Nemoć hrvatskih doktora ekonomskih znanosti

Gospodarska kontrareforma
Tvornica zabluda

Dvadeset pet godina hrvatske samostalnosti obilježeno je ratom, poraćem, obnovom i spoznajom o parcijalnom učinku rata. Oslobodili smo se Beograda, Jugoslavije, naroda i narodnosti (velikosrskog hegemonizma). I komunizma.
Rješavanje društvenog sukoba unutar hrvatske nacije (podijeljene na izdajice ( petokolonaše; kolon - dio debelog crijeva, čmar)) i državotvorne snage) nije riješen Domovinskim ratom.
Sukob (proizašao iz odnosa i utjecao na odnos (prema državi)), potakao je današnje sukobljavanje društva unutar sebe (isprepleteno s vanjskim utjecajima).
Specijalni rat (zamagljivanja odnosa i razloga).

Hrvatski ekonomski stručnjaci (aludirajući na teški ekonomski položaj birača)(bez namjere riješiti taj položaj)(namjeravaju produžiti stanje kvazidemokracije (zabludama, specijalnim ratom) uključili su se kao treći put (neovisni ekonomski stručnjaci) kritizirajući politiku i ekonomiju u posljednjih 25 godina.
Prozivaju političke elite. Osporavaju i temelje gospodarske politike.

Dvadeset pet godina, neovisni ekonomski stručnjaci, u uvjetima tržišnog gospodarstva, nisu bili sposobni utjecati na (pozitivne) gospodarske trendove, a kritiziraju gospodarsku i monetarnu politiku.
Doktori ekonomskih nauka.
Naviknuti na socijalističko zatvoreno tržište, producirali su ekonomske kadrove sposobne preprodavati i koristiti zakon ponude i potražnje novca (novac je roba)(čitaj: inflaciju).
I današnja glavna odlika predloženih reformi izaziva inflaciju. Oni svoja ekonomska znanja mogu iskoristiti jedino u uvjetima državnog monopola (zato moraju biti ministri) i inflacijskih uvjeta (gdje, trajno usredotočeni na novce, brzo reagiraju i uviđaju promjene na ponudu i potražnju novca).

Paket reformi koji predlažu usmjeren je na državnu potrošnju. Niti jednom nisu spomenuli realnu privredu, povećanje BDPa. Oni to ne znaju. Ne znaju predložiti gospodarsku aktivnost koja bi povećala zaposlenost, povećala BDP, povećala standard ljudi. Predlažu samo smanjenje državnih rashoda (uz obavezu, valjda domoljubnu, stanovništva zadržati porezna primanja na istoj ili većoj razini).
Titovi kadrovi ...

Istovremeno, u proteklih 25 godina, niti su sudjelovali u stvaranju države niti su sudjelovali u iskorištavanju gospodarskog potencijala. Sada se žale kako nisu postojali uvjeti za njihovo blistanje (socijalističkom praksom potkradanja naroda na razlici tečaja ...).
Njihove predložene mjere bi svakako stvorile uvjete za njihov meteorski financijski uspon.

Praksa papirnatih reformi i papirnatog oduzimanja novca je započeo promjenom AU kruna u srpske denare (pri ujedinjenju).Od tada dominira jugoslavenska ekonomska misao osiromašenja naroda vladinim uredbama (skrivenim iz glomaznih reformskih zahvata).
Doktori ekonomskih znanosti ... nemaju pojma kako stvoriti stvarnu privredu.

Dakle, reformu neuspješnog gospodarskog sustava je pokrenuo i utemeljio F. Tuđman. A ovo danas je kontrareforma.
U jugoslavenskom modelu inflacije (kao sredstva uporabe državnog monopola u oduzimanju financijskih sredstava gospodarskim subjektiima i stanovništvu) zamijenjen je sustavom vezanja domaće valute (kune) za stabilnu (svjetsku) valutu čime se gospodarska neaktivnost manifestira nedostatkom kuna.
Stabiklna kuna prokazuje sve neradnike, manipulatore, osobe koje žele državnim monopolom isisavati novčana sredstva od svih ostalih (pa i same države).
Svojedobno je (M.) Vedriš izbačen iz HDZove ekonomske garniture, jer je zagovarao stvaranje uvjeta inflatorne pljačke.
Ni mostovci nisu drukčiji (intelektualci koji u 25 godina nisu iskoristili intelekt, zato im treba državni monopol).
I ja bih bio pametan uz državnu zaštitu ...
Cilj tuđmanove reforme je postići gospodarsko stanje u kojem radite što manje, a imate što više. Smisao kontra-reforme (trenutno ih zagovara platforma MOST) je da što više radite, a imate što manje.

HDZ mora braniti izvorne ekonomske postavke izvornog HDZa (zbog tog smo ratovali i ratujemo).

Kontrareforma (crkvena)

Oznake: reforma, kontrareforma, slobodno tržište, intelektualna snaga, stvaralačka snaga, licemjerje, realna privreda