Hrvatska numizmatika

četvrtak, 29.03.2012.

Zlatni dukat 1995. – Hrvatski kraljevski grad Knin

Gold Ducat – Croatian Royal City of Knin
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Zlatni dukat 1995. – Hrvatski kraljevski grad Knin

Sastav kovine: .986 zlato (Au)
Masa: 3,50 grama (0,1110 oz AGW)
Promjer: 20 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: kovnički sjaj
Izdavač: Narodna banka Hrvatske
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod
Autor: Damir Mataušić, ak. kipar

Lice: panorama grada Knina u kojoj dominira Kninska tvrđava s istaknutim hrvatskim barjakom. U gornjem polukrugu, desno od tvrđave, postavljena je simbolična kruna hrvatskog kralja Zvonimira. Cjelokupni prikaz omeđen je krugom. Unutar pojasa što ga tvori krug koji omeđuje prikaz te vanjski rub dukata ispisan je kružno natpis "HRVATSKI KRALJEVSKI GRAD KNIN 5. KOLOVOZA 1995. "

Naličje: u središnjem dijelu dominira grb Republike Hrvatske položen na niz lovorovog lišća. Cijeli prikaz omeđen je krugom. U donjem polukrugu, vodoravno, položena je starohrvatska pleterna ornamentika, reljefna dekoracija načinjena od tri višetračna prutića. Pleterna ornamentika ispletena je između lovorova lišća i donjeg dijela grh Republike Hrvatske povezujući vanjski lijevi i desni rub dukat. Između vanjskog ruba i ruba kružnice koja omeđuje prikaz, gornjem pojasu, ispisan je polukružno natpis "REPUBLIKA HRVATSKA", a u donjem pojasu ispisan je natpis "JEDAN DUKAT".

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 01:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 26.03.2012.

Zlatni dukat 1994. – Ruđer Bošković

Gold Ducat – Ruđer Bošković
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Zlatni dukat 1994. – Ruđer Bošković

Sastav kovine: .986 zlato (Au)
Masa: 3,49 grama (0,1106 oz AGW)
Promjer: 20 mm
Obod: nazupčan
Kvaliteta kovanja: kovnički sjaj
Izdavač: Narodna banka Hrvatske
Kovnica: IKOM, Zagreb
Autor: Kuzma Kovačić, ak. kipar

Lice: lijevo lik Ruđera Boškovića, hrvatskog znanstvenika iz oblasti astronomije, matematike, fizike i filozofije. S desne strane lika nalazi se prikaz znanstvene studije Ruđera Boškovića koja nosi naziv "Teorija prirodne filozofije svedene na jedinstven zakon sila koje djeluju u prirodi", ispod kojeg je vodoravno tekst u dva retka "RUĐER BOŠKOVIĆ" i godine rođenja i smrti znanstvenika "1711-1787". Uz donji rub dukata nalazi se tekst "HRVATSKl DINAR" i brojke "1991 -1994".

Naličje: uz gornji rub dukata nalazi se tekst "REPUBLIKA HRVATSKA". U sredini dukata je grb Republike Hrvatske kojeg sa lijeve i desne strane nose dva anđela. Ispod grba je brojka "1" ispod koje je tekst "DUKAT". Ispod teksta je godina kovanja "1994". Lijevo i desno od godine kovanja, uz rub dukata, nalaze se grančice masline.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 02:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 24.03.2012.

Prigodni zlatni novac od 500 kuna 1996. izdan povodom šest stoljeća sveučilišne nastave u Zadru

500 kuna 1996. Six Centuries of University Teaching in Zadar
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni zlatni novac od 500 kuna 1996. izdan povodom šest stoljeća sveučilišne nastave u Zadru

Sastav kovine: .986 zlato (Au)
Masa: 3,5 grama (0,11095 oz AGW)
Promjer: 18 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Hungarian mint Co.Ltd., Budimpešta
Autor: Kažimir Hraste, ak. kipar

Lice: u središnjem dijelu dominira prikaz Sv. Dominika za profesorskom katedrom, simbolizirajući odvijanje sveučilišne nastave u prostorima tadašnjeg Dominikanskog samostana, gdje je 1396. godine i osnovan Generalni studij u Zadru. Prikaz je smješten unutar kružne plohe čiji rub s vanjskim rubom kovanog novca tvori uski pojas. Unutar pojasa, kružno uz rub, s lijeve na desnu stranu, ispisan je tekst "ŠEST STOLJEĆA SVEUČILIŠNE NASTAVE U ZADRU". U donjem dijelu pojasa, između početka i završetka teksta, ispisane su brojke "1396.-1996.".

Naličje: u kružnoj plohi prikaz je rozete s ornamentikom u obliku cvijeta, koja je ugrađena iznad portala samostana Sv. Dominika. U gornjem središnjem dijelu kružnog pojasa, što ga tvori rub kružne plohe i vanjski rub kovanog novaca, ispisana je brojčana oznaka nominale i naziv novčane jedinice "500 KUNA". U donjem središnjem dijelu pojasa grb je Republike Hrvatske. Lijevo od grba, unutar pojasa, ispisan je tekst "REPUBLIKA", a desno od grba, unutar pojasa, tekst "HRVATSKA".

Slike: eBay

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 19:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 22.03.2012.

Određivanje količine srebra u rimskim carskim denarima mjerenjem specifične težine

Determination of Silver Content in Roman Imperial Denarius with Method of Measuring of Specific Weight
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Od vajkada postoji interes doznati kakav je metalurški sastav antiknih predmeta, posebno novaca. Klasične kemijske analize daju najtočnije rezultate, no one uništavaju predmet, i zato su nepodesne za ispitivanje rijetkih i vrijednih predmeta. Moderne metode (rtg spektrometrija, analiza aktivacije neutrona itd.) ne oštećuju predmet, no one nam daju samo sastav površine predmeta. Iskustvo je pokazalo, da se površina predmeta po sastavu razlikuje od dubljih dijelova, i to zbog procesa korozije.

Jedna od jednostavnih i po predmet “bezopasnih” metoda metalurške analtee je određivanje specifične težine metala. Specifična težina neke tvari je težina jedinog mililitra te tvari izražena u gramima. Svaki metal ima svoju karakterističnu specifičnu težinu. Specpfična težina legure (smjese metala) zavisi o količini pojedinih sastojaka legure. Ako je legura sastavljena samo od dva metala, moguće je na temelju specifične težine izračunati količinu pojedinih sastojaka. Treba napomenuti, da se tim postupikom dobivaju samo približne vrijednosti, jer u praksi nije moguće proizvesti idealnu leguru bez mikroskopskih mjehurića plina, koji utječu na rezultat mjerenja.

Rimski carski denari iskovani su od srebra s manje ili više primjesa drugih metala. Glavna primjesa je bakar, kojeg u denarima tokom vremena ima sve više, da bi sredinom III stoljeća činio čak 2/3 sastava legure. Ostali metali (kositar, olovo, cink i zlato) dolaze u tragovima, maksimalno do 1%. Stoga se mogu zanemariti, jer bitno ne mijenjaju rezultate mjerenja.

Precizne kemijske analize pokazuju velike varijacije u sastavu legure srebra kod istog vladara. Zato precizni rezultati, prikazani s nekoliko decimala, imaju samo akademsko značenje.

Preliminarnamjerenja specifične težine rimskih carskih denara pokazala su nekoliko neočekivanih fenomena. Postoje velike “razlike specifične težine dobro očuvanih primjeraka i korodiranih denara istog vladara. Što je korozija jače izražena, to je specifična težina manja. Kemijska analiza korodiranih primjeraka daje obrnute rezultate, naime, što je korozija veća, to je postotak (srebra u denaru veći. (Cope).

Drugi fenomen je činjenica, da je specifična težina denara manja od teoretski proračunane, s obzirom na postotak srebra. Tako, na primjer, denar Septimija Severa sadrži oko 50% srebra i teoretski bi trebao imati specifičnu težinu oko 9,70 dok mjerenja pokazuju, da ona iznosi samo oko 9,40.

Razloge tim fenomenima treba tražiti u ponašanju metala pri stvaranju legure, te u kasnijem procesu korozije. U rastopljenom srebru bakar se otapa samo oko 1%, zavisno o temperaturi. Prema tome, rastopljenu leguru čine sitne kapljice raznih metala, koje se ne miješaju, dakle neka vrsta emulzije. Ohlađena srebrna legura sadirži mikroskopski sitne otočiće i grančice bakra. Korozija nagriza samo bakar, stvarajući razne okside i druge spojeve, koji postupno prodiru u dubinu novca. Postupkom čišćenja denara (bilo amonijakom, bilo kiselinama) ti se oksidi otapaju, pa novac postaje porozan. Što je korozija veća, to je više bakra oksidirano i nakon čišćenja manje ga ima u novcu. Novac tada ima manju specifičnu težinu zbog sitnih prostora ispunjenih zrakom, a kemijskom analizom veći postotak srebra.

Autor je komparirao podatke iz literature s rezultatima mjerenja specifične težine i empirijski došao do slijedećih vrijednosti, a te pokazuju odnos specifične težine i postotak srebra. Ova tabela vrijedi samo za dobro očuvane denare.

Određivanje količine srebra u rimskim carskim denarima mjerenjem specifične težine

Tabela 1.

Ukupno je izmjereno 375 denara 24 cara i 13 carica, od Augusta do Gordijana III. Augustovi denari iskovani su na samom početku nove ere, a Gordijanovi oko 243. godine. Kod svakog primjerka određena je težima, specifična težina, postotak srebra te ukupna količina srebra. Neki vladari kovali su lakše denare, ali od kkvalitetno srebra, dok su drugi kovali teže denare od manje kvalitetna srebra. Prava vrijednost denara može se odrediti samo na temelju ukupne količine srebra u novcu. Tabela 2. prikazuje taj materijal.

Određivanje količine srebra u rimskim carskim denarima mjerenjem specifične težine

Tabela 2.

Određivanje količine srebra u rimskim carskim denarima mjerenjem specifične težine

Denari Tiberija (a) i Gordijana III (b).

Iz tabele se vidi da je naj vrijedniji denar bio onaj cara Tiberija. Sadržavao je čak 3,77 grama srebra. To je istodobno i “najpoznatiji denar”. Po pisanju Biblije za 30 takvih “srebrnika“ Juda je izdao Isusa. Veći pad vrijednosti denara bilježimo kod Nerona. Vespazijan i njegovi nasljednici nastoje oporaviti denar i njegova vrijednost postupno raste, da bi za vladavine Nerve dostigla maksimum od 2,67 grama srebra po denaru. Trajan treba mnogo novaca za vođenje ratova, pa vrijednost denara ponovno pada. Hadrijanovi novci bili su teži, no bili su iskovani od manje kvalitetnoga srebra, pa im je realna vrijednost bila nešto manja od Trajanovih denara, oko 98% vrijednosti. Dok se za Antonina Pija vrijednost denara koliko-toliko drži razine prethodnika, njegovi nasljednici gube kontrolu nad novcem, što ima za posljedicu dosta jak pad vrijednosti denara. Marko Aurelije kao cezar (pod Antoninom Pijom) kovao je denare, koji su sadržavali 2,28 g srebra, a kada je postao augustom, njegovi denari sadrže samo 2,01 gram srebra, što znači pad vrijednosti za 11%. Još je gora situacija za njegova nasljednika Komoda, kada vrijednost denara pada za daljih 12%.

Nakon građanskog rata vlast preuzima Septimije Sever. Potreba za novcem je velika, pa kvaliteta novca jako opada. Denar sada sadržava samo 50% srebra, po primjerku sadrži 1,49 gram srebra. Od Severovih nasljednika jedino Sever Aleksandar pokušava stabilizirati vrijednost denara. Njegovi denari sadrže 1,34 grama srebra, dok su denari njegova prethodnika Elagabala sadržaivali samo 1,24 grama srebra.

Interesantno je, da su uzurpatori kovali znatno kvalitetniji novac od legalnih vladara, kao npr. Oto, Makrinus i kasnije Maksiminus Tračamin, koji je svrgnuo Severa Aleksandera.

Iako je denar postupno gubio vrijednost, ipak je bio vrlo stabilna valuta. Od Tiberija, kada je imao najveću vrijednost, pa do Gordijana III prošlo je 210 godina. U tom razdoblju vrijednost denara spala je na 26% prvobitne vrijednosti. U današnje doba tako stabilna valuta ne postoji!


Literatura

1. E. T. Hall i D. M. Metcalf, Methods of Chemical and Metallurgical Investigation of Ancient Coinage (MCMI), a Symposium held by the Royal Numismatic Society in London on 9-11 december 1970, London, 1972.
2. L. H. Cope The Metallurgical Analysis of Roman Imperial Silver and AES Coinage, u MCMI, pp 3-47.
3. N. Šipuš, Metode otkrivanja falsifikata rimskih carskih novaca, Obol 35, 1983, pp 10-13
1. Biblija, Evanđelje po Mateju, VII, 14.


Autor: dr. Nikola Šipuš
Izvor: Obol, br. 39, HND, Zagreb, 1987.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, antički novac, Rim, denar
Keywords: coins, ancient coins, Rome, denarius


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 21:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 21.03.2012.

Neusvojeni prijedlozi za novčanice Savezne Republike Jugoslavije od 20 dinara 1.1.1994.

Unaccepted Designs of FR Yugoslavia 20 Dinars Banknotes Dated 1.1.1994
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



U svom opsežnom djelu „Novčanice narodne banke 1884-2004“ na stranici 251, autor Željko Stojanović donosi prikaz predložaka za novčanice od 20 dinara s datumom 1.1.1994.

Novčanice stilski odgovaraju seriji novčanica od 1, 5 i 10 dinara s datumom 1.1.1994. (ref: Viščević #117, Viščević #118, Viščević #120). Stilovi brojeva i slova su isti kao i u navedenih novčanica, a na sebi imaju ćirilične i latinične natpise.

Neusvojeni prijedlozi za papirni novac Savezne Republike Jugoslavije od 20 dinara 1.1.1994.
Neusvojeni prijedlozi za papirni novac Savezne Republike Jugoslavije od 20 dinara 1.1.1994.
Neusvojeni prijedlozi za papirni novac Savezne Republike Jugoslavije od 20 dinara 1.1.1994.

1, 5 i 10 dinara s datumom 1.1.1994., ref: Viščević #117, Viščević #118, Viščević #120

Na licu novčanice nalazi se lik Đure Jakšića, a na naličju manastir Vraćevšnica.

Prikazane su dvije varijante novčanica, na jednoj prevledava zelena, a na drugoj narančasta boja.

Neusvojeni prijedlozi za papirni novac Savezne Republike Jugoslavije od 20 dinara 1.1.1994.
Neusvojeni prijedlozi za papirni novac Savezne Republike Jugoslavije od 20 dinara 1.1.1994.

Neusvojeni prijedlog 20 dinara 1.1.1994. – zelena varijanta, ref: Viščević #S173

Neusvojeni prijedlozi za papirni novac Savezne Republike Jugoslavije od 20 dinara 1.1.1994.
Neusvojeni prijedlozi za papirni novac Savezne Republike Jugoslavije od 20 dinara 1.1.1994.

Neusvojeni prijedlog 20 dinara 1.1.1994. – narančasta varijanta, ref: Viščević #S174

Nažalost, do realizacije ovih novčanica nije nikada došlo, već je novčanica od 20 dinara s istim motivima, a drukčijeg stila, puštena u optjecaj zajedno sa serijom od 3.3.1994.

Neusvojeni prijedlozi za papirni novac Savezne Republike Jugoslavije od 20 dinara 1.1.1994.
Neusvojeni prijedlozi za papirni novac Savezne Republike Jugoslavije od 20 dinara 1.1.1994.

20 dinara 3.3.1994., ref: Viščević #124


Autor: Zlatko Viščević
Izvori: Stojanović, Željko, Novčanice narodne banke 1884-2004, Jugoslovenski pregled, 1. izdanje, Beograd, 2004.; Viščević, Zlatko, Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, NDC, 2. izdanje, Rijeka, 2011.; Mandić, Ranko, Metalni novac Srbije, Crne Gore i Jugoslavije sa dodatkom: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija i Slovenija, SND, 4. izdanje, Beograd, 2006.
Slike: Serbia-Money.ru

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, SR Jugoslavija, 20 dinara, 1994
Keywords: paper money, banknotes, FR Yugoslavia, 20 dinars, 1994


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 01:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 20.03.2012.

Novac kao odraz stilova u umjetnosti

Coins as Reflection of Styles in Art
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Od najranijih vremena, stavljajući svoj žig na pločice metala, država se trudila da novac učini što ljepšim i privlačnijim, simbolizirajući na izvjestan način ne samo vrijednost metala nego i samog izdavača.

I najstariji istraživači i povjesničari tretirali su novac umjetničkim predmetom - “spomenikom umjetnosti”. Osim što je interesantan zbog svojih stilskih osebina kao odraza vremena u kojemu je nastao, on je prije svega dragocjen stoga što su na njemu ovjekovječeni mnogobrojni prikaza portreta vladara, prikazane slike bogova i heroja, hramova i životinja, potrpština za kuću i bogoslužje, razna oružja i drugi predmeti. Kovani novac nam daje sliku stupnja izobrazbe, političkog i religioznog stanja naroda jedinog doba; putem kovanica kao predmeta male plastike možemo pratiti početak, procvat i pad nivoa umjetnosti kao i razvitak stilova u njoj.

U ovom ću se članku dotaći odnosa umjetnosti i novca nakon pada Zapadnog rimskog carstva i nadalje, da ovo vremensko razdoblje u početku pokazuje dekadenciju u izražavamjiu likovne umjetnosti, naročito na novcu: sve je uočljiviji utjecaj Bizanta. Predstave na novcu Vizigota, Franaka i Friza i ostalih “barbarskih” naroda često su uvjetne i primitivne, što je posljedica niske razine umjetnosti svedene na šematizam, a i slabog poznavanja, za njih, nove tehnike izradbe novca.

Usprkos saznanju da su rezači kalupa u većina slučajeva bili ugledni zlatari, ta činjenica je utjecala ne samo na izbor materijala nego i na izgled novca. Tako su franački monetari Abo i znameniti Eligije, koji je kasnije kanoniziran kao pokrovitelj monetara, upravljali kovnicom novca za vrijeme Klotara II i Dagoberta I. Eligije je na jednom zlaitniku Klotara II (639-651.) na reversu , gdje je prikazan križ, oko istog stavio natpis “+ELIGIV(s) MONETA(rius)”, dok je na aversu prikazao Klotarovo poprsje s dijademom i natpis “CHLODOVEVS...”

U službi danskog kralja Nilsa (1104-1134) kao monetar je radio Anketil, zlatar iz Engleske, a mnogi su vladari uzimali za monetare poznate zlatare, gravere i umjetnike.

Koliko je rad monetara bio cijenjen svjedoče prikazi na vitrajima crkvi. Među scenama prikazanim na vratima katedrale u Modeni nalazi se i prikaz rada na izradbi novca, dok na frizu crkve Saint-Il u Poitiersu nalazimo natpis “UDO MONETARIVS”.

No, i pored svih nedostataka, novac ovih naroda došavši do nas, ima dragocjenu ulogu u izučavanju umjetnosti ranog srednjeg vijeka, s obzirom da putem njega možemo pratiti i koliki je bio kulturni utjecaj Bizanta na te narode.

Proglašenjem Karla Velikog za cara i njegova težnja za obnovom rimskog sjaja i tradicije, lijepo se odražava i na umjetnositi toga doba u tzv. “Karolinškom preporodu”. Naravno, ove težnje se primjećuju i na novcu. Poslije geometrijskog formalizma i ornamentalne umjetnosti koja je dominantna, kod Merovinga i Langobarda u V-VII stoljeću u opticaj se ponovno uvodi novac na kojem dominira lik vladara ovjenčan lovorovim vjencom, kao na čuvenom Karlovom denaru, gdje je na aversu prikazan njegov lik s natpisom “CAROLUS IMP(erator) AUG(ustus”), dok je na reversu prikazano pročelje hrama sa četiri stupa, a hram podsjeća na rimske hramove, te natpis “CHRISTIANA RELIGIO”.

Od XI stoljeća na novcu je sve uočljiviji novi stil, romanski, sa svojim karakterističnim oznakama. Ovaj stil je naročito upadan odikako su se oko 1130. godine počeli kovati brakteati, novac od tankog lima s predstavom na jednoj strani, i njenim negativom na drugoj.

Veoma lijepi primjerci novca s karakteristikama novog stila, lučnim svodovima, biljnim i životinjskim predstavama, kovani su u Kölnu, Minzbergu, Aschaffenburgu, Landau i u mnogim drugim mjestima s obzirom da je u to vrijeme skoro svaki velikaš, svjetovni ili duhovni, kovao svoj novac. Ljepoti je ovog novca pridonijelo i to što je imao znatno veće dimenzije, a i lakše ga je bilo kovati.

No kako se to događa, mijenjao se ukus pa je dolazilo i do promjena u shvaćanju lijepog.

Kada se poslije 1313. godine gotika raširila po svim dijelovima Evrope; ona naglašava ukrašavanje svega, počev od odijevanja, gradnje dvoraca, pravljenja namještaja, svečanih povorki pa do slikarstva i obrade metala. Zahvaljujući sačuvanome danas se imamo prilike diviti zlatnom novcu francuskih, španjolskih i engleskih kraljeva iz XIV-XV stoljeća izrađenih pod utjecajem gotike. Okomito zaoštrene linije predstavijaju gotske crkve s pupoljcima, ljiljanima, trolistima na vrhovima, u svojim cvjetnim čipkama, u dramatično savijenim linijama. Novac kovan pod utjecajem gotike često podsjeća na divne vitraže sa crkvenih fasada.

Dok je gotika cvjetala, u Italiji se počeo javljati stil koji se sve više počeo osjećati i utjecati i na izgled novca. Prvi vjesnici novoga stila, renesanse, osjećaju se već na milanskim dukatima Franceska Sforze (1450-1466.), na kojima je portret vladara prikazan sa svim karakteristikama novoga shvaćanja, dok je natpis još zadržao gotičku formu. Do konačnog prekida sa starim shvaćanjima, i prihvaćanjem novog, dolazi na testonima kovanim u Milanu za Galeaza Maria Sforze (1468-1476.) i testonima kovanim za Heroulesa u Ferari (1477-1505). Odraz ovog preporoda vidljiv je i u ostalim zemljama, pa i u dalekoj škotskoj, za Jakoba V (1512-1542.) na njegovim dukatima kovanim 1540. godine.

S usvajanjem renesansnog stila definitivno ulazimo u period kada su rezači kalupa nastojali i uspijevali vjerno prikazati kako portrete tako i građevine, hramove i ostale pojedinosti.

Naravno, bilo je i ranije pokušaja portretnog prikazivanja na novcu, ali su to u većini slučajeva bili usamljeni i sporadični pokušaji, više nagovještaji. Već smo prije spomenuli Karlov denar s likom snažna podbratka i nečim energično-surovim u ravnom nosu te očima. Sporno je pitanje da li su portreti Otona III (983-1002.) i Konrada II (1024 -1039.) na denarima kovanim u Kölnu, Henriha II (1002-1024.) na novcu Regensburga, stvarni ili imaginarni. Naravno, postoje različita mišljenja o tome. Uopće gledajući srednji vijek nije znao za realistički portret. Poslije Rimljana, portret je ponovno otkriven u renesansi. Jedan od lijepih primjera ovog novog shvaćanja je i duikat kovan za španjolskog kralja Ferdinanda II Katoličkog (1452-1516). Iako očuvanost njegovih kovanica zbog izlizanosti nije naročita, njegov portret nam ipak dovoljno jasno pokazuje mračan i energičan karakter kraljev.

Možemo pretpostaviti da je do XV stoljeća, kada je u umjetnosti kovanja novca nastupila promjena, samo mali broj rezača kalupa pridavao je važnost realnom izgledu povijesnih ličnosti svoga vremena. Tijekom daljeg vremena sve se više talentiranih umjetnika bavi izradbom kalupa za novac, a došlo je i do poboljšanja tehnike pri izradbi novca. Jedan od takvih umjetnika, koji je radio na izradbi kalupa a i usavršavanju alata je Benvenuto Celini (1500-1571.), koji je više godina radio u papinskoj kovnici u Rimu i imao zvanje „Maestro delle stampe”, ili pak Ambrozio Predo, učenik velikog Leonarda da Vincija, koji je zajedno s bratom radio u Milanskoj kovnici. U Sieni radi Baltazare Peruzzi (1481-1536.), učenik Bramantelov, dok u Njemačkoj predloške radi Dürer (1427 -1502).

I uz sav tehnički napredak u pojedinim slučajevima se nije baš mnogo vodalo računa tko je stvarno prikazan na novcu. Lijep primjer ovakove nemarnosti imamo u engleskom novčarstvu.

Na zlatnom novcu Henrika VII (1485-1509.) nalazi se njegov lik u profilu. Njegovom nasljedniku Henriku VIII (1509-1547.) bilo je svejedno čiji se portret nalazi na novcu, pa je on i dalje koristio stare kalupe, samo su majstori - kalupari dodali još jednu crtu, te je dobivena brojka VIII. Ova nemarnost je ispravljena poslije skoro 30 godina na najbolji mogući način: počeli su se kovati srebrni testoni, na kojima je lijep portret kralja Henrika VIII, za koji se pretpostavlja da ga je radio Holbein Mlađi. Ovaj je portret umjetnik radio ili specijalno za novac, ili su ga kalupati kopirali s njegova portreta-minijatuire koja je učinjena za njegovu ženu Anu od Kleva 1539. godine.

Sredinom XVI stoljeća Evropom je zavladao novi stil, barok, pun raskoši i kićenosti. Ni majstori koji su izrađivali kalupe i predloške za novac nisu ostali imuni na nove prohtjeve, a nisu ni mogli, s obzirom da su se morali prilagođavati i vremenu i naredbodavcima. To je period kada mnogobrojni uživaoci prava kovanja novca na svoj novac stavljaju onu temu za koju oni smatraju da je značajna za njih. Zahvaljujći tome, viđamo novac koji je kovan povodom rođenja, ženidbi, udaje, osvajanja gradova, izjašnjavanja za ovu ili onu vjeru, smrti itd. Lijep primjer za to shvaćanje je tzv. “Venerin talir” kovan 1622. g. u Magdeburgu. Na jednoj strani prikazan je osnivač grada Oton I (936-973.) u oklopu na konju. Na drugoj strani su kola koja vuku golubovi i labudovi; na kolima stoji Venera i tri gracije. U kartušu ispod kola je natpis na staronjemačkom jeziku “Venus die heydnisch Gottin zart so blos hier engebetet ward. Num ist gottlob das gottlich Wort hegegen gepflantz an dis Ort”.

Oko 1730. godine u Francuskoj se javlja novo mišljenje o lijepom, stil rokoko, kao odraz tadašnjeg života na dvoru. Sve je u tom stilskom razdoblju lepršavo, razigrano. Dvorovi blješte u pozlatama, ogromne sale s ogledalima na zidovima u kojima se ogleda napudirano plemstvo u vlasuljama. A novac, kako on izgleda? Louis d'or i ecu s portretima raznih Lujeva u bogatim odijelima s velikim vlasuljama, gordi i razmaženi. Taj novac s “velikom umjetnošću” nagovještava nov stil, koji će se iz Francuske proširiti i na ostale zemlje Evrope.

Kao što vidimo, novac je proizvod i umjetnosti, i on prolazi kroz različite etape njena razvitka. Praktični ciljevi opticaja ne dozvoljavaju na novcu upotrebu visokog reljefa kao na medaljama, a i modeliranje predstava na novcu mora se prilagođavati veličini novca, što ni u kom slučaju ne umanjuje njegovu vrijednost kao izvora za proučavanje stilova umjetnosti i povijesti.


Literatura

1. Friedensburg F.: Die Münze in der Kulturgeschichte, Berlin, 1909.
2. Suhle A.: Die Münze, Leipzig, 1970.
3. Doty R.: Encyclopedic Dictionary of Numismatics, London, 1982.
4. Hoberman G.: The Art of Coins, London, 1981.
5. Sutherland V. H. C: English Coinage 600-1900, London, 1973.


Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, br. 39, HND, Zagreb, 1987.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, stilovi
Keywords: coins, ancient coins, styles


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 21:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 16.03.2012.

Prigodni zlatni novac od 1000 kuna 1995. izdan povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.-1995. godine

1000 kuna 1995. Statehood day of the Republic of Croatia May 30, 1990-1995
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni zlatni novac od 1000 kuna 1995. izdan povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.-1995. godine

Sastav kovine: .986 zlato (Au)
Masa: 7 grama (0,22191 oz AGW)
Promjer: 22 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Münze Österreich AG, Wien
Autor: Kuzma Kovačić, ak. kipar

Lice: dominira reljef Republike Hrvatske obasjan zrakama svjetlosti kojih je izvorište smješteno na lijevoj strani gornjeg polukruga. U desnom polukrugu, u pet redaka, ispisan je tekst "DAN" "DRŽAVNOSTI" "30. SVIBNJA" te godine "1990." i "1995.". U kopnenom dijelu reljefa države Republike Hrvatske smještena su tri kvadratića a u morskom dijelu šest kvadratića, simbola prenešenih iz grba države Republike Hrvatske. Na dijelu morske površine niz je sitnih, valovitih reljefnih linija.

Naličje: u središnjem dijelu gornjeg polukruga je oznaka nominale "1000" ispod koje je natpis novčane jedinice "KUNA", oznaka nominale i natpis smješteni su u kružni motiv sitnih, valovitih reljefnih linija. U donjem polukrugu, u središnjem dijelu, grb je Republike Hrvatske koji većim dijelom ulazi u kružni motiv sitnih, valovitih reljefnih Iinija. Uz donji rub položene su polukružno dvije grančice; lijevo od grba grančica lovora a desno od grba, grančica masline. Od vrha grančice lovora do vrha grančice masline, kružno uz rub, ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA"

Slike: eBay

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 00:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 15.03.2012.

Kuna - od ideje do kovanog novca

Kuna – from Idea to the Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Kako će to biti lijepo... kad sva hrvatska djeca budu u rukama imali te novčiće... novčići koje sam svojom rukom oblikovao, hrvatski novac... kojeg će vazda negdje biti, poput rimskog, do sudnjeg dana zapisao je Kuzma Kovačić, autor hrvatske kune, 1995. godine.

Kuna - od ideje do kovanog novca

Kuna - od ideje do kovanog novca

Krajem 1993. godine Hrvatska narodna banka pokrenula je pozivni natječaj za izradu idejnog likovnog rješenja budućega hrvatskoga kovanog novca. Nova hrvatska valuta trebala se zvati kuna, a njezin stoti dio lipa.

Kuna - od ideje do kovanog novca

Kuna - od ideje do kovanog novca

Na kunama i lipama trebala su biti vizualna rješenja flore i faune. Između radova sedmorice pozvanih kipara izabran je natječajni rad Kuzme Kovačića kao najbolji predložak za izradu kuna i lipa.

Kuna - od ideje do kovanog novca

Kuna, simbolički i nazivom, vezana je uz stoljetnu hrvatsku povijest: od kunina krzna, kao sredstva plaćanja, preko motiva kune na hrvatskome kovanom novcu pa do naziva hrvatskog novca. Devet kovanica različitih nominalnih vrijednosti s motivima kukuruza, vinove loze, hrasta lužnjaka, duhana, masline, velebitske degenije, slavuja, tunja i mrkog medvjeda, karakterističnih vrsta hrvatskog podneblja, ove godine bilježi 10. obljetnicu svog postojanja.

Kuna - od ideje do kovanog novca

Kuna - od ideje do kovanog novca

Savjet Narodne banke Hrvatske pod predsjedanjem dr. Pere Jurkovića, na sjednici održanoj 10. svibnja 1994., donio je Odluku o izdavanju novčanica i kovanog novca koji glase na novčanu jedinicu Republike Hrvatske.

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994., uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske.


Izvor: Raguž, Boris, Numizmatička izdanja Hrvatske narodne banke 1994. - 2004., Hrvatska narodna banka, 1. izdanje, 2004.
Slike: katalog „Kuzma Kovačić- Kovani novac Republike Hrvatske“ u izdanju Modeme galerije

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, kuna
Keywords: coins, Croatia, kuna


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 18:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 14.03.2012.

Dubrovački novac – Libertina

Coins of Ragusa - Libertina
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Dubrovački novac – Libertina

Novac u vrijednosti od 80 dinarića ili 2 dukata, dakle novac u vrijednosti libertine, imao se je kovati po Senatovoj odluci od 21. I. 1786. kojom je kovničarima naloženo da rastope partiju vižlina te od nje skuju za 10.000 dukata “novog novca” s tipom što oni odrede, a kakvoća da mu bude kakvu su oni predložili. Da se je pak tu pod “novim novcem” razumio novac u vrijednosti libertine, razabire se iz Senatove odluke od 21. VII. 1787, da kovničari računaju u 80 dinarića novi novac što kuju, da ga i dalje kuju, ali da ga do nove naredbe ne puštaju u opticaj, i da od određene sume (od 10.000 dukata) skuju polovicu u komadima po 2 dukata a drugu polovicu u komadima po 1 dukat. Taj se je “novi novac” dakle bio počeo kovati, ali 22. IX. obustavljeno je do nove naredbe njegovo kovanje. I tako ta prva “libertina” nije bila izdana, pa kako se nije ni jedan komad sačuvao, tako ne znamo je li možda već ona imala oblik što ga je libertina dobila g. 1791, kao što ne znamo — ako se je bio počeo kovati i onaj komad po 1 dukat — je li on imao da bude obnovljen dukat od g. 1723, ili je imao da bude polovica od većega komada po 2 dukata, od kojega se je možda samo razlikovao time što je bio od njega za polovicu lakši, pa zato i manji; ne znamo dakle je li to imao da bude nov “dukat” ili “polulibertina”.

Zašto je pak dubrov. vlada htjela da uvede nov novac u vidu talira, to možemo samo naslućivati: u Turskoj, za koju se je u prvome redu kovao vižlin, sve je više preotimao mah lijepi talir Marije Terezije, s kojim nije mogao da izdrži konkurenciju vižlin sa svojim ukočenim knezom i sa svojom slabijom unutrašnjom vrijednosti; trebalo je dakle stvoriti ljepši i bolji novac, na se je to već g. 1786/87 pokušalo da učini, ali ne znamo zašto pokušaj se tada ostavio. Poslije par godina pokušaj je ponovljen, i tada je izvršen: 22. lI. 1790 Senat zatraži od kovničara plan za kovanje novog novca; prema tome planu Senat 25. II. 1791 naloži da se novog novca po 80 dinarića skuje za 11.000 dukata na javni račun, ali da se prije mora dobro izračunati da državna kasa nema od toga nikakve štete; da ih javne kase imaju primati po 80 dinarića, a ako privatnici zatraže, da se na njihov račun može kovati toga novca od 15 do 20 tisuća dukata. Tako je dakle postala libertina, koja uprav nije ništa drugo nego “ispravljeno izdanje” dubrov. talira: poprsje Republike (uprav Marije Terezije) na licu novca mnogo je finije izrađeno negoli kneževo poprsje na vižlinima, kao što je i grb na komadima od g. 1791 mnogo ljepši negoli na vižlinima; ljepša je libertina od vižlina i zato što je kovana u prstenu, pa je sasvim okrugla i s nakićenim rubom; još je važnije pak što joj je i unutrašnja vrijednost veća: prije svega je teža — osjekom 28,884 g, dok je dubrov. talir (osim onoga od g. 1725) težak samo 28,305 g, dakle težina joj je povišena za preko ˝ g ali to povišenje ne odgovara nikako povišenju njene nominalne vrijednosti, jer prema dubrov. taliru vrijednost joj je za 1/3 veća, dakle bi onda i težina trebala da joj poskoči na 37,740 g, a ne odgovara ni broju dinarića što je nosila, jer je najmlađi dinarić bio težak 0,448 g, dakle njih 80 bilo bi 35,840 g. Zato je sva prilika da joj je težina nešto povećana zato da bolje konkuriše s talirom Marije Terezije i zato joj je data i nešto bolja emjesa od 601—613 tisućina.

Libertina, kakva se je kovala g. 1791, nije se više kovala, jer se je otkrila neka prijevara kod njene “promjene” (cambiamento), s čega je Senat 11. VIII. 1791 naložio kovničarima da zavedu istragu u tome poslu, a bez sumnje zbog te prijevare, i ovlastio ih da promijene, kako im se bolje svidi, grb na “novome novcu”. Kakva je to bila prijevara i o kojoj se “promjeni” radilo, nije kazano, ali sva je prilika da je i g. 1791 učinjeno što se je učinilo g. 1787, naime da su vižlini promijenjeni, to jest prekovani u libertine, pa je kod toga uzeta nešto slabija smjesa negoli je trebalo, s čega Senat nije baš htio da uništi već kovane komade, ali je opet htio da se odmah može konstatovati koji su komadi s tom slabijom emjesom, te zato naložio da se za nove komade promijeni grb. Tako najlakše razumijemo što je Senat nadalje toga istoga dana odalečio iz kovnice ogledačeva pomoćnika (I. L), dakle čovjeka koji je imao posla baš kod priređivanja smjese; svakako kod toga se moglo raditi samo o jednoj partiji tih libertina iz g. 1791, jer se g. 1794 u mletačkoj kovnici nije našlo da ima kakve razlike u finoći među libertinom od g. 1791 i 1792. Budući da je to sve bilo 11. VIII., bilo je dovoljno vremena da se načini novi kalup za naličje, te da se, mjesto običnoga dubrov. grba bez natpisa, uzme novi grb s natpisom LIBERTAS; moguće je dakle da je kovano još g. 1791 libertina s tijem novijem grbom što ga imaju sve libertine od g. 1792—1795, ali sačuvala se nije ni jedna; a što Dechant 109/110 navodi dva starija svjedočanstva o egzistenciji take liberine, slabo im se može vjerovati, jer ta dva svjedoka imaju i o drugim dubrov. novcima neke sasvim krive podatke. Može biti da je s tom “prijevarom” u vezi to što su neke libertine odg. 1791 docnije prekivane; to se jasno vidi na br. 3198 i 3216: pod kalupom od g. 1794 sigurni su tragovi kalupa od g. 1791, pa je valjada jedna partija libertina od g. 1791, kod koje nije bilo one “prijevare”, zadržana u državnoj kasi te g. 1794 prekovana, i tako puštena u opticaj kao komad s potpunom vrijednosti.

Ako dakle nije već g. 1791, a ono je svakako g. 1792 uveden novi tip libertine s novijem grbom, po kojemu je i dobila svoje ime, ali se inače nije diralo ni u težinu ni u smjesu libertine. Nego vlada nije bila zadovoljna dobitkom što joj je libertina donosila, te je već 8. III. 1792 obustavljeno kovanje libertine na državni račun a dopušteno da se na privatni račun kuje “još drugih 20.000”; te pak posljednje riječi dokazuju da se je g. 1791, prema odluci od 25. II, zbilja kovao potpuni iznos od 20.000 dukata, to jest 10.000 libertina, na račun privatnika. Skoro zatim, 10. VII. 1792, Senat opet odluči da se libertine kuju i da se prekuje u njih 14.000 vižlina što su u glavnoj državnoj kasi, a time je sigurno i dopušteno da se kuju i za privatnike. te se čini da je sada posao bolje išao, jer je Senat 4. IV. odredio da od kovanja libertine kovnica mora računati za 2% čista dobitka više negoli je bilo određeno. Ali sljedeće godine 1793 čini se da je opet posao nazadovao, jer je 26. XI. Senat izabrao tri člana, da prouče pitanje o dobitku i gubitku što ga imaju država i privatnici od kovanja libertine, pa da prikažu “plan” o njenoj vrijednosti i kovanju. Taj je odbor podnio bez sumnje povoljan izvještaj, te su se g. 1794 kovale velike mase libertina, tako da je libertina od te godine jedan od najobičnijih dubrov. novaca, a ništa nije smetalo što je od 23. VI. do 26. VIII. bilo privremeno obustavljeno kovanje.

Poslije g. 1794 libertina se je kovala još 1795, ali docnije nije više, barem niko nije vidio koji komad od g. 1796, a 21. XI. te posljednje godine kalupar Ivo Angeli moli Senat damu ostavi dnevnu doplatu, što mu je bila doznačena za kovanje libertina, i za vrijeme što se ona više ne kuje. Godine 1796 libertina se spominje samo u toliko što je Senat najprije 19. V. odlučio da se preda u državnu kasu neka suma libertina i ne pusti više u opticaj, onda 30. VII. odbio prijedlog da se rastopi toliko libertina koliko je potrebito da se skuje 20.000 dukata, a napokon 22. VIII. naredio da se sve libertine iz državnijeh i javnijeh kasa prekuju u nove dukate, ali nikako koje su u privatnih lica. Svakako je pak puka pogreška što Dechant 112 spominje iz njemačkog numizmat. žurnala libertinu od g. 1799; ima naime komada od g. 1792 kod kojih je donja kvačica od broja 2 već u kalupu oštećena, na brojka izgleda nekako kao 9! Krivo je također što se u Radu 127, 91 tvrdi da je prva libertina od g. 1790, pa ne valja ni ono što kaže Dechant 108 da je kod nekih libertina od g. 1792 brojka 2 ispravljena od 0, odakle i on izvodi da se je libertina kovala već g. 1790; to su opet komadi kod kojih je brojka 2 također oštećena, pa se opet čini kao da je 0, ali nije nikako od nje ispravljana.

Slabo znamo koliko se je libertina kovalo; po godišnjim Senatovim odlukama izlazi da ih je g. 1791 kovano na državni račun 5500 komada a na račun privatnika 10.000; g. 1792 pak kovano ih je barem 10.000 za privatnike a nešto manje od 14.000 na račun državni. Nego to je sigurno jedan mali dio kovanih libertina; moglo bi jedino biti da se g. 1791 nije kovalo više od 15.500 komada, jer je libertina od g. 1791 vrlo rijetka, ali je tomu sigurno doprinijelo i to što je jedna partija i prekivana; inače valja da se je i g. 1795 kovalo malo komada, jer ni ta libertina nije obična.

Kao vižlin, i libertina je bila u prvome redu trgovački novac, pa se je sigurno i njoj cijena mijenjala prema momentanim prilikama, ali potvrda za to u spomenicima nemamo gotovo nikakvih. Senat istina 24. X. 1792 naloži dubrov. dragomanu u Carigradu Curiću da uznastoji, makar na to potrošio do 1000 zlatnih dukata, da carska kasa prima libertine po 85 para i više, dakle nekako za isto toliko dinarića; ali, kako se je to imalo da postigne mitom, to se odatle vidi da sam Senat nije bio uvjeren da joj je vrijednost tolika, pa je zato i zabranio svojim članovima da o tome govore. U svojim računima Senat je naprotiv još g. 1796 libertine zaračunavao uz njihovu prvašnju cijenu od 2 dukata ili 80 dinarića, kada je 19. V. naredio da se jedna partija libertina povuče iz opticaja; a što je iste godine 22. VII. računao libertine po 2 1/2 dukata ili 100 dinarića, tomu je uzrok što su se te libertine imale da rastope i prekuju u nove dukate u kojih je smjesa bila slabija negoli u libertina. Do toga časa regbi dakle da se je u unutrašnjemu prometu održala prvašnja vrijednost libertine, ali je zato tim vjerovatnije da se je i njoj u trgovini za špekulaciju cijena kolebala.


Autor: Milan Rešetar
Izvor: Dubrovačka numizmatika – I. dio, Srijemski Karlovci, 1924.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, Dubrovnik, Ragusa, libertina
Keywords: coins, Croatia, Dubrovnik, Ragusa, libertina


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 18:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 11.03.2012.

Prijedlozi likovnih rješenja za novčanice Denarnog zavoda Slovenije iz 1944.

Design Proposals for Banknotes of Slovenian Monetary Institute from 1944
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Dizajnerski tim sastavljen od akademskog slikara Božidara Jakca, ing. Saše Sedlara i ing. Branka Simčiča osmislio 1944. u Metliki čitav niz likovnih rješenja za lirske novčanice Denarnog zavoda Slovenije. Prikazani prijedlozi nažalost nikada nisu realizirani kao novčanice, nego se pristupilo realizaciji jednostavnijih prijedloga koje je dizajnirao ing. Simčič.

1 lira

 Prijedlozi likovnih rješenja za novčanice Denarnog zavoda Slovenije iz 1944.


5 lira

 Prijedlozi likovnih rješenja za novčanice Denarnog zavoda Slovenije iz 1944.


10 lira

 Prijedlozi likovnih rješenja za novčanice Denarnog zavoda Slovenije iz 1944.
 Prijedlozi likovnih rješenja za novčanice Denarnog zavoda Slovenije iz 1944.


100 lira

 Prijedlozi likovnih rješenja za novčanice Denarnog zavoda Slovenije iz 1944.

Autor: Zlatko Viščević
Izvor: Simčič, Branko, Slovenska partizanska plačilna sredstva, Narodna Banka Slovenije, 1. izdanje, Ljubljana, 1977.

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Slovenija, predlošci
Keywords: paper money, banknotes, Slovenia, design proposals


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 12:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 10.03.2012.

Prikaz numizmatičkog kataloga "Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011." u časopisu "IBNS Journal"

Review of Numismatic Catalog "Coins and Banknotes of Yugoslavia, Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Montenegro and Macedonia 2nd Edition - 2011" in " IBNS Journal" Magazine
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



IBNS JournalUgledni časopis “IBNS Journal“ kojeg izdaje International Bank Note Society donosi u svom novom broju recenziju kataloga "Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011.".

Autor recenzije je Owen W. Linzmayer, urednik stranice BanknoteNews.com i autor The Banknote Book-a (svjetskog kataloga papirnog novca u boji).

Tekst donosimo u originalu na engleskom jeziku.



IBNS Journal


Komentare kupaca na katalog pogledajte ovdje.


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 13:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 09.03.2012.

Prigodni srebrni novac od 200 kuna 1996. izdan povodom šest stoljeća sveučilišne nastave u Zadru

200 kuna 1996. Six Centuries of University Teaching in Zadar
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni srebrni novac od 200 kuna 1996. izdan povodom šest stoljeća sveučilišne nastave u Zadru

Sastav kovine: .925 srebro (Ag)
Masa: 33,63 grama (1,0002 oz ASW)
Promjer: 40 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Hungarian mint Co.Ltd., Budimpešta
Autor: Kažimir Hraste, ak. kipar

Lice: u središnjem dijelu dominira prikaz Sv. Dominika za profesorskom katedrom, simbolizirajući odvijanje sveučilišne nastave u prostorima tadašnjeg Dominikanskog samostana, gdje je 1396. godine i osnovan Generalni studij u Zadru. Prikaz je smješten unutar kružne plohe čiji rub s vanjskim rubom kovanog novca tvori uski pojas. Unutar pojasa, kružno uz rub, s lijeve na desnu stranu, ispisan je tekst "ŠEST STOLJEĆA SVEUČILIŠNE NASTAVE U ZADRU". U donjem dijelu pojasa, između početka i završetka teksta, ispisane su brojke "1396.-1996.".

Naličje: u kružnoj plohi prikaz je rozete s ornamentikom u obliku cvijeta, koja je ugrađena iznad portala samostana Sv. Dominika. U gornjem središnjem dijelu kružnog pojasa, što ga tvori rub kružne plohe i vanjski rub kovanog novca, ispisana je brojčana oznaka nominale i naziv novčane jedinice "200 KUNA". U donjem središnjem dijelu pojasa grb je Republike Hrvatske. Lijevo od grba, unutar pojasa, ispisan je tekst "REPUBLIKA", a desno od grba, unutar pojasa, tekst "HRVATSKA".

Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 19:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 06.03.2012.

Prigodni zlatni novac od 500 kuna 1995. izdan povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.-1995. godine

500 kuna 1995. Statehood day of the Republic of Croatia May 30, 1990-1995
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni zlatni novac od 500 kuna 1995. izdan povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.-1995. godine

Sastav kovine: .986 zlato (Au)
Masa: 3,5 grama (0,11095 oz AGW)
Promjer: 18 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Münze Österreich AG, Wien
Autor: Damir Mataušić, ak. kipar

Lice: motivi s grba Republike Hrvatske. U pet redaka nanizani su kvadratići koje u centralnom dijelu zamjenjuju motivi iz krune grba, simbolično tvoreći slovo H. U donja dva retka, unutar visokosjajnih kvadratića, poredane su valovite linije.

Naličje: u središnjem dijelu gornjeg polukruga smješten je grb Republike Hrvatske, položen svojom krunom na okomite linije uokvirene u gornjem dijelu polukružnom linijom a u donjem dijelu vodoravnom linijom. Donja dva reda kvadratića grba položena su na vodoravne linije koje bočno uokviruju zakrivljene linije. Okomite i vodoravne uokvirene linije, s visokosjajnom površinom u središnjem dijelu, simboliziraju zastavu Republike Hrvatske. U središnjem dijelu polukruga nalazi se oznaka nominale "500" ispod koje je natpis novčane jedinice "KUNA". Kružno uz rub, u gornjem polukrugu, ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA" a u donjem polukrugu tekst i datumi "30. SVIBNJA 1990." "DAN DRŽAVNOSTI" "30. SVIBNJA 1995.". Tekst iz gornjeg polukruga i tekst te oznake datuma iz donjeg polukruga međusobno su odvojene točkama.

Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 00:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 05.03.2012.

Novac rimske republike

Coins of the Roman Republic
This aricle is written in Serbian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Istorija Rima svakako je jedna od najvažnijih epoha svetske istorije. Ovo posebno važi za Evropu, jer je ona jedna od baza na kojoj se temelji njena kultura. Uz ostatke rimskih monumentalnih spomenika, svakako da je najveću slavu Rima svetom proneo lep novac koji je u njemu kovan. Na njemu je najbolje došla do izražaja rimska sistema točnost u mnogobrojnim tipovima likova kao i lapidarnost u natpisima. Zahvaljujući ovim svojim karakteristikama, ovaj novac je poslužio kao uzor za mnogobrojne vrste novca koje su emitovane u bližim i daljim područjima od renesanse do danas. Svojom solidnom izradom i kvalitetom metala, ovaj novac je vekovima odolevao zubu vremena, doprevši do naših dana. U vreme kada je emitovan, on je bio najbolje propagandno sredstvo države, dok nam danas pomaže pri proučavanju istorije, a nije redak slučaj i da je jedini izvor preko kojeg saznajemo kako je neki spomenik ili objekat izgledao. Za kolekcionare, on je često podsticaj za prvo upoznavanje istorije Rima.

Početkom VI veka pre naše ere region srednje Italije bio je u velikom zaostatku u pogledu na politički i ekonomski život mediteranskog sveta. Tim svetom dominirale su brojne helenske države. Primitivni nivo ekonomskog života u srednjoj Italiji bio je u suštoj suprotnosti u odnosu na onaj u grčkim kolonijama na jugu Italije u kome je bio u upotrebi monetarni sistem zasnovan na srebrnom novcu.

Za razliku od njih, rimska ekonomija je funkcionisala po sistemu trampe, u kojoj je stoka korišćena kao sredstvo razmene.

Oko V veka pre n.e. ili čak ranije, grumeni bronze, neredovne težine, bez oznake težine i kvaliteta, nazvani AES RUDE (lat. grubi bakar), počeli su da se koriste kao novac, pošto su mogli da budu korišćeni za proizvodnju alata i oružja. Bakar je bilo lakše nabaviti nego zlato i srebro i on je Rim načinio monetarno nezavisnim.

Kasnije, krajem IV i početkom III veka pre n.e., usled kontakata Rimljana sa susedima, grčkim kolonijama na italijanskoj obali, ovi grumeni bronze su prerađivani u livene ploče, poznate kao AES SIGNATUM (lat. žigosani bakar).

Novac rimske republike

SI. 1. As signatum - žigosana bakar, preteča rimskog novca u obliku ingota, poznat kao quincussis. Primerak sa predstavom goveda, simbol robne razmene u kojem je stoka (lat. pecus, od čega „pecunia“ - novac, u našem jeziku „blago“) služila kao sredstvo razmene.

Prosečna težina ovog livenog novca (sl. 1) je bila oko 1350 g, što je odgovaralo težini od 5 rimskih libri. Na ovim livenim pločama prikazani su različiti likovi ili predmeti.

Otprilike oko 300. godine pre n.e.u upotrebu ulazi okrugli liveni novac, nazvan zbog svoje težine AES GRAVE (lat. Teški bakar).Ovaj as nazivan je još i libralni as (sl. 2), jer je za osnovu imao težinsku jedinicu od jedne rimske libre težine 327,45 g.
Na aversu ovog novca nalazile su se glave božanstava (Janus, Herkul, Merkur i Roma), dok je na reversu bio prikazan pramac broda (prora) i oznaka vrednosti. Osim asa emitovane su i manje nominale (Tabela 1).

Novac rimske republike

SI. 2. As grave (teški bakar) - rimski liveni novac iz perioda c. 300. God. p.n.e. Na aversu je bradati Janus, svevideći bog sa dva lica, od kojih je jedno okrenuto na levu, a drugo na desnu stranu. Na revesu je prora – pramac broda sa kljunom i oznaka vrednosti.

Novac rimske republike

Osim manjih vrednosti, za krupnije poslovne transakcije korišćene su i veće nominale. Posle novčane reforme, koja je sprovedena 205. godine pre n.e, težina bakarnog novca je znatno redukovana, što je doprinelo da se počne sa njegovim kovanjem, a izgled mu postaje znatno lepši.

Usled kompleksnosti rastuće ekonomije i inflatornih delovanja, težina asa je tokom vremena više puta smanjivana:

235. pre n.e. = 1 as = 236 g
201. pre n.e. = 1 as = 81,9 g
146. pre n.e. = 1 as = 34,9 g
89. pre n.e. = 1 as = 13,64 g

Kako Rim sve više postaje značajna vojna i ekonomska snaga, ukazuje se potreba za emitovanjem srebrnog novca koji bi bio prihvaćen i u gradovima Velike Grčke na jugu Italije.

Ovo je dovelo do pojave srebrnog novca, koji je svojom težinom od 7,5 g odgovarao didrahmama i na kojem je natpis ROMANO. Ubrzo dolazi do opadanja težine ovog srebrnog novca na 6,6 g i sada je na njemu natpis ROMA (sl. 3). Oko 225. godine pre n.e. u upotrebu ulazi srebrni novac na čijoj jednoj strani je prikazan Jupiter u kvadrigi, četvoropregu (sl. 4) i koji je po toj predstavi nazvan kvadrigat (lat. quadrigatus). Oko 211. godine pre n.e. uvedena je u upotrebu nova vrsta novca od srebra, koji je nazvan
viktorijat (lat. viktoriatus), po predstavi Viktorije, boginje pobede, na reversu, dok je na aversu glava Jupitera (sl. 5). Ovaj novac vredeo je koliko i jedna drahma. U početku je imao težinu 3,4 grama, a javlja se u nominalama: dvostruki viktorijat, viktorijat i pola viktorijata. Kovanje ovog novca je prestalo oko 170. godine pre n.e.

Novac rimske republike

Sl. 3. Srebrni novac bez oznake vrednosti sa likom Rome na aversu; na reversu su Dioskuri na konjima i natpis ROMA.

Novac rimske republike

Sl. 4. Kvadrigat sa glavom Apolona na aversu i sa Jupiterom u četveropregu na reversu.

Novac rimske republike

Sl. 5. Vikotorijat sa glavom Jupitera na aversu i Viktorijom na reversu.

Novac od zlata u rimskoj republici pojavio se u vreme rata sa Hanibalom 211-209. godine i kovan je retko. Kovane su dve serije u tri nominale. Kod prve serije zlatnika, na aversu je glava Marsa i oznaka vrednosti: LX, XXXX, XX (60, 40,20 asa). Na reversu je orao sa munjama, dok je ispod natpis ROMA. Na aversu druge serije je glava Janusa, bez oznake vrednosti. Na reversu su prikazana dva ratnika koji vrhovima mačeva dodiruju svinju koju sveštenik prinosi na žrtvovanje.

Ove prve serije zlatnog novca nisu korišćene mnogo u svakodnevnom prometu.

Završetkom rata u Rimuje sprovođena monetarna reforma. U opticaj su uvedene tri nove srebrne nominale: denar, kvinar i sestercij. Vrednost denara, čiji naziv dolazi od lat. deni (= deset, desetak), je bila 10 bronzanih asa. Manja nominala kvinar je vredela 5 asa, dok je sestercij vredeo 2,5 asa. Osim što su se razlikovali po veličini, odnosno težini, na novcu je i oznaka vrednosti: na denarima „X“, (10 asa), kvinaru „V“ (5 asa) i sesterciju „IIS“ (2,5 asa).

U prvo vreme denar je bio 1/72 libre i imao je težinu od 4,55 g.

Denar = 10 asa (sl. 6)
Kvinar = 5 asa = 1/2 denara
Sestercij = 2,5 asa = 1/4 denara

Novac rimske republike

Sl. 6. Rimski republikanski denar sa oznakom vrednosti „X“ (10 asa).

Kasna pojava srebrnog novca objašnjava se i činjenicom da u Italiji nema većih nalazišta srebra. Tek posle osvajanja Španije od strane Rima došlo je do značajnijeg priliva srebra, što je omogućilo da bude obezbeđena srebrna podloga novčanog sistema. Od ovog vremena as igra ulogu sitnog novca.

Sredinom II veka pre n.e. težina denara se smanjuje na 4 g. Posle reforme braće Grah 123. godine pre n.e., vrednost denara je utvrđena na 16 asa, što je i označavano na novcu brojem XVI, iza glave boginje Rome, na aversu. Jednom uspostavljena, ova srebrna novčana jedinica ostaće u upotrebi i u rimskom carstvu sve do oko 248. godine. Koliko je ovaj novac bio popularan govori i činjenica da su njegov naziv preuzeli za svoj srebrni novac, ne samo brojne srednjovekovne evropske nego i pojedine arapske države a zadržao se do danas u pojedinim državama.

Tokom II veka pre n.e. Rimska republika postaje vodeća politička i vojna sila antičkog sveta. Vlast Rima se prostire od Grčke, Trakije i Makedonije, velikog dela Galije i Hispanije. Uspešno vođeni vojni pohodi doveli su do velike koncentracije plemenitih metala. Zahvaljujući ovome, srebro se nalazi u velikim koli-činama u opticaju. Otprilike u ovo vreme za upotrebu van Italije, prvenstveno u Galiji i Šapniji, ulazi u upotrebu jedan novi tip denara. Ovaj novi denar sa nazubljenim ivicama (sl. 7) nazvan je serat (lat. senati numi, od serra - testera). Po jednom tumačenju, ovaj novac je tako izrađivan da bi bilo sprečeno struganje metala, čime bi bila umanjena vrednost novca, drugi iznose mišljenje kako je ovo rađeno da bi se označilo da je on za upotrebu van Italije, dok treći tvrde daje nazubljena ivica novca dokaz čistoće metala.

Novac rimske republike

Sl. 7. Republikanski rimski serat („testerasti novac“) monetara Caiusa Mariusa, sa natpisom SC na reversu (Senatus consulto - kovano po saglasnosti Senata).

Prava cirkulacija zlatnog novca započinje tek u I. veku pre n.e., kada Sula (87. god.), Pompej (81. god.) i naročito Cezar (46. god.) emituju, radi finansiranja vojnih potreba, velike serije zlatnog novca. Zlato, do kojeg je došao ratnim pienoni u Galiji, je omogućilo Cezaru da kuje zlatne aureuse (lat. aureus, od aurum - zlato) težine 8,19 g (sl. 8).

Novac rimske republike

SI. 8. Zlatnik (aureaus) sa portretima Julija Cezara i Marka Antonija.

Finansije Rimske republike, koje su uključivale i kovanje novca, bile su pod nadzorom Senata. Senat je imenovao tročlani kolegijum (tresviri aere argento auro flando ferundo) koji je u njego vo ime vršio nadzor. Oko sredine I veka pre n.e. broj članova kolegijuma, na kratko, bio je povećan na četiri. Sedište ovog nadzornog organa bilo je u hramu boginje Junone Monete (Opominjateljice). U vreme kasne Republike, tokom građanskog rata (39-40. god. pre n.e.), iscrpljena su ovlašćenja koja je Senat imao kod izdavanja novca. Vojskovođe kao što su: Julije Cezar, Pompej Veliki, Marko Antonije i Oktavijan dobili su ovlašćenja da kuju novac koji je korišćen za plaćanje trupa.Tako kovnice u Rimu kuju novac za Oktavijana, Antonije izdaje svoj novac u Galiji, dok se kovnice koje rade za Bruta i Kasija nalaze uglavnom u Maloj Aziji i Grčkoj.

Novac Rimske republike odlikuje se lepotom, jasnoćom i detaljima svoje izrade. Scene koje su prikazane na maloj površini metala su mnogobrojne. Krajem II veka pre n.e. triumviri koji su vršili nadzor nad kovanjem novca počinju da kuju novac na kojem se pojavljuju simboli, slova ili monogrami koji spominju njihova imena, zatim bivaju ispisivana cela imena, a likovi na novcu su tesno povezani za porodicu triumvira. U poslednjem veku Republike na novcu se počinju javljati scene savremenih događaja, pobede, trijumfi. Ovi novčići jasno ilustruju upotrebu novca u propagandne svrhe. Novac je poprimio ulogu masmedija koji je informisao nepismene mase o važnim političkim događajima. Jedan od najlepših primera ove nove uloge novca je moneta koja je kovana posle ubistva Cezara. Na jednoj strani ovog nov ca (sl. 9) je lik Bruta, dok je na drugoj kapa slobode između dva bodeža i natpisa EID MAR (Eidibus martiis - Martovske ide), čime se aludiralo na način i vreme Cezarove smrti.

Novac rimske republike

Sl. 9. Srebrni denar Bruta sa natpisom EID MAR - Eidibus martiis (Martovske igre) na reversu.

Novac rimske republike

SI. 10. Mala bronza sa portretom Avgusta Oktavijana na aversu, i sa rimskim orlom na reversu.

Od 44. godine pre n.e. zakonom je dozvoljeno da na novcu može da bude prikazivan i portret živog čoveka. Prvi kome je ovo pravo dodeljeno od strane Senata bio je Julije Cezar. Njegov primer su zatim sledili: M. Antonije, Lepid, Pompej, Labien i na kraju Avgust.

Pored novca koji je kovan u rimskoj kovnici, kovano je u razdoblju od smrti Cezara pa do početka rimskog carstva mnogo novca i u raznim pokrajinskim kovnicama. Ovaj novac se ne razlikuje od onoga koji je kovan u Rimu, jer su ih izradili rimski rezbari za svoje vojskovođe i pokrajinske namesnike.

Zlatni i srebrni novac ovog perioda, zbog svog kvaliteta metala od kojeg je izrađen, bio je omiljen i u upotrebi dugo i daleko van granica Rima.

Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Časopis „dinar“, br. 23, SND, Beograd, 2003.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, antički novac, Rim
Keywords: coins, ancient coins, Rome


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 13:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 04.03.2012.

Prigodni srebrni novac od 150 kuna 1995. izdan povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.-1995. godine

150 kuna 1995. Statehood day of the Republic of Croatia May 30, 1990-1995
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni srebrni novac od 100 kuna 1995. izdan povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.-1995. godine

Sastav kovine: .925 srebro (Ag)
Masa: 24 grama (0,71376 oz ASW)
Promjer: 37 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Münze Österreich AG, Wien
Autor: Damir Mataušić, ak. kipar

Lice: motivi s grba Republike Hrvatske. U pet redaka nanizani su kvadratići koje u centralnom dijelu zamjenjuju motivi iz krune grba, simbolično tvoreći slovo H. U donja dva retka, unutar visokosjajnih kvadratića, poredane su valovite linije.

Naličje: u središnjem dijelu gornjeg polukruga smješten je grb Republike Hrvatske, položen svojom krunom na okomite linije uokvirene u gornjem dijelu polukružnom linijom a u donjem dijelu vodoravnom linijom. Donja dva reda kvadratića grba položena su na vodoravne linije koje bočno uokviruju zakrivljene linije. Okomite i vodoravne uokvirene linije, s visokosjajnom površinom u središnjem dijelu, simboliziraju zastavu Republike Hrvatske. U središnjem dijelu polukruga nalazi se oznaka nominale "150" ispod koje je natpis novčane jedinice "KUNA". Kružno uz rub, u gornjem polukrugu, ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA" a u donjem polukrugu tekst i datumi "30. SVIBNJA 1990." "DAN DRŽAVNOSTI" "30. SVIBNJA 1995.". Tekst iz gornjeg polukruga i tekst te oznake datuma iz donjeg polukruga međusobno su odvojene točkama.

Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 23:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 01.03.2012.

Prigodni srebrni novac od 100 kuna 1995. izdan povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.-1995. godine

100 kuna 1995. Statehood day of the Republic of Croatia May 30, 1990-1995
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni srebrni novac od 100 kuna 1995. izdan povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.-1995. godine

Sastav kovine: .925 srebro (Ag)
Masa: 20 grama (0,5948 oz ASW)
Promjer: 34 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Münze Österreich AG, Wien
Autor: Kuzma Kovačić, ak. kipar

Lice: dominira reljef Republike Hrvatske obasjan zrakama svjetlosti kojih je izvorište smješteno na lijevoj strani gornjeg polukruga. U desnom polukrugu, u pet redaka, ispisan je tekst "DAN" "DRŽAVNOSTI" "30. SVIBNJA" te godine "1990." i "1995.". U kopnenom dijelu reljefa države Republike Hrvatske smještena su tri kvadratića a u morskom dijelu šest kvadratića, simbola prenešenih iz grba države Republike Hrvatske. Na dijelu morske površine niz je sitnih, valovitih reljefnih linija.

Naličje: u središnjem dijelu gornjeg polukruga je oznaka nominale "100" ispod koje je natpis novčane jedinice "KUNA", oznaka nominale i natpis smješteni su u kružni motiv sitnih, valovitih reljefnih linija. U donjem polukrugu, u središnjem dijelu, grb je Republike Hrvatske koji većim dijelom ulazi u kružni motiv sitnih, valovitih reljefnih Iinija. Uz donji rub položene su polukružno dvije grančice; lijevo od grba grančica lovora a desno od grba, grančica masline. Od vrha grančice lovora do vrha grančice masline, kružno uz rub, ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA"

Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 22:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se