Jadransko more – najljepše na svijetu

26.02.2018.

Znamo čuti da je Jadransko more – najljepše na svijetu. Čisto more, očuvana obala, kameni gradići i sela...sve je to dio draži Jadranskog mora.

Često sam putujući svijetom sretao turiste sa svih strana kugle zemaljske. I kada bih im odgovorio da sam iz Hrvatske, vrlo često bi rekli kako imamo predivno Jadransko more. Imao sam sreće da sam se kupao u svim svjetskim oceanima i u mnogim morima, ali naše Jadran doista je nešto posebno. Takva kombinacija čistog plavog mora i kamene obale sa starim kamenim gradovima i selima teško se sreće. To su mirisi i plodovi Mediterana, šum valova i pjesma cikada.



Mnogima je more naše najveće blago. Predivna razvedena obala sa stotinama otoka proteže se na više od 6000 kilometara. Valovi ponajviše udaraju o tvrde vapnenačke stijene, dio dinarskog krša koji dominira istočnom obalom Jadrana. Tek pokoja šljunčana plaža ugnijezdila se uz strme litice ili u mirnijoj uvali, a još je manje pješčanih. Međutim, zahvaljujući pješčenjacima, pijesak ipak dominira na nekim lokacijama poput Raba, Suska, oko Zadra …

Podmorje, iako manje poznato, krije u svojoj modrini također veliko blago, od plićaka s meduzama do mračnih dubina od više desetaka metara sa šarenim koraljima gorgonijama. U gornjem, osvijetljenom sloju jurcaju jata srdela i ostale plave ribe. Još je življe i šarenije na plitkom dnu, od mase zvjezdača, ježinaca, školjaka, hobotnica te ostalih beskralježnjaka i, naravno, ribe. Posebno se ističu koraligenske zajednice strmih podvodnih stijena s prekrasnim koraljima.

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: more, jadran, Jadransko more, otok, otoci, park prirode, podmorje, bentos, koraligen, ribe, pijesak

Iz dnevnika istraživača: Ronjenje na rajskom koraljnom grebenu

10.02.2018.

Tropski koraljni grebeni oaze su života u beskrajnom prostranstvu svjetskih oceana. Najljepši su ono na spoju Indijskog i Tihog oceana, a ja sam imao sreću da ronim u jednom od najljepših grebena.

Na Sipadanu sam, otočiću uz istočni rub Bornea, na spoju Tihog i Indijskog oceana, jednoj od najboljih lokacija na svijetu za istraživanje podmorskog svijeta. Podmorski plavo-zeleni svijet koraljnog grebena posvuda je oko mene dok polako grabim perajama na desetak metara dubine. Gdjegod svjetiljkom prošaram po dnu, kao čarolijom ocrtavam šarene poteze poput cvjetne livade u sumrak. Tada oživljavaju nevjerojatne boje i oblici koje je stvorila majka priroda u svojoj najboljoj fazi kreativnosti. To su koralji koji vladaju i gotovo potpuno prekrivaju dno. Neki su poput lepeza, drugi kao jelenski rogovi, treći poput ogromnog mozga nekog čudovišta, skupocjene frizure neke dame... i još na stotine ovakvih opisa. Za neke pak uopće se ne mogu skupiti riječi unatoč najboljem nadahnuću. Na Sipadanu sam, otočiću uz istočni rub Bornea, na spoju Tihog i Indijskog oceana, jednoj od najboljih lokacija na svijetu za istraživanje podmorskog svijeta.



Oko koralja guraju se šarene moruzgve te ostali žarnjaci, svi se oni talasaju pokretima ronioca. Uokolo se motaju ribice, sve šarenija jedna od druge, a u zaštiti anemona provlači se poznati „Nemo“. Iz dubine se pojavljuje vitke barakude – kruže elegantno blizu površine poput strijela. Odjednom se smračilo, našao sam se u usred stotina ili čak i tisuća srebrnkastih jackfisha. Jato se kreće spiralno poput kakvog usporenog podvodnog tornada. Konvoji velikih bumphead parrotfisha prolaze polako uz plitko dno, njihova izbeljena lica s izbočenim ustima podsjećaju na bezazlene aliene. Tu su još i razne sipe, murine, a velika je raznolikost i mikrosvijeta poput malih šarenih puževa golaća.


More je vrlo bistro, pogotovo kada ju osvijetli jako tropsko sunce. Jedini problem je što tih 200 bara zraka traje tako kratko, prekratko dok se uživa u ovom podvodnom spektaklu. No, treba opreza, tropska mora su poznata po vrlo opasnim životinjama, od onih sitnih otrovnih do većih morskih pasa. Stoga nemamo rukavice da ne bi došli u napast da dirnemo nešto nezgodno, za našu sigurnost, ali i sigurnost živih bića. Pokušavao se držati na sigurnoj udaljenosti i od koralja, no u žaru snimanja, zna se zalomiti da noga okrzne kojeg pa se ili porežem ili opečem na nešto, ali na svu sreću, sve su to samo sitne, bezopasne neugodnosti :)! S oprezne udaljenosti gledam raznorazne ribe poput vrlo otrovne ribe kamen i riba pauna. Mnogo rjeđi, ali spektakularniji su morski psi. Oni ubiru danak ovog mesnog bogatstva, no ujutro i prijepodne još se izležavaju na morskom dnu. Tek kasnije će ovi oštrozubci krenuti u lov. Vrhunac ronjenja na Sipadanu na kraju mi nisu bile ribe, a ni koralji. Nad dnu primjećujem eliptični obris – zelena morska kornjača! Kao da je na podmorskoj plaži, izvalila se nepomično dok me gleda kako joj polako prilazim. Promatra me mirno svojim velikim očima dok izvodim fotosession. Nešto kasnije primjećujem drugu, elegantno pliva svojim perajastim nogama, grabeći put površine vode.

 

PRETPLATITE SE NA NEWSLETER OVOG BLOGA

Pratite me na Instagramu
Pratite stranice na Facebooku
Pretplatite se na moj Youtube kanal
Pratite me na Twitteru

Oznake: ocean, more, ronjenje, scuba, podmorje, bentos, Azija, Sipadan, koraljni greben, Borneo, malezija, riba, koralji

Podmorje Lastova

18.03.2016.



Fish and Corals by Goran Šafarek on 500px.com




Oznake: jadran, Lastovo, podmorje, sušac, gorgonije, ribe

Naftom do dna - Istražna polja u Jadranu na 6 km od otoka i na 90% morskog teritorija!

14.10.2014.

U utorak, 30. rujna, završena je javna rasprava o provođenju i sadržaju strateške studije utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu (OPP).

Udruga Sunce zajedno sa Zelenim forumom sudjelovala je u javnoj raspravi te smo pripremili primjedbe na sami OPP kao i na predloženi način provođenja i sadržaj strateške studije utjecaja na okoliš. S obzirom da se radi o opsežnom dokumentu u ovom tekstu donosimo kratki osvrt.



Strateška studija je zakonom predviđena procedura kojom bi trebali biti utvrđeni kumulativni učinci predloženog plana, među-sektorski utjecaji, učinci velikih razmjera te oni dugotrajni i indirektni. Nakon provedene ove strateške procjene, otvaraju su vrata za izdavanje dozvola za istraživanje ugljikovodika u Jadranu.

S obzirom da OPP istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu ima značajne i dugotrajne, stvarne i potencijalne negativne utjecaje na okoliš i organizme, a time i na dvije bitne gospodarske djelatnosti kojima je Jadran osnovni resurs – turizam i ribarstvo, upravo je ključno da se izradi ozbiljna Strateška studija kao preduvjet za utvrđivanje moguće štete, ali i za pronalazak mogućnosti i načina njenog smanjivanja kroz primjenu brojnih mjera zaštite, ali i kroz izostavljanje nekih područja iz postupka iskorištavanja.

Dakle za očekivati je da Strateška studija, kao uostalom i sam OPP, bude ozbiljan i stručan dokument koji će predvidjeti sve moguće direktne i indirektne štete te ponuditi rješenja za njihovo uklanjanje ili umanjivanje na za okoliš prihvatljivi nivo. Stoga čudi što OPP radova na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu koji je predstavljen javnosti i na temelju kojeg se radi strateška procjena utjecaja na okoliš ima samo tri stranice.

Za kraj nam još ostaje izraziti čuđenje oko tražena novčane naknade za eksploataciju nafte i plina koju je postavila naša država. U Hrvatskoj novčana naknada za pridobivene količine ugljikovodika iznosi samo 10% od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika. To je uređeno Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014. Radi se o naknadi koja je među najnižima u svijetu. Primjerice, u Gvineji naknada iznosi 25%, u Venecueli 33%, Libiji 85%, Saudijskoj Arabiji 50%, Rusiji 80%, Kanadi 50%, Aljasci, 60%, Norveškoj 80% (izvor: The Economist, PVH Van Meurs 2007- Oil sand and offshore/heavy oil projects Combined Ownership & Governement Share). Na taj način Vlada valjda želi privući strane kompanije kako bi eksploatirale ugljikovodike u Jadranu, a istovremeno se ugrožava egzistencija svih ostalih koji od mora žive.

Neshvatljivo je s kakvom je ležernošću Vlada pokrenula proces eksploatacije nafte u Jadranu odnosno koliko su zanemarene mjere predostrožnosti. Institucije nisu pripremljene za ovu zahtjevnu i rizičnu djelatnost, istraživanje se planira na gotovo cijeloj površini Jadrana te se daje mogućnost istovremenog započinjanja istraživanja na više istražnih polja. U predloženom sadržaju strateške studije nisu navedeni faktori rizika koje je potrebno uzeti u obzir poput istjecanja nafte, eksplozije plina, utjecaja na morski okoliš visoko toksičnih blata i tekućina koje se koriste prilikom bušenja dna, kao i rizike koje je identificirala Europska unija za off-shore instalacije: dotrajala infrastruktura koja dostiže ili premašuje vijek trajanja, nejednaka "kultura" sigurnosnih mjera među različitim tvrtkama, manjak financijskih kapaciteta kompanija za pokrivanje troškova sanacije šteta koje su prouzročile.

U postojećem režimu pripisivanja odgovornosti, odgovornu stranu - naftnu kompaniju odgovornu za onečišćenje naftom nije uvijek moguće identificirati kao odgovornu u potpunosti te dio troškova sanacije često ostaje nepokriven.

S obzirom na sve navedeno ostaje nam samo zaključiti da je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika ništa drugo do kockanje. Sve što vrijedi u Jadranu, turizam, ribarstvo, obala, otoci, tradicija, bioraznolikost, zaštićena područja, Vlada je čini se spremna stavili na crno i odigrati rulet. Rulet koji bi se sutra vrlo lako mogao pokazati ruskim…

Smatramo kako je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu nedopustivo manjkav i kao takav nikako ne može poslužiti kao podloga raspravi i proceduri strateške procjene utjecaja na okoliš. Zašto, pročitajte na stranicama Udruge Sunce!

Još jednom apeliramo na građane da se bar okvirno upoznaju sa situacijom. Mediji su pokazali nikakvu zainteresiranost za ovu temu pa i nemamo nekog izbora nego vas bombardirat na fejsu. ZATO ČITAJTE, SHERAJTE I PRIČAJTE.

Oznake: nafta, jadran, off shore platforme, održivi razvoj, vlada rh, turizam, podmorje, ruski rulet

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se