Po svojoj visini Bilogora je najmanja, ali prostranstvom jedna od najvećih naših gora. Premda se u geografskom smislu ubraja među humlje, zbog svoga je položaja usred prostrane ravnice prilično uočljiva. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok povezujući planine Hrvatskoga zagorja i Požeško gorje. Unutar cestovnog kruga Koprivnica - Virovitica - Đulovac - Grubišno Polje - Bjelovar - Križevci - Koprivnica, proteže se poput bila u dužinu od 80 km. Vrlo je pravilnog reljefa. Njezino jasno izraženo bilo blago se spušta na južnu stranu, a malo strmije na sjevernu stranu. Razvodnica je između savskoga i dravskoga porječja i dijeli bilogorsku Podravinu od Lonjsko-čazmanske zavale. Najviši joj je vrh visok 309 m (po novom premjeru). Planinari su ga nazvali Stankov vrh.
