<	siječanj, 2006					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.

Izdavač: Hrvatski numizmatički klub
E-mail: hnk.cnc@gmail.com

Vi ste posjetitelj broj:

Dnevne cijene srebra i zlata

Cijene su izražene u EUR za 1 gram (1 g) čistog zlata ili srebra.

Cijena zlata


Cijena srebra

Besplatni download!
Kovanice i Novčanice Kraljevine Jugoslavije [PDF, 6MB]

Otkup kovanica

Otkup kovanog novca

Otkup novčanica

Otkup odlikovanja, ordena, medalja, vojnih oznaka

Otkup papirnog novca

Otkup srebrnjaka

Otkup srebrnog novca

Otkup zlatnika

Otkup zlatnog novca

Otkup numizmatike

Otkup faleristike

Procjena kovanica

Procjena kovanog novca

Procjena novčanica

Procjena odlikovanja, ordena, medalja, vojnih oznaka

Procjena papirnog novca

Procjena srebrnjaka

Procjena srebrnog novca

Procjena zlatnika

Procjena zlatnog novca

Hrvatska numizmatika

utorak, 31.01.2006.

Statistički podaci o registriranim krivotvorinama novčanica kuna Od srpnja do prosinca 2005. registrirano je ukupno 2.897 komada krivotvorenih novčanica. Podaci za drugu polovicu 2005. upućuju na porast registriranih krivotvorenih novčanica za 57,7% u odnosu na prvu polovicu 2005. Usporedba ukupnog broja krivotvorenih novčanica registriranih u 2005. i 2004. godini pokazuje da je tijekom 2005. povećan broj registriranih krivotvorina za 105,7%. Tijekom 2005. ukupno su registrirana 4.734 komada krivotvorenih novčanica, dok je u 2004. registriran 2.301 komad krivotvorenih novčanica. Vidi ostalo. Izvor: Hrvatska narodna banka

nedjelja, 29.01.2006.

Greška na hrvatskim kovanicama od 5 kuna 2000. i 5 lipa 2003. Evo još dvije zanimljive greškice na kovanicama od 5 kuna 2000. i 5 lipa 2003. Infromaciju i slike poslao je g. Tomislav Vladušić. 5 kuna 2000. - na medvjedovoj desnoj stražnjoj nozi nalazi se višak metala koji izgleda kao kandža koja prelazi ispred lijeve noge, pa izgleda kao da su stražnje noge malo ukrižene. 5 lipa 2003. - kapica žira je sjajna, tj. nije ispunjena metalom (mat) kao kod većine primjeraka. Raniji postovi o greškama na hrvatskom novcu: Zakrenuta naličja na kovanicama od 50 lipa Greške na nekim hrvatskim kovanicama

srijeda, 25.01.2006.

Dukat koji je pobudio pažnju Autor: Zvonko Habuš Izvor: časopis "Sam", 1978. Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah! Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

nedjelja, 22.01.2006.

Heritage - prodao "trade dollar" za 3.3 milijuna dolara Hrvatsko numizmatičko društvo na svojim internet stranicama donosi zanimljivu vijest: HERITAGE -Galleries & Auctioneers prodao je 11.01.2006. u Dallasu, država Texas, " Trade dollar" iz 1885.g. u proof kvaliteti za čak 3.3 milijuna dolara. Novi vlasnik (anonimni kupac) transakciju je proveo preko financijskog servisa specijaliziranog za kupoprodaju umjetnina. Zanimljiva je i povijest ovog primjerka. Bio je više od 50 godina dijelom Eliasberg zbirke. Nakon toga prodan je 1997.g. za 907,500 dolara, a već 1999.g. ponovno mijenja vlasnika, ovog puta za 1.5 milijuna dolara. Vidi članak. Izvor: Internet stranica Hrvatskog numizmatičkog društva Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah! Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

subota, 21.01.2006.

Četvrto izdanje kataloga jugoslavenskog kovanog novca autora Ranka Mandića: Metalni novac Srbije, Crne Gore i Jugoslavije sa dodatkom katalog metalnog novca izdatog u ostalim zemljama bivše Jugoslavije; Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Slovenija Nakon više nego uspješna prva tri izdanja ove knjige, došlo je nakon dugo vremena na red i četvrto izdanje kataloga jugoslavenskog metalnog novca autora Ranka Mandića, inače člana naše grupe. Ovdje je dan kratak prikaz ove knjige, koja svakako predstavlja nezaobilaznu literaturu za sve one koji skupljaju i proučavaju novac ne samo bivše Jugoslavije, već i Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Sovenije. METALNI NOVAC SRBIJE, CRNE GORE I JUGOSLAVIJE sa dodatkom katalog metalnog novca izdatog u ostalim zemljama bivše Jugoslavije; Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Slovenija Četvrto izdanje, 368 stranica od toga 24 stranice u boji, mekani uvez, ilustrirano(1120 fotografija u tekstu), detaljan opis i kataloške cijene u eurima za sva redovna i prigodna izdanja; također opis rijetkih proba i drugih tzv. specijaliteta, sa valuacijama i podacima o domaćim i svjetskim aukcijama na kojima su nuđeni rariteti iz naše moderne numizmatike. Bibliografija sadrži oko 500 detaljno prikazanih radova o našem modernom metalnom novcu, na više od 20 stranica. Prošlo je deset godina od izlaska knjige Katalog metalnog novca 1700-1994, sa kojom se ova knjiga, po svom karakteru i sadržaju, može povezati, premda u njenom konceptu i sadržaju postoje mnoge promene. Jer, mnogo toga se promenilo, pa ovo izdanje kataloga izlazi u jednom potpuno drugačijem svetu nego u vreme prethodnog izdanja. Ne samo na teritoriji bivše Jugoslavije nego i šire, u Evropi i van nje, današnja događanja imaju drugu dimenziju nego devedesetih godina, sada već prošlog veka. Uzevši u obzir kako negativna tako i pozitivna događanja na polju privrede, politike i nauke, počeli smo i sami da osećamo potrebu za novim izdanjem, potrebu za katalogom za XXI vek. Na svu sreću, numizmatika kao nauka, a i kao oblast sakupljanja, znatno je napredovala u poslednjih deset godina. Nekoliko novih ključnih publikacija je izašlo, aktivnosti kako na polju sakupljanja tako i na polju numizmatičke kupo-prodaje su dobile svoje mesto u društvenoj svakodnevici, i skoro se može reći da se u međuvremenu uspostavila normalnost na ovom području, prekinuta još davnih godina posle drugog svetskog rata. U poslednje vreme se čak obnavljaju i veze prekinute tokom raspada bivše Jugoslavije, što sve daje nadu jednom novom početku numizmatike ovih prostora, ovog puta ne kao kuriozitetu istorijskih propratnih pojava, nego kao ravnopravnom području evropske numizmatike; svojim bogatstvom i raznovrsnošću a i svojom važnošću u kontekstu Evrope, ovo je više nego opravdano. Ovaj katalog treba shvatiti kao sintezu rada velikih ljubitelja numizmatike Jugoslavije, autora ove knjige i njegovih saradnika, kao sintezu dugogodišnjih napora da se ova oblast izvuče iz oblasti priča i legendi na svetlo naučne discipline. Pri tome je bila namera da se zadrži univerzalnost obrade i širina oblasti koja je predmet publikacije. U ovom poslednjem, međutim, došlo je do jedne prilično značajne izmene: Knjiga sada u svom osnovnom delu obrađuje metalni novac Srbije, Crne Gore i Jugoslavije. U drugom delu obrađena su celokupna izdanja ostalih zemalja naslednica Jugoslavije, od 1992. godine do danas. Zbog nešto drugačijeg (skraćenijeg) opisa ovih izdanja, taj deo knjige, dat je ovde kao Dodatak, jer je obrađen prilično jednostavnije, premda je kataloška obrada i tog materijala uglavnom sveobuhvatna. (Izvor: http://www.singidunum-online.com) Sadržaj knjige: I - UVODNI DEO Predgovor Foreword Kataloško označavanje Objašnjenje termina Oznake očuvanosti Skraćenice Kovnice Kataloške cene Yugoslav Alphabets Zahvalnost II - KATALOG SRBIJA Introduction to the Modern Serbian Coinage Knjaževina Srbija 1868 - 1882 Mihailo Obrenović III Milan Obrenović IV Kraljevina Srbija 1882 - 1917 Milan I Obrenović Nirnberške replike kralja Milana Aleksandar I Obrenović Probna izdanja Aleksandra Obrenovića Petar I Karađorđević Okupacija Srbije 1941 - 1945 Republika Srbija od 2003. godine Redovna izdanja Prigodni novac O navodnom Karađorđevom novcu 1804 Dinar tombak O novcu Beogradske jevrejske zajednice Fantazijska izdanja "Srbija i Bosna" CRNA GORA Introduction to the Modern Montenegrin Coinage O Njegoševom zlatnom perunu Knjaževina Crna Gora 1906-1910 Kraljevina Crna Gora 1910-1914 Probna izdanja 1915. godine Replike - spomen idanja Kotor JUGOSLAVIJA Introduction to the Coinage of Kingdom of Yugoslavia Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1920-1925 Petar I Karađorđević Izdanje povodom 50-godišnjice 1. jugoslovenskog novca 1920-70 Aleksandar I Karađorđević Probna izdanja 1926. godine Kraljevina Jugoslavija 1931-1941 Aleksandar I Karađorđević Petar II Karađorđević Konjičke utakmice 1932-1937 Inostrani dukati sa jugoslovenskim puncama "Ruski dukati" Beogradske kovnice AD Posleratna fantazijska izdanja Republika Jugoslavija Introduction to the Coinage of Post WWII Yugoslavia Opticajni novac DF Jugoslavija 1945 FNR Jugoslavija 1953-1963 SFR Jugoslavija 1965-1992 Probna izdanja 1978 SR Jugoslavija 1992-2002 Prigodni novac SFR Jugoslavije Prigodni novac SR Jugoslavije Kompleti metalnog novca SFRJ III - DODATAK BOSNA I HERCEGOVINA Redovna izdanja Kovnički setovi Posebna izdanja (Pobjoy Mint) HRVATSKA Redovna izdanja Prigodna izdanja Dukati Kovnički setovi MAKEDONIJA Redovna izdanja Prigodna izdanja Kovnički setovi SLOVENIJA Redovna izdanja Prigodna izdanja Kovnički setovi IV - BIBLIOGRAFIJA Srpsko numizmatičko društvo 1956-2006 Narudžbe: Hrvatska i Slovenija Cijena: 125,00 kn (17,00 EUR) + poštarina (za Hrvatsku: obično: 8,25 kn, preporučeno: 15,45 kn) Kontakt na e-mail: zviscevic@gmail.com Tel: +385 (0) 91 727 58 37 Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

četvrtak, 19.01.2006.

Krivotvorine, krivotvoritelji i žrtve (4) Zahvaljujući našem članu Vjekoslavu Novoseliću, slijedi posljednji po redu nastavak članka "Krivotvorine, krivotvoritelji i žrtve" autora ing. Zvonka Habuša objavljenog u časopisu "Sam", 1980. Vidi članak. Autor: Zvonko Habuš Izvor: časopis "Sam", 1980.

utorak, 17.01.2006.

Numizmatičari varalice na internetu Pojava interneta unaprijedila je i u mnogočemu olakšala komunikaciju među ljudima, čak i iz najudaljenijih krajeva svijeta. To se posebice odrazilo i na numizmatiku, odn. komunikaciju među numizmatičarima iz raznih zemalja, te razmjenu numizmatičkog materijala preko interneta. Danas je ovakav vid razmjene materijala praktički nezaobilazan kod bavljenja ovim hobijem. Kako kod svega postoji i "druga strana medalje", tako je i kod razmjena preko interneta. Među mnogobrojnim numizmatičarima i razmjenjivačima, našlo se i onih koji su odlučili iskoristiti "prednosti" kakve im pruža ovakav vid razmjene da bi prevarili druge i tako sebi priskrbili korist. No, ipak se i tome da stati na kraj u vidu "crnih" lista s imenima i adresama osoba koje varaju kod razmjena preko interneta. Postoje uglavnom dvije vrste ovakvih varalica: 1. Prva skupina su tzv. BAD TRADERS (ili black traders, dishonest numismatics, bad swappers, malos collectionistas) - radi se o osobama koje varaju na način da s vama dogovore razmjenu, onda vi njima pošaljete svoj dio dogovorenog, a oni vama ne, niti vam se ikad više jave na e-mail. Ti su svakako najopasniji, često mjenjaju e-mailove i adrese da bi mogli prevariti što više ljudi. 2. Druga skupina su tzv. GRAY TRADERS - ovi ne varaju na način da ne pošalju ništa, nego obično pošalju manje od dogovorenog ili pošalju drukčije materijale od dogovorenih ili u slabijoj kvaliteti od dogovorene ili pošalju nakon jako dugo vremena. Ti su manje opasni, ali ipak predstavljaju problem, jer je i ovdje prisutno izigravanje dogovora. Postoji i kategorija između, to su oni koji nekad pošalju dogovoreno i obave razmjenu kako treba, a nekad ne ili pošalju ono što nije dogovoreno. Isto tako, postoje i oni koji su prije bili pošteni, pa počinju varati. Ovo je svakako vrlo opasno, jer mnogi bad traderi počinju upravo na ovaj način, prvo obave par korektnih razmjena da dođu na nečiju good traders listu, a onda počinju s prijevarama. Od navedenih varalica se može zaštiti na način da se bude oprezan kod razmjena. Kao prva preporuka je da se mjenjate s ljudima koji imaju dobre reference, tj. nalaze se na nečijoj good traders listi (obično na listi onih s kojima ste se već mjenjali). Ukoliko vam se javi netko vama nepoznat, obavezno provjerite nekoliko bad traders lista i pogledajte da njegovo ime nije na njima. Od istoga možete zatražiti da vam pošalje i par linkova na stranice gdje je naveden kao good trader. Ako ste ipak malo skeptični, zatražite da on pošalje svoj dio dogovora prvi, po mogućnosti preporučenom pošiljkom. Ovdje donosimo listu samo nekih bad i gray tradera, lista je preuzeta iz arhiva grupe. Napomena: Ukoliko smatrate da je neka od navedenih osoba neopravdano na ovoj listi, svakako to javite, pa da je sa iste uklonimo. BAD TRADERS ALŽIR – Chichoune Hamoudi ANTIGUA – Patrice Wilkins ARGENTINA – Edgardo Muela ARGENTINA – Felix Funes ARGENTINA – Javier Oraindi Murillo ARGENTINA – Luis Matias Blanc ARGENTINA – Veronica Vasilauskas ARGENTINA – Federico Monti ARMANIJA – Marat Hasratyn AUSTRIA – Barbara Hammer AUSTRALIJA – Jack Parsons AUSTRALIJA – Mary Kuo AUSTRALIJA – Thierry Adan BANGLADEŠ – Jewel Osman Gani BELGIJA – Olivier Peeters BOLIVIJA – Aldor Kirnik BOLIVIJA – Ana Heredia BIH – Dejan Skrebić BRAZIL – Gustavo Christofoletti BRAZIL – Jose Lima ili Hayda Doria ili Gerson Ademar ili Victor Stoikovitch BRAZIL – Marcio Alfonso ili Eduardo Cardosos Filho BRAZIL – Sergio Andre Fagundes BRAZIL – Vanderson Glerian Dias BUGARSKA – Ivan Ivanov BUGARSKA – George Hristov Georgiev KANADA – Hassan el-Achmar KANADA – John Cardinal ili Ron Vince ili HBF Store numisrama ČILE – Rodrigo Torres Castro KINA – Chen Bo KINA – Pan Zhimin KINA – Zhang Guo Qing KOLUMBIJA – Victor Velilla KOLUMBIJA – Wilson Munoz KOSTARIKA – Francisco Duran KOSTARIKA – Jose Gerardo Garcia KOSTARIKA – Mitchy Leiton KOSTARIKA – Keylor Gutierrez Blanco KUBA – Jorge Carranza CIPAR – George Dionysiou DANSKA – Jacob Witthaus DOMINIKANSKA REPUBLIKA – David Betances EKVADOR – Donny Macias Parraga SALVADOR – Mariela Recinos FRANCUSKA – Bob Viniki ili Guy Dupont FRANCUSKA –David Ribiere FRANCUSKA –Lionel Vives NJEMAČKA – Gabriel Dubbert bei Hones VELIKA BRITANIJA – Kevin Merry GRČKA – Manos Pagonis ili Manos Zeus ili Emmanuel Pagonis GVAJANA – Ladiee Miserable HONDURAS – Bayron Vega INDIJA – Ankit Bhageria IZRAEL – Meir Tomer IZRAEL – Riji Avi ITALIJA – Carlo Casella ITALIJA – Daniele Serranti ITALIJA – Emanuele Lisi ITALIJA – Leonardo Tessari - Tex ITALIJA – Marco Vaniglia ITALIJA – Orlando Cenciarelli ili Marina Pistolesi ITALIJA – Ughetto Piamoaschet JAPAN – Yamamoto Saaya LITVA – Darius Motiejunas MALEZIJA – Akira Norwen ili Affandi Shahabuddin MALTA – Daniel Mercieca MEKSIKO – Elizabeth Sosa MEKSIKO – Esteban Arellano Rivera MEKSIKO – Francisco Javier Morales MEKSIKO – Gustavo Nachon MEKSIKO –Ignacio Solis Aguirre MEKSIKO – Jonathan Josue Torres MEKSIKO – Roberto Gual MEKSIKO – Rodolfo Martinez Chavez MEKSIKO – Sergio Mejia MOLDAVIJA – Cataranciuc Maxim NIGERIJA – Moses Oluwole Zaccheaus NIGERIJA – Neema Iyer NIGERIJA – Sesan Olukoya NIZOZEMSKA – Benny Nrasjen NIZOZEMSKA – Desiree Crousen NIZOZEMSKA – Francis Zundert NIZOZEMSKA – Lukas Veldmeijer PAKISTAN – Ayesha Marine PANAMA – Jonas Enrique Reyes Tellez PERU – Luis Eduardo Alvares PORTUGAL – Carlos Alberto Gomes Valente PORTUGAL – Carlos Manuel Eusebio Alves PORTUGAL – Hugo Cardoso PORTUGAL – Joao Jesus PORTUGAL – Jo Filip Soares PORTUGAL – Nuno Reis PORTUGAL – Tiago Reis Vital RUSIJA – Anna Nikiforova RUSIJA – Dennis Ladeischikov RUSIJA – Aleksander Fedotov SAUDIJSKA ARABIJA – Dr. Albertp Poblete SINGAPUR – Susan Lai Yin ili Tiffany ili Mouldy Lao Shu SINGAPUR – Ron Lam SURINAM – Inder Sonny Jaglal ŠPANJOLSKA – Alfonso Reina Carrillo ŠPANJOLSKA – Elena Alvarez ŠPANJOLSKA – Fernando Quevedo Perez ŠPANJOLSKA –Francisco Gulias Gonzalez ŠPANJOLSKA – Hector Garcia Saavedra ŠPANJOLSKA – Juan Esparduse Camps ŠPANJOLSKA – Lorenzo Martinez ŠPANJOLSKA – Ruben Guerras Cecilia ŠPANJOLSKA – Samir Lakkis Cases TAJLAND – B.N. Agarwal John TURSKA – Vedat Kantin TURSKA – Ozgan Ozdokan TRINIDAD I TOBAGO – Richard Jack ili James Holiday UKRAJINA – Aleksey Chernenko ili Alexander Prokophiev UKRAJINA – Dimitry Kornecki UKRAJINA - Larisa Bochka UKRAJINA – Petar Karabyn UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI – Prashantha Kunaratnam URUGVAJ – Marcelo Nunez o Juan Nunez URUGVAJ – Alvaro Silva Blanc ili Blanc Laura URUGVAJ – Marcos Cirigliano URUGVAJ – Sebastian Sandoval URUGVAJ – Sabrina Castagnin SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE – Connie Jones ili Connie McEwan SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE – Jack Sutton SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE – Julie Lohse SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE – Kerensa Roberts ili Aland & Kerensa SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE – Michael Mendez SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE – Ramon Garcia SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE – - Shawn Rosenbach ili Secret Lights SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE – Alexander Vinograd SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE – Kris McCraw Enterprises LLC VENECUELA – Alejandro Patino VENECUELA – Alvaro Rafael Rivas VENECUELA – Carlos Gil Mata VENECUELA – Douglas Pineda VENECUELA – Edgar Morales VENECUELA – Marcos Santeliz VENECUELA – Numisven VENECUELA – Rafael Torrealba Vasquez VENECUELA – Jorge Andres Paparoni Bruzual VIJETNAM – Long Nguyen Tuan Anh GRAY TRADERS ARMENIJA - Marat Hasratyan BANGLADEŠ - MD Osman Gani Jewel BOLIVIJA - Gustavo Flores ČILE - Rodrigo Torres Castro KINA - Chen Bo FRANCUSKA - Gregory Poirier - known as gregory3p at Ebay FRANCUSKA - Corinne Moulin INDIJA - Ankit Bhageria IRSKA - Jack Rock also jazz rock ITALIJA - Giorgio Scarponi ITALIJA - Carlo / Carlo Casella / AirPlaNet ITALIJA - Orlando Cenciarelli / Marina / Marina Pistolesi ITALIJA - Daniele Serranti ITALIJA - Fabio Iorio LITVA - Darius Motiejunas MEKSIKO - Ignacio Solis Aguirre MEKSIKO - Francisco J. Gomez FILIPINI - Ralph M. Tuppil POLJSKA - Dariusz Osuch POLJSKA - Jakub Chymkowski PORTUGAL - Carlos Mariano RUSIJA - Vadim Klykov (used email name of Vad Kyloff) ŠPANJOLSKA - FRAN GULIAS GONZALEZ SAD - Mary Kuo SAD - GROVER S. GRIMES, JR. SAD - Angelito (Lito) Macario VIJETNAM - Chau Phung Chi, known as "janny" Ukoliko imate još nekoga za prijaviti, navedite u komentaru. LINKOVI http://groups.yahoo.com/group/Be_Aware_of_Bad_Traders/ http://www.collectorsblacklist.hpg.ig.com.br/ http://utenti.lycos.it/iengofilippo/black.html http://www.geocities.com/uripi/Black_List.html http://digilander.libero.it/cipi/blacklist.html http://www.terra.es/personal/jla31291/club/negra.htm http://www.geocities.com/titanio6282/malos_coleccionistas.html http://home.wxs.nl/~zuide111/badtraders.htm http://www.iltrogolo.it/attila/coins/black%20list%20index.htm http://www.geocities.com/coinexchanger/bad.html

subota, 14.01.2006.

Savjeti za razmjenu numizmatike preko interneta Evo još jedne korisne stvari za numizmatičare početnike: "Coin Exchange FAQ" - savjeti kako razmjenjivati numizmatiku preko interneta i pravila ponasanja kod razmjena. Tekst je na engleskom jeziku, no dovoljno je jednostavno napisan da ga mogu razumjeti i oni sa slabijim znanjem. Naravno, za razmjene preko interneta, poznavanje engleskog jezika je neophodno. Autori: Ioannis Androulakis i Marcel Zumstein Izvor: http://www.fleur-de-coin.com/exchange/tradefaq.html

petak, 13.01.2006.

Hrvatska 1 kuna 1993. - varijanta ruba Evo još jedne od varijanti na kovanicama 1 kune. Radi se o primjercima iz 1993. kod kojih je rub tanji u odnosu na većinu emisije iz 1993. i kasnija godišta. Tanji rub je širok 0,30 mm, dok je deblji 1 mm. Na primjercima s tanjim rubom, pod odgovarajućim kutem svijetla nazire se kružnica koja predstavlja "unutarnji" dio, ali koji nije ispupčen. U kolekciji posjedujem dva ovakva primjerka. Autor: Zlatko Viščević

četvrtak, 12.01.2006.

Sajmovi numizmatike u Beogradu za 2006. Beograd Hotel "Slavija", Svetog Save 1 18. ožujak 2006., 13. svibanj 2006., 7. listopad 2006., 9. prosinac 2006., od 09:00 do 15:00 h

srijeda, 11.01.2006.

Mađarska "nostrifikacija" jugoslavenskih novčanica od 1.000 dinara (datiranih s 1. prosinca 1931. g.) u Bačkoj 1941. godine Uz velike svečanosti bio je u Beogradu 12. prosinca 1940. potpisan "ugovor o vječnom prijateljstvu" između Jugoslavije i Mađarske. U Mađarskoj je to bio dokaz uspjeha politike mađarskog premijera grofa Pál-a Teleki-a. Teleki je, naime, smatrao Jugoslaviju otvorenim prozorom prema Evropi, zaštitom mađarske nezavisnosti, koja je u velikom dijelu bila ugrožena njemačkom politikom. Međutim, jugoslavenska vlada Cvetković-Maček, popustivši njemačkom pritisku, 23. ožujka 1941. prišla je Trojnom paktu. Svega 2 dana kasnije, tj. 25. ožujka, izbijaju masovne demonstracije protesta u gotovo cijeloj zemlji, a još za svega dva dana kasnije pala je i vlada Cvetković-Maček. Oficirski zavjerenici svrgli su namjesništvo na čelu s knezom Pavlom, proglasili nepunoljetnog Petra II Karađorđevića vladarem i obrazovali vladu na čelu s generalom Dušanom Simovićem. U vladu su ušli predstavnici najnekoherentnijih političkih stranaka, od kojih su neki bili potpisnici Trojnog pakta. Ova promjena u Jugoslaviji izazvala je zbunjenost u mađarskoj vladi. Domišljalo se da promjena režima u Jugoslaviji može biti također neprijateljski uperena protiv Mađarske. Stoga je mađarsko ministarsko vijeće 28. ožujka 1941. iz razloga zaštite svoje sigurnosti pripremilo eventualni protustav prema Jugoslaviji u slijedećim slučajevima: 1) ako se Jugoslavija kao višenacionalna država raspadne na svoje osnovne dijelove, 2) ako novi jugoslavenski režim ugrozi narodnosne manjine u Jugoslaviji, 3) ako (a to se držalo sigurnim) bi se po poduzetom napadu iz Rumunjske i Austrije iza njemačkih trupa stvorio vakuum u područjima naseljenim Mađarima. Ovaj protustav je odobren od najvišeg mađarskog obrambenog vijeća. Prvo djelovanje na promjene u Jugoslaviji javilo se: njemačke oružane snage prošle bi preko Mađarske protiv Jugoslavije, sve s obećanjem da će Mađarskoj pripasti Bačka, Banat, Južna Baranja i Međumurje. Kada je Teleki vidio poraz svoje mirovne politike, izvršio je 3. travnja 1941. samoubojstvo. Njemački napad na Jugoslaviju, kao odmazda zbog poništenja pristupa Trojnom paktu, počeo je 6. travnja 1941, bez objave rata, strahovitim bombardiranjem Beograda i upadom pedesetak divizija. Činilo se da će se malo prije spomenuto djelovanje oživotvoriti, pa se 10. travnja i Mađarska umiješala u borbe pod parolom „Južni krajevi se vraćaju“. Već 11. travnja zauzeta su spomenuta područja, osim Banata. Otpor je bio neznatan, psihološki moment napada na Jugoslaviju sa sviju strana je uspio, i već 17. travnja je u Beogradu potpisan akt o kapitulaciji. Međutim, Banat je ostao i nakon Horthy-jevog posjeta Hitleru (24. travnja) pod njemačkom okupacijom. Zanimljivo je spomenuti da je uoči II. svjetskog rata (prema Hrvatskoj enciklopediji) 1941. godine u Bačkoj živjelo gotovo 1 milijun stanovnika, a još 1787. bilo ih je samo 184.000 Prošlost naseljavanja je u potankostima slabo poznata. Najstariji stanovnici su bili Slaveni i Mađari, za provale Turaka naseliše se Hrvati (Bunjevci) i Srbi, a u XVIII. stoljeću dođoše Nijemci i druge manje narodnosne skupine. Nakon rata, prema podacima Jugoslavenske enciklopedije, 1962. godine u Bačkoj živi 45% stanovnika Vojvodine. U etničkom pogledu Bačka je vrlo šarolika. Jugoslaveni čine 53% stanovništva, Mađari 37%, Slovaci 5%, Rusini-Ukrajinci 2%, Nijemci 1% i ostali 2%. Uprava mađarskih financija uložila je sva svoja materijalna sredstva za gospodarski razvoj u 1940. godini vraćenih sedmogradskih i istočnomađarskih područja. Kako su uspješno završeni mirovni pregovori s Jugoslavijom, nije se moglo računati s dobivanjem daljnjih teritorija, i stoga nisu za takve svrhe rezervirane odgovarajuće zalihe novčanica. Na početku ratnih zbivanja u 1941. godini nije za osiguranje nesmetanog novčanog prometa na dobivenim jugoslavenskim područjima preostala nikakva druga mogućnost no ostaviti u opticaju novčanice od 1000 dinara, koje su se nalazile u opticaju, s tim da se novčanice samo provide mađarskom nostrifikacijskom markicom. Dok su ove označene markice bile izrađene i dok je Mađarska narodna banka u svojim podružnicama u Novom Sadu i Subotici počela označavati ove novčanice mađarskim markicama, utvrdilo se, da Njemačka nije voljna ustupiti Banat, pa da prema tome ima na raspolaganju dovoljna količina mađarskih novčanica i da nije bilo potrebno nostrificirati jugoslavenske novčanice od 1.000 dinara. Možda ovo i iz razloga, što je dio stanovništva naseljen poslije 1918. godine morao napustiti područje pripalo Mađarskoj. Mađarska narodna banka odmah je obustavila započeto nostrificiranje, i naredila da se povuku u Novom Sadu već nostrificirane i u promet puštene 1.000 dinarske novčanice. Posljednje, koje nisu u velikom broju ušle u opticaj, kao i one koje još nisu po nostrifikaciji ušle u promet, poslane su u Budimpeštu, gdje su uništene. Nekih dvadesetak primjeraka (najviše dva tuceta) sačuvala se i nalazi se u posjedu rijetkih sabirača u Mađarskoj, Jugoslaviji, Njemačkoj i Sjedinjenim Državama Amerike. Opis nostrificirane novčanice iz zbirke ing. Đure Krasnova: Nostrificirana markica (naljepnica) ima oblik horizontalnog pravokutnika veličine 43x25 mm, nazubljena je. Tiskana je na bijelom papiru bez vodenog znaka. Boja osnove svijetlosmeđa, dijelom šatirana, preko toga pretiskana zelenim tiskom. Na lijevoj strani u raskošnom okviru dio drevnog tzv. malog mađarskog grba. Od njegove sredine s kraljevskom krunom ukrašenog trobrda izdiže se dvostruki križ osvijetljen zrakama. U sredini desne strane bijelom trakom (boje papira) prekida se svijetlosmeđe šatiranje, a na njoj je zelenom bojom otisnuta brojka 1.000. Markica je nalijepljena između lika kraljice Marije i letećeg orla, preko vodenog znaka na kojem je prikazan jugoslavenski kralj Aleksandar. Autori: M. Kupa (Budimpešta), Đ. Krasnov (Zagreb) Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 34, godina 1974. Slika: Barac Borna, Papirni novac bivše Jugoslavije i zemalja na području bivše Jugoslavije, Naklada Obol, Zagreb, 2002.

nedjelja, 08.01.2006.

Krivotvorine, krivotvoritelji i žrtve (3) Zahvaljujući našem članu Vjekoslavu Novoseliću, slijedi još jedan nastavak članka "Krivotvorine, krivotvoritelji i žrtve" autora ing. Zvonka Habuša objavljenog u časopisu "Sam", 1980. Vidi članak. Autor: Zvonko Habuš Izvor: časopis "Sam", 1980.

subota, 07.01.2006.

Nikola Tesla na novcu Malo je malenih zemalja na svijetu koje se mogu pohvaliti da su dale jedne od najvećih genija novoga doba, a među njima je srećom i Hrvatska koja je dala Nikolu Teslu. Ovaj skroman, samozatajan, a veliki čovjek i znanstvenik rođen je u malom mjestu Smiljanu u Lici. Srpskog podrijetla, uvijek je bio ponosan na svoju hrvatsku domovinu, no najvažniji dio svoje karijere ostvario je u Sjedinjenim Američkim Državama. Teslin lik i djelo ipak prelazi granice nacija i država, pa se on ne može smatrati samo srpskim, hrvatskim ili američkim znanstvenikom, već pripada cjelokupnom čovječanstvu. Republika Hrvatska je godinu 2006. proglasila godinom Nikole Tesle. Zbog svog značaja, Tesla je svoje mjesto dobio na novcu. Prva novčanica s likom Tesle bila je novčanica SFRJ od 500 dinara 1970. (P#84 i 91) kasnije izdana 1978., 1981. i 1986. Lik Tesle na ovoj novčanici isti je kao i na spomeniku podignutom pored slapova Niagare u SAD-u. SFRJ je još samo dva puta stavila lik Tesle na novčanice i to na 1.000 dinara iz 1990. (P#107) i 1.000 dinara iz 1991. (P#110). Na izbor portreta za ove novčanice mogle bi se staviti određene zamjerke pošto je Tesla prikazan u svojoj starijoj dobi, te ga ljudi kao takvog ne pamte, odn. lik nije dovoljno prepoznatljiv. Mnogo sretnije rješenje odabrano je na kasnijim novčanicama SR Jugoslavije i danas Srbije. Inflacijske novčanice SR Jugoslavije oslanjaju se dizajnom na novčanice bivše države, pa prikazuju Teslu isto kao i na novčanici od 1.000 dinara iz 1990. (P#107) i 1.000 dinara iz 1991. (P#110). Tako su s istim likom Tesle kasnije izdane sljedeće novčanice: 1.000 dinara 1992. (P#114), 5.000.000 dinara 1993. (P#121), 10.000.000.000 dinara 1993. (P#127), 5.000 dinara 1993. (P#128), 100 dinara 1994. (P#139) i posljednja u nizu: 5 novih dinara 1994. (P#146). Od 1994. počinje izdavanje novih novčanica SRJ drukčijeg dizajna, ovaj put se Tesla našao na novčanicama od 5 novih dinara 1994. (P#148), te 100 dinara 2000. (P#157) i to u mnogo boljim izdanjima. Iskorišteni su portreti iz mlađih dana, daleko bolji i prepoznatljiviji od prijašnjih rješenja. Na novoj novčanici Srbije od 100 dinara 2003. (P#41) lik Tesle je isti kao i na SRJ 100 dinara iz 2000. (P#157). Nikoli Tesli također je posvećena i jedna serija kovanog novca u izdanju NBJ povodom 140. obljetnice rođenja (1996.). Tako su izdane kovanice od 20, 200, 300 i 1.000 novih dinara. Portret je sličan onome na novčanici od 5 novih dinara 1994. (P#148). 20 novih dinara je otkovano u leguri Cu-Ni-Zn, 200 i 300 novih dinara su srebrnjaci, 1.000 novih dinara je zlatnik. Republika Hrvatska do sada nije na svom novcu prikazala lik Nikole Tesle, što nije u budućnosti isključeno. No ipak je jednom od svojih najvećih znanstvenika odala priznanje uvođenjem odlikovanja Red danice Hrvatske s likom Nikole Tesle. Za kraj svakako valja spomenuti da je i sam Nikola Tesla bio numizmatičar, o čemu možete više pročitati u članku g. Zorana Strezoskog („dinar“ broj 23.). Autor: Zlatko Viščević

četvrtak, 05.01.2006.

Od slijedeće godine novi izgled euro kovanica i novčanica? U njemačkom numizmatičkom časopisu Deutsches Münzenmagazin izašla je slika novog naličja euro kovanica koje bi se trebale početi izdavati od 2007. Na dosadašnjoj karti je bilo ucrtano samo petnaest zemalja članica Europske unije s međusobnim granicama, a sada će to biti cijela karta Europe bez granica (2). Ali i na ovom prijedlogu svejedno nedostaje jedna od novih deset članica pa će vjerojatno i ovaj prijedlog doživjeti promjene (3). To je Cipar kojega nema niti na novoj karti. Natpis „EURO“ na novom prijedlogu više nije izbočen kao na starom, nego je udubljen (1). Ovdje možete vidjeti sliku novog dizajna euro centa. Vjerojatno će se morati mijenjati i novčanice na kojima također nema Cipra. Autor: Zdravko Bošnjak Slike: Deutsches Münzenmagazin Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah! Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

srijeda, 04.01.2006.

Milijuni novih numizmatičara u SAD-u Nakon serije od pedeset kovanica od četvrt dolara sa motivom američkih saveznih država, slijedi serija dolarskih kovanica sa likovima svih američkih predsjednika. Materijal je kao i Sacagawea dolar, obloženi bakar zlatne boje promjera 26,4 mm i težine 8,07 grama. Na naličju će biti Statue of Liberty. Na 10$ zlatnicima će biti njihove supruge. Serija kreće 2007. godine, četiri predsjednika godišnje po redu kako su i predsjednikovali. Do sada su bila 43 predsjednika stim da će Cleveland biti na dvije kovanice kao 22. i 24. predsjednik jer je bio u dva odvojena mandata. Pet predsjednika je još uvijek živo a na kovanice idu ako su najmanje dvije godine mrtvi. Zanimljivost je da je 9. predsjednik W.H.Harrison 1841. godine umro nakon samo mjesec dana mandata a da je 26. predsjednik F.D.Roosevelt biran četiri puta za predsjednika. Evo redoslijeda predsjednika i izlaska dolarskih kovanica. 2007. 1. George Washington, 1789-1797 2. John Adams, 1797-1801 3. Thomas Jefferson, 1801-1809 4. James Madison, 1809-1817 2008. 5. James Monroe, 1817-1825 6. John Quincy Adams, 1825-1829 7. Andrew Jackson, 1829-1837 8. Martin Van Buren, 1837-1841 2009. 9. William Henry Harrison, 1841 10. John Tyler, 1841-1845 11. James K. Polk, 1845-1849 12. Zachary Taylor, 1849-1850 2010. 13. Milliard Fillmore, 1850-1853 14. Franklin Pierce, 1853-1857 15. James Buchanan, 1857-1861 16. Abraham Lincoln, 1861-1865 2011. 17. Andrew Johnson, 1865-1869 18. Ulysses S. Grant, 1869-1877 19. Rutherford B. Hayes, 1877-1881 20. James A. Garfield, 1881 2012. 21. Chester A, Arthur, 1881-1885 22. Grover Cleveland, 1885-1889 23. Benjamin Harrison, 1889-1893 24. Grover Cleveland, 1893-1897 2013. 25. William McKinley, 1897-1901 26. Theodore Roosevelt, 1901-1909 27. William H. Taft, 1909-1913 28. Woodrow Wilson, 1913-1921 2014. 29. Warren G. Harding, 1921-1923 30. Calvin Coolidge, 1923-1929 31. Herbert C. Hoover, 1929-1933 32. Franklin D. Roosevelt, 1933-1945 2015. 33. Harry S. Truman, 1945-1953 34. Dwight Eisenhower, 1953-1961 35. John F. Kennedy, 1961-1963 36. Lyndon B. Johnson, 1963-1969 2016. 37. Richard M. Nixon, 1969-1974 38. Gerald R. Ford, 1974-1977 39. James E. Carter, Jr., 1977-1981 40. Ronald W. Reagan, 1981-1989 2017. 41. George H.W. Bush, 1989-1993 42. William J. Clinton, 1993-2001 43. George W. Bush, 2001- Autor: Zdravko Bošnjak Slike: US Mint

ponedjeljak, 02.01.2006.

Neke od rijetkih novčanica bivše zajedničke države Već i površnim pregledom listinga novčanica Jugoslavije u drugom i trećem tomu Pick (Standard Catalog of World Paper Money) kataloga može se uočiti veliki broj novčanica kod kojih iza kataloškog broja slijedi veliko slovo abecede. Upravo to veliko slovo nam sugerira da je ta novčanica uvrštena u katalog znatno kasnije od datuma koji nosi ili koji joj je pripisan od strane kontributora ovome katalogu. Kako se za Pick katalog može sa pravom reći da je danas Biblija među kolekcionarima i trgovcima papirnim novcem, mišljenja sam da treba istražiti ovu pojavu, ove novčanice, kao i kako se desilo da se bezmalo sva slova engleskog alfabeta nađu kao sufiksi kataloških brojeva u jugoslavenskom listingu. Potrebno je istražiti kada su ove novčanice prvi puta navedene u katalogu, zašto je toliki vremenski razmak između datuma izdavanja koji im je pripisan i vremena kada su prijavljenje uredništvu kataloga, kao i kada su i gdje prvi puta objavljenje. Ko su osobe koje su ih otkrile, objavile javnosti i prijavile izdavačkoj kući Krause koja izdaje Pick kataloge? Ovo nije nimalo lak posao, jer je jugoslavenska notafilija namjerno obavijena velom tajni. Ako zanemarimo regionalna izdanja, te novčanice sa kataloškim brojevima 9A i 9B kao i 10A i 10B koji su samo varijante novčanica sa kataloškim brojevima 9 i 10 zbog različitih nalijepljenih maraka u doba ovjeravanja austrougarskih novčanica od 100 i 1000 kruna od strane Kraljevstva SHS, uvidjet ćemo da je trenutno 26 novčanica bivše Jugoslavije označeno sa kataloškim brojem sa velikim slovom kao sufiksom. Očekuje se trend rasta, pa ćemo u narednim izdanjima ovog kataloga imati još više ovih izdanja, naime skoro svakodnevno se otkrivaju nova “otkrića”. Zahvaljujući mome dugogodišnjem istraživačkom radu, sakupljenoj dokumentaciji, poznanstvu sa Mirkom Bezićem iz Splita te spremnosti Christiana Costamagne, talijanskog kolekcionara papirnog novca sa područja bivše Jugoslavije, da nam stavi na raspolaganje svoja saznanja do kojih je došao u kontaktima sa skoro svim trgovcima i poznatijim kolekcionarima ovog materijala u svijetu i u zemljama bivše Jugoslavije možemo doći do vrlo znakovitih podataka o ovoj tematici. Prve jugoslavenske novčanice koje ćemo svrstati u ovu kategoriju su novčanice emigrantske vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu izdanje 1943 godine: P35A; P35B; P35C; P35D; P35E i P35F (5; 10; 25; 100; 500 i 1000 dinara). Ovo izdanje je javnosti postalo poznato u ranim sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Ukupno je štampano 80 tona novčanica spakovanih u 1100 sanduka. Novčanice su poslije drugog svjetskog rata (1948) u tvornici papira C. Townsend, Hook and Co. uništene kuhanjem odnosno preradom u kašu od strane Kapetana duge plovidbe Pere Ferenčića i još trojice mornara u prisustvu englesko – jugoslavenske komisije.Apoeni od 5, 10 i 25 dinara su bili štampani u štampariji Thomas de la Rue, a oni od 100, 500 i 1000 dinara u Bradbury, Wilkinson and Co. Obje su locirane u Engleskoj. Odluku o štampanju ovih novčanica je donijela emigrantska vlada na čelu sa predsjednikom Slobodanom Jovanovićem. Na novčanicama su potpisi Ministra financija i Guvernera Narodne banke (dr. Juraj Šutej i Dobrivoje Lazarević). Količine odštampanih novčanica tri najniža apoena nisu sigurne, nego se mogu samo procjenjivati, dok su oni viši apoeni štampani u količinama kako slijedi: 100 dinara u 36.000.000; 500 dinara u 2.000.000 i 1000 dinara u 4.000.000 komada. Ovim novčanicama je trebalo zamijeniti sav novac koji je cirkulirao na teritoriji Jugoslavije u drugom svjetskom ratu. Što se tiče količine novčanica ove serije koje su preživjele uništavanje, možemo je rekostruirati na osnovu slijedećih podataka: 1000 uzoraka – specimena svakog apoena je bilo upućeno 7.11.1944. godine delegatu Kraljevskog jugoslavenskog ministarstva financija, 6 kompleta specimena je došlo do trezora NBJ, a ne više od 20 kompleta novčanica sa redovnim serijskim brojem su sebi uzeli članovi komisije za uništenje. Nećemo se baviti sudbinom preživjelih novčanica, osim napomene da su se na tržištu kroz svo ovo vrijeme pojavile vrlo male količine specimena kao i neki od apoena u novčanicama sa redovnim serijskim brojevima. Slijedeća grupa novčanica su tzv. informbirovske novčanice od 1949 do 1951, P67I – P67N, te P67P – P67Y. U ovu grupu se mogu svrstati i dvije “novootkrivene” novčanice iz 1953 koje su, po saznanjima ovog autora, javnosti obznanjene (doduše samo kao prijedlozi, što ne znači da se uskoro neće pojaviti i veća kolicina) u Beogradskom časopisu “Dinar” 1998. Sve ove novčanice prati misterija Informbiroa. Po nekim numizmatičarima su te novčanice izradili Titovi politički protivnici u Jugoslaviji, dakle oni koji su u onovremenom opredjeljivanju bili za Staljina. Ova teza je na jako klimavim nogama jer se neki od autora ovih novčanica javljaju i kao autori serije iz 1955. godine što ne bi bilo moguće da su u doba informbiroa iskazali nepovjerenje Titu. Drugi numizmatičari kažu da je ove novčanice naručila Titova vlada kao rezervne novčanice za slučaj da Rusi radi podrivanja ekonomske moći Jugoslavije ponovo štampaju (za što, po nekima, postoje naznake da su i uradili) “partizanske” novčanice iz 1944. godine, jer su ih oni prvobitno i štampali pa su imali gotove klišeje. Iako su namjere Staljina i Rusije prema Jugoslaviji nesporne i opće poznate, ovom mišljenju numizmatičara se mogu suprotstaviti slijedeće činjenice: Narodna banka FNRJ je 1947, 1948 i 1949 pustila u opticaj kompletnu seriju novčanica sa datumom 1.5.1946. i njima do kraja 1949 zamijenila sve više apoene serije iz 1944 (50, 100, 500 i 1000 dinara) čije su klišeje imali Rusi tako da takozvane IB novčanice očito nisu bile predviđene u tu svrhu. Drugi argument protiv ovakvog mišljenja je da zemlja koja je izložena vojnoj i ekonomskoj agresiji, što je Jugoslavija u doba sukoba sa informbiroom očito bila, jednostavno nema vremena da za hitna izdanja novčanica kojima treba spriječiti svoj ekonomski slom štampa po 2 tipa novčanica od 10, 20, 50 ,100, 1000 i 5000 dinara, u samo 3 godine (1949, 1950 i 1951). Broj tipova se dodatno povečava ako se IB novčanicama pribroje i dvije “novootkrivene” iz 1953, kao i jedna od ranije poznata iz iste godine. Također, u takvoj situaciji Jugoslaviji sigurno nisu bili potrebni i rezervni sitni apoeni od 1, 2 i 5 dinara. Mišljenje autora ovog teksta je da porijeklo i namjenu tzv IB novčanica treba tražiti u tehničko – tehnološkoj sferi. Naime, poslije serije sa datumom 1.5.1946, koja je, kako smo ranije naveli, bila puštena u oticaj od 1947. do 1949. godine, Zavod za izradu novčanica je počeo pripreme za izradu nove serije novčanica štampanih u “intaglio” tehnici – tehnici duboke štampe obostrano, što je i učinjeno sa serijom koja nosi datum 1.5.1955. godine. Svo to međuvrijeme je ZIN iskoristio da bi se osposobio za taj poduhvat. Obzirom da je to drukčija tehnika od prethodne i da zahtijeva nove štamparske forme kao i strojeve, te visoku vještinu gravera, za pripreme je trebalo nekoliko godina. Da to nije nimalo lagan poduhvat svjedoči primjer Austrougarske banke koja nikada nije uspjela postići zadovoljavajuću obostranu “intaglio” štampu na svojim novčanicama. Dakle, IB novčanice su nastale kao uslovno rečeno “probne”, u fazi pripreme odnosno vježbanja osoblja ZIN za prelazak na novu tehnologiju. Ovakvo mišljenje može također odgovoriti na pitanje zašto su pojedine novčanice štampane u varijantama, npr bez štampe na poleđini, odnosno samo sa rozetom na poleđini. Period od više godina koliko su pripreme trajale može nam ponuditi odgovor na pitanje zašto se ove novčanice ipak javljaju na tržištu u većem broju primjeraka nego što bi bilo primjereno rijetkosti koja im se pripisuje, inače bi bilo jako nekorektno ako ih je ZIN naknadno doštampavao. U numizmatičkoj literaturi se IB novčanice počinju spominjati u ranim osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Rečeno mi je da su čak i autoru španjolske numizmatičke studije “El Socialismo Realista en el Arte de la Moneda Jugoslava Titista” objavljenoj u Barceloni 1971 ove novčanice bile nepoznate. Zašto su toliko dugo bile tajna je i razumljivo obzirom na njihovu praktikantsku namjenu. Međutim, zašto se na tržištu počinju javljati baš tada? Predpostavljam da je tada, poslije Titove smrti, došlo do izvjesnog, tajnog “olakšavanja” trezora NBJ i ZIN, tih godina su se IB novčanice pojavile također kod jednog, sada već pokojnog, sarajevskog numizmatičara. Slično “olakšavanje” trezora se desilo i u drugoj polovici devedesetih godina, kada su se osim IB pojavile i novije problematične jugoslavenske novčanice. Trgovci koji nude IB novčanice ne mogu objasniti njihovo porijeklo na tržištu, pa nude različite priče, ali u jednom se barem trojica slažu: sva trojica su pronašli po jednu ciglicu od 100 komada jednog ali u sva tri slučaja različitog apoena u smeću. Jedna ciglica je nađena u kanti za smeće banke u Ljubljani, druga u kanti za smeće pošte u Banja Luci, a treća na smetljištu u Beogradu. Znakovito je također i to da su dva puta sretni nalazači bili sami trgovci koji ih nude, a treći puta vrlo blizak prijatelj jednog od trgovaca. Na čitaocima je da procijene da li ove novčanice dolaze stvarno sa smetljišta ili iz “dobro” čuvanih trezora. Kako vidimo kod do sada navedenih rijetkih jugoslavenskih novčanica nema ništa problematično ako se izuzmu dvije “novootkrivene” novčanice iz 1953. Problematične novčanice bivše zajedničke države se počinju javljati mnogo kasnije. Nećemo ih obraditi po redoslijedu koji nam nudi Pickov katalog nego po vremenskom slijedu kako su “izrađivane”. To su novčanice sa kataloškim brojevima: P101A, P106A, P107A i P107B. P106A je novčanica od 500 dinara – narandžasta sa slikom mladića, prijavljena kao izdanje iz 1990. godine. Ovo je prerađena novčanica od 500 dinara od 1.3.1990, plava sa slikom mladića, koja je zbog sličnosti lika sa nekada popularnim nogometašem prozvana “Pižon”. Odmah se uočava da na naradžastoj “varijanti” nedostaje SFR u nazivu države i da su uklonjeni nazivi republika na zadnjoj strani novčanice. Kako kontributor Pickovom katalogu ovu novčanicu smješta između brojeva P106 (500 dinara 1.3.1990.) i P107 (1000 dinara 26.11.1990) koje obje imaju SFR i imena republika, postavlja se pitanje da li je ova novčanica uopće iz serije 1990 iako nosi istovjetan datum kao i P106 ili iz serije 1991 kada novčanice više nisu imale SFR i nazive republika na naličju, ili iz još kasnijeg perioda. Izuzev u potpisima i tehnici štampe ova novčanica je identična novčanici P109 (500 dinara 1991). Sve upućuje na to da je namjerno rađena “varijanta” tako što su zadržani stari potpisi, tamo gdje ih nikako nije moglo biti, jer se i Mitja Gaspari čiji se potpis nalazi na novčanici povukao u vrijeme povlačenja slovenačkih funkcionera koji su bili na saveznim funkcijama. Ova novčanica je “izrađena” nekoliko godina iza datuma koji nosi i nekoliko godina iza smrti države čiji grb nosi i to je trebalo biti, ili je možda i bilo, poznato kontributoru koji ju je prijavio uredništvu Pick kataloga. Ova novčanica niukom slučaju nije zvanično nego privatno izdanje, bez obzira je li izašla iz ZIN ili ne. P107A i P107B su novčanice od 10 i 50 dinara – purpurna djevojčica i narandžastocrveni dječak prijavljenje kao izdanje iz 1991. Trebamo se prisjetiti da je početkom 1992. godine Narodna banka Jugoslavije povukla iz opticaja kompletnu seriju dotadašnjih novčanica osim apoena od 10 i 50 dinara, da bi spriječila priliv istih novčanica iz Hrvatske koja ih je zamijenila svojim hrvatskim dinarom. Beogradski Zavod za izradu novčanica je štampao a NBJ izdala novu seriju novčanica u apoenima od 100, 500 i 1000 sa naznačenom godinom izdanja 1992, te novu novčanicu od 5000 dinara sa likom Ive Andrića. Ova serija se od prethodne – povučene razlikovala u bojama apoena, novom datumu, potpisu guvernera, kao i u promijenjenom nazivu države (bez SFR), te je bila bez imena republika na poleđini novčanica. Dakle monetarni problemi koje je Beograd očekivao (i koji su se, istina, i dogodili) uvođenjem hrvatskog dinara u Hrvatskoj su bili jedini razlog za povlačenje novčanica sa datumima iz 1990 i uvođene novih sa 1991 godištem. Prema saopćenju NBJ novčanice od 10 i 50 dinara (P103 i 104) se nisu mijenjale, nego su i dalje ostale u opticaju zajedno sa novim novčanicama viših apoena godišta 1991. Priliv ukupne količine ovih dvaju novčanica iz Hrvatske nije mogao predstavljati nikakav ozbiljan monetarni udar pa ih NBJ i nije mijenjala novim izdanjem. Ovaj podatak, kao i to da novčanice P107A i107B nisu izrađene u dubokoj štampi pored vec postojećih klišeja za duboku štampu za novčanice P103 i 104 ozbiljno dovodi u pitanje autentičnost ovih dvaju novčanica koje su Picku prijavljene kao neizdate “not issued” isto kao i prethodna problematična novčanica P106A. Kao i prethodni “raritet” i ove dvije novčanice su “izrađene” nekoliko godina iza godišta koje nose i nekoliko godina iza smrti države čiji grb nose. Oni primjerci ove tri novčanice koje je autor imao priliku vidjeti, kao i oni primjerci koji su mu opisani od strane suradnika su bili izrađeni tehnikom litografije ili čak i offset, za razliku od novčanica na koje se ove tri kataloški vežu (P103, 104 i 106), a koje su izrađene tehnikom duboke štampe. Da je uopće bilo potrebe da se ove tri problematične novčanice izrađuju ZIN je mogao iskoristiti postojeće klišeje za duboku štampu a samo promijeniti štamparsku boju. Ovdje bi se mogla dodati još jedna grupa novčanica: poslijednje dvije novčanice u izdanju "Narodne banke Republike Srpske" koje su navedene u katalogu u listingu Bosne i Hercegovine, kao P156 i P157, 10 milijardi i 50 milijardi dinara prijavljenje kao izdanje iz 1993. godine. Kažem da bi se mogla dodati ova grupa iz razloga njihovog istog porijekla kao i kod tri prethodno navedene ex – Yu novčanice, ali one neće biti ovdje obrađene jer spadaju u notafiliju Bosne i Hercegovine. Po svemu ostalom one se mogu uvrstiti među ove problematične novčanice. U zadnju grupu rijetkih novčanica kojom ćemo se ovom prilikom baviti spada P101A (100 dinara – Tito u maršalskoj uniformi – bez datuma na novčanici, a u katalogu datirana kao neizdata iz 1990). Kažem grupa iako se za sada radi o samo jednoj novčanici u katalogu, jer se u zadnje vrijeme pojavila kompletna serija – svi apoeni i ne sumnjam da se vode aktivnosti oko uvrštavanja i ovih novčanica u Pick katalog iako je izdavačka kuća Krause već postala sumnjičava glede autentičnosti ovih i drugih sličnih problematičnih izdanja bivše Jugoslavije. Da bi smo komentirali ovu novčanicu potrebno je da se vratimo unazad do 1988/1989. godine i razmotrimo monetarne prilike koje su tada i u narednoj godini vladale. Samo letimičan pregled kursnih lista, odnosno pariteta tadašnjeg yu dinara prema njemačkoj marki dat će nam slijedeću sliku: 20.07.1988. 1 DM = 1420 din 26.04.1989. 1 DM = 5388 din 13.06.1989. 1 DM = 7479 din 20.07.1989. 1 DM = 10113 din 21.07.1989. 1 DM = 10238 din 22.07.1989. 1 DM = 10530 din 17.08.1989. 1 DM = 13050 din 02.09.1989. 1 DM = 15171 din 03.10.1989. 1 DM = 20039 din 12.10.1989. 1 DM = 21209 din 03.11.1989. 1 DM = 27034 din 10.11.1989. 1 DM = 30132 din 16.11.1989. 1 DM = 32947 din 24.11.1989. 1 DM = 38918 din 02.12.1989. 1 DM = 45245 din 07.12.1989. 1 DM = 50061 din 13.12.1989. 1 DM = 57881 din 16.12.1989. 1 DM = 64697 din 19.12.1989. 1 DM = 70000 din Kurs prema njemačkoj marki od 70000 : 1 se zadržao do 1.1.1990. kada je savezna vlada na čelu sa Antom Markovićem uvela konvertibilnost dinara po fiksnom kursu od 7 dinara za 1 DM. Istog trenutka je izvršena i denominacija dinara odbijanjem četiri nule, pa je 10.000 starih dinara postalo 1 novi dinar. Dakle, turističku sezonu 1989. godine je Jugoslavija dočekala sa najkrupnijom novčanicom od 100.000 dinara (P97), koja je u augustu iste godine vrijedila oko 7 DM. Hitno se ukazala potreba za višim apoenima pa su na brzinu štampane tehnikom litografije i izdate novčanice od 500.000 i 2.000.000 dinara sa potpisima Mitje Gasparija i Dušana Vlatkovića (P98 i 100), tako da je podkraj turističke sezone Jugoslavija dobila novčanice koje su vrijedile oko 33 odnosno 130 DM, pa strani turisti više nisu morali nositi vreće pune novca po izlasku iz mjenjačnica, odnosno primati nekakve čekove u izdanju NBJ. Obzirom na brzu i relativno lošu izradu ovih novčanica ZIN je u nekoliko dana bio u stanju da preradi njihove klišeje na samom kraju 1989. godine po nalogu vlade Ante Markovića, da bi premijer u svome ekspozeu pred saveznom skupštinom 1.1.1990. mogao predstaviti svoje radikalne ekonomske mjere i tom prilikom pokazati dvije prve novčanice novog, jakog, konvertibilnog dinara: 50 i 200 dinara od 1.1.1990. sa potpisima Mitje Gasparija i Dušana Vlatkovića (P101 i 102) sto su u stvari bile prerađene novčanice P98 i 100 sa odbijene po četiri nule. Naravno da je nova, jaka i konvertibilna valuta zahtijevala nove i kvalitetno urađene novčanice, pa su ove dvije bile samo prelazno, provizorno i hitno rješenje i u opticaju su se zadržale nešto malo više od godinu dana. Postepeno su zamijenjivane serijom od 10, 50, 100, 500 i 1000 dinara (P103 – 107). Nikada uopće nije bila razmatrana niti mogućnost da se serija od ove dvije na brzinu i prevaziđenom tehnikom izrađene novčanice nadopuni i drugim podjednako loše izrađenim apoenima. Da je NBJ i seriju novčanica kojima je zamijenila “spomenike” smatrala samo prelaznim rješenjem potvrđuje i konkurs za likovno – grafičko oblikovanje nove, nikada realizirane, serije od sedam novčanica koji je NBJ objavila 4.8.1990, a trebao je da traje do 1 5. 1991, dakle u periodu kada je navodno izdata novcanica P101A, kao i 106A, 107A i 107B. Očito je da kontributor Pickovom katalogu ove podatke nije znao, kao što ni autori i proizvođaci ove novčanice nisu znali da je Ksente Bogoev, čiji su potpis stavili na ovu novčanicu napustio guvernersko mjesto u NBJ desetak godina ranije, ili su možda svi to znali ali je dobro došlo da se pribavi kataloška potvrda za prevaru vrijednu 1250 američkih dolara. Kako im je pošlo za rukom utrpati u Pickov katalog prvo tri a zatim i četvrtu problematičnu novčanicu u ukupnoj vrijednosti od 1825 dolara, nastavljeno je sa “izdavanjem” novih: 1000, 500, 10, 5 i 1 dinar, sve sa Titom u maršalskoj uniformi. Da kontributor ovome katalogu pokazuje kontinuirano nepoznavanje problematike najbolje pokazuje da je on još u izdanju kataloga od 1990. godine najavio da očekuje nova izdanja “expected new issue” u seriji “spomenici” od 1.1.1990. godine i to: 2, 5, 10, 100, 500 i 1000 dinara, da je čitao konkurse NBJ sigurno bi očekivao nešto drugo. Zašto tada nije očekivao novčanicu od 1 dinara umjesto one od 2. Naravno, kako sada vidimo, njegova očekivanja su se i ispunila, ali ne 1990. nego desetak godina kasnije i to sa novčanicama koje je “potpisao” guverner kojeg već od 25.12.1981. niste mogli naći u uredu guvernera u zgradi NBJ, jer je već slijedećeg dana Radovan Makić preuzeo tu dužnost. Ako vam dr. Bogoev danas treba, potražite ga u makedonskoj Akademiji nauka i umjetnosti. Na pitanje gdje svrstati ove novčanice, odnosno, mogu li se krivotvorinom – falsifikatom nazvati nepostojeće novčanice, u trenutku izrade, nepostojeće države morat će čitaoci sami dati odgovor. Inače novčanice sa velikim slovom kao sufiksom kataloškog broja čine 22% ukupnog listinga redovnih izdanja bivše nam zajedničke države (ne računajući varijante serijskog broja, ponegdje datuma i slično) i, naravno, sve su u katalogu označene kao “Not issued” - neizdate. Pod izdanjima bivše SFRJ se smatraju novčanice zaključno sa kataloškim brojem P111. Novčanica sa kat. brojem P112 (100 dinara 1992) već spada u notafiliju nove države SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora). Tražeći informacije o ovim izdanjima Christian Costamagna je kontaktirao institucije, naravno uvijek bez zadovoljavajućeg, a vrlo često i bez ikakvog odgovora: Narodna Banka Jugoslavije (odnosi se na SR Jugoslaviju), Zavod za izradu novčanica i kovanog novca Topčider (ZIN), Srpsko numizmatičko društvo (SND), Banka Slovenije, Narodna banka Republike Makedonije i Centralna banka Bosne i Hercegovine, te neke kolekcionare kao i trgovce ovim materijalom iz Zagreba, Beograda, Banja Luke i Ljubljane. Među ovim osobama se nalaze i kontributori Pickovom katalogu za područje Jugoslavije, dakle one osobe koje su podatke o ovim problematičnim novčanicama ugurali u taj katalog. Dvojica trgovaca iz Zagreba i jedan iz Beograda su prvi uvrstili neka od ovih “problematičnih” izdanja u liste svoje trgovačke ponude ili u vlastite kataloge. Danas neki od trgovaca priznaju da ne znaju porijeklo ovih novčanica, iako su ranije, u trenutku prodaje istih uvjeravali kupce iz svijeta da su u potpunosti autentične. Autor: Amer Sulejmanagić