Blog Glasa Amerike na hrvatskom

utorak, 27.07.2010.

Bez obzira na navode iz 'provaljenih' dokumenata, odnosi SAD i Pakistana jačaju

Piše Bojan Klima

Nedavno 'provaljeni' američki tajni vojni dokumenti ukazuju da pakistanska tajna služba, navodno, ugrožava misiju NATO saveza u Afganistanu. Web portal WikiLeaks objavio je nedavno oko 90 tisuća povjerljivih Pentagonovih izvješća prema kojima glavna obavještajna služba Pakistana – zemlje koja se smatra saveznikom Sjedinjenih Država u regiji - zapravo pomaže talibanima.

Međutim, barem u posljednjih nekoliko mjeseci, Sjedinjene Države i Pakistan znatno su produbile svoje vojne i civilne odnose – tvrde u Washingtonu. To pokazuje i nedavni uspješni posjet državne tajnice Hillary Clinton toj zemlji.

Takvo je poboljšanje odnosa nastupilo prvenstveno zahvaljujući pakistanskoj ofenzivi protiv talibana u područjima uz granicu s Afganistanom. Planine sjeverozapadnog Pakistana već su godinama utočište raznih islamističkih grupa za njihove napade na misiju NATO-a u susjednom Afganistanu. Zauzvrat, Washington je najavio znatno povećanje američke civilne i vojne pomoći Pakistanu, u vrijednosti od više milijardi dolara.

Pakistan inače odlučno odbacuje bilo kakve navode o pomoći ustanicima u Afganistanu, dok vlada u Kabulu tvrdi da je navodi o pakistanskoj pomoći talibanima 'nisu iznenadili'. U Sjedinjenim Državama, ali i u Indiji, brojni analitičari sumnjaju da je prilično moguće da pakistanska vojska i obavještajne službe potpiruju pobunu u Afganistanu i terorizam na potkontinentu, dok u isto vrijeme primaju američku pomoć.

Međutim, službeni američki izvori tvrde da je u posljednjih 18 mjeseci Pakistan značajno promijenio svoj odnos prema talibanima. 'Postignut je napredak na planu pakistansko-talibanskih odnosa. Oni isti ekstremisti koji su u prošlosti uživali sigurnost u dijelovima Pakistana, sada ugrožavaju tu državu, i to je pakistanskoj vladi jasno'- izjavio je nedavno glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs.

27.07.2010. u 20:50 • 1 KomentaraPrint#

srijeda, 21.07.2010.

Amazon.com središte svemira digitalnih knjiga

kindle
Moglo bi se reći da je američko izdavaštvo jučer prešlo Rubikon. Najveća online knjižara na svijetu Amazon.com objavila je da je po prvi put u povijesti prodaja digitalnih knjiga – ili e-knjiga – premašila po ukupnom iznosu i po broju primjeraka prodaju hardcovera, tvrdoukoričenih izdanja. U prošlom tromjesečju na svakih 100 tvrdoukoričenih knjiga, Amazon je prodao čak 143 e-knjige. Prošli mjesec prodaja je bila još impresivnija - na svakih sto knjiga s tvrdim uvezom, prodano ih je 180 u digitalnom obliku.

Ti rezultati upućuju na najmanje dvije stvari. Prvo, da nema sumnje kako digitalne knjige nastavljaju s preuzimanjem tržišta od tradicionalnog izdavaštva i drugo, da je na tržištu tiskanih, ali i e-knjiga, Amazon.com uvjerljivo vodeći igrač. Na najveću online knjižaru na svijetu otpada čak oko 90 posto svih prodanih digitalnih knjiga. U priopćenju s pomalo pobjedonosnim prizvukom Amazon nas je izgleda želio upozoriti da unatoč nedavnom nevjerojatnom uspjehu Appleova iPada, Amazon ostaje središte svemira digitalnih knjiga. S preko 630 tisuća naslova, softwarskom podrškom i za Appleov i Microsoftov operativni sustav, iPhone, Googleove mobitele s operativnim sustavom Android te Blackberryje, izgleda da je ova kompanija daleko od dosega svih potencijalnih konkurenata.

Mnoge reakcije na ovo izvješće o poslovanju Amazona govore kako je možda riječ o najkrupnijem događaju u povijesti izdavaštva sve otkako je Johannes Gutenberg pokrenuo svoj tiskarski stroj prije nekih 560 godina. Stručnjaci vjeruju da smo dostigli prijelomnu točku i da počinje doba e-čitača koji će uskoro postati sveprisutni kao mobiteli i MP3 playeri. Baš kao i glazbena industrija, izdavaštvo je bilo sporo u usvajanju i kapitaliziranju na novim tehnologijama zbog straha za zaradu i zbog piratstva. Međutim, izvješće Amazona za prošlo tromjesečje moglo bi bar malo ublažiti ta strahovanja.

Recimo i to da su vijesti o ovom "državnom udaru" digitalnih knjiga objavljene isti dan kad je u prodaju puštena audio knjiga odabranih pripovijedaka i eseja glasovitog američkog redatelja i pisca Woodyja Allena u kojoj autor sam čita svoja djela. Događaj bi prošao neopaženo da nije riječ o autoru koji se opetovano javno suprotstavljao novim tehnologijama - otkrivajući kako nikad nije posjedovao osobno računalo ili ga koristio. I dok je Woody Allen pokleknuo pred jednim od novih medija izdavaštva, J.K. Rowling, autorica superpopularne sage o Harryju Potteru, zaklela se kako nikad neće dopustiti da njene knjige budu objavljene u digitalnim izdanjima.

21.07.2010. u 20:42 • 1 KomentaraPrint#

petak, 16.07.2010.

Srebrenica i UN - i dalje na 'staklenim nogama'

Piše Bojan Klima

Povodom 15. godišnjica masakra u Srebrenici u Washingtonu su održane komemoracije u Kongresu Sjedinjenih Država i Muzeju holokausta. Bijela kuća objavila je i službeno priopćenje predsjednika Baracka Obame u kojem se obiteljima žrtava poručuje da 'Sjedinjene Države stoje uz vas..”.

Svjesni smo – navodi se u priopćenju – ‘da ne može biti trajnog mira bez pravde i svi znamo da će nam svima biti suđeno na temelju napora koje uložimo u traženju pravde za srebreničke žrtve i one koji za njima tuguju.’

U srpskom entitetu Bosne i Hercegovine priroda masakra u Srebrenici još uvijek je sporna. Prema britanskom Economistu, tamošnji čelnik Milorad Dodik izjavio je da je riječ ‘o zločinu, ali ne i genocidu’. Podsjetimo, haaški je Tribunal presudio da je zločin u Srebrenici bio slučaj genocida.

Probleme zajedničkog života u istočnoj Bosni koja je dio Republike Srspke, prikazuje nizozemski radio u reportaži iz Srebrenice. Jedan stanovnik Srebrenice, Bošnjak, kaže da je u ovom mjestu sve ‘na staklenim nogama, jer se cijela stvar može raspasti u svakom trenutku’. Nizozemski je novinar razgovarao i s jednim Belgijancem, koji u Srebrenici posljednje četiri godine vodi radionice muziko-terapije za obitelji žrtava i njihovu djecu. On kaže da tamošnji ljudi ‘iskazuju priličnu hrabrost, jer žive jedni pored drugih, nakon svega što se dogodilo’. Njega Srebrenica međutim najviše podsjeća na kazališnu pozornicu – ‘svi glume, a tenzije se osjećaju najviše iza četiri zida.’

I na kraju, tu je današnji urednički komentar lista Pittsburgh Tribune Review, koji podsjeća na odgovornost Ujedinjenih naroda, odnosno ‘beskorisnost’ međunarodnih mirovnjaka u zaštiti mjesta koje je bilo proglašeno ‘sigurnim utočištem’ pod pokroviteljstvom svjetske organizacije. ‘Oni su u srpnju 1995. imali prilike pratiti genocide uživo’ – navodi američki list riječ jednog od svjedoka srebreničkog masakra.

Današnje isprike od strane Ujedinjenih naroda zvuče prilično šuplje, pogotovo kada se zna da je u godinama nakon Srebrenice otkriveno niz slučajeva seksualnog zlostavljanja, širom svijeta, za koje su bili odgovorni mirovnjaci UN-a, piše list iz Pittsburgha. ‘Naša zemlja i dalje podmiruje nekih 27 posto proračuna svjetske organizacije, koja kontinuriano odabcuje provedbu bilo kakve unutrašje reforme. Zbog toga, postavlja se pitanje: može li se Ujedijenim narodima ‘dogoditi’ još neka Srebrenica?’

16.07.2010. u 20:40 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 13.07.2010.

Poraz demokrata na jesenskim kongresnim izborima, za predsjednika Obamu - 'sreća u nesreći'?

Piše Bojan Klima

Baš u trenutku kada se činilo da podrška Amerikanaca Obaminoj reformi zdravstva konačno počinje rasti, objavljena je anketa tv-mreže ABC i dnevnika Washington Post koja – ponovno - pokazuje da je Amerikancima, od reforme zdravstva zapravo važnije stanje nacionalne ekonomije i sigurnost radnih mjesta. Uz to, većina ispitanika kaže da želi republikansku većinu u Kongresu SAD, kako bi predsjednik države bio pod 'boljim nadzorom'.

I tako, manje od četiri mjeseca prije kongresnih izbora, javnost kroz ovu anketu kao da kažnjava ignoriranje od strane Bijele kuće (Obamino preferiranje reforme zdravstva u odnosu na ekonomsku situaciju i nezaposlenost) i najavljuje osvetu početkom studenog, kada se glasa za cijeli saziv Zastupničkog doma i trećinu Senata.

Upitani što misle kako se predsjednik nosi s ekonomskom situacijom, ispitanici u anketi ABC/Washington Post odlučuju se na ovaj način: 54 posto ih smatra da Obama loše vodi ekonomiju, dok ih 43 posto misli da to čini dobro. To je najbrži mjesečni pad popularnosti do sada, i može se reći da Obamina popularnost nikad u posljednjih 18 mjeseci nije bila niža.

Bez obzira na paket državnih poticaja ekonomiji od 787 milijardi dolara – i najava o 'ljetu gospodarske obnove' – stopa neuposlenosti i dalje je visoka, 9.5 posto. To je znatno veća stopa od obećane, kada je u proljeće prošle godine Bijela kuća najavila da je cilj 'stimulusa' držati nezaposlenost na oko 8 posto.

Ovakvo raspoloženje glasača prijeti demokratima, koji su u posljednje četiri godine izgradili čvrstu većinu u Kongresu. No, zbog toga je i ekonomska kriza postala 'njihova ekonomska kriza'. No, niti republikanci u Kongresu nisu bez briga. Naime, anketa pokazuje da svi na izborima izglasani političari – bez obzira na stranku - u javnosti ne uživaju veliko povjerenje.

Ukoliko izgubi većinu na Capitol Hillu – u jednom ili oba doma – administracija predsjednika Baracka Obame imat će, bez sumnje, teži posao u sljedeće dvije godine. Međutim, u tom slučaju, neke svoje propuste i probleme – lošu ekonomiju ili rast deficita - od jeseni bi Bijela kuća mogla prebaciti na republikansku većinu i njezinu 'politiku opstrukcije'.

Što pokazuje da se – sa stajališta aktualne administracije - u svakom zlu može pronaći i neko dobro.

13.07.2010. u 19:19 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 06.07.2010.

Kraljica Elizabeta u New Yorku

Piše Žorž Crmarić

Tek dva dana nakon što su Sjedinjene Države proslavile 234. godišnjicu proglašenja neovisnosti od britanske krune, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva - Elizabeta II, u pratnji supruga princa Philipa - danas posjećuje Ameriku. Posjet je istina kratak – samo pet sati, od kojih će dio provesti u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Petosatni posjet britanske kraljice Sjedinjenim Državama uslijedio je nakon desetodnevnog boravka u Kanadi, tijekom kojeg je sudjelovala i u proslavi 143. rođendana te zemlje – zemlje koja, za razliku od Sjedinjenih Država, nije oružjem izborila neovisnost od britanke krune. Dapače, kraljica Elizabeta II je simbolično i ceremonijalno i dan danas kraljica Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i još četrnaest zemalja bivših britanskih kolonija koje čine britanski Commonwealth.

Sjedinjene Države i Britanija i dan danas održavaju takozvane “specijalne odnose” i malo je vanjsko-političkih pitanja glede kojih nisu bili najbliži saveznici. Takvim odnosima uvelike je pridonijela i kraljica Elizabeta II koja je tijekom 57 godina na prijestolju održavala bliske odnose s devet američkih predsjednika od Dwighta D. Eisenhowera do Baracka Obame.

Ali kad smo već spomenuli Kanadu i britansku kraljicu, podsjetimo na jednu njenu izjavu koja govori o njenom odnosu prema Kanadi. Izrečena je 1959. godine prilikom posjeta Sjedinjenim Državama. Kada ju je na kraju razgovora predsjednik Eisenhower upitao kuda planira dalje putovati, kraljica Elizabeta je odgovorila da odlazi “doma” – govoreći pri tome o Kanadi, zemlji koju je do sada posjetila 22 puta i čija je i danas kraljica.

06.07.2010. u 21:50 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 01.07.2010.

Špijunaža pod firmom 'druženja'

Piše Bojan Klima

Kada je predsjednik Obama prošli tjedan odveo svog ruskog kolegu na cheeseburger u jedno predgrađe Washingtona, obojica vjerojatno nisu bili svjesni da blaguju u blizini stambene zgrade u kojoj su više od deset godina živjeli 'agenti strane vlade' koji su - tvrdi FBI - radili za rusku obavještajnu službu SVR.

Posljednjih se dana u Washingtonu najviše raspravljalo o dugoročnijim posljedicama ove afere po, inače, sve bolje američko-ruske odnose. No, mediji u Sjedinjenim Državama opisuju i njezine prilično živopisne aktere. Tu je navodna špijunska 'krtica' na Harvardu, pa onda kolumnistica najvažnijeg hispaničkog dnevnika u Sjedinjenim Državama poznata po radikalno-lijevim stajalištima te na kraju – seks-bomba koja se nastojala kretati u visokom društvu i u njemu regrutirati potencijalne 'izvore informacija'.

Zajedničko svima – piše Wall Street Journal bilo je to što im zadatak nije bio domoći se državnih tajni, već jednostavno postati dio američke političke i javne scene te uočiti zanimljive ljude koji bi mogli biti od interesa 'pravim' ruskim špijunima. Zadatak im je zapravo bio klasični networking, a ne špijunaža – piše newyorški list.

Annu Chapman, rođenu u Volgogradu, New York Times izdvaja zbog njezine atraktivnosti. U Londonu je radila u banci, u New Yorku je prodavala nekretnine, no – čini se da je najviše bila prisutna na društvenoj sceni Manhattana. Nekoliko sati prije uhićenja, Anna Chapman je sa svog laptopa u jednom newyorškom Starbucksu slala šifrirane sadržaje ruskom agentu koji je bio u automobilu, nekoliko metara dalje – tvrdi FBI.

Vicki Pelaez, komentatorica newyorškog dnevnika na španjolskom jeziku El Diario-La Prensa također je optužena kao 'agent strane vlade' i smatra se pripadnicom ovog špijunskog pothvata za račun Moskve. Kao i njezin suprug, također uhićeni Juan Lazaro, Vicki Pelaez bila je poznata po svojim ljevičarskim stajalištima i kritikama američke politike u Južnoj Americi. Dok je kao novinarka radila u rodnom Peruu, ranih osamdesetih, oteli su je gerilci maoističkog pokreta Tupamarosa. Kamerman koji je bio otet s njom tvrdi da je Vicki Pelaez bila zapravo suučesnica otmice, a ne žrtva – piše New York Daily News.

Donald Heathfield – koji se kolegama na postdiplomskom studiju iz poslovnog managementa predstavljao kao 'Kanađanin' – bio je izvrstan kada je u pitanju networking, odnosno u uspostavljanju profesionalnih i osobnih veza s ljudima koje je sretao - piše Boston Globe. Njegovi se bivši kolege, znanci i susjedi prisjećaju da ga je zanimala vanjska politika, a FBI tvrdi da su pojedine informacije iz razgovora s Amerikancima stizale u Moskvu.

Američkim je analitičarima prilično čudno da je Moskva u ovakav dugogodišnji i dugoročni 'projekt' utrošila - kako se čini - prilično novca. Mark Galeotti sa Sveučilišta New York primjećuje da u Rusiji još uvijek 'precjenjuju' korisnost klasičnog, hladnoratovskog špijuniranja. Takav je način razmišljanja vjerojatno još ojačao nakon što je predsjednik, a potom premijer postao jedan bivši pukovnik KGB-a, kaže Galeotti. On međutim smatra da se danas najkorisnije obavještajne i političke informacije mogu saznati praćenjem profesionalne literature, raznih stručnih publikacija koje su dio javne sfere, te odlascima na međunarodne skupove i konferencije, a ne klasičnim špijuniranjem.

01.07.2010. u 05:14 • 0 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>



< srpanj, 2010 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Studeni 2011 (2)
Listopad 2011 (3)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (4)
Lipanj 2011 (5)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (4)
Ožujak 2011 (5)
Veljača 2011 (4)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (4)
Studeni 2010 (5)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (8)
Kolovoz 2010 (6)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (6)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (5)
Ožujak 2010 (8)
Veljača 2010 (7)
Siječanj 2010 (6)
Prosinac 2009 (8)
Studeni 2009 (7)
Listopad 2009 (9)
Rujan 2009 (7)
Kolovoz 2009 (8)
Srpanj 2009 (5)
Lipanj 2009 (9)
Svibanj 2009 (7)
Travanj 2009 (9)
Ožujak 2009 (9)
Veljača 2009 (6)
Siječanj 2009 (10)
Prosinac 2008 (10)
Studeni 2008 (11)
Listopad 2008 (2)

Komentari da/ne?

Postanite naš fan na Fecebooku

GlasAmerike na Facebooku

Opis bloga

Razgovarajmo o Americi, kažite nam što mislite o ovdašnjoj politici, društvenim kretanjima, biznisu, kulturi i američkom utjecaju na svijet. Što vam smeta, što vam se sviđa...

Linkovi

Glas Amerike na hrvatskom




Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje - Dijeli pod istim uvjetima

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se