30

ponedjeljak

studeni

2015

Doktorat (nekih znanosti)

Najava Predsjednice Republike (gosp. Grabar-Kitarović) o upisu doktorskog studija na FPZ u Zagrebu potakao je (bivšeg) ministra znanosti Flegu na kritiku.
Argumenti o 24-satnoj zauzetosti kandidata tog studija su suludi i govore o stanju (koje je desetljećima stvarao i ostavio predavač/ministar Flego) na hrvatskim sveučilištima.
Tvrdnje o cjelodnevnoj zauzetosti kandidata (bilo kojeg kandidata bilo kojeg stupnja sveučilišnoga programa) su odraz "znanstvenosti" tih studija.
Socijalistički zakoni su podrazumijevali poseban tretman za nadarene ("preskakanje" razreda, studijskih godina). Kako to da završni stadij obrazovanja (stjecanja doktorskog zvanja) ne podrazumijeva razliku u sposobnostima i stanjima kandidata? Zašto uopće doktorski studij traje tri godine sa cjelodnevnim programom predavanja i polaganja ispita? Zašto kandidati plaćaju 60-ak tisuća kuna?
Nije li sticanje titule doktora znanosti odraz doprinosa znanosti (s kojom kandidat može (i mora) pristupiti doktoratu)?
Obučavanje (kroz predavanje koje traje 3 godine) za stvaranje uvjeta za sticanje doktorata znanosti je nova (ne nužna) profitabilna usluga ... (time je sve rečeno).
Svi zaposlenici (sveučilišta) imaju primanja koja su rezultat 182-satnog mjesečnog rada, a kandidati moraju 24 sata na dan biti posvećeni obavezama koje proističu iz obrazovno-znanstvenog programa koje to sveučilište/fakultet nude?
Tko je pisao te programe?


Flego (fleeeego) samo kaže kako su mentori i komisija vlasnici 24-satnog dnevnog života doktoranda (i koriste ga za svoje interese) ... inače ne bi baljezgao o 24x7x52 ... razotkriva otužnu činjenicu kako hrvatski sveučilišni profesori iskorištavaju sve koji im se (osim predsjednice s osiguranjem) nađu pod nogama ...).

Kako bih ja doktorirao (unatoč plaćenih 60 tisuća kuna), kad bih bio zaposlen u ministarstvu unutarnjih poslova, na mjestu čistačice (iako bih bio čistač)?
Uzeo bih neplaćeni dopust 3 godine, platio 60 tisuća fakultetu, 24 sata dnevno bio zauzet programom i razradom teze kako bih ostvario doprinos znanosti (za koju će mi taj fakultet izdati diplomu doktora znanosti)?
Nevjerojatna znanost i metodologija sticanja doktorskog zvanja ...

Zbog toga su nam sveučilišta nisko rangirana na ljestvicama uspješnosti, a znanost beznačajna.
(I ja sam doktorski kandidat ... ali ne na hrvatskim sveučilištima (tamo vlada partija sa svojim poreznicima)).


Oznake: doktorski studij, doktor znanosti, sveučilišni programi, metodologija, doprinos znanosti, rangiranje sveučilišta