Blog Glasa Amerike na hrvatskom

petak, 27.08.2010.

U stranački podijeljenom Washingtonu očekuje se 'lavina subpoena'

Piše Bojan Klima

Kada u Washingtonu jedna stranka 'drži' Bijelu kuću, a druga Kongres, mogu se očekivati istrage. 'Republikanski' je Kongres devedesetih često izdavao subpoene kojima je cilj bio tadašnji predsjednik države, Bill Clinton. Istraživale su se 'afere' Whitewater, pa samoubojstvo Vincea Fostera, visokog vladinog dužnosnika i osobnog prijatelja predsjednika i Prve dame, te konačno – 'afera Lewinsky'…

Deset godina kasnije, 'demokratski' je Kongres istraživao 'republikansku' Bijelu kuću. Subpoene su tražile svjedočenje savjetnika predsjednika Georgea Busha u vezi navodno politički motiviranog otpuštanja šestorice saveznih tužitelja, a istraživalo se i navodno vladino kršenje ljudskih prava u tzv. ratu protiv terorizma.

Republikanska stranka se sada - prema analitičarima – nalazi na domak pobjedi na izborima za Kongres, koji se održavaju početkom studenog. Mogla bi osvojiti većinu ili u jednom, ili možda čak u oba doma Senata. Naravno, u Bijeloj kući bit će Barack Obama, iz Demokratske stranke.

Časopis Politico piše o tome koje kongresne istrage možda slijede na proljeće – naravno, ako republikanci pobijede na izborima i osvoje većinu na Capitol Hillu. O mnogim od ovih 'slučajeva' pisali smo u prošlosti, pa vrijedi podsjetiti na neke od njih:

1. 'Jobgate'. Da bi ostvarila 'ujedinjeni front' na stranačkim izborima Demokratske stranke, Bijela je kuća navodno ponudila dvojici 'alternativnih' demokratskih kandidata za Senat SAD – u Pennsylvaniji i Coloradu - radna mjesta u administraciji, ukoliko pobjedu prepuste političarima koji su imali 'službenu' podršku. Republikanci namjeravaju istražiti je li time prekršen zakon.

2. Državna sanacija banaka, drugih financijskih ustanova, General Motorsa i Chryslera. Već će samo dobavljanje dokumentacije - poruka elektronske pošte – biti razlog za stotine subpoena, piše Politico. Administraciji će malo tko biti od pomoći, jer su i liberali u Kongresu svjesni da je državna sanacija financijskog sektora iznimno nepopularna, i na ljevici i na desnici.

3. Spašavanje tržišta nekretnina. Demokratsku je stranku prošle godine prilično osramotila činjenica da je firma Countrywide dala povlašteni zajam demokratu Chrisu Doddu, predsjedatelju senatskog odbora koji regulira tržište nekretnina. Senator Dodd je nakon toga najavio odlazak u mirovinu. Republikanska je stranka najavila istragu takvih 'zajmova za političare', čak ako su od njih imali koristi i njezini članovi.

27.08.2010. u 20:19 • 0 KomentaraPrint#

petak, 20.08.2010.

MPRI je 'trebao znati' za Jasenovac?

Skupina američkih Srba pokrenula je pred saveznim sudom u Chicagu parnicu protiv MPRI-ja, američke firme koja se bavi vojnim konzaltingom. Tužitelj su 'Žrtve genocida u Krajini', koje traže odštetu od 10 milijardi i 400 milijuna dolara. U tužbi se može pročitati i ovo:

'1994., kada je tuženi MPRI počeo pregovarati s Hrvatskom, MPRI je znao ili je trebao znati o činjenicama u vezi s genocidom u koncentracijskom logoru Jasenovac. MPRI je znao ili je trebao znati za intenzivnu mržnju Hrvata protiv Srba. MPRI je znao ili je trebao znati da su hrvatski čelnici s kojima je pregovarao ključne ličnosti u Ustaškoj stranci koja je raspirivala, organizirala i predvodila masakre u Jasenovcu i drugim logorima smrti u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata.'

Prema ovome, MPRI je – ušavši u posao s Republikom Hrvatskom – iskazao neku vrst nehata kada je u pitanju poznavanje prošlosti Balkana. Odvjetnici 'žrtava genocida' impliciraju – piše kolumnist web-portala Huffington Post David Isenberg – da su 'umirovljeni generali iz MPRI-ja, vjerojatno putem telepatije, trebali znati kako Hrvati pedeset godina nakon Drugog svjetskog rata razmišljaju i osjećaju'.

Činjenica jest da su neki Hrvati za Drugog svjetskog rata nehumano postupali prema Srbima i pripadnicima drugih etničkih grupa te počinili zvjerstva – piše komentator Huffington Posta te nastavlja: 'međutim, tvrditi da Hrvati i danas, nakon više od 50 godina, misle i osjećaju isto kao i nekad, te da je MPRI toga trebao biti svjestan – e, to je vrlo slab argument za jednu parnicu.'

Kao što je Glas Amerike pisao u niz navrata, MPRI je bio angažiran za provedbu programa o 'demokratskoj tranziciji hrvatskih oružanih snaga', s naglaskom na civilnom nadzoru nad vojskom. Takvih je programa u regiji bilo nekoliko, a odobrenje za prihvaćanje ovog posla u Hrvatskoj MPRI je dobio od američkog Državnog tajništva.

U niz navrata, predstavnici ove firme izjavljivali su da 'ništa drugo u Hrvatskoj nije bilo podučavano', osim znanja iz područja 'civilno-vojnih odnosa'. No, više je američkih autora pisalo o tome da je MPRI, u stvari, podučio Hrvatsku vojsku 'zapadnom', integriranom načinu ratovanja, i to od razine voda i bojne pa na više.

Bilo kako bilo, poslovanje MPRI-ja odobrili su američki diplomati. Zašto onda 'žrtve genocida u Krajini' ne tuže njih, pita se komentator Huffington Posta David Isenberg.

20.08.2010. u 21:02 • 1 KomentaraPrint#

srijeda, 18.08.2010.

Odluka o gradnji džamije blizu Nulte točke - legalna, ali ne i 'mudra'?

Piše Bojan Klima

Anketa koju je u saveznoj državi New York proveo tamošnji Siena College pokazuje da se većina stanovnika te države protivi gradnji islamskog centra sa džamijom u blizini Nulte točke na Manhattanu gdje su do jeseni stajali neboderi-blizanci Svjetskog trgovinskog centra. Protiv gradnje je 63 posto ispitanika, dok je za nju 27 posto. Preostalih deset posto izjavilo je da o tom pitanju nema mišljenje.

U nacionalnu debatu o gradnji džamije na mjestu terorističkog napada koji je 11. rujna izvela al-Qaida uključio se prošlog vikenda i predsjednik Barack Obama, rekavši da američki Ustav muslimanima, kao i svim ostalim građanima, jamči pravo gradnje vjerskih objekata bez ograničenja, u sklopu slobode vjere. No, dan kasnije, predsjednik je dodao i ovo – 'da ne želi komentirati mudrost te odluke', da se islamski centar s prostorijama za molitvu izgradi baš dva ulična bloka od mjesta na kojem je poginulo gotovo tri tisuće Amerikanaca i stranaca, u terorističkom napadu koji su izveli islamistički ekstremisti iz mreže Osame bin Ladena.

Anketa CNN/Opinion Research ukazuje da se gradnji džamije protivi gotovo 70 posto Amerikanaca.

Udruga građana The Coalition to Honor Ground Zero, nastala nakon 2001., a posvećena – kako se navodi – 'borbi protiv radikalnih džamija, džihada šerijatskog prava' najavila je za nedjelju prosvjede protiv gradnje džamije u blizini Nulte točke. Na skupu će biti nazočni i vatrogasci i građevinski radnici koji su sudjelovali u uklanjanju ruševina Svjetskog trgovinskog centra, kao i članovi obitelji žrtava, koji se protive ovom projektu.

Udruga građana koja se zove Muslim American Society Freedom upozorila je pak na mogućnost 'rastućeg trenda' na nacionalnom planu, da se pojedine zajednice organizirano usprotive gradnji džamija, bez obzira na lokaciju. Direktor ove organizacije koja okuplja američke muslimane Mahdi Bray izjavio je da su dozvole za gradnju džamija već bile odbijena u nekim drugim dijelovima savezne države New York, kao i u Alabami, Californiji, Floridi, Tennesseeju i Wisconsinu.

Republikanska stranka, pred izbore za Kongres u studenom, 'namirisala' je dobru, ali i potencijalno eksplozivnu temu koja zadire u etničke, rasne i vjerske odnose u Sjedinjenim Državama. Sarah Palin je usporedila projekt džamije na Nultoj točki s 'gradnjom pravoslavne crkve u Srebrenici', a New Gingrich s 'postavljenjem kukastog križa pored Muzeja holokausta'. Republikanski senator iz Teksasa, John Cornyn, izjavio je da odluka da se džamija gradi baš na tom – za Amerikance vrlo emocionalnom mjestu – nije osobito mudra. Podršku predsjednika Obame za ovaj projekt, Cornyn je komentirao riječima da to 'još jednom pokazuje koliko je predsjednik udaljen od američke matice'.

Pristaše gradnje džamije u blizini Nulte točke – a među njima je i newyorški gradonačelnik, republikanac Michael Bloomberg – tvrde da će ovaj islamski centar, koji će imati brojne kulturne i među-vjerske sadržaje, pomoći u premošćivanju razlika između zapadnog svijeta i islama. Također, oni ponavljaju u Americi često izrečenu tvrdnju – i od aktualnog i od prošlog predsjednika, pa na dolje – da teroristi al-Qaide ne predstavljaju islam.

Inače gradnja islamskog centra u blizini Nulte točke koštala bi oko 100 milijuna dolara, a u zgradi bi – osim prostorija za molitvu bili i konferencijska dvorana za 500 ljudi, kazalište i restoran te nekoliko sportskih sadržaja.

18.08.2010. u 19:52 • 0 KomentaraPrint#

petak, 13.08.2010.

U Europi - štednja, u Americi - državni poticaj privatnom sektoru

Piše Bojan Klima

Protekli je tjedan obilovao statističkim izvješćima o stanjima najvećih svjetskih ekonomija, koja ukazuju na smjer kretanja svjetskog gospodarstva. Ali i na svojevrsnu trans-atlantsku 'trampu' nacionalnih gospodarskih modela. Europska se 'država blagostanja', naime, spašava klasičnom, konzervativnom, štednjom i otpuštanjima, dok se 'okrutni' američki kapitalizam i dalje obnavlja državnim poticajima privatnom sektoru.

Središnja banka Sjedinjenih Država morala je obećati nastavak državnih poticaja privatnom sektoru, u trenutku kada je očito da se u Americi gospodarski oporavak usporava. S druge strane Atlantika, 16 država euro-zone, usprkos oštrim mjerama javne štednje, zabilježilo je najbržu stopu gospodarskog rasta u posljednje četiri godine, prvenstveno zbog ekspanzije njemačkog izvoza.

Današnje izvješće američkog Ministarstva rada ukazuje da su u srpnju cijene na malo kao i prodaja općenito rasle, što na izvjestan način ublažava strah od deflacije, koja bi – upozorili su stručnjaci - mogla uslijediti zbog posustalog gospodarskog rasta. Deflacija obično rezultira u padu zarade, zatvaranju firmi i rastu nezaposlenosti.

Prema mjesečnoj statistici američke vlade, indeks cijena na malo u srpnju je bilježio rast od tri desetine jednog postotka – što je bio prvi takav rast u posljednja četiri mjeseca, te najveći 'skok' u posljednju godinu dana. Što se tiče cijena u trgovini na malo, prema podacima ministarstva trgovine, one su prošli mjesec porasle za 0.4 posto, nakon dva mjeseca pada.

Ekonomistima je ovaj podatak važan zbog toga što trgovina na malo pokreće opću gospodarsku aktivnost u Sjedinjenim Državama. A jedna studija Sveučilišta Michigan pokazuje da su Amerikanci u srpnju bili nešto optimističniji u vezi gospodarske situacije nego u lipnju.

Njemačka ekonomija u drugom je poslovnom kvartalu ove godine rasla po najbržoj stopi u posljednjih dvadeset godina. Zbog toga je i gospodarski rast za 16 država euro-zone bio u tom razdoblju bolji od prognoziranog. Između travnja i lipnja, njemački nacionalni proizvod povećan je za više od dva posto, u odnosu na početak ove godine.

Njemačka vlada kaže da je to rezultat većeg izvoza, što je pak posljedica sve bolje gospodarske situacije u većem dijelu svijeta. Ekonomija euro-zone je u drugom poslovnom kvartalu ove godine rasla po stopi od jednog postotka, najbrže u posljednje četiri godine.

Američkim stručnjacima nije promakao podatak da Zapadna Europa - čija se ekonomija često u Sjedinjenim Državama naziva 'socijalističkom' - svoje ekonomske probleme rješava na tradicionalan, konzervativan način, štednjom. S druge strane, Sjedinjene Države – čiji se kapitalizam u Europi često naziva 'nesmiljenim' i 'okrutnim' - nacionalnu ekonomiju potiču masivnim mjerama državne intervencije, koje su, sve donedavno, bile svojstvene 'europskom gospodarskom modelu'.

13.08.2010. u 21:14 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 09.08.2010.

Predsjednik Obama - teret demokratima u Kongresu?

Piše Bojan Klima

'Bez mnogo hvaljenja. Ne zaboravite podsjetiti glasače na George W. Busha' – ovako glasi savjet izbornog konzultanta tipičnom političaru iz Demokratske stranke, nešto manje od tri mjeseca prije izbora za Kongres Sjedinjenih Država. A čelnik Nacionalnog odbora Demokratske stranke, Tom Kaine, morao je izričito upozoriti kandidate za novi saziv Zastupničkog doma i trećinu Senata da u izbornoj kampanji 'ne bježe od predsjednika Obame'.

Zaista upada u oči koliko demokrati ovog ljeta izbjegavaju govoriti o teško postignutim uspjesima iz posljednje dvije godine – reformi zdravstva, rekonstrukciji financijskog sektora, državnom poticaju privatnom sektoru u jeku najgore krize te spašavanju automobilske industrije.

Iako se i kritičari i pristaše ovih mjera slažu da je riječ o zakonima gotovo povijesnih razmjera, u američkoj javnosti svaki od ovih programa nepopularniji je danas nego u trenutku kada je bio predložen. Zbog toga trpe predsjednik Obama, njihov predlagač, ali i njegova Demokratska stranka koja je svojom većinom u Kongresu osigurala njihovo usvajanje.

U studenom se očekuje da bi oporbena Republikanska stranka mogla osvojiti većinu u jednom ili možda čak i oba doma Kongresa. I trend iz prošlosti daje joj prednost – u polovici mandata, stranka svakog predsjednika Sjedinjenih Država u pravilu gubi mjesta u Kongresu. Iako su Obamini zakonodavni uspjesi u stvari prilični, on je danas nepopularniji nego ikad prije u svom mandatu.

Zbog toga ga kandidati za Zastupnički dom – i sadašnji kongresnici a i aspiranti za Kongres – kao i 36 kandidata za Senat ovog ljeta manje-više izbjegavaju. S druge strane, republikanci imaju iza sebe angažiraniju bazu, pojačanu pokretom Tea Party, koja želi pobjedu i mobilizirala je milijune aktivista. Iako se zakonodavna postignuća predsjednika Obame ne mogu anulirati, protiv nekih od njih – recimo zdravstvene reforme – već su pokrenute sudske parnice u nekim saveznim državama.

Osim toga, gubljenjem većine u jednom ili oba doma Kongresa gubi se sposobnost određivanja zakonodavnog 'dnevnog reda'. Republikanci će nametnuti vlastite prioritete, često suprotne Bijeloj kući, a 'držanjem' važnih kongresnih odbora kontrolirat će Obamin kabinet i – izdavati subpoene, koje su se u prošlih nekoliko predsjedničkih mandata pokazale kao efikasan 'kočničar' svake američke administracije.

09.08.2010. u 19:24 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 03.08.2010.

Džamija blizu Nulte točke - žrtva 'logike dječjeg igrališta'?

Piše Bojan Klima

'Moći ćete graditi džamiju na Nultoj točki onda kada dozvolite da mi izgradimo sinagogu u Meki' – pisalo je na danas viđenom transparentu na prosvjedima protiv gradnje islamskog centra House of Cordoba na Manhattanu.

Usporedba New York Cityja sa Saudijskom Arabijom – kojim se, valjda nehotice, protivnici džamije služe - komentator Washington Posta Richard Cohen naziva 'logikom dječjeg igrališta', nedostojnom najvećeg kozmopolitskog grada na svijetu. Treba li možda američkim muslimanima zabraniti uporabu 'blackberryja', samo zato što su to upravo učinili Ujedinjeni Arapski Emirati? - pita Richard Cohen.

Planovi za gradnju džamije u blizini Nulte točke, gdje su do prije devet godina stajali neboderi-blizanci Svjetskog trgovinskog centra, u New Yorku su podigli priličnu prašinu. Prema anketama, većina građana ne želi da se tu izgradi islamski centar s prostorijama za molitvu ali i drugim sadržajima, od kojih bi neki bili namijenjeni i vjerskom dijalogu. Mnogi Newyorčani naime smatraju da bi to bila svojevrsna uvreda za žrtve islamističkih terorista, koje su poginule u ruševinama World Trade Centra. Protiv gradnje nije gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg, te političari iz Demokratske stranke koja dominira na Manhattanu i New York Cityju općenito.

Planovi da se u blizini lokacije srušenog Svjetskog trgovinskog centra izgradi džamija približili su se svom ostvarenju, nakon što je gradsko tijelo koje odobrava status zaštićene spomeničke baštine odbilo zajamčiti taj status jednoj zgradi u neposrednoj blizini. Odbor za očuvanje povijesnih znamenitosti New Yorka jednoglasno je odlučio da neće dodijeliti zaštićeni status zgradi koja je izgrađena pedesetih godina devetnaestog stoljeća, a koju vlasnici žele srušiti i na njenom mjestu izgraditi islamski centar i džamiju.

Među onima koji su se zalagali za dodjeljivanje statusa ‘spomeničke baštine’ ovoj zgradi s polovice 19. stoljeća bilo je najviše protivnika gradnje džamije. Tvrdili su da je sadašnja građevina bila oštećena 11. rujna 2001. – jer su je pogodili dijelovi letjelica koje su se obrušile na nebodere-blizance, dva ulična bloka dalje. No, predsjedatelj gradskog Odbora za spomenike izjavio je da se ‘jedino na temelju te činjenice ne može određivati je li neka građevina spomenik kulture ili ne’, jer bi onda isti status moralo dobiti na stotine zgrada na južnom Manhattanu.

Na nacionalnom planu, gradnji islamskog centra u blizini Ground Zeroa usprotivili su se Sarah Palin i New Gingrich, republikanski političari za koje se smatra da imaju predsjedničke ambicije. Bivša dopredsjednička kandidatkinja pozvala je ‘miroljubive muslimane’ da se i oni pridruže prosvjedima protiv gradnje džamije na ovom mjestu. Newt Gingrich, bivši predsjedatelj Zastupničkog doma, čak niti ne pravi razliku između ‘miroljubivih’ i ‘onih drugih’, već se pita – tko su ‘oni’ da nas podučavaju o toleranciji.

03.08.2010. u 20:56 • 0 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>



< kolovoz, 2010 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Studeni 2011 (2)
Listopad 2011 (3)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (4)
Lipanj 2011 (5)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (4)
Ožujak 2011 (5)
Veljača 2011 (4)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (4)
Studeni 2010 (5)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (8)
Kolovoz 2010 (6)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (6)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (5)
Ožujak 2010 (8)
Veljača 2010 (7)
Siječanj 2010 (6)
Prosinac 2009 (8)
Studeni 2009 (7)
Listopad 2009 (9)
Rujan 2009 (7)
Kolovoz 2009 (8)
Srpanj 2009 (5)
Lipanj 2009 (9)
Svibanj 2009 (7)
Travanj 2009 (9)
Ožujak 2009 (9)
Veljača 2009 (6)
Siječanj 2009 (10)
Prosinac 2008 (10)
Studeni 2008 (11)
Listopad 2008 (2)

Komentari da/ne?

Postanite naš fan na Fecebooku

GlasAmerike na Facebooku

Opis bloga

Razgovarajmo o Americi, kažite nam što mislite o ovdašnjoj politici, društvenim kretanjima, biznisu, kulturi i američkom utjecaju na svijet. Što vam smeta, što vam se sviđa...

Linkovi

Glas Amerike na hrvatskom




Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje - Dijeli pod istim uvjetima

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se