Hrvatska numizmatika

ponedjeljak, 31.10.2011.

Otkup novčanica: Nezavisna Država Hrvatska 500 kuna 1941.

Nezavisna Država Hrvatska 500 kuna 1941.

Konstantno vršim otkup ovih novčanica.

Otkupna cijena: 1 EUR / kom. (bez obzira na očuvanost)

Kontakt na:

- e-mail: ndcastua@gmail.com ili telefon: +385 95 858 6377

- 03:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 30.10.2011.

Pravopisne greške na novčanicama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Grammatical Errors on Banknotes of Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



„Tko radi, taj i griješi.“ je uobičajena izreka na našim prostorima. No kada je riječ o novcu, nastoji se takvo „pravilo“ svesti na minimum, bilo da je riječ o transakcijama, bilo da se radi o sigurnosnim elementima na novcu i njegovom izgledu. Novac je „ogledalo“ države i institucije koja ga izdaje i kao takav mora tu zemlju i instituciju što bolje predstavljati. Greške na novcu često nailaze na kritike među građanima i ruše ugled i države i izdavatelja novca. Ako sudimo prema novcu, možemo reći da novostvorena Kraljevina (u početku „Kraljevstvo“) Srba, Hrvata i Slovenaca nije uživala najsjajniji ugled među svojim građanima.

Nedugo nakon ujedinjenja Države Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevine Srbije u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, počelo se s izdavanjem novčanica zajedničke države. U studenom 1919. puštene su u optjecaj novčanice od 1/2 i 1 dinara (bez pretiska). U veljači 1920. puštene su uptjecaj novčanice s krunskim pretiskom: 1/2, 1, 5, 10, 20, 100 i 1000 dinara.

Nažalost, ove novčanice obiluju pravopisnim greškama kada se radi o natpisima na hrvatskom i slovenskom jeziku. Da li se tim slučajnim (ili namjernim) greškama slala određena poruka novim podanicima kralja Petra I. Karađorđevića, ostavljamo čitateljima da sami odluče.


1/2 dinara 01.02.1919., Viščević #2

Pravopisne greške na novčanicama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Novčanica ima grešku na licu. Hrvatski natpis umjesto riječi „FINANCIJA“ sadrži srpski naziv „FINANSIJA“.

Dio novčanica s krunskim pretiskom sadrži grešku u žigu „KURNE“ (ćirilicom) umjesto „KRUNE“.


1 dinar (1919.), Viščević #3

Pravopisne greške na novčanicama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Novčanica ima greške na licu. Slovenski natpis umjesto riječi „MINISTRSTVO“ sadrži naziv „MINISTERSTVO“, a umjesto „KRALJESTVA“ stoji „KRALJEVSTVA“.

Sve novčanice sa krunskim pretiskom sadrže grešku u žigu „KURNE“ (ćirilicom) umjesto „KRUNE“.


5 dinara (1919.), Viščević #4

Pravopisne greške na novčanicama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Novčanica ima greške na licu. Slovenski natpis umjesto riječi „MINISTRSTVO“ sadrži naziv „MINISTERSTVO“, a umjesto „KRALJESTVA“ stoji „KRALJEVSTVA“.

Pojedine novčanice sa krunskim pretiskom sadrže grešku u žigu „KURNA“ (ćirilicom) umjesto „KRUNA“.


10 dinara 01.02.1919., Viščević #6

Pravopisne greške na novčanicama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Novčanica ima greške na licu. U natpisima na svim jezicima iza riječi „SRBA“ nema zareza. Hrvatski natpis umjesto riječi „FINANCIJA“ sadrži srpski naziv „FINANSIJA“. Slovenski natpis je ispravan, ali je naziv ministarstva napisan u drugom obliku (u odnosu na ostale novčanice).


20 dinara 01.02.1919., Viščević #9

Pravopisne greške na novčanicama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Novčanica ima greške na licu. U natpisima na svim jezicima iza riječi „SRBA“ nema zareza. Hrvatski natpis umjesto riječi „FINANCIJA“ sadrži srpski naziv „FINANSIJA“.


100 dinara (1919.), Viščević #10

Pravopisne greške na novčanicama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Novčanica ima greške na licu. Slovenski natpis umjesto riječi „MINISTRSTVO“ sadrži naziv „MINISTERSTVO“, a umjesto „KRALJESTVA“ stoji „KRALJEVSTVA“.


1000 dinara (1919.), Viščević #12

Pravopisne greške na novčanicama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Novčanica ima greške na licu. Slovenski natpis umjesto riječi „MINISTRSTVO“ sadrži naziv „MINISTERSTVO“, a umjesto „KRALJESTVA“ stoji „KRALJEVSTVA“.


Iz prikazanog se daje zaključiti da su sve prve novčanice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca imale na sebi pravopisne greške i da niti jedna jedina novčanica nije bila otisnuta sa ispravnim natpisima. Zašto se nadležna tijela koja su imala zadatak organizirati tiskanje novčanica nisu malo više potrudila da sve bude točno napisano ostaje nepoznanica do danas.

Autor: Zlatko Viščević
Slike: Serbia-money.ru i Jelinčič, Zmago, Dinarsko kronska serija, vlastita naklada, 1. izdanje, Ljubljana, 1997.

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Jugoslavija, gramatičke greške
Keywords: paper money, banknotes, Yugoslavia, grammatical errors
English title: Grammatical Errors on Banknotes of Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 19:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 29.10.2011.

Manje varijante na srebrnjacima Kraljevine Jugoslavije od 20 i 50 dinara 1938.

Smaller Varieties on 20 and 50 Dinars Coins Dated 1938 from Kingdom of Yugoslavia
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Za vladavine maloljetnog kralja Petra II. Karađorđevića, u razdoblju od 1934. do 19411. izdane su samo dvije srebrne kovanice:

 Manje varijante na srebrnjacima Kraljevine Jugoslavije od 20 i 50 dinara 1938.

20 dinara 1938., sastav: 75% Ag, 25% Cu; promjer: 27 mm; masa: 9 g (0,2170 oz ASW); obod: gladak s natpisom "BOG ČUVA JUGOSLAVIJU ***"; rotacija: latinska; u optjecaju: 16.08.1939. – 03.03.1942.; KM #23, Viščević #16, Mandić #18, i

 Manje varijante na srebrnjacima Kraljevine Jugoslavije od 20 i 50 dinara 1938.

50 dinara 1938., sastav: 75% Ag, 25% Cu; promjer: 31 mm; masa: 15 g (0,3617 oz ASW); obod: gladak s natpisom "BOG ČUVA JUGOSLAVIJU ***" (ćirilicom); rotacija: latinska; u optjecaju: 16.08.1939. – 03.03.1942.; KM #24, Viščević #18, Mandić #19.

Autor obije kovanice je Frano Menegelo Dinčić, a kovane su u Zavodu za izradu novčanica i kovanog novca u Beogradu.

Odavno je poznato da se na navedenim srebrnjacima javljaju dvije varijante s obzirom na obodni natpis. Naime, obodni natpis „BOG ČUVA JUGOSLAVIJU“ (na 20 dinara latinicom, a na 50 dinara ćirilicom) može se pojaviti u dvije varijante:

- da je čitljiv (uspravan) kada je kovanica okrenuta licem prema gore, ili
- da je čitljiv (uspravan) kada je kovanica okrenuta naličjem prema gore.


 Manje varijante na srebrnjacima Kraljevine Jugoslavije od 20 i 50 dinara 1938.

Manje je poznato da postoje i varijante s obzirom na razmak između vratova orlovih glava na grbu. Dakle postoje dvije varijante:

- nema razmaka između orlovih vratova na grbu, i
- postoji razmak od 0,3 mm između orlovih vratova na grbu.

Sama razlika je pogledom teže uočljiva, ali kada se kovanice pogledaju pod povećalom ili skeniraju pod velikom razolucijom, razlika je itekako uočjiva.

Ova varijanta prikazana je u katalogu: Ješe, Simon, Čop, Vitomir, Podržaj, Tone i Zavrl, Alojz: Katalog kovanog novca Jugoslavije 1920-1988, vlastita naklada, 1. izdanje, Kranj-Ljubljana, 1988. (str. 22-23).

Ovu varijantu ne navode Standard Catalog of World Coins (KM) ni Mandić, ali je navedena u katalogu Viščević.

Od specijaliteta gore navedenih kovanica možemo izdvojiti:

20 dinara 1938.
- proba u bakru (Cu), Viščević #S45, Mandić #R69
- medaljerska (germanska) rotacija, Viščević #S46, Mandić #R70
- zarotirano naličje za 90°, Viščević #S47, Mandić #R71

50 dinara 1938.
- proba u bakru (Cu), Viščević #S56, Mandić #R72
- nazupčani obod, Viščević #S57

Autor: Zlatko Viščević
Izvori: Ješe, Simon, Čop, Vitomir, Podržaj, Tone i Zavrl, Alojz, Katalog kovanog novca Jugoslavije 1920-1988, vlastita naklada, 1. izdanje, Kranj-Ljubljana, 1988.; Mandić, Ranko, Metalni novac Srbije, Crne Gore i Jugoslavije sa dodatkom: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija i Slovenija, SND, 4. izdanje, Beograd, 2006.; Viščević, Zlatko, Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, NDC, 2. izdanje, Rijeka, 2011.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Jugoslavija, srebrnjaci, 1938, varijante
Keywords: coins, bullion, silver coins, Yugoslavia, 1938, varieties
English title: Smaller Varieties on 20 and 50 Dinars Coins Dated 1938 from Kingdom of Yugoslavia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 13:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 28.10.2011.

Sajmovi numizmatike u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji u studenom i prosincu 2011.

Numismatic Fairs in Croatia, Slovenia and Serbia in November and December 2011
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Hrvatska – Rijeka

Međunarodni sajam antikviteta i skup kolekcionara u organizaciji Hrvatske udruge kolekcionara

17. prosinac 2011. (subota) od 8:00 do 16:00 sati.

Zgrada "Transadrije", Riva Boduli 1, Rijeka

Lokacija:

View Larger Map


Slovenija – Ljubljana

Međunarodni numizmatički susret u organizaciji Numizmatičnog društva Slovenije

26. studeni 2011. (subota) od 9:00 do 13:00 sati.

Menza Đačkog doma „Tabor“ u Ljubljani (ulaz iz Kotnikove ulice).

Lokacija:

View Larger Map


Srbija – Beograd

Međunarodni numizmatički susret u organizaciji Srpskog numizmatičkog društva

10. prosinac 2011. (subota) od 9:00 do 15:00 sati.

Hotel "Slavija", Svetog Save 1-9, Beograd

Lokacija:

View Larger Map

Ključne riječi: sajam numizmatike, Hrvatska, Slovenija, Srbija, 2011.
Keywords: numismatic fair, Croatia, Slovenia, Serbia, 2011
English title: Numismatic Fairs in Croatia, Slovenia and Serbia in November and December 2011


forum Hrvatska numizmatika
Hrvatski numizmatički forum - rasprave iz svijeta numizmatike.

- 21:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 27.10.2011.

Australski zlatnik od 1 tone - najveći zlatnik na svijetu



Ključne riječi: kovani novac, kovanice, zlatnik, Australija
Keywords: coins, bullion, gold coin, Australia
English title: Australian 1 Tonn Gold Coin - the Largest Gold Coin in the World


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 00:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 26.10.2011.

Osnovano Društvo numizmatičara i kolekcionara u Karlovcu

Društvo numizmatičara i kolekcionara u Karlovcu

Dana 19.10.2011. održana je u Karlovcu osnivačka skupština Društva numizmatičara i kolekcionara "Karlovac".

Kako u Karlovcu nije djelovalo numizmatičko društvo, ukazala se potreba za osnivanjem istog. Na poticaj gospodina Matije Johe i Mladena Rožmana održan je 06.10.2011. skup numizmatičara u gradskom kazalištu "Zorin Dom", iz koje se razvila ideja da se krene u osnivanje društva.

Dana 19.10.2011. održana je osnivačka skupština na kojoj su doneseni statut, izabrano rukovodstvo i postavljene smjernice za rad društva.

Iako su osnivači numizmatičari, društvo je i u svome nazivu ostalo otvoreno i za druge kolekcionare. Za logo društva uzeta je novčanica od 10 Filira izdana u Karlovcu 15.11.1919. (Kataloški broj: H44) s natpisom „DRUŠTVO NUMIZMATIČARA I KOLEKCIONARA KARLOVAC 2011“.

Kontakt osobe:
Matija Joha - predsjednik (mob. 099 / 615 0245, e-mail: matija.joha@ka.t-com.hr)
Moric Vahtarić - tajnik (mob. 098 / 590 920, e-mail: moric.vahtaric@ka.t-com.hr)

Sastanci će se održavati svaku 1. i 3. srijedu u 18,00 h u prostorijama turističko-ugostiteljske škole - Restoran - "Pod starim Krovovima", Radićeva ulica, Karlovac.

Ovim putem pozivamo sve ljubitelje numizmatike i kolekcionarstva da nam se pridruže. Kako iz Karlovca i Karlovačke županije tako i šire.

Ključne riječi: numizmatičko društvo, Karlovac, Hrvatska
Keywords: numismatic society, Karlovac, Croatia
English title: Society of Numismatists and Collectors Founded in City of Karlovac


forum Hrvatska numizmatika
Hrvatski numizmatički forum - rasprave iz svijeta numizmatike.

- 17:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 25.10.2011.

Otkup novčanica: Nezavisna Država Hrvatska 100 kuna 1941.

Nezavisna Država Hrvatska 100 kuna 1941.

Konstantno vršim otkup ovih novčanica.

Otkupna cijena: 0,50 EUR / kom. (bez obzira na očuvanost)

Kontakt na:

- e-mail: ndcastua@gmail.com ili telefon: +385 95 858 6377

- 03:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 24.10.2011.

Otkup novčanica: Nezavisna Država Hrvatska 50 kuna 1941.

Nezavisna Država Hrvatska 50 kuna 1941.

Konstantno vršim otkup ovih novčanica.

Otkupna cijena: 0,50 EUR / kom. (bez obzira na očuvanost)

Kontakt na:

- e-mail: ndcastua@gmail.com ili telefon: +385 95 858 6377

- 03:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 23.10.2011.

Otkup novčanica: Nezavisna Država Hrvatska 10 kuna 1941.

Nezavisna Država Hrvatska 10 kuna 1941.

Konstantno vršim otkup ovih novčanica.

Otkupna cijena: 0,50 EUR / kom. (bez obzira na očuvanost)

Kontakt na:

- e-mail: ndcastua@gmail.com ili telefon: +385 95 858 6377

- 03:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 22.10.2011.

Otkup novčanica: Kraljevina Jugoslavija 1000 dinara 1931.

Kraljevina Jugoslavija 1000 dinara 1931.

Konstantno vršim otkup ovih novčanica.

Otkupna cijena: 1 EUR / kom. (bez obzira na očuvanost)

Kontakt na:

- e-mail: ndcastua@gmail.com ili telefon: +385 95 858 6377

- 03:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 21.10.2011.

Otkup novčanica: Kraljevina Jugoslavija 500 dinara 1935.

Kraljevina Jugoslavija 500 dinara 1935.

Konstantno vršim otkup ovih novčanica.

Otkupna cijena: 2 EUR / kom. (bez obzira na očuvanost)

Kontakt na:

- e-mail: ndcastua@gmail.com ili telefon: +385 95 858 6377

- 03:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 20.10.2011.

Otkup novčanica: Kraljevina Jugoslavija 100 dinara 1929.

Kraljevina Jugoslavija 100 dinara 1929.

Konstantno vršim otkup ovih novčanica.

Otkupna cijena: 0,50 EUR / kom. (bez obzira na očuvanost)

Kontakt na:

- e-mail: ndcastua@gmail.com ili telefon: +385 95 858 6377

- 03:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 19.10.2011.

Otkup novčanica: Kraljevina Jugoslavija 20 dinara 1936.

Kraljevina Jugoslavija 20 dinara 1936.

Konstantno vršim otkup ovih novčanica.

Otkupna cijena: 0,50 EUR / kom. (bez obzira na očuvanost)

Kontakt na:

- e-mail: ndcastua@gmail.com ili telefon: +385 95 858 6377

- 03:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 18.10.2011.

Otkup novčanica: Kraljevina Jugoslavija 10 dinara 1939.

Kraljevina Jugoslavija 10 dinara 1939.

Konstantno vršim otkup ovih novčanica.

Otkupna cijena: 0,50 EUR / kom. (bez obzira na očuvanost)

Kontakt na:

- e-mail: ndcastua@gmail.com ili telefon: +385 95 858 6377

- 03:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 17.10.2011.

Otkup zlatnog novca

Konstantno vršimo otkup zlatnog novca (pojedinačno i zbirke) i to optjecajnog, prigodnog i investicijskog zlatnog novca iz svih razdoblja i svih zemalja svijeta.

Ukoliko imate zlatnog novca za prodaju, slobodno se možete obratiti na:

- e-mail: info@monetalis.hr
- telefon: +385 91 727 5837

Prilikom slanja e-maila skrećemo Vam pažnju na sljedeće:

- Treba opisati o kakvom se zlatnom novcu radi (poželjno je navesti masu).

- Treba poslati jasnu sliku zlatnog novca (obije strane), da se može utvrditi očuvanost.

- Treba eventualno navesti cijenu po kojoj taj zlatni novac prodajete.


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja

- 21:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 16.10.2011.

Otkup srebrnog novca

Konstantno vršimo otkup srebrnog novca (pojedinačno i zbirke) i to optjecajnog, prigodnog i investicijskog srebrnog novca iz svih razdoblja i svih zemalja svijeta.

Ukoliko imate srebrnog novca za prodaju, slobodno se možete obratiti na:

- e-mail: info@monetalis.hr
- telefon: +385 91 727 5837

Prilikom slanja e-maila skrećemo Vam pažnju na sljedeće:

- Treba opisati o kakvom se srebrnom novcu radi (poželjno je navesti masu).

- Treba poslati jasnu sliku srebrnog novca (obije strane), da se može utvrditi očuvanost.

- Treba eventualno navesti cijenu po kojoj taj srebrni novac prodajete.


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja

- 21:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 15.10.2011.

Otkup kovanica

Konstantno vršimo otkup kovanica (pojedinačno i zbirke) i to redovnog i prigodnog novca, zlatnog i srebrnog novca iz svih razdoblja i svih zemalja svijeta.

Ukoliko imate nešto od navedenog materijala za prodaju, slobodno se možete obratiti na:

- e-mail: info@monetalis.hr
- telefon: +385 91 727 5837

Prilikom slanja e-maila skrećemo Vam pažnju na sljedeće:

- Treba opisati pobliže o čemu se radi, odnosno o kakvoj se kovanici radi.

- Treba poslati jasnu sliku kovanice (obije strane), da se može utvrditi očuvanost.

- Treba navesti cijenu po kojoj kovanicu prodajete.


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja

- 23:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 14.10.2011.

Numizmatika potražnja - otkup numizmatičkih predmeta

Tražim i konstantno otkupljujem numizmatiku (pojedinačne komade i zbirke) i to kovanog i papirnog novca, redovnog i prigodnog novca, zlatnog i srebrnog novca iz svih razdoblja i svih zemalja svijeta.

Ukoliko imate nešto od navedenog materijala za prodaju, slobodno se možete obratiti na:

- e-mail: zviscevic@gmail.com ili telefon: +385 95 858 6377.

Prilikom slanja e-maila skrećem Vam pažnju na sljedeće:

- Treba opisati pobliže o čemu se radi, odnosno o kakvoj se kovanici ili novčanici radi.

- Treba poslati jasnu sliku kovanice ili novčanice (obije strane), da se može utvrditi očuvanost.

- Treba navesti cijenu po kojoj kovanicu ili novčanicu prodajete.


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 22:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 13.10.2011.

Otkup zlatnika

Konstantno vršimo otkup zlatnika (pojedinačno i zbirke) i to optjecajnih, prigodnih i investicijskih zlatnika iz svih razdoblja i svih zemalja svijeta.

Ukoliko imate zlatnik za prodaju, slobodno se možete obratiti na:

- e-mail: info@monetalis.hr
- telefon: +385 91 727 5837

Prilikom slanja e-maila skrećemo Vam pažnju na sljedeće:

- Treba opisati o kakvom zlatniku se radi (poželjno je navesti masu).

- Treba poslati jasnu sliku zlatnika (obije strane), da se može utvrditi očuvanost.

- Treba eventualno navesti cijenu po kojoj zlatnik prodajete.


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja

- 21:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 12.10.2011.

Hiperinflacija u Njemačkoj



Izvor: KunaLipa.com

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Njemačka, hiperinflacija
Keywords: paper money, banknotes, Germany, hyperinflation
English title: Hyperinflation in Germany


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 03:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 11.10.2011.

Postignute aukcijske cijene za novac grada Zadra koji kovan za potrebe opsjednute francuske vojske 1813. godine

Auction Hammer Prices for Zadar Coins Minted for French Occupation Army in 1813
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Novac što ga je kovala opsjednuta francuska vojska u Zadru 1813., posljednji je kovani novac u Dalmaciji. Iako o tom vrlo rijetkom novcu postoje brojni podaci u literaturi, poglavito u novijoj hrvatskoj literaturi, pažljivom analizom tekstova nalaze se mnoge nejasnoće i netočnosti pa ih ubuduće treba izbjegavati. Vidi cijeli članak.

Aukcijski rezultati:

4 franka i 60 centima ili 1 unca odnosno 1 dalmatinska lira



Izvor: Numismatica Ranieri
Aukcija: Asta 2 (07.11.2010)
Lot: 669
Nije prodano.



Izvor: Münzen & Medaillen GmbH (DE)
Aukcija: 24 (19.10.2007)
Lot: 1811
Postignuta cijena: 1200 EUR (~1710 USD)



Izvor: Auktionshaus H. D. Rauch GmbH
Aukcija: 86 (12.05.2010)
Lot: 4475
Postignuta cijena: 1400 EUR (~1780 USD)



Izvor: Numismatik Lanz München
Aukcija: 126 (29.11.2005)
Lot: 1014
Postignuta cijena: 1750 EUR (~2052 USD)



Izvor: Fritz Rudolf Künker GmbH & Co. KG
Aukcija: 138 (11.03.2008)
Lot: 5733
Postignuta cijena: 1400 EUR (~2150 USD)



Izvor: Fritz Rudolf Künker GmbH & Co. KG
Aukcija: 152 (12.03.2009)
Lot: 5378
Postignuta cijena: 1700 EUR (~2162 USD)



Izvor: Classical Numismatic Group, Inc.
Auction Triton XI (08.01.2008)
Lot: 1393
Postignuta cijena: 2300 USD



Izvor: Bolaffi
Auction Asta Numismatica 23 novembre 2010 (23.11.2010)
Lot: 592
Postignuta cijena: 1700 EUR (~2329 USD)



Izvor: Cayón Subastas
Aukcija: December 2008 (11.12.2008)
Lot: 3215
Postignuta cijena: 1800 EUR (~2333 USD)



Izvor: Numismatica Ars Classica NAC AG
Aukcija: 30 (04.06.2005)
Lot: 816
Postignuta cijena: 2200 EUR (~2690 USD)



Izvor: Stack's
Auction August 2009 Coin Galleries Sale (18.08.2009)
Lot: 1591
Postignuta cijena: 2700 USD



Izvor: Auktionshaus H. D. Rauch GmbH
Aukcija: 85 (26.11.2009)
Lot: 2875
Postignuta cijena: 2000 EUR (~3006 USD)



Izvor: Numismatica Ranieri
Auction Asta 2 (07.11.2010)
Lot: 668
Postignuta cijena: 2300 EUR (~3228 USD)


Izvor: Fritz Rudolf Künker GmbH & Co. KG
Aukcija: 188 (20.06.2011)
Lot: 146
Postignuta cijena: 2600 EUR (~3721 USD)



Izvor: Numismatica Ars Classica NAC AG
Aukcija: 35 (02.12.2006)
Lot: 590
Postignuta cijena: 3000 EUR (~3980 USD)


9 franaka i 20 centima ili 2 unce odnosno 2 dalmatinske lire.



Izvor: Auktionshaus H. D. Rauch GmbH
Aukcija: 88 (17.05.2011)
Lot: 3064
Postignuta cijena: 5200 EUR (~7350 USD)



Izvor: Numismatica Ars Classica NAC AG
Aukcija: 30 (04.06.2005)
Lot: 815
Postignuta cijena: 2200 EUR (~2690 USD)



Izvor: Numismatik Lanz München
Aukcija: 126 (29.11.2005)
Lot: 1013
Postignuta cijena: 2500 EUR (~2932 USD)



Izvor: Hess-Divo AG
Aukcija: 308 (24.10.2007)
Lot: 272
Postignuta cijena: 4250 CHF (~3617 USD)



Izvor: Numismatica Ars Classica NAC AG
Aukcija: 35 (02.12.2006)
Lot: 589
Postignuta cijena: 3000 EUR (~3980 USD)



Izvor: Münzen & Medaillen GmbH (DE)
Aukcija: 24 (19.10.2007)
Lot: 1810
Postignuta cijena: 3200 EUR (~4560 USD)



Izvor: Numismatica Ranieri
Auction Asta 2 (07.11.2010)
Lot: 667
Postignuta cijena: 3450 EUR (~4842 USD)


18 franaka i 40 centima ili 4 unce odnosno 4 dalmatinske lire.



Izvor: Fritz Rudolf Künker GmbH & Co. KG
Aukcija: 152 (12.03.2009)
Lot: 5377
Postignuta cijena: 5500 EUR (~6995 USD)



Izvor: Numismatica Ars Classica NAC AG
Aukcija: 30 (04.06.2005)
Lot: 813
Postignuta cijena: 6000 EUR (~7336 USD)



Izvor: Numismatik Lanz München
Aukcija: 126 (29.11.2005)
Lot: 1012
Postignuta cijena: 7000 EUR (~8210 USD)



Izvor: Numismatica Ars Classica NAC AG
Aukcija: 30 (04.06.2005)
Lot: 814
Postignuta cijena: 7000 EUR (~8558 USD)



Izvor: Numismatica Ars Classica NAC AG
Aukcija: 35 (02.12.2006)
Lot: 588
Postignuta cijena: 6500 EUR (~8623 USD)



Izvor: Auktionshaus H. D. Rauch GmbH
Aukcija: 82 (23.04.2008)
Lot: 3303
Postignuta cijena: 8000 EUR (~12745 USD)



Izvor: Fritz Rudolf Künker GmbH & Co. KG
Aukcija: 175 (28.09.2010)
Lot: 2487
Postignuta cijena: 12000 EUR (~16196 USD)

Izvor: MCsearch.info

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, Zadar, francuska okupacija
Keywords: coins, Croatia, Zadar, Zara, French occupation
English title: Auction Hammer Prices for Zadar Coins Minted for French Occupation Army in 1813


Coins Banknotes Militaria Store

- 23:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 10.10.2011.

Zlatnik od 20 dinara 1925. – Aleksandar I kralj Srba, Hrvata i Slovenaca

20 dinars 1925 Gold Coin - Alexander I King of Serbs, Croats and Slovenes
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Zlatnik od 20 dinara 1925. – Aleksandar I kralj Srba, Hrvata i Slovenaca

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, 20 dinara 1925., ref: Viščević #7

Kovanje zlatnog novca od 20 dinara iz 1925. godine sa likom kralja Aleksandra I Karađorđevića, sudeći po okolnostima u kojima se javlja, nije bilo izazvano potrebom za ovakvim novcem u opticaju, jer - praktično - i nije bio u svakodnevnom prometu, već je služio kao deponirano državno zlato kod Narodne banke, tj. dio pokrića za kredite koje je koristila država, zatim kao dio zlatne podloge Narodne banke za njene novčanice u optjecaju i druge obveze po viđenju, ali i kao sredstvo za tezauriranje zlata u privatnim rukama. Isto tako, razlog za kovanje ovog novca nije mogla biti neka dobit od njegovog kovanja, jer je, po M. Ugričiću, kovanje zlatnika u to vreme predstavljalo izraz precjenjivanja tadašnje vrijednosti nacionalne valute. Zato bi se moglo reći da je kovanje ovog zlatnika, ustvari, bila želja vladara da i on, kao npr. Milan Obrenović, ima svoj zlatni novac. Ova pretpostavka se kasnije i potvrdila kovanjem zlatnog "quasi" novca od 1 i 4 dukata (1931-1934), koji se, inače, u ovom radu i ne obrađuje, jer nije predstavljao novac u nacionalnoj valuti.

Kao i za sitni novac od nikla od 1925. godine, pravna osnova za kovanje ovog zlatnika je dat Finansijskim zakonom za 1924/25. Godinu, kojim je bilo određeno:

- da se ovlašćuje ministar financija da iskuje i pusti u opticaj 1 milijun komada zlatnika od 20 dinara;

- da ministar finansija propiše finoću, veličinu, natpise i sva ostala bliža obilježja ovog zlatnika;

- da se za kovanje zlatnika upotrijebi državno zlato koje se nalazi kod Narodne banke, s tim da se novi zlatnici imaju predati Narodnoj banci u vrijednosti izuzetog zlata.

Za provođenje ovih zakonskih odredbi, Ministarski savjet je 18. studenog 1924. godine donio pravilnik o kovanju narodnog zlatnog novca. Ovim Pravilnikom, pored ostalog, bili su propisani svi tehnički uvjeti (metalni sadržaj, težina, dozvoljena odstupanja, veličina) i osnovne pojedinosti iz opisa ovog zlatnika.


Kovanje zlatnika

Kovanje zlatnika od 20 dinara, sa 1925. godinom na sebi, izvršeno je 1927. godine (prema I. Vučićeviću i S. Novakoviću).

Kovanje je obavljeno u državnoj Pariškoj kovnici (prema godišnjem izvještaju Narodne banke za 1926. godinu), i to poslje 1925. godine (Izvještaj francuske Uprave za novac i medalje za 1924. i 1925. godinu, Pariz, 1927.).

Za kovanje ovih zlatnika bilo je potrebno 5.806,45 kg čistog zlata, imajući u vidu predviđenu količinu zlatnika (milijun komada), težinu jednog komada (6,45161 gr) i finoću (900/1000). To zlato osigurala je država iz svog depoa kod Narodne banke, u vidu zlatnih austro-ugarskih kruna primljenih iz likvidacijske mase Austro-ugarske banke 1921. godine.


Tehnički podaci i opis

Tehnički normativi za ovaj zlatnik bili su propisani spomenutim pravilnikom. Metalni sadržaj je bio 900%o zlata i 100%o bakra, sa dozvoljenim odstupanjem u sadržaju svakog od metala do + ili - 1%o. Težina zlatnika je propisana na 6,45161 grama, sa tolerancijom do + ili - 2%o, a promjer na 21 milimetar - znači sve po normativima Pariške novčane konvencije iz 1865. godine za zlatni novac od 20 novčanih jedinica.

Na licu (aversu) zlatnika je reljef glave u lijevom profilu Aleksandra I Karađorđevića, a oko njega natpis: „ALEKSANDAR I KRALJ SRBA, HRVATA I SLOVENACA". Ispod lika je ime gravera „A. Patey", a pored toga zvjezdica kao njegov znak. Po rubu aversa je krug od točkica.

Na naličju (reversu) zlatnika je brojčana oznaka vrijednosti „20", ispod čega je naziv novčane jedinice „DINARA", a pri dnu je godina izdanja „1925" (a ne 1924., kako je to bilo propisano spomenutim Finansijskim zakonom). Sve ovo uokvireno je s lijeve strane grančicom lovora, a sa desne grančicom hrasta. Između grančica pri vrhu je kruna, a grančice su dolje spojene trakom. — Pored godine izdanja su kovnički znaci: Merkurov štap (baklja) kao znak glavnog gravera Henri Patey-a i rog izobilja kao znak kovnice. Po rubureversa ovog zlatnika je krug od tačkica. Objašnjenja za kovničke oznake na licu i naličju ovog zlatnika dali su I. Vučićević — S. Novaković („Numizmatičar", 8, Beograd, 1986., str. 96 i 99).

Revers prema aversu je postavljen pod 180°.

Obod zlatnika je nazupčan.


Puštanje i povlačenje iz optjecajaj

U najvećem broju kataloga, kao i u godišnjem izvještaju Narodne banke za 1926. godinu, navodi se da je bilo iskovano milijun komada ovog zlatnika, koliko je bilo i predviđeno. Međutim, u katalogu D. Jovanovića (Metalni novac Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, Beograd, 1970.) se kaže da je „otkovano znatno manje".

Zlatnik je, uvjetno rečeno, pušten u optjecaj 1927. godine. Iako je bilo propisano da je ovaj zlatnik zakonsko sredstvo plaćanja, isti i nije bio pušten u optjecaj na uobičajeni način, već se ovaj zlatnik samo mogao kupiti u Narodnoj banci za odgovarajuću vrijednost u drugom zlatnom novcu (npr. za zlatnik od 20 francuskih franaka) uz doplatu po 2 dinara po komadu na ime troškova kovanja.

Ovaj zlatnik je prestao biti zakonsko sredstvo plaćanja 28. lipnja 1931. godine.


Varijante

Prema numizmatičkoj literaturi postoje dvije manje varijante legure: (a) “crveno zlato” koje sadrži 10% bakra i (b) “žuto zlato” koje sadrži 10% srebra.

Autor: Jovan Hadži-Pešić
Izvor: Hadži-Pešić, Jovan, Novac Kraljevine Jugoslavije 1918-1941, Narodna banka Jugoslavije, 1. izdanje, Beograd, 1995. (osim "Varijante")

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Kraljevina SHS, zlatnik, Aleksandar I
Keywords: coins, bullion, Kingdom of SCS, gold coin, Alexander I
English title: 20 dinars 1925 Gold Coin - Alexander I King of Serbs, Croats and Slovenes


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 01:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 09.10.2011.

Hrvatski zlatni dukati

Croatian Gold Ducats
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Povijest zlatnih dukata

Dukat je povjesno gledano bio zlatni novac čije je kovanje počelo u Veneciji 1284. za vladavine dužda Ivana Dandola. Početno je imao masu od 3,559 g. i po svojoj je vrijednosti bio jednak već ranije kovanim zlatnicima Genove (đenovez) i Firenze (florin). Krajem XV st. masa mu je smanjena na 3,533 g., a 1526. na 3,494 g. Ta mu je masa ostala sve do pada Venecije.

Naziv „dukat“ dolazi od latinske riječi „ducatus“ (vojvodstvo) koja se javlja na reversu: Sit tibi, Christe, datus, quem tu regis iste ducatus (O Kriste, neka ovo vojvodstvo kojim ti vladaš bude posvećeno tebi).

Od polovice XVI st. dobiva i naziv „cekin“ (tal. zecchio, od zecoa = kovnica). Zbog svoje solidnosti bio je rasprostranjen po cijeloj Europi, potisnuvši florin. Po ugledu na dukat mnoge europske zemlje počele su kovati svoj zlatni novac. U Mađarskoj i Češkoj od 1325. do 1326., Poljskoj 1320., Njemačkoj od 1559., Nizozemskoj 1589., Švedskoj 1550. g.


Hrvatski dukati

Iako su po svojim vanjskim karakteristikama slični kovanom novcu, današnji zlatni dukati ne predstavljaju novac po zakonskoj definiciji. Dakle, oni su samo komadi zlata uobličeni u formu kovanog novca za koje se garantira da imaju određenu masu i čistoću.

Hrvatska narodna banka je do sada izdala samo dva dukata:
- Ruđer Bošković 1994. i
- Hrvatski kraljevski grad Knin 1995.

Hrvatski novčarski zavod iskovao je 1995. dukat Hrvatske Republike Herceg-Bosne s prikazom stećka.


Zlatni dukat „Ruđer Bošković“, ref: Viščević #104 (Hrvatska)

Hrvatski zlatni dukati

sastav kovine: .986 zlato (Au); masa: 3,49 grama (0,1106 oz AGW); promjer: 20 mm; obod: nazupčan; tip kovanja: medaljersko (‘‘); kvaliteta kovanja: kovnički sjaj; u prodaji: od 25. svibnja 1994.; kovnica: IKOM Zagreb; autor: Kuzma Kovačić

Lice: u središnjem dijelu smješten je grb Republike Hrvatske kojeg sa lijeve i desne strane nose dva anđela; ispod je oznaka nominale “1 / DUKAT” i godište “1994.”; s lijeve i desne strane je po jedna grančica masline; iznad svega polukružni natpis “REPUBLIKA HRVATSKA”.

Naličje: poprsje Ruđera Boškovića; desno se nalazi prikaz znanstvene studije Ruđera Boškovića koja nosi naziv “Teorija prirodne filozofije svedene na jedinstven zakon sila koje djeluju u prirodi”; ispod studije natpis “RUĐER BOŠKOVIĆ / 1711-1787.”; na dnu polukružni natpis “HRVATSKl DINAR 1991-1994”.

Emisija: 5.000 primjeraka

Postoji i proba ovog dukata kod koje je razmak između Boškovićeve glave i kružnice manji.

Propis:

Na temelju članka 83. stavak 1. Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata ("Narodne novine" broj 91A/93) i članka 67. stavak 1. točka 23. Zakona o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", broj 74/92, 26/93 i 78/93), Savjet Narodne banke Hrvatske, na svojoj sjednici održanoj 30. ožujka 1994. godine, donio je

Odluku o izdavanju zlatnog dukata

1. Narodna banka Hrvatske će na spomen upotrebe hrvatskog dinara, kao privremene novčane jedinice Republike Hrvatske, izdati zlatni dukat.

2. Narodna banka Hrvatske izdat će zlatni dukat u količini od 5.000 komada.

3. Zlatni dukat će biti izdrađen od zlata finoće 986/1000 u specijalnoj tehnici s visokosjajnim ravnim površinama i matiranim reljefnim detaljima prigodnih motiva, a imat će težinu 3,49 gr i promjer 20 mm.
Dopušteno je odstupanje od težine svakog pojedinačnog komada zlatnog dukata do l% (posto) iznad i do 1%o (promil) ispod težine navedene u prvom stavku ove točke.

4. Zlatni dukat s lica izgleda ovako:
- na lijevoj strani dukata je lik Ruđera Boškovića, hrvatskog znanstvenika iz oblasti astronomije, matematike, fizike i filozofije. S desne strane lika nalazi se prikaz znanstvene studije Ruđera Boškovića koja nosi naziv "Teorija prirodne filozofije svedene na jedinstven zakon sila koje djeluju u prirodi", ispod kojeg je vodoravno tekst u dva retka "RUĐER BOŠKOVIĆ" i godine rođenja i smrti znanstvenika "1711-1787". Uz donji rub dukata nalazi se tekst "HRVATSKl DINAR" i brojke "1991 -1994".

5. Zlatni dukat s naličja izgleda ovako: - uz gornji rub dukata nalazi se tekst "REPUBLIKA HRVATSKA". U sredini dukata je grb Republike Hrvatske kojeg sa lijeve i desne strane nose dva anđela. Ispod grba je brojka "1" ispod koje je tekst "DUKAT". Ispod teksta je godina kovanja "1994". Lijevo i desno od godine kovanja, uz rub dukata, nalaze se grančice masline.

6. Obod zlatnog dukata obrubljen je urezima. 7. Zlatni dukat prodavat će se po cijeni koju odredi Narodna banka Hrvatske. 8. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

O. br. 233/94.
Zagreb. 30. ožujka 1994.
Predsjednik Savjeta Narodne banke Hrvatske
guverner Narodne banke Hrvatske
dr. Pero Jurković, v.r.


Zlatni dukat „Hrvatski kraljevski grad Knin“, ref: Viščević #105 (Hrvatska)

Hrvatski zlatni dukati

sastav kovine: .986 zlato (Au); masa: 3,50 grama (0,1110 oz AGW); promjer: 20 mm; obod: gladak; tip kovanja: medaljersko (‘‘); kvaliteta kovanja: kovnički sjaj; u prodaji: od 9. listopada 1995.; kovnica: Hrvatski novčarski zavod; autor: Damir Mataušić

Lice: u središnjem dijelu smješten je grb Republike Hrvatske na podlozi od lovorovog lišća i hrvatskog pletera; ispod grba je oznaka nominale “JEDAN DUKAT”; iznad svega je polukružni natpis “REPUBLIKA HRVATSKA”.

Naličje: panorama grada Knina u kojoj dominira Kninska tvrđava s istaknutim hrvatskim barjakom; desno od tvrđave je simbolična kruna hrvatskog kralja Zvonimira; oko svega polukružni natpisi “HRVATSKI KRALJEVSKI GRAD KNIN“ i “5. KOLOVOZA 1995. “ razdvojeni točkama.

Emisija: 3.000 primjeraka

Propis:

Na temelju članka 83. stavak 1. Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata ("Narodne novine" broj 91A/93.) i članka 61. stavak 1. točka 23. Zakona o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine" broj 35/95 pročišćeni tekst) Savjet Narodne banke Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 4. rujna 1995. godine, donio je

Odluku o izdavanju dukata "Hrvatski kraljevski grad Knin"

1. Narodna banka Hrvatske izdaje u povodu oslobađanja vojno-redarstvenom operacijom "Oluja" (kolovoz 1995.) dijelova sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banije te posebice hrvatskog kraljevskog grada Knina jedan zlatni dukat "Hrvatski kraljevski grad Knin".

2. Narodna banka Hrvatske izdat će zlatni dukat u količini od 3000 komada.

3. Zlatni dukat bit će izrađen od zlata finoće 986/000 u kovničkom sjaju sa sjajnim ravnim površinama i matiranim reljefnim detaljima prigodnih motiva, a imat će težinu 3,5 gr. i promjer 20 mm.

4. Lice zlatnog dukata izgleda ovako: na licu zlatnog duka ta prikazana je panorama grada Knina u kojoj dominira Kninska tvrđava s istaknutim hrvatskim barjakom. U gornjem polukrugu, desno od tvrđave, postavljena je simbolična kruna hrvatskog kralja Zvonimira. Cjelokupni prikaz omeđen je krugom. Unutar pojasa što ga tvori krug koji omeđuje prikaz te vanjski rub dukata ispisan je kružno natpis "HRVATSKI KRALJEVSKI GRAD KNIN 5. KOLOVOZA 1995. "

5. Naličje zlatnog dukata izgleda ovako: u središnjem dije dominira grb Republike Hrvatske položen na niz lovorovog lišća. Cijeli prikaz omeđen je krugom. U donjem polukrugu, vodoravno, položena je starohrvatska pleterna ornamentika, reljefna dekoracija načinjena od tri višetračna prutića. Pleterna ornamentika ispletena je između lovorova lišća i donjeg dijela grh Republike Hrvatske povezujući vanjski lijevi i desni rub dukat. Između vanjskog ruba i ruba kružnice koja omeđuje prikaz, gornjem pojasu, ispisan je polukružno natpis " REPUBLIKA HRVATSKA" a u donjem pojasu ispisan je natpis "JEDAN DUKAT".

6. Obod zlatnog dukata je gladak.

7. Zlatni dukat prodavat će se po cijeni od 700 kuna.

8. Sav prihod od prodaje zlatnog dukata uplatit će se u korist akcije "Spasite djecu Hrvatske", Zagreb, Pantovčak 137, žiro-račun broj 30101-621-42-10-197-08000-5 koji se vodi kod Privredne banke Zagreb.

9. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Narodni novinama".

O.br. 321/95.
Zagreb, 4. rujna 1995.
Predsjednik Savjeta Narodne banke Hrvatske
guverner Narodne banke Hrvats
dr. Pero Jurković, v. r


Zlatni dukat „Hrvatska Republika Herceg-Bosna“, ref: Viščević #F1 (BiH)

Hrvatski zlatni dukati

sastav kovine: .986 zlato (Au); masa: 3,50 grama (0,1110 oz AGW); promjer: 20 mm; obod: gladak; tip kovanja: medaljersko (‘‘); kvaliteta kovanja: kovnički sjaj; kovnica: Hrvatski novčarski zavod; autor: Damir Mataušić

Lice: u središnjem dijelu smješten je grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne; oko svega je polukružni natpis “HRVATSKA REPUBLIKA HERCEG-BOSNA”; lijevo dolje je signatura autora „MD“, a desno godište „'95.“.

Naličje: stećak; iznad oznaka nominale „1“; ispod „DUKAT“; oko svega polukružni vijenac od vinove loze s grozdovima.

Emisija: 1.000 primjeraka

Autor: Zlatko Viščević
Slike: Raguž, Boris, Numizmatička izdanja Hrvatske narodne banke 1994-2004, Hrvatska narodna banka, 1. izdanje, 2004. i Matausic.net

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, dukati, zlato
Keywords: coins, bullion, Croatia, ducats, Gold
English title: Croatian Gold Ducats


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 00:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 08.10.2011.

Replike probnih novčanica FNR Jugoslavije od 500 i 1000 dinara 1.5.1953.

Replicas of Trial Print Banknotes of FPR Yugoslavia of 500 and 1000 Dinars Dated 1.5.1953
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Replike probnih novčanica FNR Jugoslavije od 500 i 1000 dinara 1.5.1953

Probne novčanice FNR Jugoslavije od 500 i 1000 dinara 1.5.1953. otisnute su samo jednostrano (posebno lice i posebno naličje). Ove jednostrane probe javljaju se u dvije varijante, sa i bez pretiska "SPECIMEN". Na obije varijante je uvijek nulti serijski broj. Novčanice koje bi bile otisnute s obije strane do danas nisu poznate.

Međutim, postoje moderne reprodukcije koje su otisnute kao obostrano kao "prave" novčanice. Razlika u odnosu na originalne probe je u tome što replike nose natpis "KOPIJA" na latinici, odnosno ćirilici u lijevom donjem kutu.

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Jugoslavija, neizdane novčanice, replike, 1953.
Keywords: paper money, banknotes, Yugoslavia, unissued banknotes, replicas, 1953
English title: Replicas of Trial Print Banknotes of FPR Yugoslavia of 500 and 1000 Dinars Dated 1.5.1953


Coins Banknotes Militaria Store

- 00:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 07.10.2011.

Nepoznate novčanice iz 1953. godine

Unknown Banknotes Dated 1953
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Nepoznate novčanice iz 1953. godine

„Lokomotiva“ nije bila sama!

Odgovor na pitanje da li je 1953. godine bila puštena u opticaj samo novčanica od 100 dinara (poznata kao „lokomotiva") stigao je nedavno u obliku vrhunskog iznenađenja.

Dva konačna predloga za novčanice od 500 i 1000 dinara iz 1953. godine sigurna su potvrda da se planiralo da „lokomotiva" ne bude jedina novčanica sa godinom izdanja 1953; ali mnoga pitanja vezana za ovu seriju i dalje ostaju bez odgovora.

Ovaj događaj naročito dobija na težini ako se u obzir uzme činjenica da u numizmatičkoj (i bilo kojoj drugoj) liteaturi nije bilo ni nagoveštaja da je bilo u planu izdavanje ovih novčanica. Nijedne fotografije! Ni jedne jedine reči!

Nepoznate novčanice iz 1953. godine
Novčanica od 500 dinara iz 1953. godine, dimenzije: 180 x 72 mm

Nepoznate novčanice iz 1953. godine
Novčanica od 1000 dinara iz 1953. godine, dimenzije: 180 x 72 mm


Sličnost sa prethodnom serijom

Istorija je htela da ove novčanice dožive sudbinu „informbirovske serije" (16 novčanica iz 1949-1951. godine) ali u težoj formi: dok su prethodne bile odštampane, ali ne i puštene u opticaj, kod njih se stalo samo na predlozima.

Nepoznate novčanice iz 1953. godine
Novčanica od 1000 dinara iz 1949. godine služila je kao model

Treba obratiti pažnju i na sličnost kod ovih serija:

- motivi sa prednje strane hiljadarke iz 1949. godine uzeti su za naličje novčanice od 500 dinara

- motivi koji se nalaze na drugoj strani novčanice od 1000 dinara iz 1949, predstavljeni su i na naličju hiljadarke iz 1953.

- čak i lice novčanice od 1000 dinara iz 1953. godine neodoljivo podseća na prednju stranu partizanske pedesetodinarke iz 1950. godine.

- ipak, najveća sličnost je kod novčanica od 100 dinara iz 1949.i 1953. tj. novčanice su iste, a razlikuju se jedino po boji, potpisima i godini izdanja.

(Svaka sličnost u potpunosti je opravdana, ako se uzme u obzir podatak da su autori svih navedenih novčanica isti: Božidar Kocmut, Tanasije Krnjajić. Omer Mujadžić i Miodrag
Petrović).


Najlepše posleratne novčanice?

Kod novčanica iz 1953. godine imponuje preciznost, sklad boja i likova, kao i kvalitet štampe i papira. One po mnogo čemu predstavljaju pravo remek-delo i pravu sliku perioda u kome su nastale.

Možda će nekome zasmetati naglašeni soc-realistički radničko-seljački motivi, koji su korišćeni za izradu ovih novčanica. Njima treba predložiti da ih uporede sa novčanicama iz svojih novčanika.

Bude li, pak onih, koji se oduševe njihovom lepotom, poređenje sa novčanicama iz kolekcija nije preporučljivo, zbog činjenice da su najlepše novčanice posleratnog perioda samo „sanak pusti..."

Nepoznate novčanice iz 1953. godine
Dok partizanska četa 1950. godine samo izviđa teren, 1953, već juriša i bombe baca!

Autor: Zoran Ilić
Izvor: dinar, br. 8, 1998.
Slike: Serbia-money.ru

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Jugoslavija, neizdane novčanice, 1953.
Keywords: paper money, banknotes, Yugoslavia, unissued banknotes, 1953
English title: Unknown Banknotes Dated 1953


Coins Banknotes Militaria Store

- 21:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 06.10.2011.

Otkup srebrnjaka - 095 858 6377

Konstantno vršimo otkup srebrnjaka (pojedinačno i zbirke) i to optjecajnih, prigodnih i investicijskih srebrnjaka iz svih razdoblja i svih zemalja svijeta.

Ukoliko imate srebrnjak za prodaju, slobodno se možete obratiti na:

- e-mail: info@monetalis.hr
- telefon: +385 95 858 6377

Prilikom slanja e-maila skrećemo Vam pažnju na sljedeće:

- Treba opisati o kakvom srebrnjaku se radi (poželjno je navesti masu).

- Treba poslati jasnu sliku srebrnjaka (obije strane), da se može utvrditi očuvanost.

- Treba eventualno navesti cijenu po kojoj srebrnjak prodajete.


Otkup svih vrsta srebrnjaka
Otkup srebrnjaka svih vrsta - isplata odmah u gotovini! U svim većim gradovima!
Tel: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr

- 21:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 05.10.2011.

Reportaža: Vjesnikovi novinari u Hrvatskom novčarskom zavodu - Kroz ruke im curi novac, a posluju s dobiti

Vjesnikovi novinari u Hrvatskom novčarskom zavodu

Većina građana i ne pomišlja gdje se proizvodi novac koji imaju u novčanicima. Kunske se novčanice tiskaju u Austriji i Njemačkoj dok se kovanice proizvode u Hrvatskom novčarskom zavodu (HNZ). Ta je institucija osnovana još u travnju 1993. godine, a s radom je počela početkom siječnja 1994. godine.

Prva lokacija HNZ-a bila je Savska cesta u Zagrebu, gdje su dijelili prostore s Agencijom za komercijalnu djelatnost koja je i većinski vlasnik Zavoda. U Savskoj su se kovanice proizvodile do 2006., kada se HNZ preselio u Kerestinec, naselje smješteno između Zagreba i Samobora. Već četiri godine hrvatska se tvornica novca nalazi u modernoj narančasto-sivoj zgradi okruženoj visokom rešetkastom ogradom.

»Kroz tu se ogradu ne može provući ni mačka«, govori član Uprave HNZ-a Ivan Marić koji nas dočekuje u svom uredu. Stasiti inženjer strojarstva u Zavodu je praktički od samih početaka, točnije od svibnja 1994. Prije je radio u TEP-u kao rukovoditelj, a kad je ta tvrtka počela upadati u poslovne probleme, i on je postajao sve »materijalno ugroženiji«, kaže. »Javio sam se na natječaj za direktora HNZ-a na kojem sam i izabran. Od prije nekoliko godina sam član Uprave«, navodi Marić. Predsjednik Uprave ove institucije je Boris Zaninović, inače pravnik po struci. »Tako se odlično nadopunjujemo, ja sam tehničke, a on pravne struke«, kaže Marić.

Vidi cijeli članak ovdje.

PDF verzija.

Autor: Tomislav Pili
Izvor: Vjesnik.com

Coins Banknotes Militaria Store

- 17:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 04.10.2011.

Paja Jovanović, dizajner novčanica Kraljevine Jugoslavije

Malo je poznato da je naš veliki slikar Paja Jovanović zabeležen i na stranicama istorije Narodne banke Srbije kao autor crteža jedne od naših najlepših novčanica...

Paja Jovanović, dizajner novčanica Kraljevine Jugoslavije

Paja (Pavle) Jovanović rođen je u Vršcu pre sto pedeset godina. Danas, jedna romantična ulica u njegovom rodnom gradu sa drvoredom po sredini nosi njegovo ime, jedna osnovna škola, likovni klub, spomen soba u klasicističkobaroknom zdanju najstarije bivše apoteke, dečja manifestacija... Prvo likovno obrazovanje stekao je u svom gradu, a kao mladić otišao je u Beč gde je diplomirao na Umetničkoj akademiji. Godine 1888. izabran je za člana Srpske kraljevske akademije. Poznat kao prvi srpski slikar "Evropejac", kao orijentalni slikar predela, likova nošnji, oružja, istorijskih kompozicija, portretista čuvenih kulturnih radnika, poznatih žena, careva i kraljeva, ikonostasa u Novom Sadu i Dolovu... Slikar definisan kao akademski realista i impresionista, dobitnik mnogobrojnih medalja i odlikovanja čija se ostvarenja danas nalaze ne samo u muzejima u Srbiji već i u galerijama Evrope, Australije i Amerike.

Manje je, međutim, poznato da je naš veliki slikar zabeležen i na stranicama istorije Narodne banke Srbije i novčarstva kao autor crteža jedne od naših najlepših novčanica. Vrhunski umetnici i novac oduvek su bili u neraskidivoj kreativnoj vezi. Ne samo stariji metalni novac već i mlađi papirni novac često su dizajnirani po vrhunskim umetničkim standardima od nepoznatih ili signiranih umetnika. Umetnik se može javiti kao autor crteža i kao graver klišea novčanice prema priloženom crtežu. Prva izdanja jugoslovenskih kraljevskih novčanica štampana su u Francuskoj, a potpisali su ih čuveni francuski umetnici i graveri Servo, Deloš i Frepon (C. Serveau, E. Deloche, G. Fraipont). Godine 1929. štampana je prva novčanica u "našoj fabrici za izradu novca", u Zavodu na beogradskom Topčideru, koji u svom velelepnom kompleksu do danas štampa novac. Njegova izdanja od tridesetih godina potpisuju i vrhunski domaći slikari: Đorđe Andrejević-Kun, Vasa Pomorišac, Paja Jovanović.

Paja Jovanović, dizajner novčanica Kraljevine Jugoslavije

Januara 1933. godine u opticaj je puštena novčanica od 1.000 dinara za koju je nacrt izradio Paja Jovanović. Ona na sebi nosi datum 1. decembar 1931. godine. Na njoj je prvi put u našem novčarstvu prikazan lik poznate žene – istorijske ličnosti, kraljice Marije Karađorđević. Na licu (aversu) novčanice dominira lik kraljice, na sredini na vodenom žigu lik je kralja Aleksandra I, na desnoj strani je orao u letu. Tekst na sredini napisan je ćirilicom. U donjem levom uglu napisano je ime autora crteža P. YOVANOVITSCH FEC. U desnom uglu je ime gravera E. DELOCHE SC. (Fec., skraćeno od latinskog fecit, izradio je; Sc., skraćeno od latinskog sculpsit, rezao je ).

Na naličju (reversu) novčanice levo i desno su predstave žena od kojih leva drži srp i snop žita, a desna mač i štit sa državnim grbom. Tekst je pisan latinicom. Crtež je jasan, odaje lakoću i virtuoznost. Podstiče na iluziju monumentalnosti. Kombinuju se folklorni elementi i portret. Novčanicu je izdala Narodna banka Kraljevine Jugoslavije, a štampana je u Zavodu na Topčideru. Potpisan je tadašnji guverner Ignjat J. Bajloni. Izrada klišea, snimanje, recenzija nacrta za novčanicu obavljena je u Parizu, u banci u kojoj je radio i graver ove novčanice.

Paja Jovanović, dizajner novčanica Kraljevine Jugoslavije

Za centralni lik na novčanici, lik kraljice Marije Karađorđević, Paja Jovanović je koristio skice i studije koje je radio između 1925. i 1927. godine. Danas se one nalaze u njegovom legatu u Muzeju grada Beograda. Narodna Banka Kraljevine Jugoslavije obratila se još 1928. godine našem slikaru koji je tada živeo u Beču sa porudžbinom za nacrt za ovu novčanicu. Sačuvana je prepiska Paje Jovanovića i tadašnjeg guvernera Narodne banke iz 1929. godine oko izrade nacrta i visine honorara. Za ovaj nacrt naš slikar je nagrađen velikim honorarom od 100.000 dinara koji je nadmašivao tadašnje honorare ostalih umetnika, autora nacrta za novčanice.

Izgled papirnog novca od njegove pojave u Evropi od pre više od trista godina do danas promenio se od crno-belih tekstova do pravih kolorističkih slika. Tehnologija izrade papirnog novca od velikog je značaja i neprekidno se razvija. Visokokvalitetna hartija, razni nivoi zaštite, visoka tehnologija i najsavremenije tehnike štampe, dizajn prepoznatljiv kao nacionalan, hologrami ulivaju poverenje u novac. Međutim, tradicionalna veština umetnika bila je i danas je ostala fundamentalna u kreaciji i umetničkih i zaštitnih obeležja novca. To potvrđuje i naš slikar Paja Jovanović, autor crteža jedne od naših najlepših novčanica, koji je ostao dosledan sebi i svojoj životnoj mudrosti – "Veština je naći lepotu".

Autor: Ljiljana Bakić
Izvor: Jat Revija

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Jugoslavija, Paja Jovanović
Keywords: paper money, banknotes, Yugoslavia, Paja Jovanovic
English title: Paja Jovanovic, Designer of Banknotes of Kingdom of Yugoslavia


Coins Banknotes Militaria Store

- 00:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 03.10.2011.

Nove slovenske prigodne kovanice u 2012: 10. obljetnica uvedbe euro gotovine; 100. obljetnica osvajanja prve slovenske olimpijske medalje; Maribor – europska prijestolnica kulture 2012

2 eura 2012. - 10. obljetnica uvedbe euro gotovine
Nove slovenske kovanice u 2012.
sastav: jezgra: 66% Cu, 17,6% Zn, 16,4% Ni, prsten: 75% Cu, 25% Ni; promjer: 25,75 mm; masa: 8,5 g; obod: nazupčan s natpisom “SLOVENIJA”; rotacija: medaljerska; u optjecaju: od 2012.; autor: Helmut Andexlinger

3 eura 2012. - 100. Obljetnica osvajanja prve slovenske olimpijske medalje
Nove slovenske kovanice u 2012.
sastav: jezgra: 75% Cu, 25% Ni, prsten: 78% Cu, 20% Zn, 2% Ni; promjer: 32 mm; masa: 15 g; obod: nazupčan; rotacija: medaljerska; u optjecaju: od 2012.; autor: Milan Drobnak; emisija: 300.000 primjeraka

30 eura 2012. - 100. Obljetnica osvajanja prve slovenske olimpijske medalje
Nove slovenske kovanice u 2012.
sastav: 92,5% Ag; promjer: 32 mm; masa: 15 g (0,4461 oz ASW); obod: nazupčan; rotacija: medaljerska; u prodaji: od 2012.; autor: Milan Drobnak; emisija: 3.500 primjeraka

100 eura 2012. - 100. Obljetnica osvajanja prve slovenske olimpijske medalje
Nove slovenske kovanice u 2012.
sastav: 90% Au; promjer: 24 mm; masa: 7 g (0,2025 oz AGW); obod: nazupčan; rotacija: medaljerska; u prodaji: od 2012.; autor: Milan Drobnak; emisija: 2.500 primjeraka

30 eura 2012. - Maribor – europska prijestolnica kulture 2012
Nove slovenske kovanice u 2012.
sastav: 92,5% Ag; promjer: 32 mm; masa: 15 g (0,4461 oz ASW); obod: nazupčan; rotacija: medaljerska; u prodaji: od 2012.; autor: Tomaž Plečko; emisija: 3.500 primjeraka

100 eura 2012. - Maribor – europska prijestolnica kulture 2012
Nove slovenske kovanice u 2012.
sastav: 90% Au; promjer: 24 mm; masa: 7 g (0,2025 oz AGW); obod: nazupčan; rotacija: medaljerska; u prodaji: od 2012.; autor: Tomaž Plečko; emisija: 2.500 primjeraka

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Slovenija, nova izdanja, 2012.
Keywords: coins, Slovenia, new issues, 2012
English title: New Slovenian Comemmorative Coins Dated 2012: 10th Anniversary of Introduction of Euro Cash; 100th Anniversary of the First Slovenian Olympic Medal; Maribor – European Culture Capital 2012


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 11:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 02.10.2011.

Dukat regenta Aleksandra Karađorđevića iz 1921. godine

Dukat regenta Aleksandra iz 1921. godine

Dukat regenta Aleksandra iz 1921. godine

Kraljevina SHS, 1 dukat 1921., iskovano u zlatu (Au), promjer: 20,1 mm, masa: 3,31 g, ref: Viščević #F8, Mandić #R4

Radi se svakako o rijetkosti za koju će se podvojiti mišljenja da li se radi o probnom otkovu od 1 dukata za Regenta Aleksandra, dakle primjerku kovanom prije 21. VIII 1921 godine, ili o jednoj medaljici.

Smatram da su ipak zastupljeni svi elementi kovanog novca i da se radi o probi za zlatni dukat izrađenoj od zlata finoće 900 (otuda niža težina nego u primjerku finoće 986).

Komad je iskovan u »ZLATARKI« - Celje te taj primjerak možemo smatrati jednim od preteča kasnijeg kovanja jugoslavenskih dukata (od 1931 - 1934) u Beogradu.

Onima koji misle da su dukati iz 1931. i kasnijih godina imali oznaku «1 dukat«, dok primjerak iz 1921. godine nema te oznake skrećemo pažnju na činjenicu, da je Austro-Ugarska monarhija kovala niz godina (do 1915. godine) zlatan novac od 1 dukat bez oznake vrijednosti, pa je tek neposredno nakon I. svjetskog rata u celjskoj kovnici iskovan probni kov za Regenta Aleksandra, prema uzoru na austrougarske dukate. Da je takvih probnih kovanja bilo i kasnije dokaz je 1 dukat iz 1926. godine.

Autor: Zvonko Habuš
Izvor: časopis SAM

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Jugoslavija, Aleksandar Karađorđević, dukat
Keywords: coins, Yugoslavia, Alexander Karadjordjevic, ducat
English title: Ducat of Regent Alexander Karadjordjevic Dated 1921


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 23:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 01.10.2011.

Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica

Mjesto tiskanja albanskih novčanica često se mjenjalo u skladu s burnim političkim promjenama u toj zemlji. Albanija je bila dio Osmanskog carstva skoro 500 godina, do stjecanja samostalnosti 1912. Prve novčanice koje nose naziv „Shqiperia“ (Albanija) bile su „željezničke“ novčanice od 5 Para, 10 Para, 1/2 kuruša i 1 kuruša izdane od strane Esat paše 1913. Esat Paša je po činu bio general i predstavljao je Albaniju kao zastupnik u parlamentu Osmanskog carstva. Tijekom I. svjetskog rata bio je postavljen na mjesto premijera Albanije od strane Nijemaca.

Nakon I. svjetskog rata Albanija je bila okupirana od strane srpske vojske do 1925. Kasnije je Ahmet Zogu ujedinjenio većinu Albanaca i postao kralj Kraljevine Albanije. Zogu je gradio bliske odnose s Italijom i od nje primao financijsku potporu. U skladu s time Talijansko društvo za ekonomski razvoj Albanije (Societa per lo Sviluppo Economico dell’Albania) osnovalo je Narodnu banku Albanije (Banka Kombëtare e Shqipnis, Banca Nazionale d’Albania). Predsjednici te banke su svi redom bili Talijani: Mario Alberti, Giuseppe Bianchini i Antonio Mosconi. Ovoj banci je dano pravo izdavanje novčanica, pa stoga prve albanske novčanice nose potpise njenih talijanskih predsjednika.

Mussolinijeva Italija zauzima Albaniju 1939. i ona postaje dio talijanskog carstva. Sve novčanice izdane između 1925. i 1944. su tiskane u Rimu. Nakon II. svjetskog rata, antifašistički partizanski vođa Enver Hoxha proglašava Albaniju socijalističkom državom i zemlja dobiva novo ime: Narodna Republika Albanija. Kao privremeno rješenje, novi režim koristi ranije otisnute „talijanske“ novčanice na koje stavlja svoj pretisak.

Prve novčanice socijalističke Albanije s datumom 1945. Tiskane su u Berlinu 1946. Na novčanicama se kao izdavatelj navodi Državna banka Albanije (Banka e Shtetit Shqiptar). Sljedeće izdanje iz 1947. bilo je tiskano u Jugoslaviji, budući da je Hoxha gajio dobre političke odnose s Titom. Nakon rezolucije Informbiroa 1948. dolazi do sukoba između Tita i Staljina, a Hoxha staje na Staljinovu stranu. Kao posljedica tog događaja, izdanje iz 1947. bilo je kratko u optjecaju i povučeno je već 1949.

SSSR je pružao političku i gospodarsku potporu Albaniji i pomagao u razvoju infrastrukture za vrijeme Staljinove vladavine. Nova serija novčanica tiskana je u SSSR-u 1949. Kasnije je ista serija doživjela reizdanje, ali s novim datumom 1957. Staljin je umro u 1953., nakon njega na vlast dolazi Nikita Hruščov i počinje s reformama i liberalizacijom sovjetskog sustava. Enver Hoxha koji je bio na političkoj liniji Mao Ce Tunga (kineski komunistički vođa), optužio je Hruščova za izdaju marksističko-lenjinističke ideje i okarakterizirao novog sovjetskog vođu kao "revizionista".

Hoxha, vođa koji je vladao svojim narodom „željeznom šakom“, a istovremeno živio u luksuznim vilama u Tirani, raskinuo je političke veze sa SSSR-om i postao krajem 1950ih bliski saveznik Narodne Republike Kine. Izdanja novčanica iz 1964. i prvi tipovi većine novčanica iz 1976. tiskane su u Narodnoj Republici Kini. Mao Ce Tung umire 1976. i Deng Xiaoping dolazi na vlast 1978. Ubrzo dolazi do radikalnih reformi ekonomskog sustava u Kini. Hoxha, koji je uživao apsolutnu moć u Albaniji, bio je odlučno protiv takvog "revizionizma" i nije gubio vrijeme da prekine odnose s Narodnom Republikom Kinom. Albanija je ostala sama kao jedinstven, izoliran staljinistički sustav u svijetu.

Zbog izolacije, Albanija je bila prisiljena samostalno tiskanje vlastitih novčanica. Prve novčanice koje su izrađene, bile su probne novčanice od 100 leka iz 1985., otisnute u plavoj (P46Aa) i smeđoj (P46Ab) boji, ali bez datuma. Ove novčanice nisu bile odobrene, pa niti jedna nije izdana.

Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica
Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica

Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica
Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica


Nepoznate probe novčanica

Druge probe bile su za novčanice od 20 leka iz 1985. Ove probe nisu uključene u knjigu izdanu od Banke Albanije: Albanske kovanice i novčanice, budući da se te probe ne nalaze u arhivu banke. Naime, probe tih novčanica nije naručila banka, već ih je na vlastitu incijativu izradila skupina dizajnera iz tiskare. Kada su novčanice predstavljene guverneru banke, nacrt je odbijen. Probe ove novčanice izrađene su u dvoje boje: smeđoj i zelenoj. Navodno postoje samo 4 primjerka smeđe i samo jedan primjerak zelene probe.

Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica
Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica

Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica
Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica

Probe novčanica imaju isti vodoznak kao i izdanje iz 1976. – B.SH.SH. i zvijezdu. Lice prikazuje Skenderbegov trg u Tirani. S lijeva na desno su Nacionalni muzej albanske povijesti, Hotel Tirana i Nacionalna opera i zamišljeni most u izgradnji. U pozadni su planine koje okružuju Tiranu. Na naličju je kuća Envera Hoxhe u Gjirokastri.

Enver Hoxha umire 1985. i njegovu funkciju preuzima Ramiz Aliya kao tek drugi socijalistički lider u 40 godina. Do pada „željezne zavjese“ dolazi 1990ih. i Aliya odlučuje otvoriti albanske granice. Prvi stranci ušli su u zemlju kao "turisti" u kolovozu 1990, a srećom ja sam bio je jedan od njih.

Albanija još uvijek nije bila spremna za proizvodnju vlastitih novčanica i drugi tip novčanica od 50 i 100 leka 1976. otisnut je u Švicarskoj 1991. U Standard Catalog of World Paper Money (SCWPM) se opetovano pojavljuju greške koje bi trebalo ispraviti.

SCWPM daje sljedeće podatke:

P45 50 Leke 1976
a. Prefiks u serijskom broju bez ukrasa. Kinesko izdanje.
b. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Horizontalna crta u „4“ je deblja od crtice na dnu (prvo europsko izdanje).
c. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Horizontalna crta u „4“ je iste debljine kao i crtica na dnu (drugo europsko izdanje).

Prefiks u serijskom broju bez ukrasa je pogrešno identificiran kao kinesko izdanje. Tipovi b. i c. su prikazani kao prvo i drugo europsko izdanje bez navođenja zemlje u kojoj su tiskani.

Ovaj unos bi trebao biti ispravljen i glasiti:

Kratka povijest tiskanja albanskih novčanicaP45 50 Leke 1976
a. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Manji prefiksi i serijski
brojevi. Ukupna dužina serijskog broja, uključujući prefiks je 24 mm. Tiskano u Narodnoj Republici Kini.
b. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Veći prefiksi i serijski
brojevi. Ukupna dužina serijskog broja, uključujući prefiks je 27 mm. Tiskano u Švicarskoj.
c. Prefiks u serijskom broju bez ukrasa, tanji brojevi i slova. Ukupna dužina serijskog broja, uključujući prefiks je 23 mm. Možda tiskano u Albaniji, ali nije potvrđeno. Tiskara je nepoznata.








Za P46 100 leka iz 1976., SCWPM ne prikazuje dva različita tipa. Ovaj unos bi trebao biti ispravljen i glasiti:

Kratka povijest tiskanja albanskih novčanicaP46 100 Leke 1976
a. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Manji prefiksi i serijski
brojevi. Ukupna dužina serijskog broja, uključujući prefiks je 25 mm. Tiskano u Narodnoj Republici Kini.
b. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Veći prefiksi i serijski
brojevi. Ukupna dužina serijskog broja, uključujući prefiks je 28 mm. Tiskano u Švicarskoj.

SCWPM ne prikazuje ove dvije varijante. Kod ovih novčanica ne postoje prefiksi bez ukrasa. Prethodni podaci potvrđeni su od strane Banke Albanije novčanica i njihovog stručnjaka Shprese Lubonje, koja je također koautor Kataloga albanskog novca objavljenog 2002.

Posljednje izdanje socijalističke Albanije bile su novčanice Lek Valutë, tiskane u Albaniji 1992. Novčanica od 1 lek valutë nikada nije izdana, a 10 i 50 leke valutë korištene su u vrlo kratkom vremenu. Socijalistički režim se raspao i zemlji je promjenjeno ime u Republika Albanija 1992. Središnja banka je preimenovana u Banka e Shqiperise (Banke Albanije).

Mjesto tiskanja i godine izdavanja novčanica nakon 1991. prikazani su u nastavku. Kratice: TDLR (Thomas De La Rue) i FCOF (François Charles Oberthur Fiduciaire).

Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica
Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica

Autor: Omer Yalcinkaya
Izvor: The IBNS Jurnal, 49.3, 2010.

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Albanija, tiskanje
Keywords: paper money, banknotes, Albania, printing
English title: SA Curious Story of Albanian Banknote Printing


Coins Banknotes Militaria Store

- 17:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se