Blog Glasa Amerike na hrvatskom

petak, 26.11.2010.

DOKLE U AFGANISTANU?

Piše Žorž Crmarić

Danas je točno 9 godina i 50 dana otkako su koalicijske postrojbe – predvođene američkim snagama – započele operacije u Afganistanu. Prije 20 godina, točno toliko vremena trebalo je Sovjetskom savezu da shvati da se mora povući…Postoje li sličnosti?

Ciljevi dviju vojnih invazija bili su različiti, a i broj žrtava je vrlo različit. 7.listopada 2001. godine američke i savezničke snage pokrenuli su operacije u Afganistanu s ciljem uništenja al-Qaide i njenog čelnika Osame bin Ladena, te talibanske vlasti koja je al-Qaidi pružala utočište. Munjeviti vojni udar pretvorio se u dugotrajni i nepredvidljivi angažman 100 tisuća pripadnika NATO-vih snaga. S druge strane, sovjetska invazija Afganistana započela je 27.prosinca 1979. s ciljem – kako se govorilo - uspostavljanja “suvremene socijalističke države” i podrške nepopularnoj komunističkoj vlasti Babraka Karmala u Kabulu.

Deset godina i milijun ubijenih civila kasnije, sto tisuća Sovjeta se povuklo pod masovnim pritiskom sedam mudžahedinskih pokreta koji su uživali podršku Afganistanaca, a i Sjedinjenih država. Istina, nakon pobjede, u borbi za vlast mudžahedinski su pokreti postali suparnički. Kad je svaki od sedam rivala dovoljno oslabio u građanskom ratu, na površinu je pobjednički isplivao potpuno novi pokret sačinjen od vjerskih ekstremista - talibana.

Ma koliko da su ciljevi negdašnjeg sovjetskog i sadašnjeg američkog vojnog angažmana različiti, mnogi Afganistanci nalaze i sličnosti. Sličnost nastaje u psihologiji afganistanskog naroda koji nikada nije prihvaćao stranu vojsku, posebno onu koju doživljava kao novog vladara. Naizgled superiorne kolonijalne oružane snage Velike Britanije izgubile su i Prvi (1839-1842) i Drugi (1878-1880) Anglo-Afganski rat. Sramni je poraz u Afganistanu doživio i vojno stostruko superiorniji Sovjetski savez (1979-1979).

Sjedinjene su države, međutim, nedavno obećale da će ostati u Afganistanu i nakon 2014.godine kada bi trebala okončati borbena uloga, a započeti mirnodopska uloga NATO-snaga. Prema riječima američkog glavnog američkoh zapovjednika u Afganistanu – generala Davida Petraeusa – temeljni cilj NATO-a je da osigura da Afganistan “nikad više ne postane utočište al-Qaide ili drugih međunarodnih terorista kakav je bio prije 11.rujna 2001.godine.”

četvrtak, 18.11.2010.

Amerika upozorava Europu na prava muslimana

Vlada Sjedinjenih Država objavila je godišnje izvješće o stanju vjerskih sloboda u svijetu. Najgori kršitelji ovih sloboda su Burma, Kina, Eritreja, Iran, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Sudan i Uzbekistan.

Na tiskovnoj konferenciji na kojoj je predstavljeno izvješće, američka državna tajnica Hillary Clinton izjavila je da su vjerske slobode temeljno ljudsko pravo te jedan od središnjih elemenata američke vanjske politike.

U vezi prava ispovijedanja vjere u Europi, državna je tajnica spomenula da je nekoliko zemalja prošle godine uvelo oštre zakone koji ograničavaju izražavanje vjerskih osjećaja. Michael Posner, čelni dužnosnik američke diplomacije odgovoran za praćenje ove problematike, izjavio je da su Sjedinjene Države zabrinute stanjem ljudskih prava kada su u pitanju muslimanske zajednice u Europi. On je posebno naveo francuski zakon o zabrani nošenja burke te švicarsku zabranu gradnje minareta. Michael Posner je rekao da Državno tajništvo poziva 'prijatelje u Europi' da poduzmu mjere kako bi se ublažile napetosti u odnosima s muslimanskom populacijom.

Govoreći o situaciji u Kini, državna je tajnica rekla da tamošnje vlasti maltretiraju budističko svećenstvo, kršćane koji ne pripadaju crkvama koje je odobrila država, kao i ujgursku muslimansku zajednicu. Državna je tajnica rekla da se u Sjevernoj Koreji prošle godine nije promijenila situacija te da postoji minimalno poštivanje vjerskih prava, dok je u Iranu na tom području situacija sve lošija.

petak, 12.11.2010.

'To bi moglo potrajati'- Reuters o izgledima za brz ulazak Hrvatske u EU

Piše Bojan Klima

Europska komisija je ovaj tjedan objavila da su pregovori o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji ušli u svoju 'završnu fazu'. Zvuči obećavajuće, ako se uzme u obzir da se mnoge europske vlade nećkaju kada je riječ o primanju novih članica, u trenutku kada sama Unija ima velikih financijskih problema.

Međutim, poruka Europske komisije samoj Hrvatskoj – u izvještaju o napretku Zagreba na putu integracije – bila je nešto suptilnija i opreznija, piše blogger izvještajne agencije Reuters.

I mnogo znakovitija od službenih izjava ohrabrenja. Izvršno tijelo Europske unije poručilo je naime Zagrebu da će morati biti solidniji kandidat od Rumunjske i Bugarske, te pokazati da uvedene demokratske reforme zaista i funkcioniraju.

U Bruxellesu mnogi smatraju da je primanje Rumunjske i Bugarske bila pogreška. Obje su države na vrat na nos izglasale pravosudnu reformu – u zadnji čas, neposredno pred ulazak u Uniju – a onda se pokazalo da su te reforme mrtvo slovo na papiru. Korupcija, zbog koje su reforme uvedene, u dvije balkanske zemlje nije bila smanjena, nego je prema nekim izvješćima danas još i veća.

A Unija je morala uvesti poseban monitoring radi nadzora rumunjskog odnosno bugarskog sudstva. Bruxelles je najviše zanimalo mogu li pravosudne vlasti u Bugarskoj i Rumunjskoj samostalno, neovisno i bez pritisaka sa strane istraživati i suditi političarima na najvišim položajima. Rezultati europskog monitoringa bili su i u Bugarskoj i u Rumunjskoj porazni – piše Reuters.

Hrvatska na rang-listi korumpiranosti koju izdaje Transparency International kotira tek nešto bolje od Rumunjske i Bugarske.

Bruxelles je Zagrebu najavio da u slučaju hrvatske neće biti pravosudnog monitoringa, kada Hrvatska uđe u Uniju. Zagreb treba uvjeriti Bruxelles da mu pravosuđe funkcionira kada je u pitanju korupcija na najvišim položajima u državi – i to prije no što se odredi datum ulaska.

'A na taj će se dan možda morati pričekati duže nego što u Zagrebu misle' – smatra blogger Reutersa, koji navodi da mnogi diplomati u Bruxellesu misle da je vlada RH 'preoptimistična' kada je u pitanju datum ulaska u Uniju.

utorak, 09.11.2010.

'Političke provokacije' u Vijeću UN-a za ljudska prava

Piše Bojan Klima

Sjedinjene Države su prošli tjedan u Ženevi po prvi put sudjelovale u raspravi pred nedavno stvorenim Vijećem Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Radilo se o sjednici na kojoj se – svake četiri godine – razmatra poštivanje ljudskih prava u svakoj od 192 članice. Ameriku su kritizirale i zemlje koje s njom imaju prijateljske odnosno savezničke odnose – Rusija, Indonezija, Britanija i Meksiko – kao i njezini redoviti kritičari, Iran, Venezuela i Kuba.

Članice Vijeća UN-a su u vezi s poštivanjem ljudskih prava u SAD uložile čak 228 službenih sugestija, kako bi se situacija 'poboljšala'. Kritizirana je činjenica što Sjedinjene Države prakticiraju smrtnu kaznu. Amerika je pozvana da prekine rasno profiliranje i rasnu diskriminaciju, pogotovo kada je riječ o imigrantima, a zatraženo je i da vlada SAD zatvori vojni zatvor u Guantanamu.

Čelnica američkog izaslanstva Esther Brimmer izjavila je na samoj sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava da su Sjedinjene Države 'ponosne na svoju politiku poštivanja ljudskih prava'. Ona je naglasila da je Amerika utemeljena na povijesnim pravima, među kojima su sloboda govora, udruživanja i vjere, te da je vlada Sjedinjenih Država 'prvenstveno odgovorna vlastitom narodu'.

Pravni savjetnik Državnog tajništva Harold Koh izjavio je jučer da će Washington nastojati provesti neke od 228 sugestija iz Ženeve, no za dobar dio njih rekao je da su 'političke provokacije' – pogotovo kada je očito da kritike dolaze od država koje sustavno krše i najosnovnija ljudska prava.

Vlada Sjedinjenih Država, rekao je Harold Koh, smatra da je problem rasnog profiliranja legitimna kritika, iako je takva praksa zabranjena američkim zakonima. Američka je diplomacija priopćila preko svog pravnog savjetnika da je Washington odlučan da eliminira rasno profiliranje kada je u pitanju policija, da okonča rasnu diskriminaciju tamo gdje postoji te reformira svoj imigracijski sustav.

U vezi poziva na zatvaranje vojnog zatvora u Guantanamu, Harold Koh je rekao da je 'aministracija predsjednika Obame odlučna da ga zatvori u najskorije moguće vrijeme'. Što se tiče smrtne kazne, pravni savjetnik Državnog tajništva rekao je da je ona u skladu s međunarodnim pravom.

Prethodna američka administracija, ona Georgea Busha, odbijala je sudjelovati u radu Vijeća UN-a za ljudska prava jer su njegova članice i neke zemlje u kojima se redovito i sustavno krše ljudska prava. Logiku prošle administracije potkrepljuje upravo objavljeno izvješće ne-vladine organizacije UN Watch koja prati rad svjetske organizacije i vrednuje ga prema tekstu njezinog glavnog dokumenta Povelje Ujedinjenih naroda.

U izvatku iz rasprave o poštivanju ljudskih prava u Libiji – koju Amnesty International i Human Rights Watch smatraju jednim od najgorih kršitelja ljudskih prava u svijetu - saznajemo da je režim pukovnika Gadafija posebno pohvalila Sjeverna Koreja, primjećujući 'čvrstu odlučnost Libije da poštuje sva ljudska prava'. Predstavnik Irana je spomenuo velik napredak Libije u zaštiti ljudskih prava, pogotovo na zakonodavnom planu, dok je Burma izdvojila činjenicu da je 'gospodarski i društveni napredak Libije ostvaren u korist svih njezinih građana'.

U izvješću o poštivanju ljudskih prava u njezinoj zemlji, libijska je vlada - među ostalim - napomenula i ovo: kazna amputacije ruke, koja je predviđena zakonom, ne prakticira se već više od 40 godina. Međutim, ipak, izuzetak su 'dva nedavna slučaja' amputacije - navodi se u izvješću vlade Libije Vijeću UN-a za ljudska prava.

srijeda, 03.11.2010.

Na Capitol Hillu više se razmišlja o izborima 2012., a manje o 'kompromisu'

Piše Bojan Klima

Pobjeda Republikanske stranke na jučerašnjim izborima za Kongres Sjedinjenih Država pred predsjednika Obamu stavlja nove izazove. Oni su, vjerojatno, isto toliko teški kao i oni od prije dvije godine, na početku njegova predsjedničkog mandata.

Podsjetimo, po dolasku u Bijelu kuću, u jeku najgore ekonomske krize, predsjednik Obama je kroz Kongres 'progurao' državne poticaje privatnom sektoru, osigurao je injekciju pomoći američkoj automobilskoj industriji te – saveznim novcem – spasio desetke tisuća radnih mjesta u lokalnoj upravi. Kasnije je bila usvojena reforma zdravstva i reforma financijskog sektora – koje mnogi smatraju inicijativama povijesne važnosti.

I sve to usprkos gotovo jedinstvenom protivljenju oporbenih republikanaca koji su jučer – na izborima – osvojili većinu u Zastupničkom domu. Također, Republikanska je stranka smanjila većinu Demokratske stranke u Senatu SAD, tako da joj je sada znatno lakše vetom blokirati bilo koju predsjednikovu zakonodavnu inicijativu.

Kako će se sada Barack Obama postaviti?

Uspješnost njegovih planova za sljedeće dvije godine – drugu polovicu mandata – sada uvelike ovisi o suradnji s republikancima.

Kompromis na Capitol Hillu ne čini se, međutim, baš izglednim. Kongresnica Nancy Pelosi, demokratkinja koja je do sada bila speaker Zastupničkog doma, rekla je da 'nema govora o povratku na neuspješnu politiku iz doba Georgea Busha'. S druge strane, čelnik republikanaca u Senatu, Mitch McConnell, najavio je da će mu glavni prioritet biti – poraz Baracka Obame na sljedećim predsjedničkim izborima.

Možda je riječ o još neugašenim emocijama iz jučer završene izborne kampanje, no ove izjave čelnika dviju stranaka na Capitol Hillu ne naviještaju 'de-blokadu' Washingtona – iako, prema anketama, upravo to američki glasači najviše žele.