 20:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 25.06.2012.

Najava novih izdanja hrvatskih zlatnika i srebrnjaka

Announcement of new Croatian Gold and Silver Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Hrvatska narodna bankaPrema vijesti koju donosi portal KunaLipa.com Hrvatska narodna banka u dogledno vrijeme planira izdati nekoliko novih srebrnjaka i zlatnika.

U suradnji s Hrvatskim novčarskim zavodom planirano je izdavanje:

• zlatnika od 10 kuna posvećenog agenciji Ujedinjenih naroda UNESCO
• srebrnjaka od 150 kuna u povodu Olimpijskih igara u Londonu 2012.
• zlatnika i srebrnjaka u povodu 300. obljetnice Sinjske alke
• srebrnjaka od 150 kuna u povodu 150. obljetnice željeznice u Hrvatskoj

Nažalost, osim Sinjske alke ponovno su izostavljeni nacionalni motivi. Zanemaruju se isto tako i prigodna izdanja optjecajnog novca koja su dostupnija kolekcionarima.


Izvor: KunaLipa.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, zlatnici, srebrnjaci
Keywords: coins, Croatia, silver coins, gold coins


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 02:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 24.06.2012.

Dubrovačka perpera mjerilo vrijednosti prodane kuće

Perpera from Ragusa as Measurement of Value of the Sold House
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Dubrovačka perpera

U antičko doba, početkom VII stoljeća, Epidaur i Salona imaju sudbinski sličnu prošlost prodorom Avara i Slavena na područje Dalmacije.(1) Izbjeglice iz Epidaura prigrliše novo nastanište, koje se po starim latinskim izvorima naziva Ragusium, dok ga Slaveni zovu Dubrovnik, koji je zasnovan još u ilirsko doba. Nakon smirivanja etničkog previranja i slavenskog osvajanja Dubrovnika nastupila je simbioza žitelja i postupna asimilacija stanovnika sa slavenskim pridošlicama.

No pet stoljetna dominacija Bizanta i pokušaja teritorijalnog i političkog odvajanja Dubrovnika od prirodnog kopnenog slavenskog dijela zaleđa, ostao je bez uspjeha. Odraz tog nastojanja osjećao se u prvoj polovici Srednjeg vijeka u nastojanju da ishodi lokalnu autonomiju. Kakav je bio razvitak u pojedinosti ne može se reći, jer manjkaju podaci do XII stoljeća.

Normani iz južne Italije potiskuju bizantsku vlast, i oni 1171., 1186. do 1190. zaposjedaju Dubrovnik. Oni su uspješno zaštićivali Dubrovnik od težnji Mletaka da uguše živi razvitak, procvat brodarstva i jadransku pomorsku trgovinu i ekonomsko jačanje Dubrovnika, na mediteranskom području i tržištu. U XII stoljeću Dubrovnik se snažno razvija u obrtnom i trgovačkom smislu, uvjetovano svojim suvremenim brodarstvom i posredničkom ulogom na kopnu i moru.

Nakon propasti normanske vlasti prevagnula je prevlast Venecije, koja koristi četvrtu križarsku vojnu od 1204-1205. da zagospodari svim većim gradovima na Jadranskoj obali, i povede vojnu na sam Carigrad.

Venecijanska okupacija traje od 1205. do 1358. i usporava razvitak Dubrovnika. Mirom od 18. lI 1358. u Zadru mijenja se premoć u korist hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I Anžuvinca (1342-1382.) sina Karla Roberta I, koji vlada od Kvarnera do Drača u Albaniji. Dubrovnik ulazi u sklop hrvatsko-ugarskog kraljevstva i tako započinje novo razdoblje svog povijesnog razvitka s većim ovlastima i mogućnostima gospodarskog jačanja.(2)

U XV stoljeću za političke krize i opće poremećenosti, te sukoba i borbi hrvatsko-ugarski kralj Ladislav Napuljski (1403-1409.) prodaje Dalmaciju 1409. godine Veneciji, koja se promjenljivom tvrdokornošcu i upornošću koristi tim pravom do svoje propasti 1797. godine.

Dubrovnik uspijeva sačuvati svoju samostalnost zahvaljujući spretnosti ljudi i svojstvenoj pronicljivosti za skladno uspostavljanje društvenih i političkih odnosa u ostvarivanju svojih težnja.

Dubrovačke kronike i godišnjaci iz XII i XIII stoljeća daju nam uvid u gospodarski, društveni i novčarski uspon Dubrovnika. Dubrovnik s posebnim uvjetima svog smještaja, te brodarskog i pomorskog položaja u posredničkoj ulozi između zapadne Evrope i Levanta spretno ih koristi za svoj razvitak.

Veliki ekonomski uspjesi i skupljena novčana sredstva Dubrovnika u XV i XVI stoljeću odrazili su se i u graditeljstvu izgradnjom kamenih zdanja i palača, reprezentativnih javnih zgrada, pa velebnih gradskih bedema i utvrda. Cijela urbanizacija usmjerena je na obranu grada od ratnih opasnosti u vrijeme turskih ratova. Na temelju ekonomskog uspjeha naprednijeg obrta, brodarstva i zlatarstva razvila se visoka materijalna i duhovna kultura s lijepom književnosti i znanstvenog stvaralaštva.

Čim je Dubrovnik postao razvijen grad sa živom trgovinom i prometom dobara, pučanstvo je nužno sklapalo razne pismene ugovore i isprave, kako domaćih tako i stranih učesnika poslova, a to je i početak prikupljanja građe za povijesni arhiv grada Dubrovnika.

Najstarija u prijepisu sačuvana isprava je carska povelja, kada je 978. do 1023. godine osnovan benediktinski samostan na otoku Lokrumu.

Knjiga Diversi Canceilariae je najstarija knjiga dubrovačke kancelarije, koja sadrži razne zapise od 1278. do 1280. godine. Običajna iskustvena praksa s vremenom je nastala obveza odlukom Dubrovačke republike od 8. lipnja 1275. godine, po kojoj se moraju sklapati pismeni ugovori svih većih poslova čija vrijednost počinje iznosom od deset perpera.

Dubrovačka knjiga “Praecepta Rectoris” početa je 11. rujna 1278, a čuva se u Povijesnom arhivu u Dubrovniku, pa se taj nadnevak uzima kao osnov za 700-obljetnicu Historijskog arhiva Dubrovnika. Razlog što nisu sačuvane starije isprave na pergameni je požar u kojem je stradao i Knežev dvor 1298. godine, a u njemu je čuvan arhiv, a stradala je i stolna crkva, u kojoj su čuvane inozemne povelje i spisi. Mnoge su stvari nestale i propale za francuske okupacije 1808-1814. godine. Sve knjige i spisi državne kancelarije iz srednjeg i kasnijeg vijeka pisane su na latinskom i talijanskom jeziku, pa je proučavanje te građe dostupno poznavaocima tih jezika.

M. Pucić je objavio dvije knjige ćirilskih povelja 1858. i 1862. godine. Još neke ćirilske povelje izdao je K. Jireček 1892. godine.

U Dubrovačkom arhivu nalazi se i oko deset tisuća orijentalnih spisa i fermana. Zatim oko sto tisuća pojedinačnih isprava i oko sedam tisuća rukopisnih knjiga.

Napokon, sve povelje Dubrovačkog arhiva, na našem i tuđem jeziku, izdaje povremeno Jugoslavenska akademija u Zagrebu počev od 1904. godine u zbirci Codex Diplomaticus, pod nazivom Monumenta Ragusina (1879-1897.), u kojima su zaključci (Reformationes) dubrovačkih vijeća od 1301. do 1379.(3)

Dr. Ćiro Truhelka objavio je kroničke bilješke iz Dubrovačkog arhiva skupljene u “Liber Reformationum” u Gl. Zem. muzeja B. i H. sv. XX. str. 267, i “Tursko slovjenski spomenici dubrovačke arhive” sv. XXIII, str. 1,303.437.

Dr. Gregor Cremošnik istražuje kroz nekoliko godina u ljetnim mjesecima i objavljuje “Dubrovačka kancelarija do godine 1300. i najstarije knjige dubrovačke arhive”, Gl. zem. muzeja B. i H., sv. XXXIX, str. 231, i dodatak tome članku u sv. XLI (2), str. 121, te nekoliko dubrovačkih listina iz XII i XIII stoljeća, sv. XLIII (2), str. 25., kao i “Kada je postao dubrovački arhiv?”, sv. XLIV(2), str. 57.

Prije je bio Povijesni arhiv Dubrovnika smješten u prizemlju Kneževa dvora, a od 1976. godine se nalazi u palači Sponza.

U Povijesnom arhivu u Dubrovniku, u knjizi Diverse Notariae, sv. 5. na foliju 183 verso, s nadnevkom 1. svibnja 1328. našao je dr. Josip Lušić upisano, da je klobučar Ivan, sin pokojnog Andrije iz Zagreba (de Sagreb) stanovnik (habitator) Dubrovnika prodao svoju drvenu kuću na općinskom zemljištu sa svim pripadnostima krojaču Primilu za deset perpera.(4)

“Premda je perpera u Dubrovniku više stoljeća računski i efektivni novac, ipak se u izvorima vrlo rijetko označuje kao dubrovački novac, već se naprosto govori o perperi”.(5)

Perpera, numisma hyperperon, perperus, yperperus sa značenjem žeženog zlata je ime bizantskog zlatnika. Rimski car Valentinijan I (364-375) odredio je 367. godine novčanu stopu zlatnoj perperi. Stopu tvore 72 komada od libre zlata, ili oko 6,004 g težine po komadu. Stopa se nije mijenjala sve do pada Bizanta 1453. godine.

U srednjem vijeku kod nas kao i ostaloj Evropi, bizantski zlatnik bio je punovrijedan novac za plaćanje većih novčanih iznosa. U Italiji se počeo kovati zlatni novac u XIII stoljeću, pa je i on u optjecaju nosio naziv “perpera”.

U vrijeme 1328. godine u Dubrovniku perpera je bila obračunski novac za vrijednost u iznosu 12 dinara ili 72 solda; prema tome 10 perpera bi iznosilo 120 dinara ili 720 solada. Dinar ili još zvan grossus je srebrni novac promjera 18-22 mm, težine 0,875 do 1,95 g. Solad (solidus) je bakreni novac promjera 19,5-23 mm, težine 1,446-3,95 g.

Srebrna perpera postaje efektivni novac istom 1683. godine, kad se kuje kao platežno sredstvo, promjera 24,5-30 mm, težine 5,482-6,750 g. Perpera se kuje 1683-1750. i 1801-1803. godine.

Dubrovačka perpera

Avers perpere: Lik sv. Blaža, koji lijevom rukom drži maketu grada i biskupski štap, a desnicom blagoslivlje. Inicijali S-B (Sanctus Blasius). Godina kovanja i kružni natpis PROT (ector) RAEIP(ublicae) RHAGVSINAE.

Revers: Lik Krista uzdignute desnice blagoslivlje, a u lijevoj ruci drži zemaljsku kuglu, u ogradi sitnih zvijezdica. Natpis SALVS TVTA.

U naprijed izloženim primjerima novca, te arhivskim pisanim ispravama, poveljama i knjigama, iskustvom je provjerena i dokazana činjenica, da se kultura naroda neke sredine i gradova ne očituje samo u djelu stvaralačke snage, nego i u tome kako i koliko se jednom stvoreni djelo umije i sačuvati.(7)


Bilješke

(1) Vidi: Grga Novak, “Prošlost Dalmacije”. Knjiga I, str. 94, Zagreb 1944.; Ljubo Karaman: “Iz kolijevke Hrvatske prošlosti”, str. 5, Zagreb 1930.
(2) Vidi: Enciklopediju Jugoslavije, sv. 3. str. 123-157., Zagreb 1958.
(3) Vidi: Narodna enciklopedija. Knj. I. str. 584-586. Bibliografski zavod Zagreb
(4) Vidi: Dr. Josip Lušić “Klobučar Ivan iz Sagreba” Vjesnik, br. 10933 od 29. I. 1978. str. 9.
(5) Vidi: Dr. Zlatko Herkov “Građa za financijsko-pravni rječnik feudalne epohe Hrvatske”. Knjiga II. str. 588 i dalje.
(6) Vidi: Enciklopedija Jugoslavije. Sv. 6., str. 470. Zagreb 1965.; Poslovni izvještaj za 1976. god. Privredne banke, Zagreb, str. 13 i 16.; Dr. Balduin Saria: Perpera. Narod, encikiop. Knj. III. str. 415-416.
(7) Vidi: Dr Anđela Horvat, “Između gotike i baroka“. Str. 454, Zagreb, 1975.


Autor: Viktor Kopač
Izvor: Obol br. 31, HND, Zagreb, 1979.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Dubrovačka republika, perpera
Keywords: coins, Republic of Ragusa, perpera


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 21:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 23.06.2012.

Trinidad i Tobago: Nove novčanice od 50 dolara

Trinidad and Tobago: New 50 Dollars Banknotes
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Centralna banka Trinidada i Tobaga pustiti će u optjecaj nove prigodne novčanice od 50 dolara posvećene 50. obljetinici samostalnosti. Novčanice će biti puštene u optjecaj u kolovozu.

Pored prigodnih novčanica, u optjecaj će biti puštene i redovne novčanice s nešto izmjenjenim dizajnom (u vidu horizontalnih crta pri vrhu novčanice). Prigodne novčanice će nositi pretisak: „CELEBRATING 50 YEARS OF INDEPENDENCE 1962-2012“.

Trinidad i Tobago 50 dolara 2012

Više informacija pogledajte ovdje.


Izvor: BanknoteNews.com

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Trinidad i Tobago, 2012.
Keywords: paper money, banknotes, Trinidad and Tobago, 2012


It-medija – SEO optimizacija
IT-Medija – usluge SEO optimizacije - budite među prvima na Google-u!
Što i kako radimo - pogledajte naš promotivni YouTube video.

- 12:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 22.06.2012.

Novo izdanje kataloga „Denar na slovenskem“ autora Andreja Potočnika i Stanislava Štiblara

New Edition of Slovenian Numismatic Catalog: Money in Slovenia
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Denar na slovenskemNedavno je izašlo treće izdanje kataloga za kovani i papirni novac na području Slovenije: „Denar na slovenskem“ autora Andreja Potočnika i Stanislava Štiblara.

Na 820 stanica u boji, autori donose pregled novčanih izdanja koja su kolala na području Slovenije. Zanimljivo je da su se u ovom izdanju kataloga po prvi puta našle i kune Nezavisne Države Hrvatske.

Godine 2007. isti su autori izdali prvi katalog novca na području Slovenije. Knjiga je brzo rasprodana, pa su se autori uhvatili posla i 2008. izdali novo, prošireno izdanje, koje je isto tako, brzo rasprodano.

2012. izlazi novo, treće izdanje koje je znatno prošireno u odnosu na prethodna i obuhvaća sljedeća područja:

• Austro-ugarski novac (krune),
• Talijanske novčanice (razdoblje nakon 1. svjetskog rata),
• Okupacijska izdanja u 2. svjetskom ratu,
• Lokalna izdanja,
• Euro izdanja (sve zemlje euro-zone),
• Specijaliteti.

Više o knjizi možete pogledati ovdje.


Izvor: Mastatrade.si

Ključne riječi: numizmatička literatura, Slovenija, 2012.
Keywords: numismatic literature, Slovenia, 2012


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 18:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 21.06.2012.

Njemačka: Nova prigodna kovanica od 10 eura – Braća Grimm

Germany: New 10 Euro Commemorative Coins – Grimm Brothers
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Njemačka savezna banka pustila je u prodaju novu prigodnu kovanicu od 10 eura s temom: 200. obljetnica prve publikacije braće Grimm.

Njemačka: Nova prigodna kovanica od 10 eura – Braća Grimm


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Njemačka, 2012.
Keywords: coins, Germany, 2012


It-medija – SEO optimizacija
It-medija – usluge SEO optimizacije - budite među prvima na Google-u!
Što i kako radimo - pogledajte naš promotivni YouTube video.

- 18:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Armenija: Nove prigodne kovanice od 50 drama

Armenia: New 50 Drams Commemorative Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Središnja banka Armenije počinje s izdavanjem nove serije prigodnih kovanica od 50 drama. Kovanice su posvećene pokrajinama u Armeniji i glavnom gradu Yerevanu:

• Aragatsotn (glavni grad: Ashtarak)
• Ararat (glavni grad: Artashat)
• Armavir (glavni grad: Armavir)
• Gegharkunik (glavni grad: Gavar)
• Kotayk (glavni grad: Hrazdan)
• Lori (glavni grad: Vanadzor)
• Shirak (glavni grad: Gyumri)
• Syunik (glavni grad: Kapan)
• Tavush (glavni grad: Ijevan)
• Vayots Dzor (glavni grad: Yeghegnadzor)
• Yerevan


Armenija: Nove prigodne kovanice od 50 drama


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Armenija, 2012.
Keywords: coins, Armenia, 2012


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 18:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 20.06.2012.

Ukrajina: Nova prigodna kovanica od 2 grivne – Sidir Kovpak

Ukraine: New 2 Hryvnia Commemorative Coins - Sydir Kovpak
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Ukrajinska središnja banka pustila je u prodaju novu prigodnu kovanicu od 2 grivne s temom: Sidir Kovpak (poznati partizanski borac iz 2. svjetskog rata).

Ukrajina: Nova prigodna kovanica od 2 grivne – Sidir Kovpak


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Ukrajina, 2012.
Keywords: coins, Ukraine, 2012


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 18:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 19.06.2012.

Rusija: Nova prigodna kovanica od 5 rublji – Bitka kod Krasnog

Russia: New 5 Roubles Commemorative Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Ruska središnja banka pustila je u optjecaj novu prigodnu kovanicu od 5 rublji s temom: Bitka kod Krasnog – 1812.

Ova kovanica je prva iz planirane serije: Bitke i značajni događaji iz 1812 i strani pohodi ruske vojske 1813-1814.

Kanada: Nova bimetalna kovanica od 2 dolara


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Rusija, 2012.
Keywords: coins, Russia, 2012


Procjena numizmatike
Procjena numizmatičke vrijednosti kovanica i novčanica - www.monetalis.hr
Kontakt telefon: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr

- 18:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 18.06.2012.

Kanada: Nova bimetalna kovanica od 2 dolara

Canada: New Bi-Metallic 2 Dollars Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Kanadska središnja banka pustiti će u optjecaj novu prigodnu bimetalnu kovanicu od 2 dolara s temom broda „HMS Shannon“.

Ovo je prva od pet kovanica koja će biti puštena u optjecaj povodom 200. obljetnice rata iz 1812. Godine. Preostale četiri kovanice biti će primjerci od 25 centi.

Kanada: Nova bimetalna kovanica od 2 dolara


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Kanada, 2012.
Keywords: coins, Canada, 2012


Izrada kovanica i medalja
... Izrada kovanica i medalja po naružbi. Više informacija na www.monetalis.hr.

- 18:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Turska: Nove bimetalne kovanice

Turkey: New Bi-Metallic Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Turska središnja banka pustila je u optjecaj dvije nove prigodne bimetalne kovanice od 1 lire:

10. olimpijada turskog jezika
150. obljetnica Suda


Turska: nove bimetalne kovanice


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Turska, 2012.
Keywords: coins, Turkey, 2012


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 18:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 17.06.2012.

Nove kolumbijske optjecajne kovanice

New Columbian Circulation Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Kolumbija je izdala novu seriju kovanica od 50, 100, 200, 500 i 1000 pesosa. Sve kovanice imaju novi dizajn i nose na sebi godinu 2012.

Prikaz kovanica od 50, 100 i 200 pesosa:

Nove kolumbijske optjecajne kovanice

Prikaz kovanice od 500 pesosa:

Nove kolumbijske optjecajne kovanice

Prikaz kovanice od 1000 pesosa:

Nove kolumbijske optjecajne kovanice

Tehničke specifikacije kovanica:

Nove kolumbijske optjecajne kovanice

Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Kolumbija, 2012.
Keywords: coins, Columbia, 2012


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 00:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 16.06.2012.

Barbarizirani otkovi argenteusa I. tetrarhije

Barbarized Strikes of Argenteus of 1st Tetrarchy
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



U doba trajanja Rimskog carstva od Augusta odnosno propasti Republike, do početka Bizanta odnosno propasti Zapadnog rimskog carstva kao državne tvorevine, uz razne i mnogobrojne kovanice iz tog razdoblja povremeno susrećemo i takozvane “barbare”. O barbariziranim otkovima ili barbarskim imitacijama rimskog carskog novca pišu: Alföldi, Pink, Kent, naš Bartol Zmajić i drugi, dok velike stručne numizmatičke edicije Cohen i R.I.C. ne obrađuju posebno tu temu; ne registriraju tipove ili primjerke imitacije rimskog carskog novca tog razdoblja.

Barbarske imitacije su česta pojava u svakodnevnom životu Rimskog carstva od Augusta do Julijana II, iako ih ima i kasnije sve do početka Bizantskog carstva, kada čak barbarski otkovi Gota - saveznika, uz novac bizantskih vladara postaju legalno sredstvo plaćanja. Na primjer: Odoakar kuje za Zena, Teodorik Veliki za Justina I, Atalarik za Justinijana. Novac barbara-saveznika u tom razdoblju gotovo je identičan carskom novcu; ponekad se razlikuje samo u nekom graverskom znaku ili inicijalima. Zbog nedostatka stručne literature s tog područja potreban je veliki oprez i iskustvo kod determiniranja tog novca (najčešće se radi o zlatnom novcu - Solidusima i Tremisisima).

U vremenskom rasponu od I st. pr.n.e. do VI st. n.e., uz uobičajeni način kovanja nastaju otkovi različiti po stupnju likovne degradacije u odnosu na original po čijem uzoru su nastali. Ponekad su to vrlo grubi, “barbarski” likovno-graverski zahvati, a ponekad profinjeni otkovi gotovo istovjetni originalu. Interesantno je spomenuti, da se na temelju izgleda velikog broja otkova može zaključiti, da su graveri kalupa (matrica) za barbarske imitacije carskih kovanica, iako dobri majstori, gotovo u pravilu nepismeni. Nepoznavanje latinskog pisma uočava se čak i u slučajevima kada je graver uspio relativno “vjerno” precrtati slova koja su u pravilu izvještačena i nepravilna, dok su često obične šare, improvizacije i proizvoljno nabacane crtice bez ikakvog značenja.

Većina autora, koji se bave tom problematikom, smatraju da su to otkovi barbarskih plemena uz limes Rimskog carstva, a to je i danas opće prihvaćeno mišljenje. To mišljenje možemo proširiti pretpostavkom, da takve imitacije vjerojatno nastaju s obje strane limesa - i izvan kao i unutar granice Carstva. Najkasnije sredinom III stoljeća i cijelu prvu polovicu IV stoljeća, koristeći određene oblike autonomije, jake grupacije plemena, saveznika Carstva, u velikim količinama kuju određene emisije novca. Vjerojatno su se na taj način pokušali braniti od rastuće inflacije, no sigurno je da su je na taj način i povećavali. Tako su nastale i imitacije Gallienusovih antoniniana, argenteusa I tetrarhije i sigurno kao najpoznatija - imitacija male bronce suvladara Konstantina Velikog i Licinija I s reversom: VICTORIAE LAETAE. PRINC. PERP., koja preplavljuju Carstvo. Toliku količinu “nevaljalog” novca morali su primijetiti carski upravni organi, a vjerovati je da nisu energično djelovali, jer ili nisu mogli ili nisu htjeli sukob sa saveznicima. Već poljuljano u svojoj moći Carstvo se nije moglo braniti od takvih u biti sitnih problema (u vezi s tim neozbiljno je mišljenje nekih numizmatičara da su takve otkove kovali neprijatelji Carstva isključivo da bi destabilizirali njegovu privredu i trgovinu).

Kovanica, imitacija male bronce Konstantina Velikog i Licinija I, raširila se po gotovo cijelom Carstvu. Naročito u Podunavlju i na Balkanu, pa ju danas posjeduje gotovo svaki ozbiljniji sakupljač rimskog novca u nas. Kovanje imitacija rimskog novca u tom periodu (druga polovica III stoljeća i prva polovica IV stoljeća) najvjerojatnije je djelo Vizigota.

No, kako je došlo do toga da barbari, najčešće nomadi (u to doba), usvoje relativno visoku metaluršku tehnologiju kovanja novca?

Najvjerojatnije je određeni broj pripadnika nekih plemena radio pri pomoćnim poslovima kod carskih rudnika ili u nekoj od kovnica, te na taj način savladao vještinu rezanja kalupa i kovanja novca. Kasnije, povratkom na periferiju Carstva, stvorili su uvjete za kovanje novca, i uz pomoć suplemenika producirali su “svoj” novac, trudeći se da što više nalikuje originalu. Druga je mogućnost, da je metalurgija onog vremena bila znatno razvijenija i rasprostranjeni ja privredna grana nego što se to danas smatra (ravnopravna ratarstvu, trgovini i stočarstvu).

Imitacije argenteusa I tetrarhije se rijetko susreću, kao uostalom i originali tog tipa. Autoru ovog članka nije poznato da je netko do sada posebno objavljivao takve kovanice. Tek Aleksander Jeločnik u svom djelu “Najdba argenteusov zgodnje tetrarhije v Sisku”, objavljeno u Situli - glasniku Narodnega muzeja v Ljubljani br. 3 od 1961. godine na stranici 24 uz podnaslov Posnetek, obrađuje jedan komad barbarske imitacije argenteusa cara Dioklecijana. Uz opis slijedi i slika na tabli br. XII pod brojem 12. Taj primjerak je manje težine od većine ostalih primjeraka iz nalaza (samo 2,30 grama), a stražnja strana je puno vjernija originalu od prednje. Portret na prednjoj strani je grub kao i legenda. Pozivajući se na Alföldija, Jeločnik smatra da je taj komad nastao s unutrašnje strane granice Carstva. U brošuri Đure Kolara: Skupni nalaz rimskog novca I tetrarhije - Sisak 1953. izdanje Narodne štamparije Sarajevo 1954. na str. 20 autor govori o očuvanosti novca iz ostave i kaže da je odlična, osim 6 primjeraka koji “izgledaju kao da su lijevani, a ne kovani”. Na osnovi uvida u dio spašenog materijala iz tog nalaza kao i izjava očevidaca samog nalaza ili dijelova nalaza mišljenja sam, da je riječ o uspješnijim varijantama barbarskih imitacija. U prilog tome mišljenju ide i Jeločnikovo opisivanje “posneteka”. Smatrajući da su u pitanju numizmatičke rijetkosti, donosim opis dvaju primjeraka, na koja sam naišao, i to po jedan od dvojice augusta iz I tetrarhije: Dioklecijana i Maximiana.

Barbarizirani otkovi argenteusa I. tetrarhije

1. slika - Barbarizirani Dioklecijanov argenteus

1. Barbarski otkov - imitacija argenteusa, srebrnog novca cara Dioklecijana (Slika 1):

Avers: Glava Dioklecijana okrenuta u desno s lovor vijencem i dijademom. Novac omeđen rubnim točkicama - stiliziranim biserima. Natpis DIOCLETI - ANUS AVG prilično uspješno precrtan s originala. Portret grub s napadno uvučenim okom.

Revers: Četiri stražara (ili tetrarha), između njih je žrtvenik, stoje ispred građevine sa 6 tornjeva, ispod građevine slovo C. Kružni natpis VIRTUS - MILITUM slabije izveden nego natpis na prednjoj strani novčića. Rv. bez kružnog bisernog oboda.

Promjer mu iznosi 17 mm, a težina 2,52 grama. Finoća srebra primjetno slabija nego kod originalnih argenteusa.

Barbarizirani otkovi argenteusa I. tetrarhije

2. slika - Barbarizirani Maksimijanov argenteus

2. Barbarski otkov-imitacija argenteusa, srebrnog novca cara Maximiana (Slika 2).

Avers: Glava Maximiana okrenuta u desno s lovor vijencem i dijademom. Novac omeđen rubnim točkicama - stiliziranim biserima. Natpis MAXIMIA - NUS AVG u nekim slovima uspješnije nego u drugima precrtan s originala. Portret sitan, stiliziran i izuzetno plitak.

Revers: četiri stražara (ili tetrarha), između njih žrtvenik, stoje ispred građevine sa 6 tornjeva, ispod građevine slovo S. Kružni natpis VIRTUS MILITUM prilično vjerno precrtan, ali kod prvih nekoliko slova nečitak. Stilizirane točkice na obodu.

Promjer mu iznosi 18-19 mm, a težina 3,47 grama, dobre finoće srebra.

Oba primjerka su pojedinačni nalazi. Dioklecijan je nađen u Istočnoj Slavoniji, a Maximian na području Siska. Prvi je u vlasništvu autora ovog članka, a drugi u vlasništvu Muzeja u Sisku, kojemu se ovim putem zahvaljujem na susretljivosti. Smatram da su oba primjerka postigla za to vrijeme relativno visok stupanj likovnog izraza i veliku sličnost s originalom, što se za otkove iz perioda koji slijedi ne bi moglo reći.


Literatura
1. Cohen, H., Description des Monnaiess frappees sous Tempire romain, reprint Akademische Druck- und Verlaganstalt, Graz, 1955.
2. Jeločnik, A, Najdba argenteusov zgodnje tetrarhije v Sisku, Situla. 3,1961.
3. Jeločnik, A., Prvi Follesi iz kovnice Siscia, Numizmatički vestnik, št. 1,1958.
4. Pink, K., Die Silberprägung der Diocletianischen Tetrarhie, NZ 63,1930.
5. Zmajić Bartol, Nešto o barbarskim imitacijama rimskih carskih novaca od Konstantkia Velikog do Julijana, Numizmatičke vijesti, br. 30, 1972.
6. Münzen der Völkerwanderungen, Monetarium, br. 5, 1984.
7. Rimsko carstvo, narodi i civilizacija. Vuk Karadžić, Beograd 1980.
8. Kolar Đuro, Skupni nalaz rimskog novca I tetrarhije Sisak 1953., Narodna štampa, Sarajevo 1954.
9. Broz Petar, Nalaz rimskog novca (argenteusa) I tetrarhije u Sisku, 6. maja 1953., Numizmatičke vijesti II 1955.


Autor: Mario Bursik
Izvor: Obol, br. 38, HND, Zagreb, 1986.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, antički novac, Rim, barbari
Keywords: coins, ancient coins, Rome, barbarians


Izrada kovanica i medalja
... Izrada kovanica i medalja po naružbi. Više informacija na www.monetalis.hr.

- 23:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 15.06.2012.

Otkup numizmatike - www.monetalis.hr



Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 01:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 14.06.2012.

Očuvanost novca i njegova vrijednost

Coin Grades and Their Value
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Vrijednost kovanica zavisi o njihovoj očuvanosti i njihovoj rijetkosti. Kod ocjene vrijednosti kovanice kao važnije uzima se u obzir stupanj njene očuvanosti, a zatim njena rijetkost.

Stupanj očuvanosti ocjenjuje se prema izgledu kovanice: njenoj izlizanosti, ogrebotinama, izjedenosti (koroziji), udarcima, uleknućima, oštećenostima bilo koje naravi; općem utisku.

Kovanice po očuvanosti dijelimo na:

1) kovanice, koje nisu bile u prometu, dakle neupotrebljavane; i
2) kovanice, koje su bile u prometu (opticaju).

Shematski prikaz stupnjevanja vrijednosti kovanica po očuvanosti

Shematski prikaz stupnjevanja vrijednosti kovanica po očuvanosti

1.1)
Pod kovanicama, koje nikada nisu bale u opticaju podrazumijevamo u našem stupnjevanju one, kojih je rub kovanice oštar i bez i najmanjeg oštećenja, a čije nedirnute plohe (površine) posjeduju kovni sjaj. U ovu grupu spadaju i one odlično očuvane kovanice, kojima iz bilo kojih razloga nedostaje kovni sjaj, ali su isto tako očuvane - bez zamjetljivog oštećenja - kao i one s kovnim sjajem. Takve kovanice su u našem stupnjevanju (klasifikaciji) svrstane pod stupanj II i III.

2.1)
Rabljene kovanice, dakle one koje su bile u opticaju, svrstane su pod stupanj IV i V. Pod takvima se podrazumijevaju one vrlo dobro ili dobro očuvane kovanice, koje su izlizane u manjoj ili većoj mjeri, ali su likovi ili slova opisa vidljivi i čitljivi. Ni takve kovanice ne smiju imati oštećenja ruba ili površina: ogrebotinu, udarac ili neko drugo oštećenje.

Ako bi kovanice pod 1) ili 2) imale vidljiv udarac, ogrebotinu ili neko drugo oštećenje, koje utječe na ukupnu ljepotu kovanice, usprkos ostalim kvalitetama izgubile bi na vrijednosti najmanje jedan stupanj skale, zavisno o jačini oštećenja.

Kovanice, koje su jako izlizane, lik se teško raspoznaje ili je teško odgonetnuti natpis na njoj, spadaju u još niže kategorije očuvanosti nego što je ovdje navedeno. Njihova je vrijednost u numizmatičkom smislu simbolična: točna ocjena stupnja očuvanosti od velika je značenja, jer je pad vrijednosti kod slabo očuvanih kovanica vrlo velik.

Mehanički ili kemijski naknadno čišćene ili polirane kovanice neće se ocijeniti kao kovanice s kovnim sjajem ili polirane ploče, i na takve treba naročito pripaziti. Jedna čišćena kovanica, kojoj nedostaje njena prirodna patina, gubi na vrijednosti najmanje polovicu stupnja vrednovanja, a često i više.

Kovanice, koje su probušene ili su vršile, vrijede samo jednu desetinu numizmatičke vrijednosti, odnosno samo 10% više od vrijednosti metala; osim u iznimnim slučajevima izvanredno rijetka novca, gdje se postiže i do 50% numizmatičke vrijednosti.

Za veliku većinu sakupljača estetski doživljaj ljepote jedne kovanice može doći do izražaja samo ako ona posjeduje vanjski atribut istinske starosti - patinu. Očišćen ili poliran novac neće se naći u zbirci iskusnog sakupljača.

Uz ocjenu očuvanosti kovanice vrlo je važno moći i znati ocijeniti i izvornost (originalnost) kovanice. Krivotvorine i imitacije, kao i široka lepeza istih, danas su svakodnevna pojava. Naročito onih rjeđih kovanica.

Početnici i manje iskusni sakupljači trebaju se pri ocjeni stupnja očuvanosti kao i ocjeni izvornosti, prigodom zamjene ili nabave, obraćati za savjet svojim starijim i iskusnijim kolegama. Učenje i stjecanje iskustva u numizmatici je jedan trajan proces, u koji treba uložiti mnogo entuzijazma, htijenja i - naravno - vremena.


Autor: Irislav Dolenec
Izvor: Obol, br. 35, HND, Zagreb, 1983.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, očuvanost
Keywords: coins, grading


Procjena numizmatike
Procjena numizmatičke vrijednosti kovanica i novčanica - www.monetalis.hr
Kontakt telefon: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr

- 23:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 13.06.2012.

Nove optjecajne kovanice Malavija

New Malawi Circulation Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prikaz kovanica od 1, 5 i 10 kwacha:

Nove optjecajne kovanice Malavija


Izvor: WorldCoinNews.blogspot.com

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Malavi, 2012.
Keywords: coins, Malawi, 2012


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 01:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 12.06.2012.

Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Roman Coins from Year 124 until Year 90 BC
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Gornja granica ove grupe je revalorizacija denara sa 10 na 16 asa, koja je začeta u jednom periodu vlade Gaja Grakha 123-22, dok se donja granica vezuje za rat između Rima i njegovih latinskih saveznika koji je izbio 90. god. Revalorizacija je jasno označena na denarima, pa je oznaka vrednosti asa -”X” promenjena prvo u “XVI” a zatim u zvezdicu (*).

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Dodrans

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Bes

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Quinarius

U isto vreme bronzani novac je kovan do 108. god, u nominalama od semisa do unce. Za vreme magistrature C. Cassiusa 109. god. pojavljuju se i dve neobične nominale DODRANS. - 1/4 asa i BES -2/3 asa. Dodrans je kao nominalu još 122. uveo M. Caecilius Metellus. Još jedna promena izvršena je ponovnim uvođenjem srebrnog kvinarijusa (po nekim autorima oko 104. god.) ali su nama poznati kvinari kovani tek u vreme - C. Fundanius-a 100-97. god.

Ovog puta revers kvinara nije pratio revers denara već nekadašnjeg viktorijata sa predstavom Viktorije koja ovenčava rimsko oružje ili sedi na njemu, koji se nije kovao već 50 god.

U to vreme denari pojedinih magistrata bili su veoma rasprostranjeni. Zbog toga je na njima uspostavljen sistem znakova koji su predstavljali kontrolu metala.

Ovakvih sistema bilo je više: grčka ili rimska slova, rimski brojevi, kao i razni geometrijski znaci. Znaci su mogli da se nalaze ili na aversu ili na reversu a postojale su i kombinacije znakova sa obe strane denara. Praćenjem ovih znakova na denarima sa velikom sigurnošću može se pratiti redosled smenjivanja magistrata. Postoji još jedna osobenost denara iz ovog perioda a to je zupčanje ivice ili usecanje. Pojedini autori govore da zupčanje postaje stalna praksa na nekim novčićima posle 117. god. Ipak je verovatnije da se radi o naknadnom zupčanju radi određenih potreba, jer prvi zvanični zupčasti denari kuju se tek u vreme magistrature C. Sulpicius-a 103-102. g. p.n.e. Ovaj tip zupčastog denara zvao se Serrat.

Kao objašnjenje za kovanje ovakvog tipa denara navodi se da su bili namenjeni za korišćenje izvan Italije, među keltskim i teutonskim plemenima. Naime ova plemena koristila su određene zupčaste amulete u svojoj trgovini, pa bi im tako i zupčasti novac bio prihvatljiviji. Mnogo je verovatnije da ovakav način kovanja novca vuče korene od političkih razmirica koje se u to vreme događaju u Rimu.

Demokratska partija koju u to vreme podržavaju vitezovi, sa željom da Rimu povrati sjaj je bila ogorčen protivnik kvarenja novca. Stoga su zupčali novac da se vidi da je od dobrog metala. Sa druge strane stoji činjenica da ima puno posrebrenih zupčastih denara što ukazuje na čestu pojavu falsifikovanja.

Kao i ranije glavna kovnica novca je Rimska. Forma ovog novca je veoma jasna i prepoznatljiva. Novac drugih karakteristika pripisuje se drugim kovnicama, koje su osnivane zbog određenih namena (U južnoj Italiji za rat protiv Jugurte 110. god; za rat protiv Cimbra kovnica je osnovana u Galiji Cisalpini, kovnica u Narboni kovala je novac 108. god. za potrebe kolonizacije u južnoj Galiji).


Kovnica Rim

Denari ove kovnice su kompaktni debelog oboda i dubokog reljefa glave Rome. Denari sa oznakom “XVI” kovani su veoma kratko, da bi ih zamenili oni sa oznakom zvezde na aversu.

Prva grupa sa oznakom “XVI” imala je sva tri stara tipa reversa Dioskure, Dijanu u bigi i Viktoriju u bigi.

Druga grupa novca koja kao simbol nosi zvezdu (*) na reversima nosi različite predstave - aluziju na istoriju magistratove porodice.

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Magistar SEX.JUL.CAESAR (otac Julija Cezara) prikazuje Veneru u bigi iznad koje je kupidon, što je aluzija na njihovo poreklo direktno od boginje Venere.

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Revers denara C. Metellusa prikazuje Viktoriju koju u bigi vuku slonovi, što je aluzija na pobedu L. Caeciliusa Metellusa nad Kartaginjanima u bici kod Panorme 251. p.n.e. gde je zarobio Kartaginske slonove.

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

P. Licinius Nerva 106 god. kuje revers gde građani glasaju, što je aluzija na zakon po kojem se u sudskom postupku glasa demokratski - pomoću kamenčića. Poslednji iz ove serije su denari N. Fabiusa Pictora koji na sebi nose staru oznaku asa - (X) mesto oznake “XVI”.

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Bez prave oznake vrednosti je i denar R Laece iz 104. god. sa aluzijom na njegovog pretka R Porcius Laecu koji je 199. god. izdejstvovao zakon o pravu žalbe - (PROVOCO).

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Na samom kraju veka oko 100. god. pojavljuje se sitni zupčasti denar koji nije bitno menjao već ustaljenu ikonografiju (glavu Rome). Od 96. god. počinju da se na aversu pojavljuju i druga božanstva kao što je bista Kibele na aversu i Viktorije u bigi kod C. Fabiusa.

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Quinariuse po viktorijanskoj šemi kuju C. Fundanivs, T. Cloulius i R Sabinus.


Kovnica u cisalpskoj Galiji

Karakteristika ove kovnice su širok pločast denar sa širokim obodom glave Rome u plitkom reljefu, što ih jako izdvaja od stila kovanja rimske kovnice. Izdavani su od 109-100. god. za kampanju u ratu protiv Cimbra i Teutona, koji su stalno upadali u Rimske teritorije i koje je konašno potukao i pokorio Marije 101. god.

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Poseban kuriozitet ovog novca je zajednički potpisi u emisijama koji su potpisala sva tri magistrata kovanja. Tako su denar sa reversom Viktorija u bigi potpisala sva tri magistra Cn. Fulvius, M. Calidius, Q. Metellus.

Druga grupa ovog novca kuje se od 100-95. god.

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Pored uobičajenih tipova kuju se i posebni tipovi kao što je denar M. Porcius Cato sa reversom viktorije koja sedi i natpisom VICTRIX što se odnosi na pobedu Rima nad Cimbrima.

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

L. Sentius 93-91. god. kuje revers ARG PVB (argentum publicum)

M. Lucilius Rufus kuje revers PV (Publice)


Kovnica južna Italija

Stil kovanja ovog novca veoma podseća na grčki, jer je ovaj novac verovatno delo grčkih gravera koji su radili za rimljane. Ovi denari kovani su u periodu od 109-100. god. u vreme rata protiv Jugurte. L. Caesius 103. god. kuje denar na čijem aversu je bista Veiovisa a na reversu dve Lare koje sede a između njih stoji pas, i monogramom AR, što se objašnjava kao lares Regiensis (grad i kovnica Regium). Interesantan je i revers denara M. Herenniusa iz 101. god. gde je predstavljen mladić koji nosi starca na leđima. To je predstava braće Anfinomusa i Anapiusa koji su spasili svoje roditelje kada je vulkan Etna eruptirala (što je aluzija na vrlinu rimske omladine). Radi podizanja borbenog morala Cornelius Blasio je 105. god. izdao seriju denara sa portretom Scipiona Afrikanca pobednika nad Kartaginjanima, kao aluziju da će se istorija u ratu protiv Jugurte ponoviti.

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.


Pregled svih magistrata po godinama magistrature i kovnicama u kojima su kovani

Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.
Shematski Rimski novac od 124. do 90. godine p.n.e.

Tabela preuzeta iz “The coinage of the Roman Republic”, Edvard A. Sydenham, M.A.


Autor: Ilija Lalić
Izvor: dinar br. 8, SND, Beograd, 1998.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, rimski novac
Keywords: coins, Roman coins


It-medija – SEO optimizacija
It-medija – usluge SEO optimizacije - budite među prvima na Google-u!
Što i kako radimo - pogledajte naš promotivni YouTube video.

- 09:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 11.06.2012.

Novac kralja Balajosa

Coins of King Balaios
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Ovaj novac je veoma zanimljiv za istraživanje, jer otkriva deo antičke balkanske istorije iz vremena rimskih osvajanja, o kojoj postoji malo podataka. Nema podataka u istoriji o ličnosti kralja Balajosa. Prvo kovanje novca sa naših prostora?


Ko je bio kralj Balajos?

Kralj Balajos je bio manji vladar helenističkog perioda, sa domenima na prostoru obalske zone današnje Crne Gore i centrom u Risnu u Boki Kotorskoj, i na ostrvu Hvaru sa centrom u grčkoj koloniji Faros, a možda je, neko kraće vreme, vladao i nad izvesnim severnijim priobalnim teritorijama. O njemu se zna veoma malo, odnosno samo ono što indirektno saopštava njegovo kovanje.

Novac ovog vladara su male bronze, većinom od lošijeg metala i zato najčešće slabo očuvane, a ne retko i nečitke. One nose uvek iste, a, za novac, u načelu prilično uobičajene predstave: na licu glavu vladara, a na poleđini sitnu figuru i oko nje kratak natpis; nisu naročto retke, ali ni preterano česte kao numizmatički nalaz. Poznat je i manji broj srebrnih primeraka, sa istim predstavama i takođe većinom slabije izrade. Sa takvim osobinama, novac kralja Balajosa na prvi pogled nije naročito privlačan.

Ipak, ovaj novac je veoma zanimljiv za istraživanje, i ako mu se s pažnjom i znatiželjom priđe, on polako otkriva deo antičke balkanske istorije iz vremena rimskih osvajanja, o kojoj praktično nema drugih neposrednijih vesti. Osnovna poruka novca u antici, kao, uostalom, i danas, je jasna: pravo na kovanje označava nečiju vlast i samostalnost, dok karakteristike kovanog novca otkrivaju brojne informacije o političkom i ekonomskom statusu svog izdavača. Izbor i stil predstava, vrsta i kvalitet kovanog metala s jedne strane, a s druge oblasti i mesta u kojima se primerci nekog novca mogu naći, uz druge specifičnosti - sve zajedno, upućuje na "duh vremena", odnosno na istorijske okvire i daje vredne informacije za numizmatička i istorijska istraživanja.

Tako izbor predstava na licu i naličju i njihov stil izrade upućuju na približne vremenske okvire emitovanja Balajosovog novca: radi se o tipično helenističkom kovanju, sa standardnom ikonografskom šemom: lik vladara na aversu, a na reversu legenda, sa imenom i titulom, oko figure paganskog božanstva - u ovom slučaju Artemide (koja nosi svetlost) sa bakIjom-lučom u desnoj ruci. U helenizmu se likovi vladara pojavljuju po prvi put na aversu novca, što je posledica značajnih pramena, naročito u kulturi i u društvenoj strukturi, a odražava se i na koncepciju poruke koju novac izražava svojim predstavama. Po stilu oblikovanja, lik Balajosa najviše podseća na portrete sa poznijeg novca dinastije Seleukida, helenističkih vladara udaljenih sirijskih oblasti. Značenje Artemide lučonoše, ili njoj srodne ilirske boginje čije ime nije zabeleženo, ostaje nepoznanica. Ova boginja se na novcu Balajosa pojavljuje u dve varijante:

Novac kralja Balajosa

a) dinamičnoj, ili borbenoj, sa dva koplja u levoj ruci, u kojoj je figura boginje predstavljena u profilu i u stavu trčanja sa iskoračenom levom nogom;

Novac kralja Balajosa

b) statičnoj, u kojoj je predstavljena s lica, u mirnom stavu, sa podbočenom levom rukom, a retko sa drugom bakljom u levoj ruci.

Dinamična varijanta se naziva i "rizonski tip", a statična "faroski", pošto je na arheološkim lokalitetima ta dva antička grada Balajosov novac prilično čest nalaz, ali su oba naziva samo konvencionalnog karaktera, pošto nema indicija da je u nekom od gradova kovan samo jedan, ili samo drugi tip.


Zašto nema istorijskih podataka?

Legenda na naličju takođe je tipično helenistička: sastoji se od jedne, ili, češće (na oko 70% poznatih primeraka), od dve reči: (novac) "Balajosov" ili (novac) "kralja Balajosa". Titula kralja, koja se na novcu pojavljuje posle Aleksandra Velikog, a koristi sve do rimske dominacije, jasno govori o rangu Balajosa. Ovde, međutim iskrasava osnovni problem vezan za kralja Balajosa - o vladaru takvog imena i statusa nema, naime, nikakvog pomena ni u jednom istorijskom izvoru, bilo istovremenom, iz doba helenizma, ili iz kasnijih epoha. Kada je i gde tačno Balajos mogao da vlada? Traženje odgovora pokreće niz manjih pitanja, pošto je, kako izgleda, gotovo sve u vezi sa Balajosom nejasno, ili neizvesno.

Lično ime Balajos (Ballaeus) može se naći, izuzev na novcu, još samo na jednom natpisu iz južne Italije, odnosno, ono je krajnje retko. Njegov smisao i poreklo - ilirsko ili drugo - nisu izvesni, ali bi ono moglo da znači "stanovnik Bale", grada u Makedoniji. Balajosov novac, međutim, za sada uopšte nije otkriven nigde u oblastima koje su pripadale antičkoj Makedoniji. Mesta na kojima se ovaj novac može naći nesumnjivo se vezuju za ilirske oblasti, naročito za istočnu jadransku obalu i njeno neposredno zaleđe, od Boke Kotorske na jugu, do srednje Dalmacije i njenih ostrva na severu, sa najvećom koncentracijom nalaza u Risnu i, manje, na Hvaru, tako da se osnovano pretpostavlja da je u ta dva grada i kovan. Pojava pojedinačnih primeraka zabeležena je u izuzetno širokom susedstvu: na desetak lokaliteta antičkih gradova duž cele italijanske jadranske obale, pa i na Sardiniji; zatim u antičkom gradu Kasope u današnjoj zapadnoj Grčkoj, ali retko na prostoru današnje Albanije; na severu je zabeležen kao nalaz čak u okolini Vršca i kod Kelebije. (videti kartu sa mestima nalaza)

Novac kralja Balajosa


Novac od bronze, a ne od srebra ili zlata

Šta je dovelo do ovakvog širenja, kada je Balajosov novac sitna bronza, a ne vredno srebro ili zlato, za koje se zna da neretko dospevaju i u oblasti veoma udaljene od mesta gde su iskovani? Odgovor na to pitanje vezan je za istorijsko tumačenje Balajosove vladavine, o kojoj, opet, može da se govori samo na osnovu tog istog novca. Kako, dakle, "očitati" istorijsko i političko okruženje i precizirati vreme Balajosove vladavine na osnovu elemenata koje može da nam pruži njegov novac? U kakvom je odnosu stajao prema ilirskim vladarima koje beleži pisana istorija? Gde je tačno vladao i nad kojim sve oblastima? Da li je u svim tim oblastima imao isti status, odnosno stepen vlasti, i da li je uvek bio kralj? S obzirom da na jednom delu njegovog novca ne stoji titula kralja uz ime, u nekim oblastima je možda bio kralj, a u nekim vladar drugog ranga? Ili je u toku jednog dela svoje vladavine bio kralj, a pre, ili posle toga. vladar nižeg stepena, bez prava na kraljevsku titulu? Ako se prihvati mogućnost da je u vladavini Balajosa bilo pramena kako u vrsti, ili stepenu vlasti, tako i u obimu teritorija pod njegovom vlašću, koja epoha i koje okolnosti bi davale mogućnosti za tako znatne promene u karijeri jednog vladara?

Odgovor nije lako dati, ali neki elementi upućuju na vreme pred Treći makedonski rat 168 g. p.n.e, posle koga Rimljani praktično preuzimaju dominaciju nad Balkanom. Prva polovina drugog veka p. n.e. je veoma nemiran period ne samo na Balkanu, već i u ćelom istočnom delu Sredozemnog basena, posle koga je znatno izmenjen odnos snaga, a Rimu širom otvorena vrata. Balajosovo kovanje verovatno pripada ovoj epohi, a glavni razlozi za takvu pretpostavku su sledeći:

a) antički istoričari, naročito Livije i Polibije, svedoče o burnom vremenu, kada su se neki manji oblasni vladari odmetali od kralja Ilira, Gencija, koga su dva poslednja makedonska vladara stalno pokušavala da privole na savezništvo, pripremajući se za veliki rat sa Rimljanima; to bi, dakle, bilo vreme kada su manji vladari imali prilike za pravljenje karijere i za sticanje ili prisvajanje prava na titule i privilegije, pa i na kovanje.

b) u ratnim uslovima se, po pravilu, mnogo kuje, pre svega zbog visokih troškova pripreme vojske; kvalitet metala je, međutim, neretko slabiji, a stil lošiji, odnosno, previsoki troškovi izazivaju inflatorne promene u kovanju: "kvarenje" kovnog metala i stila izrade, i snižavanje težinskog standarda,

c) veći obim proizvodnje inflatornog novca omogućio je da do nas dospe i relativno veći broj primeraka - pogotovo zato što takav novac ubrzo postaje gotovo bezvredan i izlazi iz upotrebe.

d) budući namenjen pre svega plaćanju vojnika, koji su u svim helenističkim vojskama regrutovani među brojnim varvarskim narodima, novac je, po završenoj vojnoj službi mogao da bude prenet kako u postojbinu najamnika, tako i u centre obližnjih oblasti.


Bio je kralj pre III makedonskog rata?

Tako bi Balajos bio savremenik Filipa V i Perseja, dvojice poslednjih makedonskih kraljeva, a možda i njihov saveznik. Bio bi, takođe, savremenik poslednjeg kralja Ilira, Gencija, a možda i odmetnik od njegove vlasti. Njegov odnos prema Rimljanima nije jasan, ali kovanje sa titulom kralja gotovo sasvim sigurno ne može da se stavi u period posle rimske pobede 168. godine p.n.e.

Ovakvim tumačenjem bi se pojasnili uzroci slabog kvaliteta Balajosovog kovanja i obimne monetarne produkcije, i našlo, bar približno, njegovo mesto u odnosu na poznate vladare i na vojno-političku situaciju tog vremena, iako još mnogo toga ostaje nepoznato.

Naši muzeji, izuzev Narodnog muzeja u Beogradu i Arheološke zbirke Crne Gore u Podgorici - pored nekoliko komada u Herceg Novom, Kotoru, Nikšiću, i Vršcu - gotovo i nemaju novac Balajosa u svojim numizmatičkim kolekcijama, ali ih imaju sve velke svetske kolekcije. Relativno skromna umetnička i tržišna vrednost stoje u jakom kontrastu sa istorijskim i monetarnim značajem Balajosovog novca, jer je to zapravo prvo kovanje sa naših prostora sa pravom novčanom upotrebom, koje je, pored toga, u značajnom broju primeraka dospelo prilično daleko od matične zone emitovanja i cirkulacije.

Širi izbor literature o Balajosovom kovanju može se naći u članku istog autora: Novac kralja Balajosa i Risanske kovnice iz Narodnog muzeja u Beogradu, Numizmatičar br. 16 (1993).


Autor: Dubravka Ujes
Izvor: dinar br. 7, SND, Beograd, 1997.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, antički novac, Balajos
Keywords: coins, ancient coins, Balaios




forum Hrvatska numizmatika
Hrvatski numizmatički forum - rasprave iz svijeta numizmatike.

- 11:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 10.06.2012.

Nepoznati denar Karla Anžujskog

Unknown Denarius of Charles Anjou
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Nepoznati denar Karla Anžujskog

Nakon smrti posljednjeg Arpadovca Andrije III 1301. godine, u Ugarskoj i Hrvatskoj nastaje borba pretendenata na krunu Sv. Stjepana. Za razliku od Hrvatske, koja Karla Roberta Anžuvinca priznaje za svoga kralja već 1301. godine pod imenom Karlo (u Hrvatsku ga dovode knezovi Šubići Bribirski), u Ugarskoj se od 1301. do 1307. javljaju dva protukralja. Češki kraljević Većeslav III (Vaclav, Wenzel), prapraunuk Bele IV, okrunjen je za ugarskog kralja u Stolnom Biogradu 27. VIII 1301. pod imenom Ladislav V.

Godine 1305. Ladislav V dragovoljno predaje svoja prava na Ugarsku vojvodi bavarskom Otonu, unuku Bele IV, koji je okrunjen ugarskom krunom 6. XII 1305. u Stolnom Biogradu.

Plemstvo, koje pristaje uz Anžuvince, odnosi pobjedu, tako da Karlo Robert, sin napuljskog kralja Karla Martela, konačno dolazi do krune Ugarske. Za ugarskog kralja prihvaćen je na državnom ugarskom saboru na polju Rakošu kraj Pešte 4. X 1307. godine, a okrunjen je tek 15. VI 1309. u Budimu.
Zanimljivo je da je papa Bonifacije VIII proglasio Karla Roberta Anžujskog kraljem ugarskim 1297. godine.

Karlo provodi reforme, premjevši težište vladarskih prihoda na vladarska prava, uvodi banderijalni sistem, pomaže razvitak građanstva, uvodi viteštvo, postupno uspostavlja kraljevsku vlast u ugarskim i hrvatskim zemljama, u čemu ima mnogo manje uspjeha u Hrvatskoj.

U širem vukovarskom području pronađeno je manja količina ugarskih denara Karla Roberta i Ludovika I Anjou-a, a među njima i jedan Karlov denar, koji se razlikuje od svih, do sada u literaturi poznatih. Numizmatičari, koji obrađuju ugarske otkove (Réthy, Huszár, Unger, Pohl), ne opisuju, odnosno ne poznaju takav denar Karla Roberta.

Na aversu, u četvororedu, nalazimo natpis : m • REGI . : 2 • KAR • VLI. Ploha je podijeljena na 4 dijela, između kojih se nalazi po jedna vodoravna linija, tvoreći tako zapravo četiri reda ispunjena gornjim tekstom.

U prvom redu nalazi se slovo m između dviju šestokrakih zvijezda s kružićem u sredini, drugi red ispunjen je slovima REGI, treći slovima 2 (obrnuto S) i KAR, time da se lijevo od slova 2 nalaze 3 točke, prva i treća točka nalaze se jedna ispod druge, a treća, središnja, postavljena je više lijevo. Desno od slova S nalazi se jedna točka, koja ga razdvaja od slova KAR. Posljednji red ispunjen je slovima VLI.

Središnje polje ispunjeno tekstom omeđeno je bisernim vijencem.

Na reversu nalazi se konjanik. Konj, s izrazito vidljivom jahaćom opremom, okrenut je u lijevo, nosi jahača, s licem en face, koji predstavlja kralja. Na jahačevoj glavi nalazi se kruna, pod kojom se ističu ravni pramenovi kose i dosežu do ramena. Lijevom rukom jahač pridržava uzde, u desnoj drži žezlo.

Na periferiji plohe nalaze se tri šestorokrake zvijezde s kružićem u sredini, tako da je jedna smještena desno od jahačeve glave, druga pod glavom konja i treća pod konjem, između prednjih i stražnjih nogu. Ploha je, kao i na licu, obrubljena bisernim vijencem.

Vladarevo ime u tri ili četiri reda nalazimo kod nekih Arpadovaca. Trored u jednom slučaju nalazimo kod Bele IV, a četvorored kod Stjepana V jednom i tri puta kod Ladislava IV Kumanca. Na Karlovim denarima nalazimo isključivo kružni natpis, koji prevladava kod većine ugarskih otkova. Ovaj denar nam dokazuje da je i Karlo kovao novac s vodoravnim tekstom u četvororedu, Što je prvi poznati slučaj kod njegovih otkova. Izgled reversa je isto tako novost, budući nismo navikli vidjeti na novcu Karla kao konjanika.

Prikazani srebrni Karlov denar promjera je 11 mm i težine 0,412 g. U svakom slučaju imamo još jedan tip Karlova denara, koji obogaćuje ionako raskošnu ugarsku numizmatiku.


Literatura
1. Dr Ladislav Réthy: Corpus Nummorum Hungáriáé. Graz 1958.
2. Lajos Huszár: Münzkatalog Ungarn von 1000 bis Heute. Battenberg 1979.
3. Dr Emil Unger. Magyar éremhatározo. Budapest 1980. Artúr Pohl: Evszámnélküli Magyar dénárok és obulusok. Budapest 1972.


Autor: Josip Gotal
Izvor: Obol, br. 38, HND, Zagreb, 1986.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Mađarska, Karlo Anžuvinac
Keywords: coins, Hungary, Charles Anjou


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 19:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 09.06.2012.

O talirima

About Thaler Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



O talirima

Austrijski talir iz 1618., Maksimilijan

Uobičajeno je da se o nečemu sudi po posljedicama koje je izazvalo. Danas, u povijesnoj retrospektivi, za pojavu talira može se reći da je izmijenio tok historije novca. O tome je već bilo riječi u nauci, a bit će - nema sumnje - i dalje.

Razvitak trgovine i pojačana uloga mlade buržoazije u privrednom životu Evrope, stabiliziranje unutrašnje trgovine, otkriće Amerike i morskog puta za Indiju, dovelo je do potrebe eliminiranja feudalne rascjepkanosti i stvaranja centraliziranih država. U to vrijeme, mlada i nejaka nova društvena klasa - buržoazija, počinje ulagati sredstva ne samo u trgovinu nego i u industriju. Osniva manufakture koje se oslanjaju na najamni rad. Uvidjevši da im stari feudalni sistem smeta, novo nastala klasa podržava kralja u borbi protiv moćnih feudalaca ne samo novcem nego i vojničkom silom. Zahvaljujući ovoj pomoći ona postupno preuzima političku vlast.

Na jednoj strani, u Italiji, upravljači gradova su bili štićenici buržoazije, dok na drugoj strani Evrope, na sjeveru i zapadu, ona sama preuzima upravljanje gradovima preko svojih izabranika (komune, Magdeburško pravo).

Ovakvi odnosi doveli su do stvaranja jedinstvenijeg mjernog sustava, a i do prvih pokušaja stvaranja univerzalnog novca. Novonastaloj klasi radi lakše trgovine bio je potreban jedinstven novac za cijelu Evropu, ako ne po izgledu onda bar po težini i kvaliteti metala. Do sada je u prometu bio velik broj raznolika sitnog novca, koji je u skoro svakom gradu imao različitu vrijednost i koji se često mijenjao novcem sve lošije i lošije kakvoće.

Do prvih je pokušaja došlo u Tirolu, gdje su pronađeni bogati rudnici srebra. U kovnici Hall kraj Insbrucka, nadvojvoda Sigismund od 1486. godine kuje novi tip novca. Na ovom novcu prikazan je nadvojvoda između kacige i štita na kome je lav, uokolo je natpis: SIGISMVNDVS ARCHI DVX AVSTRIE. Na drugoj strani prikazan je konjanik u oklopu, okolo njega je šesnaest štitova s grbovima te godina kovanja. Vrijednost mu je bila 60 krajcara težine 1 unce ili 2 lota (31,83 gr). Kovan je od kvalitetnog srebra finoće 937,5/1000. Zbog svoje težine on je često nazivan “Unicialis”. Međutim ovaj i njemu sličan novac više se nazivao “Guldengroschen” zbog svoje nominalne vrijednosti jednakoj zlatnom rajnskom guldenu, koji je isti nadvojvoda kovao od 1477. godine. Odmah nakon pojave ovog vrijednog i lijepog novca, poslije pronalaženja bogatih srebrnih nalazišta u Austriji i Njemačkoj, počeo se sličan kovati i u drugim zemljama. Oko 1500. godine kuju se guldengroševi osim u Tirolu još i u Lotaringiji, Hessenu, Saksoniji, Sittenu, Bernu, Ugarskoj, Savoji itd. Nakon pojave ovog velikog novca, nema više teškoća u računanju i trgovini.

Do još većeg značenja velikog srebrnog novca, kovanog po uzoru na guldengroš, dolazi međutim nešto kasnije, poslije otvaranja rudnika srebra u Češkoj.

Naime, u 1516. godini na posjedu braće Šlik, Konradsgrinu u dolini Joachimsthal, rudari iz Ostrave tražeći rudu željeza našli su bogato nalazište srebra. Vrlo brzo je u blizini nalazišta niklo naselje Joachimovo, koje je već 1519. godine proglašeno slobodnim rudarskim naseljem. U početku je srebro te ovog rudnika prodavano u šipkama, međutim 1519. godine Stefan Šlik i njegova braća dobila su od kralja Ludovika I pravo kovanja novca. Braća su odmah počela koristiti to pravo te započeli kovanjem srebrnog novca s lijepim i jasnim predstavama, čija je težina bila 28-29 grama. Na jednoj strani je prikazan sv. Ivan, lijevo i desno od njega slova S I, te ispod grb Šlikovih. Naokolo je velikim slovima natpis: AR(ma) DOMI(norum):SLI (ckorum) : STE(phani)I ET : FRA(trum) : COM (itum) D BA(saun). Na drugoj strani je prikazan na zadnje noge uspravljen češki lav s natpisom: LVDOVICVS : PRIM : D : GRACIA : R : BO.

Ovaj je novac zbog svoje težine i kvalitete srebra ubrzo postao popularan, te dobio naziv talir. Uslijed toga je od 92.416 talira iskovanih 1519. godine proizvodnja porasla na 208.593 komada u 1527. godini. Značaj ova novca još je više porastao od 1524. g. kada je na skupu knezova Svetog rimskog carstva prihvaćen kao opće državni novac. No, još prije donošenja ove odluke, sličan novac s različitim predstavama ali slične težine počele su kovati mnoge države. Uglavnom se kuju dva tipa talira; jedan kovan po uzoru na talir Friedricha I koji je vrijedio 60 krajcara ili 15 batzena po 4 krajcara, dok je drugi kovan po uzoru na talir Karla V Španjolskog čija je vrijednost bila 72 krajcara ili 24 groša po 3 krajcara, s obzirom da je i bio nešto teži. Osim zbog težine, vrijednost talira je zavisila i od kvalitete groševa, pa itako u dokumentima nalazimo talire koji su vrijedili 20, 21, 24, 25, 30, 32, 36 pa čak i 48 groševa.

Osim što su kovani taliri uobičajene veličine i težine, pojedini bogati vladari kovali su i komade višestruke težine. Tako knez od Braunschweig-Lüneburga kuje tokom 1633.-1634. godine od srebra dobivenog iz rudnika sv. Jakov u Lautentalu novac u vrijednostima 1, 3, 4, 6, 8, 10 pa čak i 16 talira. Ovaj u vrijednosti 16 talira bio je težak 450 grama!

Kako je talir bio dosta velik dopuštao fe umjetniku da maštovito stvara, tako da danas na talirima imamo jednu cijelu galeriju divnih portreta vladara i članova njihovih porodica. Na pojedinim primjercima, kao na primjer na taliru kneza Johanna Ernesta od Saiks-Weimara iz 1607. g. vidimo čak osam portreta. Osim portreta viđamo cio niz mitskih likova, likove svetaca, scene iz života i si. Vrlo su lijepi i dragocjeni prikazi panorama gradova: na taliru Augsburga iz 1641. g., Beča iz 1626. g. ili na poljskom taliru iz 1629. g. kralja Sigismunda III s panoramom grada Toruna, panorame Nürnberga, Basela i drugih gradova. Pojedini primjerci su posvećeni pronalaženju novih nalazišta srebra, kao na taliru Braunschweig-Lüneburga kovanog 1672. g., ili prikazuju proces vađenja rude kao na novcu Andreasberga iz 1600. godine.

Vrlo značajno mjesto na talirima predstavljaju prikazi grbova vladara. U početku jednostavni i jasni, s vremenom postaju komplicirani i natrpani raznim ukrasima i heraldičkim motivima tako da ih je teško odgonetnuti i objasniti.

Osim likovnih elemenata važan element na talirima je postao i natpis. Dok je uobičajeno da se na aversu nalazi natpis koji objašnjava za koga je novac kovan, na reversu se nalaze razni natpisi koji se uglavnom mogu razvrstati u dvije grupe: religiozne i viteško-plemićike. Najčešće su religiozni natpisi, jer je i novac služio kao sredstvo u borbi protiv Reformacije, koja je od 1517. g. kada je Luther u Würtembergu objavio svoje teze, kao val zapljusnula Evropu. Uzimane su misli iz Svetog pisma, psalmi, citati apostola i njihove poslanice i si. Na primjer:

1. AVXILIVM MEVM A DOMINO - Pomoć mi dolazi od Gospoda, Savoja 1558.
2. DOMINVS MIHI ADIVTOR - Gospod mi je pomagač, Brabant, Burgundija, Flandrija
3. FIAT MIHI SECVNDVM VER(BVM) TVVM - Neka mi bude po riječi tvojoj, Hamburg 1583.
4. VIGILANTE DEO CONFIDENCES - Uzdajući se u Boga, koji bdi, Holandija
5. DOMINE, CONSERVA NOS IN PACE – Go spodine, sačuvaj nas u miru, Frizija, Zürich

Za razliku od vjerskih izreka, viteške su lišene religioznog sadržaja. Kroz njih se ističe vjernost prema suverenu i spremnost na žrtve za svog gospodara. Neka od ovih glase:

1. GLORIA EX DVRIS - Slava iz opasnosti, na taliru Ericha II Kalemberškog kovanog 1573. g.
2. CONSTANTER ET SINCERE - Postojanost i iskrenost, geslo Johana Kazimira (1575.-1587.).
3. ALIIS IN SERVIENDO CONSVMOR – Izgaramo u služenju drugom, Julie od Braunšvajga, (1569.-1587.).

Na pojedinim talirima viđamo natpise od više redova. Tako Rudolf August (1666.-1685.) kuje talire s natpisom u 15 redova. Nešto je skromniji Johan Georg Saksonski (1611.-1656.), na čijem je taliru natpis od 12 redova. Skoro je nemoguće, a to nije ni namjera, opisati što je sve prikazano i napisano na talirima u periodu njihovog kovanja. Jer, skoro je svaki vladar, koji je imalo držao do sebe, kovao svoje talire, na kojima je prikazivano ono što je on smatrao za značajno.

No kako to već biva u praksi, i taliri su se kvarili: smanjivala im se težina i finoća srebra. No ne mnogo i naglo kao kod sitna srebrnog novca, koji od njegove pojave sve više postaje novac mjesnog karaktera. Radi ilustracije navest ćemo podatke za neke značajnije tipove talira tijekom prvih godina kovanja.

O talirima

I pored razlika u težini i finoći srebra iz kojeg je kovan, talir je ostao skoro 400 godina dominantna novčana jedinica, i kao takav ostavio neizbrisiv trag u povijesti svjetske ekonomije, što se vidi i po prihvaćanju naziva “talir” u jezičnim različitostima zemalja: DALLER - Skandinavske zemlje, TALLERO - Italija, DAALAR - Holandija, TALAR - Poljska, kasnije DOLLAR - USA... U pojedinim zemljama se kuje novac, koji svojom veličinom i težinom odgovara taliru, ali dobiva lokalni naziv: ECU - Francuska, SCUDO - Italija i si. Od XIX stoljeća talir je pod nazivom “YEN” i “YUAN” postao uzor za osnovnu novčanu jedinicu Japana i Kine.


Literatura
1. J. Hlinka, Š. Kazimir, E. Kolnihova, Peniaze v našich dejinach, Bratislava 1976. g.
2. M. M. Maksimov, “Očerk o serebre”, Moskva, 1974.
3. R. A. G. Carson, Coins, London, 1970.
4. H. Danneriberg, Grumdzüge der Münzkunde, Leipzig, 1912.


Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, br. 38, HND, Zagreb, 1986.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, taliri
Keywords: coins, thalers


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 19:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 08.06.2012.

Bakarni novac koji je kovao bosanski valija Husein paša za vreme gladi 1689/90. godine

Copper Coins of Bosnian Nobleman Hussein Pasha from 1689/90
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Bakarni novac koji je kovao bosanski valija Husein paša za vreme gladi 1689/90. godine

Čoban Hasan vojvode džamija (16. vek)

Za vreme turske uprave u Bosni često se događalo da je ova pokrajina stradala od velikih požara, kuga, a najviše od gladi. Prema istorijskim zabeleškama nikada nije bila tolika glad kao godine 1689/90. Te godine u proleće pojaviše se veliki požari, a na žito pade sneg i mraz. Ogromnu skupoću životnih namirnica i glad kakva je nastala posle toga niko u Bosni nikada nije zapamtio.

Nikola Lašvanin u svojoj hronici opisuje nevolju koja je onda u Bosni vladala, pa veli da je te godine mnogo naroda pomrlo od gladi. Iste godine kada Austrijanci zauzeše Zvornik, mnoštvo sveta bežalo je pred carskom vojskom od Save prema Sarajevu. Gde god se pogledalo ležali su mrtvaci koje nije imao ko da zakopa. Gladni ljudi jeli su resu leskovu, koru sa drveća, vinovu lozu, pa čak pse i mačke. Fratri su izgladnelim pojedincima davali da jedu, ali ti jadnici čim bi se najeli, odmah su umirali. Predmeti koji su pre toga vredeli deset groša, prodavali su za po jedan groš. I siromašni svet isprodavao je sve: kuće, pokućanstvo, zemlju, odeću i posude, samo da bi došao do životnih namirnica.

Bakarni novac koji je kovao bosanski valija Husein paša za vreme gladi 1689/90. godine

Mangure s jedne i druge strane

I dok su takve teške prilike vladale u to vreme u Bosni, ban hrvatski, general zadarski i uskoci odlučiše da navale na neke tvrđave na granici Bosne. Da bi ovu navalu odbio, sultan Sulejman drugi naredi bosanskom valiji Husein-paši da spremi vojsku u one krajeve, a da sav trošak oko spremanja pokupi od naroda. Husein-paša gledajući oko sebe u Bosni strahotu, bedu i glad, kao i nestašicu novca koji zbog ratnih prilika nije više mogao priticati iz Carigrada, da bi sve ovo ublažio odluči da sam kuje bakarni novac i za to zamoli visoku Portu. Njegovoj molbi porta iziđe u susret i naredi mu da prilikom kovanja ovog bakrenog novca treba da postupi onako kako se to činilo u Carigradu, to jest da iz jedne oke bakra ima napraviti 800 komada novca, tako da jedan novčić teži pola akče.

Po ovom uputstvu i pod nadzorom Husein-paše počeo se kovati bakarni novac u magazama Oprkanja u Sarajevu. Ovaj pomoćni novac, zvani "mangure" bio je jedini novac koji se posle propasti bosanskog kraljevstva kovao u Bosni. Na prednjoj strani nalazio se natpis Duribe fi Saraj (Skovano u Sarajevu), a ispod natpisa stajala je godina 1100, što po hrišćanskom računanju odgovara godini 1689. Sa druge strane pisalo je: Sulejman sani (Sulejman drugi). Ovaj bakarni novac imao je u promeru 19 mm, debljina mu je bila 0,8 mm, a težina 2,15 grama. Svako ga je morao uzimati umesto srebrnog novca, to jest kurs mu je bio ustanovljen na silu.

Koliko su bile skupe životne namirnice u to vreme u Bosni najbolje se vidi iz ovoga indeksa cena:

Jedna oka pšenice stajala je 200 akči, oka pasulja 150 akči, oka mesa 150 akči, med 200 akči, vino 40, beli luk 139, sir 160, rakija 140, repa 120, jabuke 120, pirinač 150, loj za sveće 120 akči.

Cene su računate u mangurama, tako da su 4 akče bakarne, i to čurukakče, koje su samo imale polovinu vrednosti zdravih, vredele 1 srebrnu akču.

Da bi ublažile ovu skupoću, država i kadiluci izdavali su prisilne tarife, to jest maksimirali cene. Te maksimirane cene izgledale su ovako: 1 oko hleba 8 (zdravih) akči, 1 oka pečenog mesa 28 akči, oka soli 12 akči, ovčije meso 18 akči, maslo 80, oka sveća 60, goveđe meso 14, med 20 i oka loja 25 akči.

Istina, trgovci se nisu uvek pridržavali prisilne tarife, a i prema tim istaknutim cenama životne namirnice bile su veoma skupe, ali je tokom vremena beda i glad ipak popustila zahvaljujući priticanju sarajevskih bakrenih mangura, koje su trgovci na silu morali primati mesto srebrnog novca.

Danas ovog bakarnog novca kovanog u magazama Oprkanja u Sarajevu ima još veoma malo. Izgleda, kada je prestala važiti vrednost mangura, da su ih počeli pretapati i od njih praviti druge predmete.


Autor: D. P.
Izvor: dinar br. 21, SND, Beograd, 2003.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Turska, Bosna, mangura
Keywords: coins, Turkey, Bosnia, mangura


It-medija – SEO optimizacija
It-medija – usluge SEO optimizacije - budite među prvima na Google-u!
Što i kako radimo - pogledajte naš promotivni YouTube video.

- 11:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 07.06.2012.

Zanimljiva numizmatička rješenja iz Poljske: prigodni kovani novac izrađen povodom Europskog nogometnog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini

Intersting Numismatic Solutions from Poland
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Narodna banka Poljske poznata je u svijetu po svojim atraktivnim numizmatičkim izdanjima. Pravo numizmatičko iznenađenje stiže povodom Europskog nogometnog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini.

Pored standarnih prigodnih izdanja, izrađena su i neka koja plijene pažnju kako svojim dizajnom, tako i neuobičajenom formom.

Zanimljiva numizmatička rješenja iz Poljske: prigodni kovani novac izrađen povodom Europskog nogometnog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini
Zanimljiva numizmatička rješenja iz Poljske: prigodni kovani novac izrađen povodom Europskog nogometnog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini

Prvi primjer je prigodna kovanica od 20 zlota neuobičajenog izgleda za kovani novac (kvadratno jedro). Kovanica je izrađena od 0,925 srebra u proof tehnici i sadrži obojene dijelove. Masa kovanice je 28,28 g, a otkovano je 35.000 primjeraka.

Zanimljiva numizmatička rješenja iz Poljske: prigodni kovani novac izrađen povodom Europskog nogometnog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini
Zanimljiva numizmatička rješenja iz Poljske: prigodni kovani novac izrađen povodom Europskog nogometnog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini

Sličan oblik imaju i kovanice od 10 zlota koje zajedno čine komplet. Kovanice su izrađene od 0,925 srebra u proof tehnici. Masa svake pojedine kovanice je 14,14 g, a otkovano je 15.000 primjeraka.

Zanimljiva numizmatička rješenja iz Poljske: prigodni kovani novac izrađen povodom Europskog nogometnog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini
Zanimljiva numizmatička rješenja iz Poljske: prigodni kovani novac izrađen povodom Europskog nogometnog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini

Za kraj osobito je zanimljiv komplet kovanica od 10 poljskih zlota i 10 ukrajinskih grivni koje zajedno kao da čine jednu kovanicu sastavljenu od dva dijela. Kovanice su izrađene od 0,925 srebra u proof tehnici. Masa svake pojedine kovanice je 33,63 g, a otkovano je 10.000 primjeraka.

Više informacija pogledajte ovdje.


Izvor: Narodna banka Poljske

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Poljska
Keywords: coins, Poland


Izrada kovanica i medalja
... Izrada kovanica i medalja po naružbi. Više informacija na www.monetalis.hr.

- 19:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 06.06.2012.

Novac tipa “FEL. TEMP. REPARATIO.”

Roman Coins of Type “FEL. TEMP. REPARATIO.”
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

Gotovo da nema numizmatičke zbirke Rimskog novca u kojoj nema bar jedan primerak novca sa natpisom “Fel. Temp. Reparatio.” obzirom da je kovan u velikim količinama od sredine četvrtog veka.

Posle smrti Konstantina Velikog, u letnjikovcu u Ankinori pored Nikomedije, 22. maja 337. godine, došlo je do velike pometnje u carstvu. Na kraju se, u celu konfuznu situaciju, umešala vojska koja je na nagovor, kako se smatra, Konstancija II izvršila pokolj svih indirektnih naslednika Konstantina Velikog. Tako su u noći 22. jula 337. godine u palati Dafne, u Konstantinopolju ubijeni Julije Konstancije i Dalmacije stariji, careva braća. U Trakiji je ubijen cezar Dalmacije, carev nećak, dok je u Kapadokiji u Cezariji ubijen kralj Ponta, Hanibalijen muž careve ćerke Konstancije.

Ovaj pokolj cele legitimne grane Flavijevaca, samim čudom su preživeli mali Julijan i njegov polubrat Gal.

Konstantinova tri sina su se potom sastala u Viminacijumu 9. septembra 337. godine, gde uzimaju naslov avgusta i dele carstvo na tri dela.

Konstantin II dobio je na upravu zapadne provincije (Hispaniju, Galiju, Britaniju i deo zapadne Afrike) i dobija naslov “Maximus Triumphator Augustus”. Na njegovoj teritoriji nalazile su se tri kovnice novca Treveri (Trier), Lugdunum (Lion) i Arelate (Arles). Konstancije II vladao je istočnim provincijama (Trakija, Mala Azija i Egipat) gde se nalazilo šest kovnica: Heraklea, Konstantinopolj, Nikomedija, Kizik, Antiohija (Antakija) i Aleksandrija dok je Konstans, kao najmlađi, dobio na upravu Italiju, Balkan i deo severne Afrike sa kovnicama Rim, Akvileja, Siscija (Sisak) i Tesalonik (Solun).

Međutim, vrlo brzo između braće dolazi do sukoba. U proleće 340. godine Konstantin II upada u Italiju gde u sukobu sa Konstansom gine kod Akvileje. Nakon njegove smrti Konstans preuzima upravu nad njegovim delom carstva, i tako dolazi do prve podele velikog Rimskog carstva na dva dela, istočni i zapadni. Najzad nastaje doba relativnog mira, što Konstans koristi za obilazak zapadnih provincija i tom prilikom kao poslednji rimski car posećuje Britaniju.

Carevi Konstans i Konstancije II u periodu 346-348. godine sproveli su novčanu reformu. Prestaje da se kuje folis, a u upotrebu se uvodi novac čija je veličina bila oko 23 mm (AE 2) sa težinom od 4,5 do 5,4 g. Ubrzo je došlo do redukcije ovog novca emitovanjem vrednosti nazvane centenional koja je bila 120. deo funte sa težinom od 2,72 g i promera od 18 do 19 mm (AE 3).

Oko godine kada je sprovedena ova novčana reforma postoje prilične nesuglasice. Po Matinglu ova reforma je sprovedena prilikom proslave 1100 godina Rimskog carstva koja je proslavljena 348. g. Nasuprot njemu Suterland u LRBC (Late Roman bronze Coinage) je mišljenja da je kovanje folisa prestalo 346. g, dok je Kraft mišljenja da je do ove reforme došlo u dužem vremenskom periodu tokom 346-348. godine.

U svakom slučaju, tokom ove reforme dolazi do emitovanja novca sa re-versnim natpisom (FEL. TEMP. REPARATIO. - FELICIUM (FELIX) TEMPORUM REPARATIO - Obnavljanje (obnovitelj) sretnih vremena, ali sa nekoliko različitih scena:

1. Pali konjanik
2. Car na pramcu broda
3. Car odvodi varvarina iz kolibe
4. Imperator i dva zarobljenika
5. Feniks.

Na početku novčane reforme novčići iz ove serije bili su jasno podeljeni svojom veličinom i težinom na tri nominale. Na najvećim primercima novca prikazivan je pali konjanik ili galija. Srednja nominala je bila skoro iste veličine, ali je imala manje srebra i na njemu je prikazan ratnik kako odvodi zarobljenika iz kolibe ili imperatora sa dva zarobljenika. Treća nominala je znatnomanja i na njoj je prikazan feniks. Tokom vremena dve manje nominale su prestale da se emituju, a novac sa prikazom palog konjanika doživeo je redukciju veličine. Ova nova kovanja novca na kojima je prikazan pali konjanik su svojom veličinom i težinom bila manja od prvih primeraka moneta na kojima je prikazan feniks.

Tačan odnos ovog novca prema savremenom zlatnom novcu nije sa sigurnošću utvrđen. Radi lakšeg snalaženja danas se za određivanje nominala ovog novca koristi oznaka njihove veličine i to AE 1 (preko 25 mm), AE 2 (21 - 25 mm), AE 3 (17-21 mm) i AE 4 (ispod 17 mm).

Usled konstantnog kvarenja novca prve emisije su imale veličinu modula od oko 23 mm (AE 2) sa težinom od 4,5 do 5,4 g, dok su poslednja izdanja smanjena do veličine AE 3 i AE 4.


Konjanik u padu
(engl. Falling Horseman, skraćeno FH)

Svakako najpopularnija predstava na novcu sinova Konstantina Velikog, Konstansa i Konstancija II, bila je ona na kojoj je prikazana scena konjanika u padu. U ovoj sceni vidimo rimskog vojnika, po nekim autorima Virtusa, kako kopljem probada varvarskog konjanika. Na aversu je prikazano carevo poprsje okrenuto na desnu stranu. Kako su dva brata bila podelila carstvo, kovnice koje su se nalazile u njihovim delovima carevine trebale su da kuju novac za oba cara sa istim reversnim prikazima ali različitim aversima. Međutim, konjanik u padu je bio omiljena vrsta Konstancija II i u njegovim kovnicama je kovan takav novac i za Konstansa, dok su kovnice koje je kontrolisao Konstans preferirale tip “Car na galiji”. Kovanje ovog tipa novca do punog izražaja dolazi posle smrti Konstansa 350. godine i ovo je najrasprostranjeniji novac tokom perioda 351-361. godina.

Na početku svoje vladavine Magnencije je takođe kovao ovaj tip novca, ali je on brzo zamenjen novcem sa reversnim predstavama karakterističnim za njega. Po naređenju Konstancija II ovaj tip novca kovan je i za cezare Konstancija Gala i Julijana. Dolaskom na vlast Julijan je ovu vrstu novca prestao da kuje.

Na osnovu položaja konjanika u padu, prikazanog na reversu, moguće je izvršiti podelu ovog novca na četiri osnovna tipa i to:

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

1. Klečeći - Konjanik kleči na zemlji ispred konja, u katalozima se obično ovaj tip novca označava sa oznakom FH 1

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

2. Sedeći - Konjanik sedi na zemlji ispred konja, oznaka FH 2

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

3. Pružajući - Konjanik na konju se okreće i pruža ruku unazad prema vojniku, oznaka FH 3

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

4. Hvatajući - Konjanik na konju pada prema napred i hvata vrat konja, oznaka FH 4.

Petnaest kovnica koje su bile razasute širom carstva kovale su novac sa prikazom “Konjanika u padu”. Ni jedna kovnica nije kovala istovremeno novac sa sva četiri tipa prikaza. Zahvaljujući ovom velikom broju kovnica pojavljuju se odstupanja u detaljima, pa pojedini autori razlikuju veći ili manji broj podgrupa. Od svih prikaza najmanje ima nedoumica kod tipa FH 3.

Tokom trinaest godina kovanja novca tipa “Konjanika u padu” došlo je, kao što smo napred već napisali, do opadanja veličine i težine novca. Na početku tipovi novca koji se obično označavaju sa AE 2, imali su prečnik 21-23 mm, po-slednje serije ovog novca imale su veličinu od oko 16 mm i teško mogu da se svrstaju u grupu AE 3. Često se ovi kasni komadi označavaju kao AE 3/4, kako bi se preciziralo da se nalaze negde između AE 3 i AE 4.

Naravno, tokom ovog vremena, nije došlo samo da smanjenja modula. Usled velike produkcije, izazvane obilnim potrebama za novcem, kvalitet kalupa za kovanje često je vrlo loš što je rezultiralo velikim odstupanjima u okviru serije. Pojedini primerci su veliki, jasno iskovani. Nasuprot njima, imamo vrlo ružne primerke. Težina primeraka se kreće od 9,5 g do 1,7 g. I udeo srebra u novcu varira. Kako je ovaj novac od početka bio posrebren, na relativno malom broju primeraka se danas mogu konstatovati tragovi ovog posrebravanja.

Različite serije ovog novca imaju brojne kovničke oznake na aversu, reversu ili obema stranama, koji omogućavaju da se razlikuju izdanja iz pojedinih godina. Jedna serija nosi čak i broj LXXII, što označava da je novac kovan kao 72. deo funte.


Galija

Za razliku od Konstancija II koji je kao reversnu predstavu na svom novcu najviše koristio prikaz “Konjanika u padu”, njegov brat Konstans prednost je davao sceni na kojoj je prikazana “Galija usmerena ka pobedi”. Svih trinaest kovnica u carstvu je kovalo novac sa ovom predstavom za Konstansa. Sedam kovnica i to sve u zapadnom delu carstva, emituje ovaj novac za Konstancija II a za Gala samo jedna i to Tesalonik. Istovremeno ova kovnica emituje novac sa istom reversnom predstavom i za druga dva cara.

Ova scena po svoj prilici prikazuje imperatora prilikom njegove posete Britaniji 342. godine. Konstans je prikazan kako stoji na pramcu galije i drži u desnoj ruci malu figuru Pobede ili Feniksa na kugli. Levom rukom drži labarum sa hristogramom.

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

Kako je ova serija novca kovana relativno kratko, kod nje nema ni približno tako velikih odstupanja u prikazivanju kao kod prethodne vrste. Međutim, postoje primerci novca koji su upola manji od standarda što ukazuje da su pojedine kovnice ovu scenu koristile i za najveću i za najmanju denominaciju, od tri postojeće, koje su korišćene kod napred navedene serije. U vreme Magnencija kuje se sličan novac, pre nego što je počeo da kuje novac sa sopstvenim karakteristikama, ali su primerci ovog novca još manji. Posle smrti Konstansa 350. godine, ovaj novac je kovan i za Konstancija Gala. Posle njega, ovaj tip novca je povučen. Sličan novac, ali sa drugom legendom, emitovan je tokom vladavine Teodosija l.


Varvarin i koliba

Može se smatrati da je novac na kojem je prikazana ova scena bio srednja vrednost u grupi novca na kojem je tekst FEL. TEMP. REPARATIO. Ovaj tip novca po dimenziji je bio neznatno manji od standardne AE 2 veličine, a kako je imao i manje srebra u leguri po svoj prilici je vredeo duplo manje od novčića na kojima je prikazana galija ili konjanik u padu. U principu na aversnoj strani novca prikazivano je poprsje vladara okrenutog nalevo. U ruci drži kuglu. Na reversu je prikazan vojnik koji vodi mladog zarobljenog varvarina iz kolibe. Koliba je smeštena ispod “stabla”. Ovaj novac je kovan u trinaest kovnica širom carstva.

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

Kako je odavno poznato da svaka kovnica ima svoj karakteristični likovni stil, a i izrada reversa nije tako strogo propisana kao izrada aversa, došlo je do toga da je svaka kovnica drukčije prikazala stablo. Pažljiva analiza detalja omogućava nam dosta sigurnu identifikaciju kovnice i u slučajevima kada to nije moguće učiniti na osnovu kovničkih oznaka u otsečku. Kovnice Siscija i Lugdunum kovale su novac sa dva različita prikaza stabla.

Kod ove serije postoje i tri prikaza kako vojnik drži koplje.

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

1. Vojnik drži koplje iza sebe sa vrhom na dole. Kovnice: Trijer, Rim, Siscija, Herakleja, Konstantinopolj, Kizik, Nikomedija, Antiohija, Alerate.

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

2. Vojnik drži koplje ispred sebe sa vrhom nadole: Trijer, Siscija, Tesalonika.

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

3. Vojnik drži koplje sa vrhom okrenutim nagore: Lugdunum, Arelate, Akvileja, Siscija

Kao i kod serije “Konjanik u padu” i na ovim novčićima nalazimo slovne oznake ili zvezde u polju po kojima je moguće razlikovati pojedine serije. Posle smrti Konstansa novac sa ovim prikazom na reversu prestaje da se kuje.


Imperator i dva zarobljenika

Omiljen tip novca, srednje denominacije, cara Konstancija II bio je onaj gde je na reversu prikazivan car sa dva zarobljenika. Ova scena je prikazivana u dve varijante. Kod jedne varijante zarobljenici su prikazani kako čuče na zemlji, dok u drugoj oni stoje.

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

Naravno, i kod ovog tipa postoje brojna manja odstupanja u scenama do kojih je dolazilo usled rada mnogobrojih kovnica i vestine izrađivača kalupa. Zahvaljujući ovome imamo različite prikaze labaruma, zastave sa Hristovim monogramom, ili štita koje drži car. Novac sa ovom reversnom predstavom kovan je u devet kovnica i to za Konstancija II u svih devet, a za Konstansa samo u Sisciji i Alerati.

U svakom slučaju od svih tipova novčića na kojima je natpis Fel. Temp. Reparatio ovi se smatraju najmanje ineresantnim.


Feniks

Od svih tipova novca na kojima je natpis “Fel. Temp. reparatio” po svojoj dimenziji i težini najmanji su ovi na kojima se nalazi prikazan feniks. Po svojoj težini novac sa ovom predstavom upola je manji od velikih (AE 2) primeraka. Sadržaj srebra u njima nalazi se samo u fragmentima. Na osnovu svega ovoga njihova vrednost je po svoj prilici bila upola manja od srednje denominacije.

Na aversu ovog novca, što je i uobičajeno, nalazi se poprsje cara okrenuto na desnu stranu. Na reversu se nalazi prikaz feniksa. Ova mitska ptica, koja umire samožrtvovanjem i vaskrsava iz vlastitog pepela simbolizuje vaskrsnuće, pobedu života nad smrti. Mit o ovoj ptici došao je iz Egipta i preko grčke i rimske mitologije prihvaćen je u hrišćanstvu. Zbog svega ovoga prikaz feniksa je po svoj prilici posebno odgovarao za kovanice koje su emitovane povodom 1100 godišnjice osnivanja Rima. Scena sa njim imala je za cilj da na simboličan način prikaže preporođenje i neprestano opstajanje Rimskog Carstva.
Na novcu ovoga tipa feniks je prikazan na dva načina.

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

Na jednoj vrsti novca feniks je prikazan kako stoji na kugli i ovaj tip je kovan u šest kovnica carstva.

Novac tipa FEL TEMP REPARATIO

Kod druge vrste on stoji na hrpi kamenja (lomači) i novac sa ovakvim prikazom kovalo je pet kovnica... Samo je kovnica Tesalonika kovala istovremeno novac sa oba reversna prikaza. Naravno, usled rada brojnih kovnica (a samim tim i potrebe velikog broja kalupa) i kod ove vrste novca postoje brojna odstupanja u detaljima.

Novac tipa “Fel. temp, reparatio” svakom istraživaču ili kolekcionaru pruža velike mogućnosti za istraživanje i stvaranje vrlo interesantne zbirke zbog velikog broja varijanti.


Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: dinar br. 21, SND, Beograd, 2003.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, rimski novac
Keywords: coins, Roman coins


Izrada kovanica i medalja
... Izrada kovanica i medalja po naružbi. Više informacija na www.monetalis.hr.

- 13:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 05.06.2012.

Osmanlijski novac

Ottoman Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Osmanlijski novac

Beograd u vreme turske vladavine

Turci Osmanlije su više od 4 veka vladali na našim prostorima. Ta duga vladavina je ostavila brojne tragove u kulturi, spomenicima, građevinarstvu i naravno, u numizmatici. U našoj zemlji se i dan danas može naći puno raznog turskog novca pogotovo iz XVIII i XIX veka, ali se i stariji novci nalaze u dosta velikim količinama.

Numizmatičari se malo teže odlučuju na sakupljanje turskog novca zbog pisma (svi natpisi na osmanskom novcu su na arapskom pismu) ali ono nije tako komplikovano kao što na prvi pogled izgleda. Ovo znam iz iskustva jer sam se i sam prilično bavio islamskim novcem a i danas mi je to vrlo draga tema. Uz malo truda i volje ta prepreka se može savladati i onda se pred kolekcionarom otvara jedan novi i interesantan svet.

Osmanlijski novac

"Sultan Sulejman šah, sin Selima kana. Neka mu pobeda bude veličanstvena. Kovano u Bagdadu 926. godine" (po Hidžri)

Osmanlijski novac

"Iskovao gospodar sjajne pobede i moćnik zemlje i mora"

Svi turski sultani od XIV veka pa do proglašenja Republike 1923. godine su kovali novac u početku u srebru i bakru, a kasnije i u zlatu. Osnovni srebrni novac je do kraja XVII veka bila akča (ili aspra), bakreni se zvao mangir (ili mangura), dok je zlatnik bio altin. Kovan je i veći srebrnjak - dirhem ili desetak. Akča vremenom skroz propada da bi krajem XVII veka dostigla težinu od oko 0,2 g. To obezvređivanje osnovne novčane jedinice je nateralo monetarne vlasti da počnu kovati i veće srebrnjake po uzoru na ostale zemlje: prvi turski "taliri" počinju se kovati 1687. godine. Oni se pojavljuju u raznim veličinama i finoćama srebra, a kuju se i delovi talira. Poznati su pod raznim nazivima - juzluk, bešlik itd.

Osmanlijski novac

Arapski brojevi

Propadanje Turske imperije je dovodilo do stalnog kvarenja novca, tako da je bilo sultana koji su za svoje vladavine vršili više monetarnih reformi (neki i po sedam). To je stalno dovodilo do sve lošijeg novca (manja težina i lošija finoća). Ozbiljnu reformu sprovodi sultan Abdul Medžid (1839-1861) u šestoj godini svoje vladavine, znači 1845. godine. On uvodi mašinsko kovanje kao i standarde slične razvijenim evropskim zemljama. Tada uvedeni sistem nije se menjao do kraja carstva.

Osmanlijski novac

Turski zlatnik koji je u Beogradu iskovao sultan Sulejman I Veličanstveni u periodu 1555-1566.

Posebno interesantan deo Osmanske numizmatike su novci kovani na našem tlu. Prvi sultan koji je kovao novac na našem tlu je bio sultan Murat II (1421-1444. i 1445-1451) koji je u staroj srpskoj kovnici Novo Brdo kovao srebrne akče. Posle njega su svi sultani do Mehmeda IV (1648-1687) kovali u našim kovnicama srebrni novac. Zlatni novac je kovalo pet sultana u našim kovnicama, dok je bakreni novac kovao samo sultan Sulejman II (1687-1691). On je ujedno i poslednji Osmanski vladar koji je kovao novac u našim kovnicama.

Osmanlijski novac

Natpisi imena otomanskih kovnica koji se najčešće nalaze na novcu

Na području bivše Jugoslavije su stalno ili povremeno kovale sledeće kovnice: Banja Luka (sporno*), Beograd, Kratovo, Kučajna, Novo Brdo, Ohrid, Sarajevo, Skoplje i Srebrenica. Turske kovnice na području bivše Jugoslavije je izuzetno dobro obradio naš najveći stručnjak za turski novac, Slobodan Srećković iz Beograda. Njegova knjiga "Osmanlijski novac kovan na tlu Jugoslavije", Beograd 1987, je kapitalno delo iz te oblasti.

*Kovanje novca u Banja Luci, prilično je sporno, pa je vrlo verovatno da se u ovoj kovnici osmanlijski novac nije kovao. (Prim. urednika dinara).


Autor: Stevan Vereš
Izvor: dinar br. 21, SND, Beograd, 2003.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Turska, Osmansko carstvo
Keywords: coins, Turkey, Ottoman Empire


Procjena numizmatike
Procjena numizmatičke vrijednosti kovanica i novčanica - www.monetalis.hr
Kontakt telefon: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr

- 16:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 04.06.2012.

Oprez! Ukradene novčanice!

Ukradene novčanice!

Nedavno je iz stana zagrebačkog kolekcionara Stojana Blažanovića ukradena određena količina novčanica. Skrećemo pažnju numizmatičkoj zajednici da obrati pažnju na ponude za otkup koje dobivaju (osobito na serijske brojeve novčanica).

Prikaz ukradenih novčanica i ostalog materijala možete vidjeti ovdje.

Ukoliko dođete u kontakt s osobama koje posjeduju ove novčanice, molimo Vas da kontaktirate:

Stojana Blažanovića, na:
e-mail: blazanovic.stojan@zg.t-com.hr
Telefon: +385 /1/ 66036 39
Mobitel: + 385 / 98 / 391 505 ili +385 /91 / 171 4806

ili

Policiju, na:
Telefon: 192

- 16:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 03.06.2012.

Otkupljivanje starog novca – Monetalis d.o.o.

otkupljivanje starog novcaNumizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. otkupljuje:

kovanice
zlatnike
srebrnjake
novčanice
odlikovanja

Otkupljujemo pojedinačne primjerke i cijele zbirke, bez obzira na količinu.


Ukoliko imate starog novca ili odlikovanja za prodaju, možete nas kontaktirati na:

• e-mail: info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook: facebook.com/monetalisnumizmatika

Kako bi Vam mogli dati konkretnu ponudu (cijenu) za predmet, potrebno je poslati sliku predmeta (obije strane).

Kod većih količina starog novca, najbolje je dogovoriti sastanak.


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 20:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 01.06.2012.

Otkup kovanica – Monetalis d.o.o.

otkup kovanicaTvrtka Monetalis d.o.o. otkupljuje kovanice (pojedinačne komade i cijele zbirke) i to redovnog, te prigodnog kovanog novca, zatim zlatnika i srebrnjaka iz svih vremenskih razdoblja, bez obzira na zemlju porijekla.

Ukoliko imate kovanice koje želite prodati, možete se slobodno obratiti na:

• e-mail: info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook: facebook.com/zlatko.viscevic

Da bi se mogla sastaviti ponuda, neophodno je da pošaljete sliku kovanice (obije strane). Bez toga nećete moći dobiti ponudu putem e-maila.


Spasite numizmatičke vrijednosti od pretopljavanja!

Danas smo svjedoci činjenice da se na svakom koraku mogu vidjeti oglasi za „otkup zlata“ i „otkup srebra“. Većina građana nosi svoje numizmatičke zbirke u takve radnje, gdje im se u pravilu za otkup plaća cijena čistog metala. To naravno nije sporno, ali nažalost tako prodani srebrnjaci i zlatnici završavaju u topionicama gdje se prerađuju u zlatne i srebrne poluge. U značajnom broju slučajeva se dogodi da se vrlo vrijedni numizmatički predmeti tako pretopljavaju i uništavaju, a nije rijedak slučaj da se tako unište i numizmatički vrijedni primjerci hrvatske kulturne baštine. Kako bi se takve numizmatičke vrijednosti sačuvale od uništavanja, najbolje je prije odlaska kod „topioničara“ konzultirati numizmatičku tvrtku i vidjeti da li se radi o numizmatički vrijednoj kovanici, zlatniku ili srebnjaku. U svakom slučaju možete očekivati da će Vam biti ponuđena veća cijena od one koju nude „topioničari“.


Tvrtke za otkup zlatnika i srebrnjaka – povećajte svoju zaradu!

Umjesto da zlatnike i srebrnjake nosite u rafinerije na topljenje, predlažemo Vam da nam se prije obratite i pogledate da li za zlatnike i srebrnjake koje imate možete dobiti više novaca no što ćete dobiti u topionici. U svakom slučaju, u mogućnosti ste da dobijete veću cijenu za srebrnjake i zlatnike koje posjedujete i da sačuvate kulturno blago od uništavanja. Prema kaznenom zakonu RH, uništavanje kulturnih dobara je kazneno djelo.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 21:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se