gospon profesor

petak, 21.06.2013.

Monsanto, go home!

Znadete li što je defolijacija? Zôran primjer ekstremne defolijacije je onaj iz rata u Vijetnamu kada je američka vojska, u sklopu Operacije Ranch Hand, primijenila po zlu čuveni defolijant Agent Orange, prskajući ga u obliku aerosola po džungli. Naime, ta kemikalija uzrokuje opadanje lišća s drveća pa je nekom genijalnom strategu u koridorima moći palo na pamet kako bi njezinom primjenom onemogućili žućanima korištenje šume kao prirodnog skloništa. Onima koji odlučuju ideja se svidjela pa je dano zeleno svjetlo da se po vijetnamskim šumama i poljima, i, dakako, ljudima i životinjama, šprica visokotoksičnim kemijskim spojevima, ne bi li se tako doskočilo – kad već ne pomaže napalm – neugodno učinkovitoj gerili i ne bi li se natjeralo tisuće seljaka, potencijalnih jataka, da napuste svoje domove i pobjegnu u gradove pod kontrolom okupacijskih snaga. Između 1962. i 1971. upotrijebljeno je oko sedamdeset i šest milijuna litara defolijanata i herbicida – Agent Pink, Agent Green, Agent Purple, Agent Blue, Agent White & Agent Orange – pomiješanih s kerozinom. Ideja i njezina provedba čine se krajnje izopačenima; među stradalima bio je i nemali broj američkih vojaka, prema vijetnamskim podacima na taj način je ubijeno oko 400 000 ljudi, a oko pola milijuna djece rođeno je s deformitetima. Posljedice po zdravlje i okoliš – a tretirano je oko 12 posto površine Južnog Vijetnama – vidljive su i nakon pola stoljeća. Inače, te dugine herbicide – s koncentracijom otrova i pedeset puta većom od one koja je dopuštena u mirnodopske svrhe – smućkalo je nekoliko američkih korporacija, među kojima je nama najpoznatija ona po imenu Monsanto.

U Hrvatskoj enciklopediji (LZMK, 2005.), pod natuknicom Monsanto možemo pročitati, osim spomenute zgode oko proizvodnje biljomora, sljedeće podatke: …amer. tvrtka za proizvodnju i prodaju agrokemijskih proizvoda (herbicidi, aditivi), sjemena i za genetičko inženjerstvo; proizvodi više od 90% genetički modificiranog (GM) sjemena koje se koristi u svijetu. Osnovao ju je Edgar Queeny 1901. (zapravo njegov otac, John Francis Queeny, op. D.M.), a sadašnje je sjedište tvrtke u St. Louisu, u Missouriju (sjedište je premješteno u Creve Coeur, op. D.M.). Prvi proizvod bio je saharin za Coca-Colu, od 1920. proizvodi kemikalije, deterdžente… Najuspješniji je proizvod tvrtke totalni herbicid trgovačkog imena Roundup, proizveden 1974., a od 1980. tvrtka se bavi genetičkim inženjerstvom. Prvi njezin GM proizvod na tržištu bila je rajčica (1995.), a danas Monsanto nudi kombinaciju herbicidâ na osnovi glifosata i genetički modificiranoga sjemena otpornog na te herbicide, što omogućuje jeftin uzgoj genetički modificiranih kultura (pamuk, soja, kukuruz, uljana repica), ali i otvara mnoga ekološka pitanja.

Ovo zadnje, da otvara mnoga ekološka pitanja, svakom će se osvještenijem ekološkom aktivistu učiniti kao teški eufemizam, ako ne i kao krajnje neprincipijelno izbjegavanje prave istine o zloj korporaciji, ali nije na leksikografima da se bave dubiozama te vrste. Natuknica dostaje da steknemo osnovnu predodžbu o tome s kim imamo posla, a imamo posla s, uporabimo još jedan eufemizam, kontroverznom kompanijom (čiji je moto Hrana – Zdravlje – Nada) s kojom se bavilo i Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih im Država, i s kojom se širom svijeta godinama bave nebrojeni agronomi, poljoprivrednici, stočari, pravnici, političari, diplomati, medijski poslenici, antiglobalisti, teoretičari zavjere, ekolozi, zeleni, uglavnom, svi osim naše tzv. javnosti kojoj je zaštita domaćih izvora hrane, podrška domaćim uzgajivačima, proširivanje svijesti o potencijalnoj štetnosti GM hrane, promoviranje organskog uzgoja i zaštita bioraznolikosti nešto beskrajno – po opstanak države i naroda – manje važno od, budimo aktualni, pitanja smije li se homoseksualcima dopustiti da svoju vezu nazivaju bračnom. Mogu razumjeti da je to, da netko pravi nepremostivu razliku između pojma braka i registriranog partnerstva, moguće; mogu razumjeti – teško, doduše – da je to za nekoga od fundamentalnog značenja po našu budućnost, i mogu razumjeti da se poradi ćirilice u glavnom gradu Republike okupi više desetaka tisuća ljudi, jer im je neobično važno javno iskazati svoje protivljenje istoj. Ovo je slobodna zemlja, ne? Ono što ne mogu razumjeti jest kako to da se na nedavno (25. svibnja) održanom Maršu protiv Monsanta okupilo – ako! – dvjestotinjak građanki i građana (precizan broj će znati policija koja je sve po zakonu snimila videokamerom), među kojima se našao i potpisnik ovih redaka (i to ne kao aktivist, nego kao netko tko si je dao truda pročitati razloge okupljanja, razmisliti o njima i zaključiti da mu valja izaći iz zone udobnosti i pridružiti se), duboko zabrinutih nad mogućnošću da nam naše hrvatske njivice i hrvatske kravice i pajceki dopadnu šaka onih koji već drže tisuće farmera širom svijeta za jaja, političare da ne spominjemo (primjerice, The US embassy in Paris advised Washington to start a military-style trade war against any European Union country which opposed genetically modified (GM) crops, newly released WikiLeaks cables show. In response to moves by France to ban a Monsanto GM corn variety in late 2007., the ambassador, Craig Stapleton, a friend and business partner of former US president George Bush, asked Washington to penalise the EU and particularly countries which did not support the use of GM crops, Guardian, 3. siječnja 2011.)

Ne smeta mi potpisivanje peticija ove ili one građanske udruge zabrinute, primjerice, zbog zastrašujuće mogućnosti da jednoga dana u, recimo, Požegi, svoju vezu ozakone dvije žene ili dva muškarca, i da se to što su ozakonili nazove brakom; smeta me što stotinama tisuća ljudi ne pada na pamet da postoji zastrašujuća mogućnost da ćemo koliko sutra – naravno, ako se ne izborimo protiv njih – uz pederske brakove imati i GM hranu koja – postoje indicije – možda uzrokuje sterilnost (ako nas već brine natalitet) i mlijeko kravâ kojima je ubrizgan rekombinantni goveđi hormon rasta (ako nam je već do naravnih zakona) i sjeme biljaka koje je sterilno pa se novo sjeme mora svake godine iznova kupiti od vodećeg svjetskog proizvođača GM sjemena (ako nam je već do… do čega nam je, zapravo?).

Ne namjeravam prepričavati stogodišnju povijest kompanije koja je proizvela i notorni, isprva hvaljeni, DDT; svatko zainteresiran (a svatko bi trebao biti zainteresiran) lako će se informirati. Ono što me frapiralo dok sam se ja informirao jest koliko je sudskih parnica Monsanto izgubio jer je, primjerice, bezočno lagao (hm, tko zna koliko ih nije izgubio jer je bezočno lagao…). Recimo, već spomenuti herbicid čije ime podsjeća na neko gazirano piće, Roundup, reklamirali su kao biorazgradiv i maltene koristan za okoliš, a radi se, naravno, o otrovu pa su zbog te laži u Francuskoj platili globu. Pravomoćna je i presuda zbog davanja mita indonezijskom političaru kako bi se izbjeglo procjenjivanje utjecaja Monsantova GM pamuka na okoliš. U SAD su brojne razotkrivene slučajeve korupcije riješili nagodbama; predstavnici kompanije priznali su unošenje lažiranih podataka u poslovne knjige. Kanadski znanstvenik Shiv Chopra otkrio je pokušaj korporacije da podmiti kolege mu vezano uz uvođenje goveđeg hormona rasta u Kanadu. Otpušten je kao i Arpad Pusztai, biokemičar koji je objavio rezultate istraživanja kojim je dokazao da je GM hrana naškodila zdravlju štakora… Tu su i skandali s (polu)ilegalnim (svako toliko naiđemo na spregu kompanije i političara na svim razinama, kao i stanovita imena koja se pojavljuju čas u upravljačkim strukturama tvrtke, čas u strukturama vlasti ili agencijama za okoliš, hranu i lijekove…) odlaganjem visokotoksičnoga otpada, što je dovelo do trovanja stanovništva na takvim lokacijama. Vrijedi navesti dva konkretna primjera iz kojih je uočljivo a) o kakvoj se beskrupuloznosti radi i b) da je pravda spora (mnogi je nisu dočekali), ali dostižna. Naime, dokazano je da je Monsanto u potoke kod grada Annistona u Alabami preko četiri desetljeća (!) izlijevao živu i poliklorirane bifenile, trujući lokalno stanovništvo, zbog čega je 2003. iskeširao – ima se para – 700 milijuna dolara (!) odštete preživjelima. Drugi primjer, također iz 2003., odnosi se na skandal oko ilegalnog odlaganja iznimno otrovnih kemikalija u napušteni rudnik blizu Cardiffa u južnom Walesu. Otkriveno je da su na taj način podzemne vode zagađivane još od 1970. godine. Cijena sanacije je oko 100 milijuna funti… Spomenimo i uporno neoznačavanje i inzistiranje na neoznačavanju GM hrane ili mlijeka kravâ dobivenog nakon ubrizgavanja hormona rasta. Građanima se zamućuje informacija o načinu uzgoja hrane i tako onemogućava izbor (o kojem inače svi trube). U našoj zemlji postoji Vijeće za GMO i Pravilnik o stavljanju GM hrane na tržište (NN 110/08), ali je Vlada 2009. donijela Uredbu o izmjeni i dopuni Uredbe o razini GM organizama u proizvodima ispod koje proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže GMO. Uglavnom, ova Uredba o uredbi dozvoljava da se u njoj pobrojane vrste genetski modificiranih i na herbicide otpornih biljaka (kukuruz, soja i krumpir) proizvode i neoznačene prodaju kao hrana, sastojak hrane i hrana za životinje. Dobar tek.

E sad, je li ikoga u ovoj zemlji – osim šačice spomenutih prosvjednika – briga hoćemo li, koliko sutra, svakodnevno jesti monsantovsku franken-food, hranu smućkanu u laboratorijima, upakiranu u lokaliziranu ambalažu s fotografijama slavonskih njiva ili zagorskih bregova, jer smo dopustili da nam takvi i slični švrljaju, doslovce, po zemlji, i jer više nećemo imati novaca za prirodnu, istinski našu, domaću? Pa će biti, uz dva Hrvata – tri stranke, dva Hrvata, oba dva dijabetičara? Pa ćemo svjedočiti epidemiji alergijâ i tumorâ? Hoćemo li u budućnosti, kao u nekom agro-Matrixu, nezainteresirano gledati hrvatske poljoprivrednike, kmetove velike međunarodne korporacije, kako uzgajaju monokulturna polja mutantskih biljaka na koje pčele ne slijeću? Kako polijevaju zemlju superotrovnim bionerazgradivim biljomorom tako da na nekoć plodnim njivama doslovce ništa osim GM biljaka neće moći rasti? Hoćemo li, nahranjeni GM hranom, usput nazdravljati Roundupom, ne pitajući se kamo odlazi superherbicid kad padne kiša i na kakvom tlu će hranu uzgajati naši potomci? Hoćemo li biti svjesni da paradajz koji kupujemo u supermarketu nije paradajz, nego ideja paradajza, nešto što je paradajz samo po izgledu, upravo anti-paradajz?

Dvjestotinjak ljudi koji su 25. svibnja koračali od Zapadnog kolodvora do Trga bana Jelačića željeli su poručiti da trebamo odbiti prodati svoju zemlju, svoje usjeve i svoje životinje vragu. Poruka političarima bi bila snažnija da nam se pridružilo još nekoliko stotina tisuća sugrađana.

Inače, Monsanto ima predstavništvo u Zagrebu, u Vrličkoj 30, u skromnoj kućici nalik onoj iz Tadićevog Ritma zločina.

21.06.2013. u 22:04 • 9 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< lipanj, 2013 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Siječanj 2017 (2)
Studeni 2016 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2016 (1)
Srpanj 2016 (1)
Lipanj 2016 (1)
Svibanj 2016 (3)
Ožujak 2016 (1)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (1)
Studeni 2015 (1)
Rujan 2015 (1)
Srpanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (1)
Veljača 2015 (1)
Siječanj 2015 (2)
Prosinac 2014 (1)
Studeni 2014 (1)
Rujan 2014 (1)
Kolovoz 2014 (3)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (3)
Travanj 2014 (2)
Ožujak 2014 (2)
Veljača 2014 (5)
Siječanj 2014 (3)
Prosinac 2013 (1)
Studeni 2013 (2)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Srpanj 2013 (2)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (2)
Travanj 2013 (1)
Ožujak 2013 (2)
Veljača 2013 (2)
Siječanj 2013 (4)
Prosinac 2012 (8)
Studeni 2012 (5)
Listopad 2012 (9)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (2)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (8)
Svibanj 2012 (7)
Travanj 2012 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?

Opis bloga

Image and video hosting by TinyPic

Eksperimentalna
autobiografska fikcija.

Dobro je imati na umu
moguću razliku
između blogera
gospona profesora
i autora kao privatne osobe.

darko.milosichr@gmail.com

Creative Commons License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License.

Orijentiri

Škola je zjenica svih društvenih ustanova,
a učitelj je zjenica te zjenice.

Sartre

Prvo podignemo prašinu,
a zatim se tužimo da ne vidimo.

Berkeley

Put van vodi kroz vrata.
Zašto nitko neće upotrijebiti taj izlaz?

Konfucije

Cilj mi je naučiti vas da od prikrivene besmislice
napredujete do nečega što je očito besmisleno.

Wittgenstein

Ma koliko bilo izazovno istraživati nepoznato,
još je izazovnije propitivati poznato.


Kaspar

Neuroza je zamjena za legitimnu patnju.

Jung

Ni budućnost više nije što je nekad bila

Valery




Image and video hosting by TinyPic

Global Voices - The world is talking, are you listening?

webArhiv@

Ekstrasolarni planet
Čovjek s vilicom u svijetu juhe
marchelina
pametni zub
apatrida
pero u šaci

Web Hrvatska

Image Hosted by ImageShack.us






style="border:0px;" alt="web tracker">










Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se




Glasaj za moj blog na www.blogeri.hr

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se