Predstavljam vam novi video: Zavižan zimi

Zavižan je jedan od najpoznatijih dijelova Velebita, naše mitske planine. Divan je u svim sezonama, al možda ga najviše definira duga zima s mnogo snijega, bura i hladnoća. U mirnim danima s plavim nebom, to je zimska čarolija, s predivnim pogledima na sve strane.

U videu možete vidjeti djelić te idile:

Oznake: Velebit, Zavižan, Zima, planine, planinarenje

Velebit nije najviša, ali je gotovo mitska hrvatska planina. Pojam je za divljinu, krš i surovu prirodu, a ima i golemu prirodnu važnost. Njegovim liticama, gudurama, livadama i gustim šumama prolaze medvjedi i čopori vukova, dok suri orao iz visine nadgleda svoj teritorij.





Brojnim stazama naraštaji planinara iznova otkrivaju draži planine koje se ni cijeli životni vijek ne mogu zasititi. Divljinu Velebita moguće je, međutim, upoznati prolazeći brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. Prolazi nekim od izrazito divljih dijelova, no mogu je savladati i planinari početnici. Prolazi izravno kroz „nezemaljske“ Rožanske kukove, šumu i travnjake, sve dok ne izađe na primorsku padinu i počne otkrivati nevjerojatne prizore prema moru i otocima.

Oznake: Velebit, planinarenje

Pogledajte novi video o Zavižanu na Velebitu:



Zavižan je zasigurno jedna od najpoznatijih točki na Velebitu. To je poznata meteorološka postaja, planinarski dom, početak Premužićeve staze. S njega se pružaju predivni pogledi kako na unutrašnjost Velebita, tako i na Jadransko more.
Zavižan se nalazi u Nacionalnom parku sjeverni Velebit. i do njega vodi cesta je je mnogima baza za istraživanje ove naše mitske planine.

Oznake: Velebit, Zavižan, planine, planinarenje

Velebit je mitska hrvatska planina. Iako ne najviša, Velebit je sa svojih 145 kilometara naša najduža planina. U blagom luku, poput golema bedema širokog od 10 do 30 kilometara nadvio se iz kontinenta nad more.

Jedno od mojih prvih prirodnih iskustava bile su planine. Vrlo brzo sam sa Samoborskog gorja prešao na Velebit, našu mitsku planinu. I kao mnogi drugi, ostao sam zauvijek očaran. S vremenom sam i išao neke dijelove i snimio ovaj video, no to je tek mali djelić bogatstava, nekoliko sličica u beskonačnom filmu. Velebit se ne može istražiti za cijelog života!



To je naše najveće područje divljine, gdje u gudurama, livadama, gustim šumama krstare medvjedi i čopori vukova, dok suri orao iz visine nadgleda svoj teritorij. Brojnim utabanim stazama generacije planinara iznova otkrivaju draži ove planine koju se čini se ni cijeli životni vijek ne mogu zasititi. I dok su većina velebitskih vrhova blage rudine (travnjaci) tek sa kamenom kapom na samom vrhu, ili obrasli šumom, Dabarski kukovi su carstvo gole stijene. Možda im samo Hajdučki i Rožanski kukovi konkuriraju krševitošću, ali ne i monolitnošću i tolikom dominacijom nad okolnim okolišem. Slične su i Tulove grede koje gledamo iz daljine zadarskog zaleđa.

Oznake: Velebit, planine, planinarenje, film

Jesen na Bilogori, najmanjoj hrvatskoj planini može isto tako biti lijepa, iako fale klasične planinske vizure. Konačno, jedva prelazi 300 metara nadmorske visine.

Zbog blizine grada, posebno je omiljeno odredište Crna Gora i šuma iznad nje, kod šumarske i planinarske "barake". Jesen je u ovom videu doživjela dražesna djevojčica. Uživajte!



Po svojoj visini Bilogora je najniža, ali prostranstvom jedna od najvećih naših gora. Premda se u geografskom smislu ubraja među humlje, zbog svoga je položaja usred prostrane ravnice prilično uočljiva. Vrlo je pravilnog reljefa. Njezino jasno izraženo bilo blago se spušta na južnu stranu, a malo strmije na sjevernu stranu. Razvodnica je između savskoga i dravskoga porječja i dijeli bilogorsku Podravinu od Lonjsko-čazmanske zavale. Na jugu Bilogore njezini pristranci pružaju se sve do Moslavačke gore (Izvor:Wikipedija). Najviši vrh je Stankov vrh (309m).

Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: Bilogora, planinarenje, jesen, film, video

Na Kalniku sam bio jednom davno, a od onda se nisam ovdje godinama pojavio. U međuvremenu sam prošao gotovo sve naše krške planine, kao i na neke od svjetskih (do 6000 metara), a ove domaće ostale su nekako po strani. Stoga sam se uputio jednog lijepo jesenskog jutra upravo na Kalnik – anticiklona je nudila nekoliko sunčanih dana, a već sam ispucao skoro sve ostale bliske destinacije.

Ostao sam zabezeknut jesenskom pojavom Kalnika, i skladno uklopljenog starog grada. Jesen je tome dala čarobni premaz, u milijune žutih, smeđih i crvenih listova. Kruna svega su „zubi“, vapnenačke kalničke stijene koje strše iz bukove šume. Popeo sam se lakoćom sve do telekomunikacijskog tornja, s tako divnim pogledom na prigorje, ali i na zagorsku stranu, tamo prema Novom Marofu.



Kalnik je za mene naša jedina prava gora, a u tu svoju vlastitu definiciju podrazumijevam pojavu stijena. One ne predstavljaju iskorak iz šumske vegetacije sa svojim posebnim biljnim i životinjskim vrstama, već i vidikovce koje tako fale na Bilogori. Palo je na kraju obećanje – obići ga u svim godišnjim dobima!
Dobro došli u kraj lijepe prirode, čistog zraka , mira, tišine i spokoja, tradicionalnog načina života i očuvanih običaja, prekrasnih vidika, bogate povijesti, očuvanih povijesnih spomenika i vrijednih sakralnih objekata.

Kalnik se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske svega 60 km od Zagreba.

Oznake: kalnik, planinarenje, planina, gora, križevci, zubi, jesen

Pretplatite se na You Tube kanal

Oznake: Velebit, planina, film, planinarenje

Oznake: Velebit, priroda, planinarenje, zora, jutro, magla, planine, park prirode, NACIONALNI PARK, jesen, izlazak

Hrvatska nije zemlja visokih planina kao što su Alpe, ali svejedno pruža velike prilile za planinarenje. Pogledajte moj izbor



Hrvatska nije zemlja visokih planina, ali značajan dio naše zemlje je u gorskom području. Planinska područja su ujedno, uz rijeke, i najdivljiji dio Hrvatske.

Planine su istaknuti dio naše zemlje, iako se ne visinama mogu mjeriti s Alpama, čak ni s ostacima Dinarida. Najviši vrh, Sinjal na Dinari doseže tek 1831 metara nad morem. Unatoč tome, svojim krajolicima i divljinom nadoknađuju visine. U njima vlada divljina, pa na njima žive vuk, ri
s i medvjed, da nabrojimo najveće zvijeri. Na njima rastu i brojni biljni endemi, posebice na Biokovu i Velebitu.
Kao i priroda općenito, planinska i gorska područja možemo podijeliti u panonski i krški dio. Prvi dio su izolirane, dio starog europskog kopna. Drugi dio čine Dinaridi, mlađi karbonatni lanac nastao izdizanjem morskog dna udarom afričke u europsku ploču. To su naše najatraktivnije planine poput Velebita i Biokova.

Više o planinama

Hrvatska ima dugu tradiciju planinarenja, postoje brojna planinarska društva kao i nacionalni savez. Nebrojene staze, planinarski domovi i skloništa omogućuju posjet najljepšim i najdivljijim predjelima Hrvatske.



Oznake: planine, planinarenje