HDZ BiH Posavina

petak, 23.09.2011.

TREĆA REDOVNA SJEDNICA RO BiH POSAVINA

Garevac 21.09.2011. godine, Općina Modriča. Sjednici su nazočili svi članovi Regionalnog odbora, osim gospodina Davora Čordaša, koji radi lošeg zdravstvenog stanja nije bio u mogućnosti doći.

Na samom početku, domaćin, Petar Gagulić, pozdravio je sve nazočne, te je riječ prepustio predsjedniku RO Josipu Jerkoviću, koji je nakon uvodnog pozdrava predložio sljedeći dnevni red:

1. Usvajanje zapisnika sa druge Redovne sjednice RO HDZ BiH Posavina,
2. Izbor potpredsjednika, tajnika i rizničara RO HDZ BiH Posavina,
3. Rad OO HDZ BiH, priprema za izbore i projekti po općinama.
4. Tekuća pitanja.

Pošto nitko nije imao primjedbu na Dnevni red, isti je jednoglasno usvojen .



AD-1. Nakon što je tajnik pročitao zapisnik sa II. Redovne sjednice, te nitko od prisutnih nije imao nikakvih primjedbi, isti je jednoglasno usvojen.

AD-2
. Po pitanju ove točke, predsjednik RO je za potpredsjednika predložio Petra Gagulića, predsjednika OO HDZ BiH Modriča a za tajnika Suvalj Josipa, predsjednika OO HDZ BiH Vukosavlje. Za rizničara, Luka Miloš je predložio Ivu Mijića, prdsjedniaka OO HDZ BiH, B.Brod.
Pošto nitko od nazočnih nije imao drugačiji prijedlog, jednoglasno su izabrani:

Petar Gagulić
, za potpredsjednika RO HDZ BiH Posavina,
Josip Suvalj, za tajnika RO HDZ BiH Posavina,
Ivo Mijić, za rizničara RO HDZ BiH Posavina.


AD-3. Po pitanju rada Općinskih Odbora, Predsjednik je napomenuo da bi se sjednice OO trebale održavati najmanje jednom mjesečno, između sjednica RO, te da je to najbolji način da ostanemo povezani i u kontaktu. Po pitanju priprema za Lokalne izbore, upoznao je prisutne da je u vrhu dogovoreno da će se ići sa jednom zajedničkom listom HDZ-a BiH i HDZ 1990, ali da će nosioci lista biti članovi HDZ-a BiH.
Od koalicije sa HSS-om i NHI nema govora.
Spomenuo je kako će vrijeme do lokalnih izbora brzo proći te da se što prije treba početi sa pripremama.
Zatražio je od svih OO da upoznaju prisutne sa aktivnostima u OO kao i o projektima koji se rade u njihovim općinama. Redom su se javili:

Ivo Kamenjašević
, OO Gradačac-Pelagićevo. Izrazio je nezadovoljstvo načinom na kojim se Načelnik njihove općine odnosi prema povratnicima. Napomenuo je da je neki dan uz prisustvo medija, zajedno sa svojim ljudima svečano otvorio tri novo asfaltirana putna pravca na području općine Gradačac-Pelagićevo, te da nije nikoga od predstavnika HDZ-a nije pozvao. Isto tako, istaknuo je razočaranje time što ni predsjednik Općinskog vijeća nije bio s tim upoznat, ali samim time uputio kritiku imenovanom, da bi se više trebao informirati o tome što se dešava u Općini i upoznati ostale člnaove OO HDZ BiH Gradačac-Pelagićevo, da bi na vrijeme mogli reagirati.
Smatra da je sramota da se drugi kite tuđim perjem, to jest da načelnik i pojedini ljudi pripisuju sebi zasluge za asfaltiranje putanih pravaca, a zapravo su sredstva obezbijeđena preko ljudi iz HDZ-a BiH.
Isto tako, spomenuo je da je vezano za ZP-9 došlo do zastoja. Smatra da je razlog tome što je sam izvođač izabran ilegalno, od strane Načelnika, te da je pokupio pare za poso koji nije dovršen, te jednostavno napustio projekat.
Po pitanju otvaranja putnih pravaca i nepozivanja članova HDZ-a BiH, predsjednik se je složio da je to veliki propust, te da se takve stvari ne smiju dešavati. Svaki projekat koji se radi po općinama, mora ići isključivo preko OO HDZ-a BiH.
Što se tiče projekta ZP-9, rekao je da je dobro upoznat sa cijelom situacijom te da će ministarstvo najvjerovatnije tužiti općinu Gradačac-Pelagićevo radi gore navedenih radnji, točnije, radi toga što je općina potpisala situaciju od strane izvođača, a da posao uopće nije bio završen.

Luka Miloš
, OO Doboj. Prvo je upoznao prisutne o čemu je se razgovaralo na Središnjem odboru HDZ-a BiH, održanom u Mostaru 16.09.2011. godine. Spomenuo je da im je rečeno da prenesu svim OO da je dogovor o uspostavljanju Vijeća ministara skoro gotov, računa se, ako ne do kraja ovoga, onda sigurno do polovice idućeg mjeseca.
Po pitanju aktivnost OO HDZ BiH Doboj, rekao je da se radi na prikupljanju članova kao i pripremama za Lokalne izbore. Što se tiče projekata, sve ide po planu, čeka se samo da ministarstvo završi svoje aktivnosti, vezano za sredstva od 100.000,oo KM, pa da načelnik nastavi dalje sa još 200.000, 00 KM.
Isto tako, istaknuo je da manjih problema ima u mjesnoj zajednici Foča, gdje je došlo do sukoba između lovaca iz reda hrvatskog i srpskog naroda, ali da on radi na tome , da smiruje ljude da ne dođe do nacionalnog incidenta.

Juro Božanović
, OO Bosanski Šamac. Po pitanju projekata, odrađena je prva faza na Domu kulture u Novom Selu, čeka se druga faza.
Što se tiče sredstava od 39.00,00KM, načelnik je bez dogovora sa predstavnicima HDZ-a BIH sredstva predvidio za kanalizaciju i most u Brvniku, s čim se OO HDZ-a BiH B.Šamac ne može složiti, jer se ne radi o povratničkim mjesnim zajednicama.
Presjedavajući je rekao da razumije situaciju, te da se treba pokušati to riješiti sa načelnikom općine B.Šamac. Ako i to ne uspije, probat će blokirat spomenuta sredstva.

Ivo Mijić
, OO B.Brod. Upoznao je prisutne da je formiran i zadnji Temeljni ogranak, TO Grad, koji broji novih 48 članova.
Što se tiče projekata, sve teče po planu.
Isto tako spomenuo je kako je OO B.Brod donio odluku da svaka donacija koja ide preko ljudi iz HDZ-a BiH, mora ići isključivo članovima HDZ-a BiH.

Josip Suvalj
, OO Vukosavlje. Što se tiče projekata, ZP-9 je skoro gotov i očekuje se povratna informacija od ministra Davora Čordaša kad će biti u mogućnosti doći na svečanu primopredaju ključeva krajnim korisnicima.

Petar Gagulić
, OO Modriča. Radi se na pripremama za Lokalne izbore. Što se tiče projekata u opštini Modriča, sve teče po planu, a projekti ZP-9 i ZP 10 su gotovi.
Zlatko Tolić, OO Derventa. Priprema se za Lokalne izbore, na prikupljanju novih članova. Isto tako istaknuo je kako se je pojavio problem vezano za branitelje i ukidanja statusa branitelja ili smanjenje naknada. Smatra da bi se i o tome trebalo povesti računa.

AD-4. Po točci tekućih pitanja, predsjedavajući se osvrnuo na postavljeno pitanje vezano za problematiku donacija građevinskog materijala za obnovu od strane Vlade Republike Hrvatske, a koja je aktuelna zadnje dvije godine. Naime, problem je u zastoju donacija koje su trebale stići još prošle godine.Predsjednik Jerković, koji je zadnjih desetak godina radio na projektima obnove i povratka, i sa velikim iskustvom u ovoj problematici, iznio sljedeće obrazloženje. Naime, radi se o tome da BiH želi naplatiti porez na donirani materijal. Do sada je to bilo riješeno tako da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice bilo primatelj donacija, pa je kao takvo bilo oslobođeno poreza. Problem je u tome što pomenuto ministarstvo ne želi više biti sudionik u ovom projektu. Za pretpostaviti je da bošnjaci u BiH na sve načine pokušavaju kočiti te donacije da bi zaustavili povratak Hrvata, a i zbog toga što i oni nisu krajni korisnici istih. Traže od Vlade RH da plati porez na uvezeni materijal, na što Vlada RH ne želi pristati. Čak se spominjala i mogućnost da će sami krajni korisnici tih donacija morati plaćati porez na uvezeni materijal, što je apsurd.
Za riječ se javio i Ivo Gavrić, potparol RO, koji je kao privatna osoba poduzeo neke korake. Rekao je da je ovom ministarstvu i još jednoj državnoj ustanovi uputio oštra protestna pisma. Na ista je odmah dobio vrlo neugodne i neprikladne odgovore kao i pokušaj da se krivnja svali na zamjenika ministra Slavka Marina. Zahvalio im se na brzim i „prikladnim“ odgovorima te odbio bilo kakvu mogućnost krivnje g. Marina i naglasio da je ovisilo o g. Marinu, do problema nebi niti došlo.
Predsjedavajući je zaključio ovu točku riječima da ima saznanja da će ovaj problem uskoro biti pozitivno riješen.

Nakon što je dnevni red iscrpljen, prije zaključivanja sjednice, presjedavajući je još jednom ponovio zaključke koji su danas dogovoreni, a to je; da se OO održavaju svaki mjesec, između Regionalnih odbora, te da se počinju polako formirati izborni stožeri.


Zapisnik vodio:
Josip Suvalj,tajnik RO

- 12:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 17.09.2011.

Marija Rapo nazočila blagoslovu kapelice u Rajkovićima

Predsjednica RO HDZ BiH Sjeverozapadna Bosna i savjetnica ministra za izbjeglice i raseljena lica RS Davora Čordaša, Marija Rapo nazočila je svetoj misi i blagoslovu kapelice u zaseoku Rajkovići u Kozarcu kod Prijedora.

Kapela posvećena rođenju blažene djevice Marije, izgrađena 1903. godine na brežuljku iznad tadašnje pilane, a izgradio ju je austrijski poduzetnik Karlo Šmucer, vlasnik pilane.
Na radost svih mještana koji su zajedno sudjelovali u obnovi, kapela je obnovljena i simbol je ljubavi i zajedništva, a njenu obnovu pomogla je i unuka Karla Šmucera, Helga Kambič, koja sada živi u Ljubljani.

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS izdvojit će 24.000 KM za rekonstrukciju mosta i prilazne staze prema kapelici.

U prisustvu velikog broja vjernika i predstavnika drugih vjerskih zajednica, misu je predvodio biskup banjolučki Franjo Komarica.

- 12:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 12.09.2011.

INTERVJU MINISTRA ČORDAŠA- Bolji uvjeti za održivi povratak

Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske.

Nisu rijetka razmišljanja da je, nakon toliko poslijeratnih godina, splasnula zainteresovanost za povratak. Da je ovakav zaključak nerealan svjedoči podatak o skoro 50.000 podnesenih zahtjeva za obnovu domova na području BiH, od čega je preko 22.000 porodica apliciralo za obnovu imovine na području RS

Stambeno zbrinjavanje porodica iz kolektivnih centara, obnova stambenih jedinica i pomoć održivom povratku u Republiku Srpsku - i ovoj godini prioriteti su Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS.
Ministar za izbjeglice i raseljna lica Republike Srpske, Davor Čordaš, u intervjuu za "Fokus" kaže da je najveći dio raspoloživih sredstava upravo usmjeren u te namjene, kojima se zasigurno nastoji ovim kategorijama stanovništva stvoriti održiv povratak i bolji uslovi života.
- Bilo je očekivano da će, nakon usvajanja strategije za rješavanje preostalih problema raseljenih, povratnika i izbjeglica, biti realizovano kreditno zaduženje BiH u iznosu od 400 miliona maraka, međutim, ova sredstva su i dalje upitna. Vlada RS je preko resornog ministrstva izdvojila u tekućoj godini 7.094.000 maraka. Izuzimajući dva miliona za alternativni smještaj, ostali iznos namijenjen je uglavnom za povratak. Od toga tri i po miliona maraka namijenjeno je za povratak u Srpsku, od čega 2,4 miliona maraka za obnovu i rekonstrukciju, a milion za održivi povratak - naveo je Čordaš.
Kaže da je po 500.000 maraka planirano za povratak u Federaciju BiH i povratak interno raseljenih lica.
- Aktivnosti Ministarstva nisu ograničene isključivo budžetskim okvirom. Mi ćemo realizovati niz aktivnosti putem Fonda za povratak BiH, korištenjem kreditnih sredstava i u saradnji s međunarodnim nevladinim organizacijama - dodao je Čordaš.



FOKUS: Koliko ljudi u RS čeka na povratak? Koliko njih će se vratiti, te koliko je ljudi sa strane, iz BiH i Hrvatske, pokazalo interesovanje da se vrati u RS?
ČORDAŠ: Nisu rijetka razmišljanja da je, nakon toliko poslijeratnih godina, splasnula zainteresovanost za povratak. Takva uvjerenja se najčešće arikulišu kroz konstataciju - ko je htio da se vrati, vratio se. Sa stajališta potencijalnih povratnika bilo bi nepravedno zaključiti da je volja za povratkom potpuno nestala. Da je ovakav zaključak nerealan svjedoči podatak o skoro 50.000 podnesenih zahtjeva za obnovu domova na području BiH, od čega je preko 22.000 porodica apliciralo za obnovu imovine na području RS. Prijavljuju se najčešće porodice koje su raseljene u Federaciji BiH. Takvih je 84 odsto, iz Hrvatske je registrovano sedam odsto prijava, iz Srbije pet odsto, a ostale su prispjele iz evropskih zemalja, Australije, Kanade i SAD.

FOKUS: Naveli ste da su prioriteti Ministarstva u ovoj godini utvrđeni širim strateškim i programskim ciljevima. Koji su to ciljevi?
ČORDAŠ: U saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Fondom za povratak BiH i Komisijom za izbjeglice i raseljene osobe BiH biće realizovan projekat "CEB-III" za stambeno zbrinjavanje u opštini Rudo, Višegrad, Rogatica, Čajniče, Foča, Novo Goražde, Han Pijesak, Jezero i Mrkonjić Grad. Tu je i projekat "ZP-08" za stambeno zbrinjavanje korisnika u opštini Bratunac, Han Pijesak, Ugljevik, Pale, Rudo, Sokolac, Gacko i Kalinovik. U saradnji sa CRS u periodu 2009-2011. godina biće realizovan projekat ''Trajna rješenja za korisnike kolektivnih centara i alternativnih smještaja u BiH'', koji obuhvata rekonstrukciju 170 stambenih jedinica i priključke na infrastrukturu za korisnike kolektivnog i alternativnog smještaja u opštini Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Višegrad, Foča, Ustikolina, Goražde, Novo Goražde, Vareš, Mostar, Čapljina, Jablanica i Konjic. Sa istom organizacijom biće realizovan projekat "Socijalno stanovanje u BiH". S "Hilfswerk Austria" je potpisan ugovor o realizaciji projekta 2Obezbjeđenje trajnog smještaja putem socijalnog stanovanja za ugrožene osobe". U saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH započećemo realizaciju projekta rekonstrukcije stambenog fonda, koji se finansira iz kredita OPEC fonda, a kojim je predviđeno trajno stambeno zbrinjavanje 185 porodica.

FOKUS: Koliko porodica trenutno živi u kolektivnim centrima? Koliko bi onih koji žive u kolektivnim centrima trebalo ove godine da ih napusti?
ČORDAŠ: Pored svih aktivnosti koje realizujemo, Vlada Srpske je prepoznala poseban prioritet, na kojem je insistirala usvajanjem informacije o raspuštanju kolektivnih centara 2008. godine. Ovaj prioritet je argumentovano prezentovan i Komisiji za izbjeglice i raseljena lica BiH, te su preko Fonda za povratak već realizovani neki projekti stambenog zbrinjavanja porodica iz ove kategorije. Do sada je broj porodica u kolektivnom smještaju smanjen za 362, sa 643 na 281. U prvoj polovini 2011. godine 54 porodice iz koletivnog smještaja uselilo je u nove stanove i to 20 u Kotor Varošu, 21 u Istočnom Novom Sarajevu, devet u Doboju i četiri u Bratuncu. Privodi se kraju izgradnja stanova za 32 porodice u Bratuncu i isto toliko u Srebrenici, te za 18 porodica u Tesliću, 17 u Sokocu i 13 u Vlasenici. Trenutno u 13 objekata kolektivnog smještaja boravi 281 porodica, odnosno 578 osoba.

FOKUS: Koliko je izbjeglica trenutno u RS i koliko je Vlada RS do sada izdvojila za alternativni smještaj?
ČORDAŠ: U RS boravi 2.856 izbjeglih porodica ili 9.008 osoba. Od toga je iz Republike Hrvatske 2.794 porodica, iz Republike Slovenije 55 i sa Kosova sedam. Ovo su faktički podaci prema preregistraciji iz 2005. godine, a de jure njihov izbjeglički status ni do danas niti je potvrđen, niti ukinut od strane Ministarstva bezbjednosti BiH. Najveći broj izbjeglica nastanjen je u Banjoj Luci, njih 3.345, zatim u Prijedoru 1.019, Gradišci 963, Novom Gradu 647 i Kozarskoj Dubici 420. Od 2001. godine Ministarstvo je za alternativni smještaj raseljenih lica i izbjeglica izdvojilo ukupno 71.376.734 maraka. U tom periodu za oko 300 izbjeglica iz Hrvatske plaćan je alternativni smještaj. Za te namjene godišnje je izdvajano i do 720.000 maraka, što je bio slučaj 2002. godine, a u 2009. godini je za zakup alternativnog smještaja za izbjeglice izdvojeno 240.330 maraka. U 95 odsto slučajeva radi se o osobama koje su izgubile stanarsko pravo, dok je pet odsto onih koji imaju problem s privatnom imovinom. Uglavnom se radi o zamjienjenoj imovini u vezi sa čim se još uvijek vode sudski sporovi.

FOKUS: Do kada bi se povratak u RS i BiH mogao završiti, te koliko je finansijskih sredstava za to potrebno?
ČORDAŠ: Povratak, s jedne strane, jeste čin individualne volje. Ali, volja mora biti podržana, pa i inicirana od strane nadležnih institucija. Vlada RS preko resornog ministarstva kontinuirano podržava ovaj proces. Finasiranje povratka uvijek je predstavljalo značajnu budžetsku stavku. U posljednjih pet godina oko 50 odsto sredstava Ministarstva, ili oko 50 miliona maraka, uloženo je u svrhu povratka u RS. Procjena o završetku procesa povratka iznesena je u dokumentu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH "Revidirana strategija BiH za sprovođenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma". Za realizaciju ove strategije, a time i završetak procesa povratka, predviđene su naredne četiri godine. Te četiri godine uključuju i tekuću, u kojoj još nije konstituisana vlast na nivou BiH, niti je riješeno pitanje kreditnog zaduženja.


FOKUS: Koliko se Bošnjaka i Hrvata vratilo u Srpsku?
ČORDAŠ: Nijedna zvanična institucija ne može dati tačan broj stvarnih povratnika, odnosno onih koji su se trajno nastanili u predratnim mjestima prebivališta. Kad govorimo o nekom zvaničnom podatku, onda se koristimo podacima UNHCR, prema kojima se u Srpsku vratilo ukupno 267.332 izbjeglih i raseljenih. Većinu od 158.688 čine Bošnjaci, a tek 12.431 ili pet odsto povratnika jeste hrvatske nacionalnosti.


FOKUS: Na koji način uopšte stvoriti bolje uslove za rješavanje pitanja izbjeglica, povratnika i raseljenih lica?
ČORDAŠ: Jedan način je provođenje usvojene strategije. Drugi način je rješavanje ovih problema kroz jaču regionalnu saradnju. Saradnja država u regionu potvrđena je održavanjem međunarodne konferencije "Trajna rješenja za izbjeglice i interno raseljena lica", marta 2010. godine u Beogradu. Tom prilikom su ministri spoljnih poslova BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore potpisali zajedničko saopštenje u kojem su konstatovali da problem izbjeglih i interno raseljenih lica ni u jednoj od ovih država nije u potpunosti riješen, te da je neophodno intenzivirati regionalnu saradnju radi sveobuhvatnog i trajnog rješenja, posebno za najugroženije. Reafirmisana su i načela Sarajevske deklaracije, koju su ove zemlje usvojile u januaru 2005. godine, što podrazumijeva uvažavanje prava izbjeglih na pojedinačne odluke o povratku ili lokalnoj integraciji. UNHCR, Evropska unija i OEBS su za konferenciju napravili zajednički dokument koji ističe ključne oblasti u kojima se očekuju akcije. Podržali su vlade da intenziviraju tehničku saradnju, što je za rezultat imalo izradu zajedničkog projekta. Projekt će biti prezentovan na donatorskoj konferenciji. Dakle, uz međunarodnu podršku i saradnju svih učesnika u BiH mogu se stvoriti povoljniji uslovi za konačna rješenja.


FOKUS: Imate li informaciju u kojim gradovima Srpske je potrebno pospješiti povratak Bošnjaka i Hrvata i koliko zahtjeva je podneseno za obnovu kuća?
ČORDAŠ: Povratak treba podržati gdje god postoji želja za povratkom. Činjenica je da je veliki broj podnesenih zahtjeva za obnovu imovine u posavskim opštinama. Broj ukupno podnesenih zahtjeva u RS je 22.076, a od toga je 4.083 porodica Hrvata, 13.103 Bošnjaka, 4.112 Srba i 778 ostalih. Kada znamo da se 7.595 zahtjeva odnosi na povratak u osam posavskih opština, što je skoro trećina ukupnih zahtjeva, onda je jasno da je zainteresovanost za povratak u Posavinu izuzetno izražen, naročito na području Broda, Dervente i Doboja. Dok je najveća zainteresovanost Srba i Hrvata za povratak u Posavinu, najviše podnesenih zahtjeva za obnovu imovine Bošnjaka evidentirano je u istočnom dijelu RS, u Zvorniku i Bijeljini.


FOKUS: Da li je povratniku dovoljno samo obezbijediti kuću i smatrati da je on time zbrinut?
ČORDAŠ: Naravno da povratak ne znači samo ulazak u posjed predratne imovine ili preuzimanje ključeva obnovljene kuće. Da je tako, onda bismo imali drugačije podatke o povratku. Ovo ću potkrijepiti ciframa, koje govore u prilog tome da uslovi za povratak znače nešto više od krova nad glavom. Statistika kaže da je u RS u procesu primjene imovinskih zakona vraćeno oko 100.000 stambenih jedinica koje su bile useljive. Pored toga obnovljeno je preko 70.000 stambenih jedinica. To bi značilo povratak 170.000 porodica ili skoro 500.000 ljudi. Ali, kao što smo maločas konstatovali, UNHCR je evidentirao duplo manji broj povratnika, a i taj broj je upitan budući da se temelji na formalnoj prijavi prebivališta.


ANTR:
Svaka pomoć dobrodošla
FOKUS: Koji se još projekti provode u Ministarstvu, osim nabavke poljoprivredne mehanizacije i ostalog?
ČORDAŠ: Globalni okvir za djelovanje Ministarstva je Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Zakon o raseljenim licima izbjeglicama i povratnicima i važeća strategija. Svake godine donosimo program rješavanja problema raseljenih lica, izbjeglica i povratnika, koji usvaja Vlada RS. Aktivnosti se svode na obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica i infrastrukture, podršku održivom povrataku i obezbjeđenje alternativnog smještaja za raseljena lica. Finansiranje ovih aktivnosti provodi se kroz grant povratka u RS, u Federaciju BiH i interno raseljenih lica, te kroz grant pomoći za izbjegla i raseljena lica. Od sedam miliona planiranih u ovoj godini, najviše je izdvojeno za povratak u RS, tri i po miliona maraka. Kroz održivi povratak planirana je nabavka motokultivatora, što se pokazalo značajnim vidom pomoći za povratnike u ruralnom području.

Ant.
U Srpskoj 9.008 izbjeglih iz Hrvatske
FOKUS: Kako riješiti problem izbjeglica iz Hrvatske koji žive u RS?
ČORDAŠ: U BiH je nadležnost za pitanja izbjeglica podijeljena između Ministarstva bezbjednosti i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Ove organizacione postavke ne sputavaju našu zainteresovanost za rješavanje pitanja izbjeglica u Srpskoj. Naravno, u onoj mjeri u kojoj nam ovlaštenja to dopuštaju. U tome nailazimo na razumijevanje Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje uvažava činjenicu da u RS boravi 9.008 registrovanih izbjeglica i koje podržava naše napore za konačna rješenja njihovih problema. Tokom prošle godine otvoreni su bilateralni razgovori s nadležnim institucijama u Hrvatskoj, a potom je izbjeglička problematika aktuelizovana na razini četiri zemlje, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH. Pripremljen je zajednički projekat "Trajno zbrinjavanje korisnika kolektivnog smještaja i alternativnih vidova stanovanja". U ovaj projekat su uključeni i bivši nosioci stanarskih prava, koji su izbjegli iz Hrvatske u Srbiju i BiH. Kad je u pitanju BiH, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Srpske je preko svojih odsjeka obavilo popis bivših nosilaca stanarskih prava koji borave u RS.

- 16:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 07.09.2011.

State Department: Marginaliziranje Hrvata zaustaviti

Kardinal upozorio da Hrvati nisu zastupljeni u vlasti u Federacije BiH i RS-u

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i ravnateljica ureda za Južnu i Središnju Europu u State Departmentu Jennifer L. Brush ocijenili su tijekom razgovora u Washintonu da su Hrvati marginalizirani u BiH te da je potrebno popraviti položaj ovoga naroda kroz ustavne reforme.

Stanje dramatično

Dvoje su sugovornika, uz ocjenu o marginaliziranosti Hrvata u BiH, naglasili kako je u BiH potrebno uspostaviti vlast u kojoj bi bili ravnomjerno uključeni predstavnici svih triju naroda. Tijekom dvosatnog susreta u Washingtonu kardinal Puljić je istaknuo kako su Hrvati u podređenom položaju u oba entiteta nakon posljednje uspostave vlasti. (“Ravnateljica Brush istaknula je i da se mora prestati s marginalizacijom i majorizacijom hrvatskoga naroda u BiH, a prvi korak u tome je uspostava legalne državne vlasti svih triju konstitutivnih naroda te reorganizacija državnog ustava od ovog sadašnjeg i nedjelotvornog u budući djelotvorni i napredni”, navodi State department. Brush je ocijenila i da je stanje u BiH dramatično te istakla da su zemlji potrebne hitne reforme. Kardinal Puljić je tijekom razgovora upozorio da se “sadašnjom domaćom i vanjskom politikom u Federaciji i RS-u otvoreno negira Hrvate kao legalni, autohtoni i konstitutivni narod”. Pri tome je pozvao administraciju Sjedinjenih Država da odigra “ključnu ulogu u promjeni takvoga stanja u državi”.

“Prvo što bi trebalo jest legalno uspostaviti vladu pa onda reformirati cijeli ustav Bosne i Hercegovine, koji je od samoga početka nedjelotvoran, a povrh svega je upečatljivo da je pristran i na štetu Hrvata”, istaknuo je Puljić.

Dobra iskustva

Sugovornici su, prema priopćenju, razgovarali i o radu Međureligijskog vijeća BiH, koje po njihovu mišljenju može bosanskohercegovačkim političarima biti primjer i poticaj dijaloga i dogovora.

“Tri naroda, četiri religije moraju, mogu i trebaju živjeti zajedno u jednakopravnosti, zajedno izgrađivati bolju budućnost, poštivati, prihvatiti i surađivati jedni s drugima te voljeti svoju zemlju”, zaključio je kardinal Puljić. Kardinal je služio misu na ‘Hrvatskoj zemlji’ u New Yerseyu te gostovao u programu Glasa Amerike gdje je govorio o prilikama u BiH i položaju Hrvata.

Večernji.ba, Zoran Krešić

- 16:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 04.09.2011.

ODRŽANA ZAJEDNIČKA SJEDNICA RO HDZ BiH POSAVINA I OO HDZ BiH BOSANSKI BROD

Bosanski Brod 02.09. 2011. g. Po prvi puta u novom sazivu, održana je zajednička sjednica Regionalnog odbora HDZ BiH Posavina i Općinskog odbora HDZ BiH Bosanski Brod. Na dnevnom redu bile su teme:

1. Politička situacija u Bosni i Hercegovini
2. Tekuća problematika i zadaći.

Neposredno prije početka sjednice javljeno da je umro Franjo Čordaš, otac našeg člana i ministra za izbjeglice i raseljene osobe u Vladi RS, Davora Čordaša. Zbog toga, predsjednik RO HDZ BiH Josip Jerković bio je spriječen, pa je sjednicu vodio Ivo Mijić, predsjednik Općinskog odbora HDZ BiH Bosanski Brod.



Raspravljajući po prvoj točci dnevnog reda, zaključeno je da se i dalje daje puno povjerenje rukovodstvu HDZ BiH i predsjedniku Draganu Čoviću na uspostavi legalne i legitimne vlasti kako u Federaciji BiH tako i u uspostavi Vijeća ministara BiH i vlasti u Županijama Federacije BiH, odlučno tražeći da se smjeni nelegalna tkv. platformaška vlada Federacije BiH.

U daljnjem dijelu sjednice vodila se rasprava po pitanjima obnove i donacija. Zaključeno je da se za narednu sjednicu pripremi šira informacija o toj problematici, a naročito u svezi donacija Vlade RH, gdje se kasni sa isporukom građevinskog materijala, pa je upitno dali će je ove godine i biti, a kratko izviješće u svezi sa ovim dao je Ivo Gavrić.

Općinski odbor HDZ BIH na ovoj sjednici završio je svoje konstituiranje, tako je jednoglasno prihvaćen prijedlog predsjednika Ive Mijića da se za dopredsjednika Općinskog odbora HDZ BiH Bosanski Brod izabere Luka Garić iz Mjesnog odbora HDZ BiH Koraće, a za tajnika ovog odbora da se izabere Pavo Dujak koji dolazi iz Mjesnog odbora HDZ BiH Kolibe.

Potparol HDZ BiH Posavina, Ivo Gavrić.

- 16:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 23.08.2011.

Otvoren asfaltirani put u hrvatskom povratničkom naselju Bukovica


Izaslanik predsjednika HDZBiH dr. Dragana Čovića i savjetnica ministra za izbjeglice i raseljena lica RS Davora Čordaša, Marija Rapo i predsjednik Udruženja Bukovčana, Ivica Matošević, presijecanjem vrpce otvorili su asfaltiranu dionicu puta na pravcu Jablan – Bukovica u hrvatskom povratničkom naselju u općini Laktaši.

Za pomoć povratnicima u općini Laktaši, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS je ove godine izdvojilo ukupno 142.000 KM. Iz Razvojnog programa RS, za rekonstrukciju i asfaltiranje dijela puta u Bukovici i prilazne saobraćajnice u naselju Veliko Blaško izdvojeno je 92.000 KM, a za sanaciju i asfaltiranje puta i parkinga prema groblju Sveti Ivo u naselju Bešlanica iz ovogodišnjeg proračuna je utrošeno 50.000 KM.

Svečanosti u Bukovici pridružio se i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je najavio pomoć povratnicima i istakao da je imperativ Hrvatske i grada Zagreba da se što više Hrvata vrati na svoja ognjišta. Među brojnim gostima bili su i načelnici općina Laktaši i Okučani.

U prisustvu velikog broja gostiju i hrvatskih povratnika, svetu misu u Bukovici služio je pomoćni biskup banjalučki fra Marko Semren.

- 16:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ministar za izbjeglice i raseljena lica RS Davor Čordaš posjetio župni ured u Doboju

U okviru posjete Vlade Republike Srpske opštini Doboj, ministar Davor Čordaš posjetio je dobojski župni ured, gdje je sa župnikom Perom Iljkićem razgovarao o aktuelnim povratničkim pitanjima.
Ministar Čordaš je rekao da je za povratnike u Doboj, Ministarstvo ove godine izdvojilo 100.000 KM iz sredstava namijenjenih za povratak u RS, te da se pomoć povratnicima realizuje i kroz sredstva za održivi povratak.
Župnik Pero Iljkić zahvalio je ministru za podršku povratku na dobojskoj regiji i istakao dobru saradnju župnog ureda i Odsjeka Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS u Doboju.
Sastanku u župnom uredu prisustvovao je i rukovodilac OMI-a u Doboju Jovo Jović.

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS

- 16:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< rujan, 2011  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (6)
Srpanj 2011 (12)
Lipanj 2011 (11)
Svibanj 2011 (12)
Travanj 2011 (10)
Ožujak 2011 (21)
Veljača 2011 (8)
Siječanj 2011 (6)
Prosinac 2010 (9)
Studeni 2010 (8)
Listopad 2010 (8)
Rujan 2010 (18)
Kolovoz 2010 (9)
Srpanj 2010 (17)
Lipanj 2010 (20)
Svibanj 2010 (14)
Travanj 2010 (6)
Ožujak 2010 (14)
Veljača 2010 (10)
Siječanj 2010 (2)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (4)
Listopad 2009 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

RO HDZ BiH Posavina

  • Predsjednik RO HDZ BiH Posavina je
    Josip Jerković
    a članovi su:
    Davor Čordaš, Ivo Mijić, Pavo Dujak, Zlatko Tolić, Perica Kinđerski, Ivo Kamenjašević, Mato Lucić, Luka Miloš, Jozo Vidak, Petar Gagulić, Zvonko Šendulović, Juro Božanović , Vladimir Blažanović , tajnik Josip Suvalj i potparol Ivo Gavrić.

Linkovi

Kontakt

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje - Dijeli pod istim uvjetima

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se