Lilit

Po hebrejskoj pučkoj etimologiji ime Lilith (ęŮÜŮÜ) izvodi se od imenice lajlah, lajil - 'noć'. U 'Septuaginti' ona se naziva Onokentaýrois, a u 'Vulgati' Lamia. U mitologiji mesopotamijskog podneblja susreće se ženski zloduh pod imenom Lila.U jednom drevnom sumerskom zapisu o Gilgamešu i vrbi, pojavljuje se lepa boginja Lillake.

Ženski zloduh Lilit obično se predstavlja i opisuje kao dugokosa krilata žena sa nogama noćne ptice sove. Izgled Lilite i njenih demona delom se prepoznatljivo poklapa sa opisom 'skakavaca' nalik konjima koji izbijaju iz bezdanskog ždrela, a koje opisuje patmoska 'Apokalipsa' (9:7-11). U grčkoj mitološkoj religiji kentauri su inače bili hibridna, himerička bića: spoj čoveka i konja.

Lilitino ime susrećemo i u 'Knjizi proroka Isaije', gde se opisuje pustošni svršetak Edoma: »Onde će se sretati divlje mačke s hijenama, jarci će dozivati jedan drugoga; onde će se odmarati Lilit našavši počivalište.« (34:14; cp.: 'Otkrivenje', 18:2)

Lilitina figura se pominje i u mitski obojenim pričama pomoraca. U 'Gemari' nalazimo opis viđenja Ahrimana, koji se predstavlja kao Lilitin sin, od strane Rabe, sina Bar-Hane: »Opazih jednom Lilitinog sina Ahrimana kako trči po ispustu zidina oko Mahoze, a dole /pored zidina/ za njim je jahao na nekoj životinji jahač i nije ga mogao sustignuti. Jednom su mu osedlali dve mule koje stajahuna dva mosta reke Rognag. On je skakao s jedne na drugu /mulu/, tamo i amo, no na zemlju ipak ne kapnu ni kap.« ('Bava bastra', fol. 73 A-B) – U midraškoj književnosti koja beleži drevne hebrejske mitove i pripovesti, Lilit se predstavlja kao prva Adamova žena, s kojom je on izrodio zloduhe Hašmodaja, Ahrimana i druge.


Nastanak mitski obojene strane Lilitinog lika vuče korene iz hagadičke predaje koja je nastojala da razreši protivurečnosti između dveju predaja; naime, po prvoj predaji i verziji Adam i Eva su zajedno stvoreni šestog Dana ('Postanak', 1:27), a po drugoj, koja pokazuje orijentaln-epski uticaj, Gospod oblikuje ženu nakon muškarca, tako što je pravi iz njegovog rebra (2:21-23). Po midrašu 'Alfabet Ben Sire' (fol. 23 A) Lilit je prva Adamova žena koja je stvorena od zemlje kao i on. Ona je od Elohima zahtevala ravnopravnost sa Adamom, odbivši da joj on bude gospodar. svoj stav je branila obrazloženjem da i ona i Adam potiču od zemaljskog praha, pa prema tome i životno moraju biti ravnopravni. Posvađavši se sa Svevišnjim, razočarana Lilit je izgovorila Božije ime i odletela iz Raja, započevši time svoj put zloduha. – »Po verovanju kabalista, Lilit je bila prva Adamova žena, koja ga je pohodila u njegovim snovima, dok je još živeo u Edenskom vrtu. Ova dešavanja su toliko zabrinula Gospoda Boga da mu je načinio Evu kao protuprivlačnost.« (Dion Fortune: Psychic S elf-defence, pogl. 13). – U ranijim folklorno-religijskim predstavama nastanak 'prve' Adamove žene nije imao demonske generičke implikacije. Po tim predajama Braća Kajin i Abel su se svađala ko će posedovati Lilit, koja im nije bila krvni rod, i iz tih razloga, da bi prekinuo prepirku, Bog je Lilit pretvorio u prah ('Berešit Raba', 22, 7)

Po 'Zoharu' Lilit i njeni demoni pokušavaju da zloupotrebe čovekove generičke moći, izazivajući ga na polne radnje bez telesnog partnera, kako bi iz prosute semene snage stvorili sebi tela. Lilitini demoni koriste imaginacione ljušture i obleske koje stvara razuzdana ljudska mašta i strastvenost, da bi preko njih iznova vampirski ispijali odašiljača i ugnezdavali se u njegovu auru i dušu. 'Knjiga Sjaja' stoga preporučuje zadržavanje pažnje na uzvišene sadržaje tokom polnog akta partnera, kako bi se privukle pozitivne snage a odgnali Lilitini vampiri (III, fol. 19 A)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.