13

srijeda

travanj

2016

UN



Društvo je složena pojava (koje proučava sociologija).

Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.


Odnos ljudi prema prirodi uglavnom je jedinstven. Njegova suština je u kontinuiranom nastojanju ljudi za podčinjavanjem prirode sebi. Odnos među ljudima je mnogo složeniji i obuhvaća sve vrste odnosa od onih manje složenih i manje važnih, do vrlo složenih i najvažnijih. Među njima su i najsloženiji i najbitniji za razumijevanje društva proizvodni odnosi. Pojedinačne, emocionalne i intelektualne veze među ljudima rezultat su njihovih pojedinačnih volja, ali odnosi u koje stupaju živeći u narodu, naselju ili obitelji su nužni s obzirom na objektivnost ovih dijelova društvene stvarnosti.

Društvena struktura
Društvena struktura sastoji se iz dva osnovna načela: ekonomske osnove i društvene nadgradnje, s tim što se društvena nadgradnja diferencira na društveno-političku organizaciju društva i oblike društvene svijesti.
Ekonomska osnova predstavlja područje društvene proizvodnje materijalnih dobara koja omogućuje društvenu i individualnu egzistenciju čovjeka.
Društvenu nadgradnju čine sva ostala područja društvene stvarnosti koja su u konačnici uvjetovana ekonomskom osnovom društva. To su grubo diferencirano društveno-politička organizacija društva (država, pravne institucije, političke organizacije) i društvena svijest koja se sastoji iz pravno-političke nadgradnje i viših oblika svijesti (religija, moral, filozofija, znanost i umjetnost).

Društvena osnova
Društvena osnova ima ekonomsko obilježje i sastoji se iz proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, koji se zajedničkim imenom zovu način proizvodnje
U širem smislu, društvena osnova obuhvaća i proizvodnju ljudi, Zemljopisne čimbenike i ostatke prethodnog načina proizvodnje.


Oblici društvenog života
Horda, rod, pleme, narod, nacija, (klase, kaste, staleži), država, političke stranke, obitelj

Država je nastala kao rezultat potrebe za zaštitom opstanka društva i njenih članova, koji su bili ugroženi klasnim sukobom kada je izbio između prve dvije antagonistički međusobno suprotstavljene klase. Prema organizaciji vlasti država se dijeli po
Obliku vladavine na monarhije i republike.
Kriteriju političkog režima na autokracije i demokracije
Kriteriju državnog uređenja na jednostavne i složene države, pri čemu složene države mogu biti federacije i konfederacije.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo


Političko ponašanje dijela političkog saziva Sabora, proistekao iz titoističkog nasljeđa, sustavno iskazuje nebrigu za osnovne društvene probleme (društvenu osnovu).
Ustrajni na svom konceptu političke nadogradnje (kao osnove njihova društva), voljni sastančiti i polemizirati (protivno nakani društva ostvarivati i ekonomsku stranu društva), s namjerom podvesti većinu u političko (time i ekonomsko) ropstvo.
Energija koju (dodvoravajući se svima samo ne glasačima) iskazuju u ispraznim i ispirućim javljanjima ukazuju na potrebu javnog, aktivnog i djelotvornog uređivanja društvenih odnosa (na koje glasači imaju ustavno pravo).
Treba organizirati referendum i zabraniti socijaldemokratsku partiju, antihrvatsku (veleizdajničku, kako god da je u hrvatskom zakonodavstvu veleizdaja definirana), razjuriti sve one koji se ne ponašaju u skladu s preuzetim obavezama prema žitelji proisteklih iz dokumenata UN-a.
Hrvatska ima pravo na djelotvornu i prosperitetnu državu.
Socijaldemokratsku (titoističku) (izdajničku)(šarlatansku) svojtu treba politički obespraviti.

(Jednom ću citirati i obaveze koje proizlaze iz članstva u UN-u (na čije je čelo Hrvatska kandidirala (??) Vesnu Pusić (koja s poveljom UN-a ima koliko tuka sa školskom kredom ... (guske u magli, tuka u magli))).)

Hrvatska za sva vremena!



Oznake: društvo, sociologija, društvena struktura, društvena osnova, oblici društvenog života, titoisti, političko ropstvo, referendum o političkim odnosima, izdajnici, šarlatani