Gnojidba bilja i gnojiva

utorak, 26.01.2010.

Cijena analize tla - parametar pH vrijednost tla.

Za usporedbu cijena analiza pojedinih davatelja usluga (ovo zvuči kao za telekom usluge), krenuh analizirati cijenu parametra pH.
Iako jednostavan, gotovo je nevjerovatno, koliko malo poljoprivrednika uopće znade važnost pH reakcije tla. Da ne izalzim iz teme ovog posta, zadržati ću se na cijeni, a u slijedećem postu objasniti važnost pH tla.
Idemo redom.
Uzorak klasičan, jedan, tlo, 200-500 grama i da vidim koliko me to košta?
Unos u bazu na web stranici Agencije za zaštitu tla, kaže da se ista može napraviti kod ukupno 21 davatelja usluga (ocjena: odlično komentar: prostorno pokriva gotovo cijeli teritorij Hrvatske).
A cijena?
Pregled cijena kaže da je cijena u rangu 25,00-30,00 kn prosječno, ali razlike su evidentne.
Najjeftinija analiza:
1. Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč ........... 10,00 kn + PDV (bravo, moj nekadašnji Laboratorij thumbup)
2. Zavod za javno zdravstvo Sisačko-Moslavačke županije, Služba za zdravstvenu ekologiju....... 10,00 kn + PDV
3. Instituz za melioraciju krša, Split................ 13,50 kn + PDV
4. Zavod za Opću proizvodnju bilja, Agronomski fakultet Zagreb........... 13,26 kn + PDV
5. Zavod za tlo, Osijek........................................ 14,00 kn + PDV

A najskuplji,
1. Bioinstitut Čakovec............ 40,00 kn + PDV (nono)
2. Euroinspekt d.d, Zagreb..... 100,00 kn + PDV (slovima: stotinu kuna za jedan uzorak bang). Puno, previše...wave

Znači izbor je poveći, cijene raznolike, a 3x (slovima: tri puta) jeftinije, analizu pH tla možete obaviti u slijedećem peterokutu: Poreč-Sisak-Split-Zagreb-Osijek, pa ako imate 20-tak uzoraka, ušteda na razlici može biti čak do 400-500 kn (i ovo bez PDV-a)cool

- 23:49 - Komentari (4) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 11.01.2010.

Lekcija 3. Važnost analize tla u planiranju gnojidbe (2. dio)

Kako je u predhodnom dijelu spomenuto, današnja tema je gdje i kako napraviti analizu.
Pa krenimo redom, u Hrvatskoj se analize mogu napraviti uglavnom u državnim/javnim ustanovama i u nekoliko ostalih laboratorija. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (http://www.azo.hr/Default.aspx?art=1495), postoji 48 potencijalnih ustanova/laboratorija za analizu, međutim u bazi iste Agencije prijavljeno je samo 19 (ostalih 29 subjekata ne razmišlja tržišno, nono)To su:

1. Zavod za ishranu bilja, Agronomski fakultet Zagreb (www.agr.hr)
2. Ostali zavodi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (Zavod za pedologiju, Zavod za mikrobiologiju, Zavod za opću proizvodnju bilja i Zavod za melioracije)
3. EUROINSPEKT CROATIAKONTROLA d.o.o, Zagreb
4. Zavod za tlo - Laboratorij, Osijek
5. Poljoprivredni fakultet u Osijeku (Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku) - Zavod za agroekologiju
6. BIOINSTITUT d.o.o. - Laboratorij, Čakovec
7. Ustanova Stanica za južne kulture - Laboratorij, Dubrovnik
8. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima - Agrokemijsko-pedološki i vinarski laboratorij, Križevci
9. Petrokemija d.d., TC Kontrola kvalitete - Laboratorij za istraživanja i primjenu, Kutina
10. Institut za poljoprivredu i turizam - Pedološki laboratorij, Poreč (moj nekadašnji laboratorij smokin)
11. Zavod za javno zdravstvo Zadarske županije - Služba za zdravstvenu ekologiju, Zadar
12. INSTITUT ZA JADRANSKE KULTURE I MELIORACIJU KRŠA-SPLIT - Laboratorij za pedologiju i ishranu bilja, Split
13. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka
14. Kutjevo d.d. - Agrokemijski laboratorij, Kutjevo
15. Sladorana d.d. - Sirovinski laboratorij, Županja
16. Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije - Služba za zdravstvenu ekologiju, Sisak
17. Šumarski institut, Jastrebarsko
18. Prirodoslovna škola Karlovac

Kako se može vidjeti, dobar broj Laboraotrija i dobra prostorna zastupljenost. No, navedeni laboraotriji se značajno međusobno razlikuju i to po više kriterija; od opreme (tipa i starosti) do stručne opremljenosti (ljudski potnecijal), pa se samim time razlikuju i cijene; kako za pojedine parametre tako i za kompletne analize.
U navedenoj bazi postoje i podaci o načinu prihvaćanja/dopremanja/uzimanja uzoraka.
Postoji još jedan detalj, koji je gotovo pravilo; Laboratoriji u sklopu većih institucija (Faklulteti) imaju najači ljudski potencijal (strukovno tu ipak rade ljudi s najviše iskustva) međutim isto tako radi se o najinertnijim ekipama za rad. Dva su razloga; opterećenje u nastavi (radu s studentima) i mali dodatni prihod koji se ostvaruje komercijalizacijom analiza na tržištu (plaća je sigurna bez obzira na broj analiziranih uzoraka). S druge strane, Laboratoriji u sklopu manjih institucija, strukovno su slabo potkovani (nedostatak visoko obrazovanog kadra), međutim značajan prihod ostvaruju komercijalizacijom analiza tla, pa su time i više "mobilni".
Kako poslati uzorak?
Za sada nemam potpuni podatak (u slijedećoj temi ću malo prošvrljati po web stranicama). Uglavnom možete ga dostaviti sami (preporučuje se predhodni kontakt telefonom) a rijetko koji će vam izaći na teren. Možda je to za "velike" opterećenje, ali malima to nije opravdanja, tu bi mali svakako trebali dodatno raditi.
A cijena?
Cijena je različita, ali ćemo u slijedećem postu probati napraviti recenziju cijena, da vidimo gdje smo.zujo

- 14:09 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 07.01.2010.

Lekcija 3. Važnost analize tla u planiranju gnojidbe (1. dio)

Kada smo veći imali temu o hranjivima (elementima) i vrstama gnojiva red je napisati riječ, dvije o važnosti analize tla s aspekta planiranja gnojidbe.
Kako to izgleda u praksi?
Loše, izrazito loše, gotovo katastrofalno.
Tijekom svog višegodišnjeg rada u Pedološkom laboratoriju Instituta za poljoprivredu u Poreču, doživo sam različita, gotovo loša iskustva po pitanju analize tla. Većina korisnika je analizu tla radila samo "pro forma", radi zadovoljenja uvijeta za dobivanje poticaja, a rečenica "Samo mi to napravite na brzinu da dobijem poticaj. Pa ja ionako znam kako ću gnojiti ?!?!?!?". Ej, čovječe? Kuda ideš?
Ovo je tipična slika, ali glavno je bilo zauzeti stav "Ja sam ipak profesionalni proizvođač!". Što mu to znači? Na temeljni upit o vrijednostima pH tla na poljoprivrednim parcelama dobivao sam slijedeće odgovore "Dobar. Vrlo Dobar. U granicama. Oko 20 (???). Oko 100 (???). Nizak. Lani je bio dobar (????). Itd. Već po tome vidi se "profesionalnost" proizvođača kada ne pozna osnovni kemijski parametar tla na kojem obavlja "profesionalnu" poljoprivrednu proizvodnju.

No vratimo se sada na temu iz naslova; zašto je analiza važna u planiranju gnojidbe?

Vrlo jednostavno. Zato jer bez osnovnih podataka ne možemo pravilno provesti gnojdbu, (skupim) gnojivima i ostvariti očekviani prinos. A to je jedino važno načelo poljoprivredne proizvodnje: OČEKIVANI (PLANIRANI) I KVALITETAN PRINOS.

Danas poljoprivrednici troše ogroman novac na skupa zaštitna sredstva, kupuju skupi sadni materijal (hibridno sjeme), koriste (gotovo neracionalno) mehanizaciju a onda zapnu na gnojidbi. Odrade onako, omaške, od ruke, što se nađe na tržištu. I onda je krvo sjeme, krivo zaštitno sredstvo, skupa nafta a ni gnojiva više ne valjaju?!?!?

No istina je slijedeća, i to gorka: gnojidba je samo jedan od tehnoloških zahvata u cijelokupnom proizvodnom ciklusu, gdje se svi zahvati tebaju pravilno provesti da bi učinak bio očekivan i kvalitetan. Visoko ulaganje u jedan zahvata (zaštitna sredstva ili sl.) a zanemarivanje ulaganja u drugi zahvat (najčešće gnojidba) rezultira skupom i neefikasnom proizvodnjom.

Stoga je kvalitetna analiza tla osnovni temelj planiranja gnojidbe, i samim time kvalitete cijelokupnog proizvodnog ciklusa koji onda rezultira visokim i kvalitetnim prinosom.

U slijedećoj lekciji: Kada i kakva analiza tla?

- 14:53 - Komentari (1) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 04.01.2010.

Lekcija 2. Gnojiva

Sada kada znamo osnove o podijeli biogenih elemenata, potrebno je reći više i o samim gnojivima. Biljci za pravilan rast i razvoj potrebni su biogeni elementi, a biljku biogenim elementima opskrbljujemo dodavanjem gnojiva.
Gnojiva se mogu dijeliti prema slijedećim kriterijima; porijeklo, namjena i sastav.

1. Podjela gnojiva prema porijeklu:
a) Mineralna (umjetna, laički često korišten naziv NPK gnojiva)
b) Organska (stajski gnoj, ali i ostala gnojiva organskog porijekla)
c) Organo-mineralna (kombinacija mineralnih i organskih gnojiva)
c) Bakterijska

2. Podjela prema namjeni:
a) Osnovna gnojiva - koja se koriste prilikom pripreme tla za sadnju/sjetvu ili prilikom meliorativne gnojidbe
b) Startna gnojiva - unose se neposredno prije ili za vrijeme sjetve/sadnje
c) Gnojiva za prihranu - koriste se tijekom vegetacije

3. Prema vrsti kemijskog elementa mogu biti:
a) Jednostavna - gnojiva na bazi jednog elementa
c) Složena - gnojiva na bazi više elemenata (mješana i kompleksna)

4. Podjela prema agregatnom stanju:
a) Kruta - praškasta, granulirana i mikrogranulirana
b) Tekuća
c) Plinovita (rijetko se koriste, samo uz upotrebu posebne opreme)


- 00:43 - Komentari (5) - Isprintaj - #

nedjelja, 03.01.2010.

Makro i mikro elementi

Počinjemo s malom školom gnojidbe. Lekcija 1.: Makro i mikro elementi

Da bi bolje razumjeli, a samim time i proveli gnojidbu, riječ-dvije o dva vrlo česta termina; makro i mikro elementi.

Osnovna razlika je u količini pojedinog biogenog elementa koji je potreban biljkama. Ukoiko se radi o većoj količini koje biljka zahtjeva tijekom svog životnog ciklusa, govorimo o makroelementima, odnosno ako biljka zahtjeva biogene elemente u malim količinama govorimo o mikroelementima. Međutim, prema važnosti nema razlike; i jedni i drugi su neophodni za pravilan rast i razvoj biljke.

Makroelementi: Dušik (N), Fosfor (P), Kalij (K), Kalcij (Ca), Sumpor (S) i Magnezij (Mg)
Mikroelementi: Željezo (Fe), Cink (Zn), Bakar (Cu), Mangan (Mn), Molibden (Mo) i Bor (B)

Neki stručnjaci u makroelemente dodaju još i kisik (O), vodik (H), ugljik (C). Navedenih elemenata, biljka uvjetno ima na raspolagaju u neograničenim (većim) količinama pa se o njima manje raspravlja. Međutim, samo uvjetno, naročito kada je riječ o ugljiku (C). Upravo je ugljik (C) jedna od najvažnijih komponenata organske tvari, te se danas vode mnoga istraživanja upravo o "prometu" ugljika, no o tome u jednom od slijedećih postova.

Osobno, najčešće koristim slijedeću podijelu (Dennis, 1971), koja je i za praktičnu poljoprivrednu proizvodnju vrlo jednostavna i upotrebljiva:
1. Organski elementi: ugljik (C), vodik (H), kisik (O)
2. Glavni elementi: dušik (N), fosfor (P) i kalij (K) - otud i važnost NPK gnojiva
3. Sekundarni elementi: magnezij (Mg), kalcij (Ca) i sumpor (S)
4. Mikro elementi: bor (B), mangan (Mn), bakar (Cu), molibden (Mo), željezo (Fe), cink (Zn)
5. Funkcionalni: natrij (Na), silicij (Si), vanadij (V), klor (Cl), kobalt (Co)

Balansiranjem navedenih biogenih elemenata, moguće je provesti pravilnu gnojidbu i ostvariti očekivani učinak gnojidbe (visina prinosa, kvaliteta plodova, razvoj biljke). Kada se govori i primjeni mikroelemenata potrebno je naglasiti da su svi osim bora, teški metali, te je vrlo mala granica između praga korisnosti i praga toksičnosti prilikom primjene.

Pojedine bilje se značajno razlikuju po potrebama za pojedinim biogenim elementima, te će se u jednom o slijedećih postova govoriti upravo o potrebama biljaka za pojedinim elementima.

- 02:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 01.01.2010.

Otvoren blog na temu gnojiva i gnojidbe bilja

Nakon duže pripreme otvoren je blog na temu gnojiva i gnojidbe bilja. Zašto?
Jednostavno zato što na internetu nije moguće pronaći kvalitetnu i konciznu informaciju o tehnologiji gnojidbe poljoprivrednih biljaka i izboru gnojiva. Na dvije najače web tražilice Google (www.google.hr) i Pogodak (www.pogodak.hr) rezultat na ključnu riječ "gnojidba" je slijedeći; google - 22.300 rezultata (prva pozicija Petrokemija d.d.; (www.petrokemija.hr) i pogodak - 2.852 (prva pozicija Zute stranice d.o.o., (www.zutestranice.com). Unesete li pojam gnojivo, gnojiva, mineralna gnojiva i sl. rezultati su slični.

Stoga je pokrenut ovaj blog na temu gnojiva i gnojidbe bilja, u kojem će se redovito objavljivati članci, preporuke i sve ostalo važno na temu gnojiva i gnojidbe, kako bi svi proizvođači bilja (profesionalni i hobby; mali i veliki) stekli pravo znanje iz područje gnojiva i gnojidbe bilja.

Autor bloga,
mr.sc. David Gluhić

- 23:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se